Šta je aromatična sorta grožđa

Šta je aromatična sorta grožđa za proizvodnju bijelog vina? Naziv orginala: What is an aromatic white wine grape variety? Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 27.09.2019. by Chis Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, vino, aroma

Nisu sve sorte grožđa rođene jednake. Određene sorte mogu dati vina sa intenzivnijim aromama, od cvjetnih do biljnih i citrusnih nota.

Klasični primjeri aromatičnih bijelih vinskih sorti grožđa uključuju:

  • Gewürztraminer
  • Riesling
  • Muscat
  • Torrontés
  • Viognier
  • Sauvignon Blanc
Aromatično grožđe sorte Gewurztraminer na čokotu vinove loze u regionu Alsace

Svako vino ima ponešto mirisa i okusa, pa zašto neka – a posebno bijela vina – nose „aromatični“ prizvuk u krugovima za degustaciju? Ovdje se, u određenoj mjeri, radi o intenzitetu mirisa. Koliko su oštri ti primarni okusi na nosu, da li mirisom podsjećaju na agrume, laticu ruže ili biljke? Aromatična bijela vina proizvode se od sorti koje imaju tendenciju da daju veće količine ovih prirodnih aroma. Ali ne postoji zakonska definicija i neke naučne analize sugerišu više prilagodljivu skalu, a ne dvije različite suprotnosti „aromatična“ i „nearomatična“.

Nauka o aromatičnim vinima. Neka naučna istraživanja pokazala su da nekoliko aromatičnih sorti vinove loze imaju više nivoe organskih spojeva nazvanih terpeni. Na primjer, poznato je da monoterpeni doprinose voćnim i cvjetnim aromama, a posebno su istaknuti u vinima proizvedenim od sorti Torrontes i Muscat što pokazuje i studija objavljena u časopisu Foods (Foods journal) 2018. „Ukupna koncentracija monoterpena u vinima Muscat i Torrontes bila je oko četiri puta veća nego u vinu Gewürztraminer, šest puta veća nego u vinima Riesling i Viognier, i preko 30 puta veća nego u vinima Chardonnay i Pinot Gris“, rekli su istraživači. Međutim, to još ostaje naučno područje za ispitivanje.

Izbori u proizvodnji vina. Velike mogućnosti izbora sa kojima se suočavaju vinari, plus uticaj klime, znači da postoji puno prostora za stilske nijanse u proizvodnji vina. Uopšteno govoreći, proizvođači će vjerojatno uložiti veći napor kako bi naglasili primarne voćne arome aromatičnih bijelih vina tokom procesa proizvodnje vina. Klasično mogu da fermentišu na nižim temperaturama, aktivno sprečavaju malolaktičku fermentaciju ili koriste sudove od nerđajućeg čelik za očuvanje aroma. Široki pomak u filozofiji vinarstva prema minimalnoj intervenciji u podrumu, tačnije izražavanju čistoće voćnosti i osjećaju mjesta, znači da možda više ne postoji tako oštar kontrast između tretmana sa aromatičnim i takozvanim nearomatičnim sortama, kako god. Osim toga, uvijek postoje izuzeci od takvih opštih pravila. Sauvignon Blanc slovi kao aromatično bijelo vino, ali se njegovi okusi, uključujući citrusne, travnate i okuse ogrozda, mogu prikriti fermentacijomu u bačvi, malolaktičkom fermentacijom i starenjem u hrastovom buretu kao u regionu Bordeaux i dijelovima Kalifornije. Neka aromatična vina mogu dobiti različite nivoe slasti, a Riesling je jedan od najboljih primjera.


Stilovi crvenih vina

Naslov orginala: Wine Styles, Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija, vinska kultura

  • Crvena vina
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina (Light and Perfumed Red Wines)
  • 2.Pikantna i klasična crvena vina (Savory and Classic Red Wines)
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina (Bold and Structured Red Wines)
  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina (Rich and Intense Red Wines)
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina. Karakteriše ihsvježe, mlado crveno voće. Uvijek dostupna, spremna za piće, vina sa svježim višnjama i niskim taninima. Za ovaj tip vina nije neophodna hrana da bi se uživalo. Tipično vino je od sorte Gamay iz regiona Beaujolais.
  • Karakteristike: Jagoda (Strawberry), Višnja (Cherry), Žvakaća guma (Bubblegum), Dim (Smoke), Vanilija (Vanilla), Malina (Raspberry)
  • Glavna vina: Beaujolais, Pinot Noir, Dolcetto, Chinon (Loire Valley), Carignan, Etna Rosso

