Vinogradarstvo

Aktuelno za pročitati na početku svake kalendarske godine:

  1. Niske temperature kao uslov uspijevanja vinove loze
  2. Neka opsta pravila rezidbe vinove loze na zrelo
  3. Dan Svetog Valentina
  4. Rezidba vinove loze na zrelo
  5. Zelena rezidba vinove loze
  6. Vinograd 365 dana

Aktuelno:

  1. Prakticno vinogradarstvo
  2. Osnove podizanja vinograda-1
  3. Đubrenje vinograda

Sorte vinove loze

  1. Chardonnay
  2. Vinski kultivari vinove loze u Hercegovini
  3. PIWI sorte vinove loze

Palava

Naslov orginala: Palava. Izvor: https://czechwineadventures.com/; Objavljeno: 22.11.2015. Prevod: Dragutin Mijatović

Sinonimi sorte. Nema i Veverka. Porijeklo sorte. Pálava već svojim imenom ne negira njeno moravisko porijeklo. Sortu je 1953. godine stvorio ing. Veverka u regionu južna Moravia, ukrštajući sorte Gewurztraminer i Müller Thurgau. Nakon toga, vinar ovo kraja je proveo dvije decenije uzgajajući hibridno dobijenu sortu grožđa u podnožju brda zvanog Pálava, po kojem je sorta i dobila ime. Godine 1977. Pálava je postala službeno priznata sorta vinove loze. Pálava je vjerovatno najkarakterističnija i jedna od najpopularnijih čeških vinskih sorti grožđa. Povrh toga, Pálava se najviše uzgaja u Češkoj i na vrlo malo mjesta u susjednoj Slovačkoj. Sorta se u Češkoj, posebno uzgaja u vinskoj regiji Mikulovská i ovdje zauzima oko 200 hektara. Zbog težih svojstava uzgoja, njen uzgoj u Slovačkoj proširio se na način da nadopunjuje asortiman proizvoda u vinskim regijama Mali Karpat, Južna Slovačka i Nitra. U Slovačkoj se uzgaja na oko 30 hektara. Agrobiološke karakteristike. Loza je umjereno bujna, rodna, ali podložna gljivičnim bolestima.

Continue reading “Palava”

Ruski rani

Naslov orginala: Русский ранний. Izvor: http://asprus.ru/; Prevod: Dragutin Mijatović

Ruski rani je stona sorta, vrlo ranog dozrijevanja (105-115 dana). Čokoti su srednje bujni do bujni. Masa grozda se kreće između 200-400 grama. Grozd je konusan, umjereno rastresit. Bobica je srednje veličine ili krupna promjera 21×23 mm, mase 3-5 grama, okrugla, tamno rozo obojena. Meso hrskavo, harmoničnog okusa, sa dovoljno šećera. Sadržaj šećera u grožđu se kreće između 17-21%, kiselina 6-7 g/l. Prinosna sorta i na rodnim lastarima često nosi 2-3 cvijeta. Traži razvijeniji uzgoni oblik. Transportabilnost grožđa je dobra. Dosta je otporna na niske zimske temperature (-23oC). Relativno je dobre otpornosti na plamenjaču, sivu trulež i pepelnicu.

Sjevernoevropske denominacije

Naslov orginala: Denominazioni nordeuropee. Izvor: https://www.dipendechevino.com/; Objavljeno: 12.12.2019. by Luca Gonzato. Prevod: Dragutin Mijatović

U Evropi postoji 1605 vina sa zaštićenom oznakom porijekla. Posljednji registrovani PDO (Protected Designation of Origin-Zaštićena oznaka porijekla) je od 19. novembra 2019., dolazi iz Nizozemske, zove se Ambt Delden, grad u središtu provincije Overijssel, sasvim blizu granice sa Njemačkom. Već je 17 registrirovanih PDO od strane Nizozemske, od kojih jedna zajedno sa Belgijom koja zauzvrat ima 10 registrovanih PDO vina. Nisam mogao zamisliti toliko denominacija 🤔 “nije li Nizozemska previše sjeverna za vinovu lozu?”, “Zar hladnoća i vlaga ne dovodi do truleži grožđa ili grožđe nije dovoljno zrelo? “, možda je to i bilo jednom, ali kad vidim registrovane sorte, razumijem da su to “otporne” sorte vinove loze, a ne uobičajene Cabernet, Merlot i Chardonnay.

