Vinova loza, vinar i vino

Naslov orginala: Kako nastaje “božanski nektar”? Vinova loza, vinar i vino. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/; Objavljeno: 13.09.2013. by Jelena Šimić Valentić. Pripremio: Dragutin Mijatović

Odavno nisam pročitao tako lijepo napisan članak kao ovaj. Pisati sa toliko ljubavi o onome što voliš. Očaravajuće.

Zamislite kako se osjećaju vinari dok ujutro šetaju svojim vinogradom razmišljajući o svojim grozdovima što ih daje loza. Koje brige ih more, ili koje misli izazivaju osmjeh na njihovim licima. Koji neiscrpan rad stoji iza njih, u vinogradu, u podrumu. Koje teške ili lake odluke donose zahvaljujući svojoj hrabrosti i intuiciji. Svaka njihova donošena odluka u datom trenutku nosi ono što prepoznajemo i o čemu razmišljamo ispijajući vino. Svaka njihova odluka, neovisno o stilu koji žele proizvesti utiče na ono što otkrivamo i osjetimo u svojoj vinskoj čaši. Na mirise, kvalitet, kiseline, strukturu vina i još puno toga. Koliko misli i energije treba da se proizvede vino sa karakterom i osobnošću. Od kuda crpe snagu, ko ih nadahnjuje? Što im pruža najviše zadovoljstva u vinogradu? Pomišljam, možda zemlja, sunce, porodica, prijatelji. Čiji duh nose i koje pustolovine doživljavaju? Toliko toga se mora dogoditi i događa se u pravom trenutku i u pravo vrijeme kako bi berba započela i kako bi se na kraju proizvelo vino.

Continue reading “Vinova loza, vinar i vino”

Koja je sljedeća normalna novost o vinu?

Naslov orginala: What's Next in Wine's New Normal? Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Objavljeno: 03.06.2020. by James Lawrence: Prevod: Dragutin Mijatović

Pandemija je već donijela promjene u načinu na koji pijemo vino, ali hoće li one biti trajne? Pandemija Covid-19 bio je poklon globalnim medijima – otvorena je sezona za priče prepune propasti. Ipak, dok se redakcije suočavaju sa globalnim brojem smrtnih slučajeva, kolumnisti i stručnjaci ukopavaju se u spekulativnom novinarstvu.

© Michael Horne / Della'Uva | E-trgovina spasila je prodaju vina tokom pandemije.

Koje će trajne promjene u načinu života donijeti pandemija? Koliki je opseg globalne recesije u koju idemo i koliko brzo će se nacije poput SAD-a oporaviti? Kada je savjetnik britanskog premijera Boris-a Johnson-a Dominik Cummings predodređen za rezenje? Različita mišljenja, poput poludjelih žigosanih bizona, divljaju.

Continue reading “Koja je sljedeća normalna novost o vinu?”

Aroma vina

Primarne nasuprot tercijarnih aroma vina: u čemu je razlika? Naslov orginala: Primary vs tertiary wine aromas: what's the difference? Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 04.06.2020. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Miris, aroma i bouquet vina, su izrazi koji često ne razumijemo. Kako mirisi tartufa, kože i malina mogu udobno živjeti u vašoj vinskoj čaši? Evo kratkog objašnjenja ključnih razlika između primarne, sekundarne i tercijarne arome vina. 

Vinski mirisi na prvi pogled: Primarne arome, poput voćnih i cvjetnih mirisa, potiču od same sorte grožđa. Sekundarne arome uglavnom potiču iz procesa proizvodnje vina. Tercijarne arome razvijaju se starenjem vina. Vinske arome dolaze u svim oblicima i veličinama – neke više lične prirode, a druge prihvaćene kao široko konvencionalni opisi određenog stila. Studija sa Univerziteta Rockefeller iz 2014. procijenila je da ljudi mogu otkriti više od bilion mirisa.