  • 2. Pikantna (ukusna, prijatna) i klasična crvena vina.
  • Neka od najpoznatijih vina na svijetu. Od Barola do Bordeaux, ova vina su tradicionalna. Stil obuhvata širok spektar profila okusa, ali imaju tendenciju da budu elegantnog sastava (strukture) i mogu biti dugotrajna.
  • Karakteristike: Zemlja (Earth), Paprika (Bell Pepper), Duvan (Tobacco), Ribizla (Cassis)*, Cedar (Cedar), Struktura (Structure). *Ribizla (Ribes nigrum). Red Corrant (crvena ribizla), Black Currant (crna ribizla), Cassis
  • Glavna vina: Bordeaux, Burgundy, Barolo, Chianti, Rioja
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina. Moćna moderna crvena vina sa sposobnošću starenja. Tipičan vinski stil vina okarakterisan je zrelim voćem, jakim taninima i ogromnom popularnošću.
  • Karakteristike: Šumska podloga (Forest floor), Tanin (Tannin), Kiselost (Acidity), Crna ribizla (Blackcurrant), Mint (Mint), Eukaliptus (Eucalyptus)
  • Glavna vina: Napa Valley Cabernet Sauvignon, Malbec, Central Otago Pinot Noir, New World Cabernet Franc, South African Bordeaux Blends

  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina. Duboko izražen voćni karakter i džem. Ispunjen zrelim, bogatim voćem i mnoštvom začina. Ovaj stil opisuje vina Shiraz (Australija), Zinfandel (Sonoma) i Châteauneuf-du-Pape.
  • Karakteristike: Biber (Pepper), Začin (Spice),
  • Malina (Raspberry), Trešnja (Cherry),
  • Šljiva (Plum), Koža (Leather)
  • Glavna vina: Shiraz, Carmenère, Douro red wines, Côte Rôtie, Châteauneuf-du-Pape, Zinfandel

Esca: razorna „bolest debla“ vinove loze

Naslov orginala: Esca: devastating “trunk disease” of grapevines. Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Slika: Simptomi bolesti Esca na listu sorte Merlot av Wine Spectator. Objavljeno: 06.06.2016. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bolest, esca

Uzgajivači vinove loze bore se sa nekoliko različitih bolesti, među kojima su i „bolesti debla“ koje u većini slučajeva izazivaju naglo umiranje čokota vinove loze. Postoji nekoliko bolesti vinove loze, ali u posljednje vrijeme čini se da je ESCA najrazornija. Posljednjih godina to predstavlja pravi problem u nekoliko europskih vinogradarskih zemalja, poput Francuske, Italije i Španije, iako je takođe dobro poznata u drugim vinogradarskim područjima u svijeta. Vinogradari, na žalost znaju da bolest nije temeljno proučena i čini se da za to nema lijeka.

Razvoj bolesti u deblu

Prema postojećim istraživanjima, ESCU uzrokuje nekoliko različitih gljiva kao što su Phaeoacremonium aleophilum, Phaeomoniella chlamydospora i Fomitiporia med Mediterraneana. Budući da se simptomi ESCE pojavljuju na zreloj vinovoj lozi u vinogradima starim 5 do 7 ili čak 20 godina, izgleda da intenzivna rezidba, mraz i druge mehaničke ozljede mogu pridonijeti razvoju i širenju bolesti. Iako se ESCA pojavljuje u starijim vinogradima, vinova loza može biti pogođena već u rasadnicima. Prvi simptomi pojave ESCE pojavljuju se kao tamnocrvene (kod crvenih sorti) ili žute (na bijelim sortama) pruge na lišću, koja se na kraju isušuju i postaju nekrotične. Kada bolest napreduje uzrokuje odumiranje cijelog čokota vinove loze. Ponekad čak nema ni simptoma upozorenja i čitava se biljka naglo osuši.

Simptomi bolesti na listu sorte Merlot

Dimenzije bolesti čokota vinove loze postale su toliko problematične za uzgajivače grožđa u Francuskoj da čak Hennessy sa svojom čuvenom kućom konjaka ulaže 600.000 € u INRA istraživački centar kako bi istražili i pronašli rješenje za tu razornu bolest.