Continue reading “Sjevernoevropske denominacije”

Prava temperatura vina

Naslov orginala: Rätt temperatur på ditt vin – stor guide. Izvor: https://www.expressen.se/allt-om-vin/; Objavljeno: 17.10.2017. Updatirano: 25.03.2020. by Håkan Larsson. Foto: Fotoli/Montage. Prevod: Dragutin Mijatović

Crvena, bijela, rose, pjenušava i šampanjac. Različita vina se najbolje poslužuju na različitim temperaturama. Håkan Larsson vam daje nekoliko dobrih pravila da vaše vino ima što bolji okus. Različita vina imaju idealnu temperaturu kada pokazuju svoje najbolje strane. Zanemarivanje temperature može biti poražavajuće: ponekad tako elegantno polusuvo bijelo vino postaje nepodnošljivo kada ga servirate toplog, plemeniti crveni bordo sa svojim oporim kiselinama zaglavi se u ustima ako je previše hladan. S druge strane, toplo crveno vino postaje veselo, dok ledeno bijelo vino svoje užitke skriva u hladnoj magli čaše.

Evo nekoliko pravila o pravilnim temperaturama:

  • Pjenušava vina: 8-12oC. Polusuva ili slatka pjenušava 6–8oC.
  • Slatko i polusuvo bijelo vino: Hladno kao u frižideru, tj. 5-10oC.
  • Suvo bijelo vino: 10-14oC. Preniska temperatura ne dopušta aromama vina da procvjetaju.
  • Rosé vino: Suvi rose poput suvog bijelog vina (10-14oC), vina sa slatkoćom serviraju se hladnija.
  • Svijetlo crveno vino: Na primjer, mladi beaujolais je najšarmanniji uz temperaturu podruma 14-16oC.
  • Crvena vina srednje punog ili punog tijela: 17-20oC.
  • Jaka vina: Madeira i crvena Porto vina poslužuju se na istoj temperaturi kao i crveno vino punog tijela (17-20oC). Suvi Sherry fino servira se kao iz frižidera (5-10oC), dok se olorozo i drugi tipovi punih vina mogu poslužiti na podrumuskoj temperaturi (14-16oC).

Continue reading “Prava temperatura vina”

Godina dana u vinogradu

Godina dana u vinogradu, otkrijte 10 etapa vegetativnog cikusa vinove loze. Naslov orginala: 1 an dans la vigne, découvrez les 10 étapes du cycle végétatif de la vigne. Izvor: https://levinpourtous.com/; Pripremio: Dragutin Mijatović

Evolucioni razvitak vrste ili sorte vinove loze naziva se FILOGENEZA (nekoliko hiljada ili stotina godina). Životni ciklus čokota kao biljke naziva se ONTOGENEZA (Veliki životni ciklus). Veliki-životni ciklus (oko 50 godina), vegetativno dobijenog čokota prolazi kroz odgovarajuće periode rastenja i razvića: period rastenja mladih biljaka, period rastuće rodnosti, period pune rodnosti, period opadajuće rodnosti, period starenja i odumiranja čokota.

Godišnji ciklus razvića vinove loze (mali životni ciklus), ne kalendarske godine, prolazi kroz dva perioda: period vegetacije (oko 7 mjeseci) i period zimskog odmora (oko 5 mjeseci). Period vegetacije odvija se kroz 6 fenofaza (1.Kretanje sokova (suzenje i plač), 2.Rastenje lastara i cvasti, 3.Cvjetanje i oplodnja, 4.Razvoj zelenih bobica, 5.Sazrijevanje grožđa, 6.Sazrijevanje lastara i opadanje listova). Tako loza u beskonačnom ciklusu iz godine u godinu živi, preživljava i uz pomoć vinogradara daje grožđe koje će vinar upotrijebiti i iskoristiti za ovo ili ono vino. Pa pođimo na to jednogodišnje putovanje da vidimo šta čokote i čovjeka čeka na tom ponekad izuzetno trnovitom, često nepredvidivom putovanju.