Bez obzira da ili ne, možemo reći da su mnogi mirisi drugačija stvar, ali to je samo jedno istraživanje mnogih koje naglašava važnost upotrebe nosa prilikom degustacije vina. Nauka o razvoju vinskih aroma i njihovom odnosu kontinuirano je proučavanje. Ali, profesionalni dugustatori vina uobičajeno dijele ključne arome u tri velike kategorije.

Continue reading “Aroma vina”

Šta vam može reći boja vina?

Naslov orginala: Wine colour: What can it tell you? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: Maksym Kaharlytskyi / Unsplash. Objavljeno: 17.06.2020. by Sylvia Wu. Prevod: Dragutin Mijatović

Koliko informacija možete dobiti gledajući samo boju vina? Boja je prvi nagovještaj o vinu, nudeći vam neke početne tragove o stilu, starosti i okusu tečnosti u vašoj čaši. Da biste pravilno ocjenili boju vina, vino gledajte u bistroj čaši ispred bijele pozadine. Nagnite čašu da biste ispitali spektar boja i njen intenzitet. Međutim, vinska boja ne može vam reći sve, a ponekad može stvoriti lažne dojmove o tome kakav će vino imati okus. Neka naučna istraživanja takođe su pokazala da boja može uticati na okus, kao što je Richard Hemming MW citirao u članku iz 2015. na tu temu u časopisu Decanter. Šta možemo naučiti analizirajući boju vina?

Continue reading “Šta vam može reći boja vina?”

Terroir predviđa stres i to možete okusiti!

Naslov orginala: Terroir provides stress, and that you can taste! Izvor: https://winescience.org/; Objavljeno 21.07.2019. by Wine Experience. Prevod: Dragutin Mijatović

Terroir vina, ko za to nije čuo? Vinski stručnjaci često bacaju svoje svjetlo na terroir u gotovo pjesničkom stilu. Ali šta okusiti, i može li se to doista pratiti do vinove loze u polju, ne sa lijeve, nego sa desne strane puta? Terroir je kolektivni izraz za sve što utiče na grožđe u vinogradu. Terroir je dakle izveden iz tla, lokacije i vegetacije vinograda, (mikro) klime, ali i radnji vinogradara u vinogradu (1). Izraz terroir podrazumijeva da vino ima jedinstvene karakteristike koje se ne mogu umnožavati na drugom mjestu, uprkos korištenju istih sorti grožđa i metoda vinifikacije. Je li istina da smjer redova u vinogradu, defolijacija, prorjeđivanje grozdova, hladni povjetarac ili krečnjačka ili glinasta zemlja daju toliko različitih mirisa vina?

<Terroir se sastoji od faktora klime, lokacije, tla i upravljanja vinogradom

Uticaj terroir-a na vinovu lozu. Svaki vanjski uticaj na vinovu lozu, biotski (napad ptica, parazita, bakterija, gljivica, korova itd.) i abiotski (razlike u temperaturi, suša, sunčeva svjetlost, sastav tla itd.) uzrokuje stres. Da bi zaštitila svoj integritet, vinova loza će se prilagoditi tim stresorima. Prilagođavanje vinove loze kao rezultat svih tih uticaja (terroir-a) mogu se već odvijati na nivou DNK. Spisak naučnih radova na kraju PDF fila.