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Vulkanska vina

Naziv orginala: “Explosive” Volcanic Wines. Izvor: http://www.city-vino.com/; Objavljeno: 20.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vulkansko tlo, grožđe, vino

U svijetu vina postoje mnoge debate o uticaju koji zemljište ima na vino. Tipovi zemljišta se razlikuju po veličini čestica, sadržaju mineralnih i hranljivih materija, količini raspadnutih organskih materija i kapacitetu zadržavanja vode. Vulkanska zemljišta su različita i mogu se formirati u najrazličitijim uslovima kao što su sporo isticanje lave, eksplozivno izbačene stijene i pepeo koji pada i formira novi sloj tla. Tipovi tla uključuju crni bazalt, plavac i vulkanski aluvijum koji se skuplja u dolinama. Karakteristike koje su zajedničke vulkanskim tlima uključuju širok spektar sadržaja minerala, dobar balans tih minerala, malu količinu organskog materijala, uglavnom nisko zadržavanje vode i nisku plodnost. Ove vrste tla predstavljaju samo oko 1% ukupne površine na planeti

Količina grožđa koja se dobija na vulkanskim tlima relativno je malo i grožđe je obično visoke kiselosti, sa niskom zrelošću. Sitnije bobice (mala veličina) znači da grožđe ima koncentrisanije okuse. Niska zrelost znači da vina proizvedena od ovog grožđa mogu pokazati više pikantnih okusa, a ne i voćnosti. Vinova loza koje se uzgaja na vulkanskim tlima daje grožđe od kojeg se proizvode vina koja često imaju slanost kao jednu od njihovih karaktera.

Vulkansko tlo je porozno što znači da voda brže teče preko korijena loze. Budući da je korijen u kontaktu sa vodom samo kratko vrijeme, korijen prodire dublje u tlo upotrazi za više vode. Kako čokoti rastu jače dok traže vodu, proizvedena vina imaju intenzivnije okuse, više tanina i mineralnih nota. Regije sa vulkanskim tlima su lokacije na brdima-uzvišenjima, a to znači da nadmorska visina, nagib terena i orijentacija prema stranama svijeta takođe jako doprinose razlikama proizvedenih vina. Ove regije su često u udaljenim predjelima, na neravnim terenima, što znači da se grožđe mora brati ručno.

Ako ste zainteresovani za degustaciju vina proizvedenih od grožđa uzgojenog na vulkanskom tlu, potražite etikete vina sa brda: Etna (Sicily), Santorini (Greece), Somlo (Hungary), the island of Sardinia (Italy), The Azores (Portugal), The Canary Islands (Spain), Campania (Italy), Soave (Italy), Golan Heights (Israel), Madeira, and Lake County (California).

Muzika je vino koja popunjava tišinu čaše

Naslov orginala: “Music is the wine that fills the cup of silence” Robert Fripp. Izvor: https://midnightmusic.com.au/:; Prevod: Dragutin Mijatović

Muzika i vino predstavljaju različite analogije. Nedavne studije, koje je vodio profesor Charles Spence sa Oksfordskog univerziteta, pokazale su da se okusi poput slatko ili kiselo podadaraju sa zvučnim svojstvima kao što su visina tona i tempo. Zaista, on tvrdi da je to ključ za stvaranje ukusnijeg vina dok pijuckate, ako izaberete odgovarajuću muzičku pozadinu.

Muzika i vino

Besmrtni muzičari, od Verdija do Mocarta, napisali su nezaboravne stranice posvećene vinu, vjesniku sreće i radosti a privremeni trenutak zdravice je preuzeo ključnu ulogu u kontekstu Opere. Kombinacija muzike i vina može se pratiti nazad do drevne Grčke, u narativima i vazama slika koje ilustruju Bacchanalia, svečane proslave u čast Dionizu Grčkom bogu vina.

U umjetnosti i književnosti muzika se često povezuje sa vinom. Neke kubističke slike manje ili eksplicitnije prikazuju muziku i vino. U književnosti, muzika i vino su često dio zanimljivog trija zajedno sa poezijom. Zaista, poezija se posebno prepušta muzici ritama i njenoj kompoziciji. Neke pjesme kao L'âme du vin Charles Baudelaire* “Un soir, l'âme du vin chantait dans les bouteilles …” (“One night, the soul of wine was singing in the flask…”), („Jedne noći, duša vina pjevala je u boci … ”), poetski daju glas vinu. *https://fleursdumal.org/poem/192

Zaključno, vino i muzika zajednički su u svim umjetničkim oblicima, a zajedničko tlo se može pronaći i za vino i muziku u Arhitekturi, kako bi se postigla i obostrana uzajamna glorifikacija senzornim iskustvom – sinestezijom.