Muscaris

Izvor: https://weingut-johannes-kiefer.de/; Prevod: Dragutin Mijatović

Sorta bijelog grožđa (FR 493-87). Muscaris je nova sorta dobijena ukrštanjem sorti Solaris x Yellow Muscat. Hibridizaciju je 1987. obavio Norbert Becker (1937-2012) na Weinbauinstitut Freiburg (Baden-Württemberg). Od sorte grožđa Solaris, Muscaris je naslijedio vrlo dobru otpornost na gljivične bolesti. Yellow Muscat proslijedio je svoje tipične preopterećene voćne note Muscarisu. Sorta u sebi ima gene Vitis amurensis, Vitis lincecumii, Vitis rupestris i Vitis vinifera.

Botaničke karakteristike. Grozd sorte Muscaris je rastresit, izdužen, malih sugrozdića. Boja bobica varira od nježno zeleno žute do tamno-žutog tona, zavisno od zrelosti i izlaganju suncu. Kao i kod sorte Muscat, bobice su vrlo mesnate i sadrže pektin. Kao i obično kod muskatnih sorti grožđa (Scheurebe, Gewürztraminer, Muskateller), same bobice imaju vrlo snažan miris. To uključuje voćne note nježno razigranih mirisa ruža, mirisne note crnog čaja poput Earl Grey, egzotično voće poput passion voća i snažne citrusne note potpuno zrelog lime i naranče.

Continue reading “Muscaris”

Vinarija Lastar

Vinarije neobičnog naziva-vinarija Lastar. Izvor: http://vinarijalastar.com/; Pipremio: Dragutin Mijatović

Lastar je osnov naše filozofije, a to je plodnost. Kažu domaćini i nastavljaju. Istinski poznavaoci vina znaju kako prirodni uslovi mogu uticati na komponente vina. Tlo prepuno peska i gline, uz smenjivanje tri različita vetra sa Gledićkih planina i Juhora, čini zasade na svakoj parceli jedinstvenim, i upravo ta različitost čini Levačko vinogorje autentičnim. Upotreba modernih tehnologija u preradi i vinifikaciji, apsolutno je u službi grožđa, tako da vina uvek prikazuju svoj terroir. Bez izuzetka, vina vinarije Lastar u svakoj čaši pokazuju moć i bogatstvo Levačkog vinogorja. Vinogradi, zaklonjeni planinama i obasjani suncem, daju snagu i konstantu doživljaja stvarnosti u prostoru. Nekada je tuda prolazila glavna saobraćajnica Balkana, Carigradski drum, a danas se tim prostranstvom širi filozofija Lastara.

Verujemo da tamjanika mora biti sveža, lepršava, nežna i mirišljava, pa je Tamjanika Lastar upravo takva. Sezone su različite i svaka nosi nove izazove, ali mi se trudimo da naša tamjanika svake godine održi kvalitet. Pre svega, ulažemo veliki trud i rad u vinogradu. Najveći deo grožđa beremo rano u avgustu kako bismo sačuvali arome i kako ne bismo dobili grubi fenolni karakter u vinu, a ostatak beremo nešto kasnije. Održavamo čist i mekan stil vina, pa zato i ne maceriramo grožđe, a u postupku ceđenja posebno vodimo računa kako bismo dobili sto čistiju i svežiju širu. Šira fermentiše u neutralnim sudovima, na niskim temperaturama od 12-15 stepeni, a zatim vino kratko odležava na talogu kvasca. Ipak, pored svih izazova koje je donose uslovi godine uspeli smo da zadržimo kvalitet sada već prepoznatljive na tržištu Tamjanike Lastar.

Više na, web stranici: http://vinarijalastar.com/

Pogledajte i video: https://www.youtube.com/watch?v=dv3nTe6832U

18 istina za ljude koji vole vino

Naslov orginala: 18 Truths For People Who Love Wine. Izvor: https://www.buzzfeed.com/; Objavljeno: 12.12.2015. by Erin La Rosa. Prevod: Dragutin Mijatović

Vino, baš je to neko nadljudsko piće, božije, treba li vjerovati. Znali smo da je istina u vinu, mislili smo ima samo jedna, ali da ih ima više mnogi od nas nikada o tome nisu razmišljali, a vidite to upravo objašnjava kompleksnost poznavanja vina i komplikovanost istine. Što više pijemo bliži smo istini, ali kada dođe do presipanje čaše…nismo više sigurni gdje se istina krije, poslije koliko čaša odlazi u nepovrat.