Syrah

Naslov orginala: Syrah. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović

Porijeklo. Sorta crnog grožđa dolazi iz Francuske. Ima preko 80 sinonima koji svjedoče o starosti i rasprostranjenosti sorte u svijetu. Najvažniji iz istorijske perspektive, ili se i danas koriste, su: Hermitage, Shiraz (Australija), Candive, Marsanne Noir, Petite Sirrah, Petite Syrah, Scyras, Sérène, Serine, Sira, Sirac, Sirah, Syra, Syrac (Francuska); Balsamina, Neiretta Cunese, Neiretta del Monregalese, Neiretta del Rosso, Neiretta di Pinerolo, Neiretta di Saluzzo (Italija); Shiraz (Južna Afrika); Žižak (Crna Gora). Unatoč naizgled sugestivnim sinonimima ili morfološkim oznakama, sorta se ne smije zamijenti sa sličnim sortama kao što su: Durif (Petite Sirah), Mondeuse Noire, Persan (Serine), Serina e Zeze ili Shesh i Zi. Zbunjujuća je i krajnje složena konfuzna priča o tri sorte Durif, Peloursin i Syrah u Kaliforniji u vezi s pojmom Petite Si(y)rah nalazi se pod ključnom riječi koja detaljno opisuje sortu Durif.

Video: https://www.youtube.com/watch?v=N5eyxNrCxtA

Postoje mnoge hipoteze o porijeklu sorte. Prema najčešćoj, sorta iz drevnog grada Shiraz (Širaz) u današnjem Iranu (Perzija). Čuveni perzijski pjesnik takođe dolazi iz grada Hafiz (1.324-1.388). Odatle ga je navodno u Francusku doneo francuski krstaš Gaspard de Sterimberg oko godine 1.225. Prema drugoj hipotezi, kažu da potiče iz vremena Plinija Starijeg (Pliny the Elder, 23-79) i Columella (prva polovina 1.vijeka) koji pominju drevnu sortu grožđa Allobrogica. Predpostavlja se da je opisana sorta “bleck Aminea” iz Sirije, predak sorte Syrah. Nadalje, moguće mjesto porijekla je i grupa ostrva Cyclades (grčko ostrvo Syra), grad Syracuse (Sicilija) i takođe Albanija. Međutim, ne postoje istorijski, botanički ili genetski dokazi za sve ove hipoteze. Više u PDF filu.

Sangiovese

Naslov orginala: Sangiovese. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović

Crna sorta grožđa dolazi iz Italije. Postoji mnoštvo sinonima koji svjedoče o starosti i širokoj rasprostranjenosti sorte, naročito u Italiji. Neki sinonimi su: Brunelletto, Brunello, Cacchiano, Calabrese, Cardisco, Cassano, Cordisio, Chiantino, Corinto Negro, Guarnacciola, Ingannacane, Lambrusco Mendoza, Lacrima, Liliano, Montepulciano Primaticcio, Morellino, Morellino di Scalono, Nelllo di Scansano, Nelllo di Scalono, Nelllo di Scalono, Nelllo, Camlo, Prugnolo Dolce, Prugnolo Gentile, Puttanella, Sangiogheto, Sangiovese Dal Cannello Lungo, Sangiovese dal Cannello Lungo di Predappio, Sangiovese di Lamole, Sangiovese di Romagna, Sangiovese Dolce, Sangiovese Elba, Sangiovese Romagnolo, San Gioveto, Sangioveto, San Zoveto, Tabernello, Tignolo, Tignolo Sointovese, Toustain, Tuccanese, Uva Canina, Vigna del Conte i Vigna Maggio.

Giovanni Soderini (1.526-1.596) italijanski agronom sortu je prvi nazvao “Sangiogheto” u svom djelu objavljenom 1.600. godine. Za ime se kaže da je latinskog porijekla (Sanguis Jovis), što znači “krv Jupitera” i znači jedno drevno ime da bi naznačilo porijeklo loze. Prema hipotezi koja se ne može provjeriti, kaže se da su je poznavali i Etruščani. U svakom slučaju, riječ je o jednoj od najvažnijih italijanskih sorti grožđa.

Sangiovese Wine: https://www.youtube.com/watch?v=ca-1-s-lrY0 (2:52 min)

Vinski bogovi i boginje

Vinski bogovi i boginje u različitim mitologijama 2.020. Naslov orginala: Wine Gods & Goddesses In Various Mythologies 2.020. Izvor: https://wineonmytime.com/; Dopunjeno: 28.01.2020. by Wine On My Time. Prevod: Dragutin Mijatović

Razgovarali smo o istoriji i kulturi vina, ali ovo je naš prvi post o religiji? Vjerovali ili ne, u raznim mitologijama ima bezbroj vinskih bogova i božica vina, jer je to bio tako važan dio svake religije. Ali, naravno, postoji više od toga što ih povezuje sa vinom. Mnogo više.