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Korištenje tehnologije u vinogradu

Naslov orginala: Use of technology in the vineyard. Izvorhttps://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 16.09.2015. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vinograd, nova tehnologija

Industrijska revolucija je tehnologiju dovela u poljoprivredu. Od tada, tehnologija je napravila velik skok naprijed i ne može biti sinonim za ne-prirodan način uzgoja – naprotiv, tehnologija vam može uveliko pomoći da prirodno gajite tako što vam pomaže da se lako organizujete i bolje informišete, a da ne dirate vaše čokte vinove loze koji i dalje potpuno prirodno restu. Razvoj novih tehnologija, potreba za ekonomskom proizvodnjom hrane i zaštitom sredine doveli su do razvoja precizne poljoprivrede.

Precizna poljoprivreda (Precision agriculture-PA) je koncept upravljanja poljoprivredom koji se zasniva na posmatranju i mjerenju podataka o sredini kako bi se proizvodnja organizovala na optimalan način i umanjio uticaj i rizik sredine. Ova vrsta uzgoja posebno je korisna u proizvodnji visokovrijednih kultura, kao što je proizvodnja grožđa. Precizne vinogradarske (Precision viticulture-PV) tehnologije počele su se intenzivnije razvijati u Australiji krajem devedesetih. Ali jezgra koncepta PV ima svoje korijene u francuskom konceptu – Terroir, koji se odnosi na specifične uslove sredine koji vinu daju njegov jedinstveni okus i aromu. Sa PV tehnologijama može se primijeniti odgovarajuća praksa upravljanja vinogradarstvom, prema lokalnim varijacijama vinograda, koje utiču na količinu i kvalitet grožđa, kao što su tlo, topografija, mikro-klima itd.

Postoji nekoliko različitih tehnologija koje se mogu primijeniti u vinogradu, kao što su: globalni sustemi za pozicioniranje (Global Positioning Systems-GPS), meteorološke stanice, satelitsko i vazdušno daljinsko istraživanje, geografski informacijski sistemi (Geographic Information Systems-GIS), digitalni modeli nadmorske visine (Digital Elevation Models-DEM), istraživanje tla visoke rezolucije, bežične senzorske mreže i još mnogo toga. Čini se da će raširene senzorske mreže i sustemi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems-DSS) igrati važnu ulogu u budućoj proizvodnji grožđa jer već započinju, nadgledanjem ključnih faktora sredine u vinogradu (poput temperature i vlažnosti), rješavanjem problema upravljanja i odlučivanja.

Senzori eVineyard

Primijenjene tehnologije mogu pružiti informacije koje vam pomažu da optimalno predvidite vrijeme berbe, u odnosu na stepen zrelosti grožđa. Budući da se troškovi inputa u vinogradarstvu, poput vode, đubriva, mašina i pesticida stalno povećavaju, visoka tehnologija može vam pomoći da minimizirate troškove tih unosa i umjesto toga uzgajate prirodnije, dobijate zdravije grožđe, istovremeno pomažući da povratite dio rastuće sreće koja se često izgubila sa rastom industrializacije.

Osim toga, precizni sistemi vinogradarstva predviđaju prinose, skupljaju tlo za analize i predviđaju razvoj bolesti. Unatoč svim istraživanjima koja pokazuju da su informacije koje pružaju PV tehnologije pouzdane i da mogu sniziti troškove proizvodnje, čak za 20-30%, mnogi se vinogradari i dalje oslanjaju samo na svoj “instinkt”. Imati instinkt vinogradara je sjajno, ali imati tehnologiju koja može nadoknaditi ono što osjećate i dati vam dodatne informacije za vaše odluke, neprocjenjivo je. Na taj način uvijek možete biti sigurni da ćete proizvesti najbolje moguće vino. Poljoprivredni sektor je trenutno u fazi uvođenja novih tehnologija koje štede vrijeme, novac i čuvaju okolinu. Ali svi moraju shvatiti da je tehnologija upotrebljiva samo kad znamo šta sa tehnologijom želimo postići!