 

Šta su o vinu rekli Platon, Hemingway …

Od Platona do Hemingwaya, od Dantea do Shakespearea, vino za najveće autore svih vremena. Naslov orginala: Da Platone a Hemingway, da Dante a Shakespeare, il vino per i più grandi autori di tutti i tempi. Izvor: https://winenews.it/it/; Objavljeno: 23.05.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

<(#Ioscendoincantina je hashtag WineNews-a koji na društvenim medijima dijeli enološke aforizme koje je, po profesiji i strasti, prikupio reditelj Alessandro Regoli).

U vremenu izolacije, WineNews obilježava cijeli dan vinskim aforizmima. Rezultat? Nikada nećemo prestati piti vino. Vino je jedan od najvećih znakova civilizacije na svijetu“, prema riječima jednog od najvećih pisaca dvadesetog vijeka, Ernest Hemingway. Evo istine koja se može pojaviti i odraziti u čaši vina koju smo popili ovih dana, suspendovanog vremena, zbog Corona virusa, sinteze kako je vino kultura, istorija, ljudi, priroda, svakodnevica. Šta ako, iz zadovoljstva ili neraspoloženja, pokušamo obilježiti cijeli dan vinskim aforizmima? Počnimo, “Vino je najpouzdanija i (bez poređenja) najefikasnija utjeha“, rećiće Leopardi, jedan od najpoznatijih pjesnika svjetske književnosti, u pjesmi “The song of the earth to heaven” kako je govorio i jedan od najistaknutijih osnivača moderne italijanske gastronomije, Luigi Veronelli. U nastavku “Vino daje osmjeh prijateljstvu i iskru ljubavi“, napisao autor knjige “Heart” Edmondo De Amicis.

Continue reading “Šta su o vinu rekli Platon, Hemingway …”

Španski naučnici poboljšavaju starenje crvenog vina ultrazvukom

Original text: Spanish scientists improve the aging of red wine with ultrasound. Izvor: https://www.ticbeat.com/; Objavljeno: 16.01.2020. by Andrea Nunez. Prevod: Dragutin Mijatović

Dobre vijesti za ljubitelje vina: Španski naučnici koristili su ultrazvuk da bi skratili vrijeme proizvodnje vina, ubrzavši proces. Ultrazvuk je u stanju da uzrokuje dezintergraciju ćelija u crvenim vinima starenjem na talogu – poboljšavajući njihova organoleptička svojstva i njihovu fizičko-hemijsku stabilnost – skraćujući njihov proizvodni proces. To je dostignuće stručnjaka sa Higher Technical School of Agronomic, Food and Biosystems Engineering (ETSIAAB) of the Polytechnic University of Madrid (UPM). Starenje na talogu kvasaca – čvrstim i ostavljenom u bačvi ili tanku nakon fermentacije – tradicionalna je metoda koja se koristi u pjenušavim i bijelim vinima. Tokom starenja se odvija ćelijska autoliza koja prenosi spojeve u vino i poboljšava njihov kvalitet i svojstva.

Continue reading “Španski naučnici poboljšavaju starenje crvenog vina ultrazvukom”

Lo-Fi Wines

Naslov orginala: Lo-Fi Wines. Izvor: https://lofi-wines.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Vino je kao život i muzika. Oboje su ispunjeni rezonansom, izobličenošću, jednostavnošću, skromnošću, intimnošću i genijalnim integritetom prirodnih procesa. Lo-Fi je partnerstvo dva doživotna prijatelja koji vjeruju u ručno proizvedena, iskrena vina koja se prave za svakodnevno pijenje. Vina u kojima treba uživati, nisu za kolekcionarstvo. Jednostavno konzumiranje vina – pića sa nižim alkoholom, koje se dobro spajaju sa svim vrstama hrane, od pice do paštete. Vjerujemo u neutralnu burad, prirodne kvasce, malo dodatka sumpora i ne podešavanje pH. Volimo fermentaciju cijelih grozdova. Obožavamo karbonsku maceraciju. Prihvatamo ništa dodano, ništa što nam je oduzeto filozofijom koja rađa vina koja su mlada, nadahnuta i živa. Ali u svemu stvarni Lo-Fi je manje o onome što jest i više o onome što nije. Nije pretjerano manipulisano. Nije pretjerano izvučeno. Nije prerano zrelo i nije pretjerano skupo.