Dionysus. On nije bio samo bog vina. Bio je bog berbe grožđa, vinarstva, ritualnog ludila i ekstaze. Da, to zvuči puno, ali to je zato što je iz grčke mitologije, za koju svi znamo da se stvari čine lukavijima nego što bi trebale biti. Isto se dogodilo sa bogom Dionysus. Glavno o njegovom poznavanju je da je bio previše ljubazan. Bog vina putovao je svijetom samo da bi ljudima rekao kako se pravi vino. I iako su ga ponekad dočekivali, drugi su ga u početku gledali kao neprijatelja. Ali kada su ga ljudi odbili postao je agresivan, ali i dalje je mirno vladao. Ostao je opušten čak i u najstresnijim situacijama i pokazivao je ljubaznost prema ljudima oko sebe. Na ovaj način su svi prije ili kasnije naučili vjerovati i učiti od njega. Njegovo putovanje se završilo kad su svi znali praviti vino i on se vratio u nebo. Ljudi su mu se zahvalili na znanju i upamtili ga na zanimljiv način. Pijanjem i pjevanjem. Dakle, ako ste jedna od onih osoba koja voli više popiti i pustiti svoj glas, sada imate razlog za to. Čast Bogu koji je svima nama podario vino.

Continue reading “Vinski bogovi i boginje”

Rasprostranjenost svjetskih sorti vinove loze

Naslov orginala: Distribution of the world's grapevine varieties. Izvor: http://www.oiv.int/; Objavljeno: Focus OIV 2017. Prevod: Dragutin Mijatović

A sada malo geografije. Na putovanje u svijet sorti letimo preko svih kontinenata da se upoznamo sa gajenim sortama u petnaest zemalja svijeta, koje vidimo na ovoj slikovitoj karti svijeta.

Izvještaj o distribuciji svjetskih sorti vinove loze dala je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV). Pregled distribucije svjetskih sorti vinove loze daje promjene u trendovima ugoja sorti. Ovaj dokument fokusira se na sve sorte, bez obzira na to kako se grožđe koristi (vino, stono, za sušenje ili na neki drugi način), obuhvatajući 75% svjetskih površina pod vinovom lozom. Daje podatke dostupne za 44 zemlje od 2.000. godine i fokusira se na one zemlje sa površinom vinograda iznad 65.000 ha i 10 njihovih glavnih sorti. Imajte na umu da je studija reprezentativnija za vinske sorte od ostalih sorti sa obzirom na prirodu podataka koje posjeduje OIV.

6 stvari koje moraš znati da bi probao vino

Naslov orginala: 6 cosas que debes saber para catar un vino. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Degustacija je intelektualna, svjesna vježba koja zahtijeva stalni trening. Degustacija je profesija koja zahtijeva intelektualno obrazovanje koje je većini nepoznato. Tako o degustaciji vina razmišljaju po winetur.

Tokom dana, naši umovi ostaju budni i bilježe vizualne, mirisne, gustatorne, slušne i taktilne podražaje, ali njih većinu ne poznajemo. Kad probamo vino naš mozak je, hiperaktivan, analizira i pamti i koncentriše se na najveći broj svjesnih senzacija koje nam vino prenosi, čime se povećava ne samo naše znanje, već i radost našeg uma. Kliničke studije su pokazale da se regije mozga aktiviraju pred degustaciju (sommelieri, vinari, novinari …), što je slučaj sa mnogim drugim tehničkim zanimanjima, koje kod drugih ljudi ostaju neaktivne.

Continue reading “6 stvari koje moraš znati da bi probao vino”