U eVineyardu naporno radimo kako bismo bili u toku sa najnovijim tehnološkim trendovima i integrisali najnovije korisne tehnologije za vinogradare na način da rade bez ikakvih posebnih konfiguracija na najkorisniji način kroz cjelovito softversko rješenje.

Sources:
Precision viticulture; Tony Proffitt, SPAA Precision Ag Symposium
Adoption of Precision Viticulture on the rise; T. Proffitt and E. Winter, Winetitles

Genetska raznolikost u čaši vina

Podizanje čaše grožđa iznenađujuća je genetska raznolikost. Naslov orginala: Raising a glass to grapes’ surprising genetic diversity. Izvor: https://www.infowine.com/; Slika: D.Mijatović. Objavljeno: 16.09.2019. by UC Davis. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, genetika

Geni mogu objasniti razliku u okusu i boji grožđa, otkriće koje se nedavno dogodilo u Institutu za nauku o vinu i hrani UC Davis Robert Mondavi.

Evo otkrića kome je dobro nazdraviti: Istraživački tim koji su predvodili profesor Brandon Gaut sa Kalifornijskog univerziteta, Irvine i profesor Dario Cantu sa Kalifornijskog univerziteta, Davis dešifrovao je genom grožđa sorte Chardonnay. Radeći to, otkrili su nešto fascinantno: sorte nasljeđuju različiti broj gena od svojih majki i očeva. Njihov rad upravo je objavljen u Nature Plants*.

Tim je posvetio tri godine istraživanja onome što je poznato kao strukturne varijante, ili promjene hromosoma, u genima grožđa sorti Chardonnay i Cabernet Sauvignon kako bi se utvrdila njihova genetska sličnost. Svaka od sorti ima oko 37.000 gena.

Cabernet Sauvignon

“Svako od nas nasljeđuje jedan primjerak gena od majke i jedan od oca”, kazao je profesor Gaut. “Moglo bi se pretpostaviti da sorta nasljeđuje dvije kopije svakog gena, pri čemu po jedan dolazi od njihovih roditelja. Međutim, otkrili smo da postoji samo jedan primjerak, a ne dva, za 15% gena kod sorte Chardonnay, isto važi i za sortu Cabernet Sauvignon. Zajedno, to znači da se sorte grožđa razlikuju u prisustvu ili odsustvu hiljada gena. “

“Ove genetske razlike vjerojatno doprinose mnogim razlikama u okusu između vina proizvedenih od različitih sorti grožđa”, rekao je profesor Cantu. A oni svakako doprinose jednoj važnoj osobini grožđa: njihovoj boji.

Istraživački tim pokazao je da je crveno grožđe mutiralo u bijelo grožđe u više različitih uslova. Svaka mutacija uključuje veliku hromosomsku promjenu koja je promijenila broj kopija ključnih gena u boji. Manje kopija gena u boji uzrokuje bijelo grožđe.

Osim pružanja ključnih naučnih saznanja vinogradarima, naučnici kažu kako njihova otkrića imaju važne implikacije na razumijevanje prehrambenih vrijednosti između ostalog voća i povrća. Strukturne varijacije uglavnom su neistražene u biljnim genima, ali profesor Gaut kaže da je istraživanje važno za razumijevanje onoga što se nalazi u voću i povrću koje jedemo. “Na primjer, čak i između različitih vrsta paradajza, strukturne varijacije mogu imati različite prehrambene vrijednosti”, rekao je. “Bolje razumijevanje genetskog sastava vrsta omogućava nam pristup alatima koji poboljšavaju uzgoj biljaka.”

* Yongfeng Zhou, Andrea Minio, Mélanie Massonnet, Edwin Solares, Yuanda Lv, Tengiz Beridze, Dario Cantu & Brandon S. Gaut (2019) The population genetics of structural variants in grapevine domestication. Nature Plants, volume 5, pages 965–979 (2019)

Softver za upravljanje vinogradom

Kako softver za upravljanje vinogradima poboljšava poslovanje sa vinom? Naslov orginala: How vineyard management software improves wine business? Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 24.04.2019. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: softver, rukovođenje, vinograd, vinarija

Imati vinograd i / ili biti vinogradar nagrađuje, ali istovremeno se naporno i radi. Istina je da je biti rukovodioc vinograda sve samo ne jednostavno, jer postoji toliko mnogo aspekata koje je potrebno uzeti u obzir da bi se proizvelo najbolje moguće kvalitetno grožđe. Grožđe je osnova, potrebno za spravljenje izuzetnog vina, koje se na kraju prodaje. Kada je riječ o upravljanju vinogradom, vinogradar mora biti sve: meteorolog, agronom, hemičar, mašinski radnik, mehaničar, finansijski planer i organizator posla. A to često može biti naporno, posebno u jednočlanom domaćinstvu i u malim vinarijama.