Odakle Lo-Fi Wine? Vrsta nelirične muzike koja sadrži porijeklo i uticaje iz instrumentala Boom-Bap / New York Underground, jazz 1960-ih i 1970-ih i elektronske muzike. Ime, Lo-Fi dolazi od izraza “Low-Fidelity” koji se u ovom slučaju poziva na zvukove pucketanja vinila i izobličenja primjera koji se koriste na više načina, naime, izazivanje nostalgije i udaljenost primjera ili melodije iz bilo koje druge pjesme sa sličnim zvukom. Lo-Fi se uglavnom sastoji od beatova (sličnih ritmu hip-hop ritma, ali sa manje basa) i primjera petlje (najčešće korišteni primjeri uključuju klavirske melodije i klipove Wes Montgomery) većina pjesama je opuštajuća i izaziva pozitivne emocije, često vremenska nostalgija. Više za pročitati: http://wanderandwine.com/lo-fi-wines-blending-wine-music/

Cvetanje vinove loze – važne napomene u tehnologiji

Izvor: https://www.agroklub.rs/; Objavljeno: 26.05.2019. Autor teksta: diplomirani inženjer agronomije, Adrian Horvat, Ministarstvo poljoprivrede

Cvetanje vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvetanje omogućava oplodnju cvetića vinove loze, što je preduslov za rod grožđa.

<Foto: Pixabay/PublicDomainPictures

Cvetanje vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvetanje omogućava oplodnju cvetića vinove loze, što je preduslov za rod grožđa. U većini vinogorja, cvetanje najčešće počinje krajem maja. Prva sorta, koja započinje cvetanje vinove loze je beli pinot odnosno šardone. Poslednji u cvetanje kreću graševina i suvinjon. U nekim godinama kada naglo otopli, gotovo sve sorte krenu sa cvetanjem u razmaku od svega pet do šest dana dok u nekim godinama, kad za vreme cvetanja nastupi zahlađenje, razmak između otvaranja cvetova šardonea i suvinjona može biti i do 14 dana. Cvetanje započinje kada se dnevne temperature kreću između 10°C u jutarnjim satima i do 25°C u popodnevnim satima. Nakon što dođe do oplodnje, iz tučka će se razviti bobica sa do četiri semenke, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu.

Continue reading “Cvetanje vinove loze – važne napomene u tehnologiji”

Cvjetanje i oplodnja vinove loze

Pripremio: Dragutin Mijatović. Slike: www. google.com; Video: na kraju teksta. 
Cvjetanje. Treba odmah reći da nekoliko dana, a ponekad i nekoliko sedmica prije otvaranja cvijeta, u cvjetnim pupoljcima su formirani svi dijelovi cvijeta. Cvjetanje-otvaranje cvjetova je proces koji počinje zbacivanjem kapice kruničnih listića. Odvajanje kruničnih listića od osnove dolazi usljed stvaranja rastresitog tkiva za odvajanje na mjestu spajanja kruničnih listića za cvjetnu ložu. Postoje i mišljenja po kojima i prašnici doprinose otvaranju cvijeta-podizanjem prašnih konaca. Cvjetanje jedne cvasti može trajati i do 9 dana, a cvjetanje svih cvasti na čokotu i do 14 dana. Jedna cvast ima veliki broj cvjetova i nikada ne dolazi do razvoja svih cvjetova u bobice. U većini vinogorja, fenofaza vegetacije vinove loze cvjetanje i oplodnja najčešće počinje krajem maja. Malo više o cvijetu i cvasti. www.ovinu.info Vinograd 365. Arhiva-januar 218.

Continue reading “Cvjetanje i oplodnja vinove loze”

Zašto inovativni vinari dodaju hmelj u vino

Naslov orginala: Why Innovative Winemakers Are Adding Hops to Wine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 13.05.2020. by Evan Rail. Ilustracija: by Danielle Grinberg. Prevod: Dragutin Mijatović

Nije tajna da pivo poslednjih godina sve više liči na vino, sa mnogim modernim pivom IPA koji se obično opisuju kao “sočan” i “voćni”, dva termina koja su nekada čvrsto bila povezana sa mladim crvenim vinima. Uzimanje uzoraka piva koje sada stare u nekadašnjim bačvama za vino i sve veće popularnosti piva (Ale) od grožđa, talijanskog ili nekog drugog, i možete zamisliti slučajeve da zanatske pivare koračaju stazama koje su nekada pripadale gotovo isključivo vinarima.