Uz posao, dolaze nova znanja i nove informacije. Pogotovo što se nekoliko informacija preklapa, a više informacija mora biti uzeto u obzir kako biste donijeli pametne odluke o sljedećim radnjama u vinogradu, koje će vaše grožđe, a samim tim i vino, staviti ispred konkurencije. Iz tog razloga razvijen je softver za upravljanje vinogradom, koji pomaže vinogradarima u donošenju odluka, administrativnom radu i obično radi povećanja efikasnosti.Šta je softver za upravljanje vinogradom? Softver za upravljanje vinogradom je kompjuterski softver (danas moderni sistemi poput eVineyard obično su web i / ili pametni programi) koji omogućuju vinogradarima, upraviteljima vinograda i stručnjacima u oblasti vinogradarstva da poboljšaju svoje performanse, uzgajaju grožđe boljeg kvaliteta i proizvode veću količinu grožđa, kontrolišu radne aktivnosti u vinogradu i prate bioklimatske informacije o vinogradima. Uz pomoć softvera za upravljanje vinogradom, korisnici mogu steći bolji uvid u nekoliko operacija vinograda i na temelju prikupljenih podataka donositi bolje odluke: poput toga šta, gdje i kada poduzeti određene aktivnosti radi poboljšanja produktivnosti, smanjenja troškova proizvodnje, i povećanja kvaliteta.

Pomoć bogatim ljubiteljima vina

Novi fond za pomoć bogatim ljubiteljima vina da ulažu u vrhunske vinograde. Naslov orginala: New fund to help wealthy wine lovers invest in top vineyards. Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: James Lee. Objavljeno: 01.10.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Pokreće se novi investicioni fond koji bogatim ljubiteljima vina i institucijama omogućuje kupovinu renomiranih vinograda ili vinograda u novim regijama, od Pijemonta do Kenta.

Zrioba grožđa sorte Pinot Noir u vinogradima u blizini mjesta Beaune.

Izdvajamo. Rast cijena kvalitetnog vinogradarskog zemljišta, podstaknut interesima investitora iz Silicijske doline (Silicon Valley) u Kini, natjerao je sestrinsku kompaniju Wine Source Group, WSF SICAV plc, da osnuje regulirani fond za vinograde i terroir (Vineyards and Terroir Fund). Njihov je cilj privući bogate pojedince i institucije sa velikim zanimanjem za fino vino kako bi izgradili globalni portfelj vinograda vrijedan 50 miliona evra. Ulagači moraju uložiti najmanje 200.000 evra ili 200.000 dolara i obavezati se na najmanje pet godina.

Partnerstva sa vrhunskima vinarima bit će važan dio procesa, izjavila je grupa WSF SICAV, koja već ima snažne veze sa mnogim poznatim svjetskim vinskim regijama i vodi regularni fond Wine Source Fund za ulaganje u fina vina i alkoholna pića. Partneri vinari mogu pomoći u prepoznavanju dobrih vinogradarskih mjesta, a menadžeri fondova vjeruju da to podstiče perspektivne, mlađe proizvođače sa kapitalom da dobiju vlastite vinograde. Ulagači će takođe dobiti povlašteni pristup vinogradima i vinima, rekla je grupa, bez objavljivanja procjena potencijalnih povrata ulaganja. Fond neće prvobitno birati najskuplje vinograde na svijetu, u područjima kao što su Pauillac, Napa Valley ili Burgundy, gdje je francuska agencija Safer nedavno rekla da jedan hektar vinove loze može koštati do 14,5 miliona evra.

“U reginu Burgundy više gledamo na premijer cru nivo”, rekao je Simon Lurton, menadžer  Fonda za vinograde i Terroir (Vineyards and Terroir Fund), koji je objasnio da ova područja nude izglede za bolji povratak. Vinogradi regiona Burgundije, Pijemonta i Sjeverne Rajne (Burgundy, Piedmont i Northern Rhône), regiona Centralna obala Kalifornije (California’s Central Coast), regiona Beaujolais i vinogradi Velike Britanije stoje na početnoj listi Fonda.

„Mislimo da je Velika Britanija nadolazeća regija“, rekao je Lurton. “Postoje kvalitetna vina za proizvođače koji se žele proširiti, a cijena zemlje je porasla u posljednjih nekoliko godina.” Bordo (Bordeaux) za sada nije u fokusu, ali Lurton je rekao da su neka područja, kao što su Pessac-Léognan i Pomerol, imali u vidu kada je budućnost kompanije u pitanju.

Ekološke vrijednosti bit će ispitivane prilikom razmatranja treba li proizvođač ili vinogradarska parcela biti dio Fonda, dodao je Lurton. Odustao je da kaže koliko će se fond fokusirati na zemljište koje se poljoprivredno dekalariše kao organsko, ali rekao je da će mala upotreba hemikalija biti važna. „Postoji nova generacija vinara koja koristi odgovorne postupke u vinogradu“, rekao je. Fond za vinograde i terroire je podfond WSF SICAV plc koji je smješten na Malti i u potpunosti je regulisan zakonima o investiranju u evropske fondove’, kaže grupa. Oni koji ulože najmanje 200.000 eura ili dolara prije 1. aprila 2020. platit će 1% provizije za upravljanje. Nakon tog datuma porast će na 2%. Svi koji ulože najmanje 500.000 eura ili dolara platit će naknadu od 1% bez obzira na datum. Vinari partneri imat će priliku odmah nakon pet godina mogućnost da u popunosti otkupe zemljište sa vinogradom, istakla je grupa.

Orchidea

Naslov orginala: ORCHIDEA (Viagra, Wiagra); Izvor: https://xn--csemegeszlk-6bcb.hu/; Slika: Own image Cultivation experiences. Objavljeno: 12.05.2016. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Ruski privatni uzgoj (Pavlovsky). Vrijeme sazrijevanja sorte: kraj avgusta. Roditelji: Talisman x Nistru. Rast: umjereno bujan. Grozd: 400-800 grama kupastog ili cilindričnog oblika, umjereno zbijen. Bobica: 26 x 19 mm. 8-10 grama zelenkasto-žuta, mesnata, sočna, skladnog okusa. Pokožica je tanka. Sadržaj šećera u soku 17,2%, a kiselina 8,4 g/l. Rezidba: dužina luka 6-8 pupoljaka. Otpornost na bolest: iznad prosjeka. Mraz: sorta podnosi do -24° C

Vlastito iskustvo uzgoja: Grozdovi sorte su umjereno rastresiti, prosječno oko pola kilograma. Bobica je ovalna, ponekad okrugla, ujednačene veličine, oplodnja dobra, ponekad sa nekoliko sitnih bobica, mesnata, sočna i ima skladan okus sa povoljnim odnosom šećera i kiselina. Pokožica bobice je tanka, jestiva, sjemenka je manje primjetna. U prosjeku sorta uvijek sazrijeva do početka septembra. Sorta se reže na kratki luk sa 4-6 okaca. Zaštita: dovoljna su 3 prskanja u povoljnim godinama, ali kišnijih ili vrlo toplih, sušnih godina, potrebna su 4-5 prskanja. Sorta koja ne truli, bobice su ponekad napukle, pa ose prave manje ozlijede.

Jedini vinski grafikon koji Vam neće trebati

Naslov orginala: The Only Wine Chart You’ll Ever Need. Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 04.05.2019. by Kristin. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija

Kada tražite idealno vino želite nešto što nudi savršen nivo slasti, ali samo šta to znači?

Grafikon slasti

Pa, biće različito za različite ljude. Možete odabrati bocu vina sa vrlo slatkom procjenom na grafikonu ili ona sa procjenom suva do kosti, ili vam se možda sviđa nešto malo bliže sredini pakovanja. Ako niste sigurni, sada je pravi trenutak da počnete gledati različite tipove vina, kako se rangiraju, a zatim probati nekoliko opcija.

Suvo do kosti nasuprot vrlo slatko. Možda ne mislite o napitku bilo koje vrste kao “suvom od kosti”, ali ako ste ikada vino kategorisali na ovaj način, možda se predomislite. Neka vina zapravo mogu usisati vlagu direktno iz usta i osjećate se kao da ste skoro dehidrirani. Ostala su toliko slatka da možete osjetiti kako šećer prekriva unutrašnjost usta. Naravno, uvijek ima onih vina koja padaju negdje na sredini ili malo bliže jednoj ili drugoj strani grafikona. Samo vi možete odlučiti koji put želite.