Ali ta ulica ide u oba smjera. Dok pivari prave piva sa karakteristikama sjajnog vina, vinogradari eksperimentišu sa dry-hopping vinima, stvarajući uzbudljiva nova vina koja mogu ispoljiti zaštitne arome mnogih zanatskih piva. “Smatram to komplementarnim”, kaže Joe Krajkiewcz, vinar i vlasnik Michigan Wine Company, koji je nedavno proizveo bijelo dry-hopping vino. “Radi se o aromama. Nekako me usrećuje. Piše: “Hej, ovo je zanimljivo.”

Novo izdanje je polusuvo bijelo vino Krajkiewcz proizvedeno od sorte Seyval Blanc, relativno modernog francuskog hibridnog grožđa. Pred kraj fermentacije vina, otprilike dvije sedmice, Krajkiewcz je dodao šišarke Citra hmelja. Arome iz hmelja, kaže Krajkiewcz, dobro djeluju sa tim grožđem. “Seyval ima aromu začina”, kaže on. “To nije neutralno grožđe. Ima neke jedinstvene karakteristike. ”

Ne griješite: čak i ako to nazivamo ” dry-hopping=suvo-skakanje”, još uvek govorimo o tečnostima. U dry-hopping, hmelj se dodaje pivu – ili u ovom slučaju vinu – nakon zagrijavanja na relativno hladnim temperaturama, bilo za vrijeme ili nakon fermentacije, za razliku od uobičajene metode dodavanja hmelja za vrijeme kuvanja. Primarna razlika? Dodavanje hmelja za vrijeme kuvanja je ono što stvara karakteristične gorke okuse piva, dok dry-hopping dodaje samo arome.

Continue reading “Zašto inovativni vinari dodaju hmelj u vino”

Ekološka vinska čaša-dobra alternativa za plastiku

Naslov orginala: Eco-friendly wine glass: a good alternative to plastic. Izvor: https://naturalvine.co.uk/; Objavljeno: 08.04.2020. by Wine World Wiki. Prevod: Dragutin Mijatović

Neko to smatra buđenjem, drugi nova svijest: bez obzira na razlog, čitav svijet počinje shvatati koliko je štetno naše dosadašnje ponašanje i koliko je važno umjesto toga promijeniti kurs i brinuti se o našoj planeti. Ovo usmjerava novu pažnju, sa jedne strane na povratak tradicionalnim proizvodima – na sva naša jako voljena prirodna vina – koja takođe teže povratku sa manjim uticajem na okolinu, sa druge strane, na ekološke alternative proizvodima i uslugama, posebno na polju proizvoda za jednokratnu upotrebu. Jedan od tih nesumnjivo je brzo rastući trend biorazgradivih pribora za jelo, uključujući ekološke čaše za vino, koje će do 2021. napokon biti norma u cijeloj Evropi.

Plastika u odnosu na ekološko. Prvo, moramo razjasniti terminologiju: kao što svi znamo, “ekološki prihvatljiv” znači proizvod sa minimalnim uticajem na okolinu, koji se, dakle, može reciklirati sa vremenom bez stvaranja jednokratnog otpada. Trend pribora za jelo i čaše koji su ekološki prihvatljive je nastao posljednjih desetak godina kada su se klasičnijim dodacima za staklo i metal počeli dodavati plastične alternative.

Plastika je najrasprostranjeniji nerazgradivi materijal na svijetu; njegova neselektivna upotreba ravna je posljedicama njegove otpornosti na biorazgradivost: plastika je otporna, ne topi se i dugovječna je. Sve prednosti koje se pretvaraju u probleme u našem društvu, u kojem je jednokratna upotreba postala pravilo. Svijest se probudila kako se odlagališta i problemi sa zagađenjem šire: ovom ćemo brzinom unucima ostaviti svijet pokriven otpadom i nepopravljivo uništen zagađenjem, tako da je vrijeme za pronalazak alternative.

Continue reading “Ekološka vinska čaša-dobra alternativa za plastiku”