Šta čini vino suvim? Dakle, zašto je vino u nekim slučajevima suvo? Profesionalni naučnici o hrani i pisci o vinu na tom rade već godinama i smislili su tri različita aspekta vina koji odlučuju da li je vino suvo ili slatko, kako bi ga bolje smjestili na grafikon. Ova tri aspekta su aroma, tanini i kiselost. Naravno, slatkih vina ima dovoljno, ali u različitim kombinacijama. Povećani tanini će u većini davati više suvi efekat u ustima kada su upareni sa velikom kiselošću, a manje slatka aroma, stvorit će još veći efekat suvoće.

Neka od suvih crnih vina koja možete potražiti uključuju odvažan i gorak okus ili slane okuse, poput vina Tannat, Bordeauxa, Aglianico ili francuski Malbec. Suva bijela vina primarno uključuju arome limuna i minerala i uključuju opcije poput italijanskog vina Pinot Grigio, Gavi, Muscadet, Vinho Verde i Arinto. Ova vina će vam dati suv okus koji možda tražite, ali imajte na umu da se ne šalimo kad kažemo da će vam potpuno isušiti usta i vaše okusne pupoljke na jeziku dok pijete.

Što čini vino slatkim? Po zakonu suprotnosti, znamo da ako potpuno suvo vino ima više tanina, visoke kiseline i slabu slatku aromu, slatko vino mora imati malo tanina, nisku kiselost i veliku slatku aromu, zar ne? Pa, to je samo tako jednostavno. Vina koja imaju slatki okus imaju i slatki miris i kada dobijete nizak nivo kiselosti i nizak nivo suvi tanina, dobit ćete čašu vina koja ima slađi i slađi okus, sve do te zavidne slasti izuzetno slatkog vina.

Ako tražite neka od ovih vrlo slatkih vina, naći ćete crvena vina koja sadrže smokve, grožđice i datule kao najbolje opcije. To su vina Tawny Port i Vin Santo Rosso.

Vrlo slatka bijela vina mogu se sastojati od okusa zlatno grožđice, marmelade od marelice i smokve. Uključuju opcije vina poput White Port, vina Passito, desertno vino Moscatel i Vin Santo. Svako od njih dat će vam težak okus slasti koji tražite i izvrstani su komplimenti sa kiselijim namirnicama. Osim ako, naravno, ne tražite što je moguće više slasti.

Balansiranje. U sredini grafikona nalaze se opcije za suva ili poluslatka vina. Ovo je sjajno za one koji žele malo više ravnoteže, ali imaju tendenciju da se nagnu u jednom ili drugom smjeru. Za crna vina naći ćete poluslatke opcije koje sadrže kandirano voće i cvjetne okuse, poput vina Brachetto D'Acqui, Recioto Della i Valpolicella.

Među bijelim vinima otkrit ćete suva vina sa aromama saća i limuna, poput Chenin Blanc, Kabinett Riesling i Torrontes. Pronaći ćete i poluslatke opcije koje uključuju arome tropskog voća i parfema, poput Moscato. Ovo će vam pružiti malo više balansa koji ćete možda poželjeti za večeru ili srećne trenutke.

Pronalaženje okusa na grafikonu. Različiti aspekti utiču na okus vina, kao što smo pomenuli u grafikonu. Tanini, kiselost i aroma nekog vina pružaju mu izrazito naginjanje prema suvom ili slatkom, pa pogledajte grafikon. Tanini su povezani sa načinom na koji se vino osjeća na jeziku. Oni čine da se vino osjeća suvo ili ne mijenjajući nivo gorčine i adstriniranosti vina. Za neke nije potrebno puno tanina da bi se prepoznao efekat, ali druga nemaju isti nivo osjetljivosti.

Kiselost je još jedno područje gdje ćete primjetiti razliku prema slatkom ili suvom. To je zato što viši nivoi kiselina probijaju slatke aspekte vina ili bilo šta drugo po tom pitanju. Ako imate slatko, želite da dodate barem malo kiselog da uravnotežite. Nije dovoljno i dobijete nešto vrlo slatko; previše i dobijate nešto vrlo kiselo, ili kiselo, zbog čega je okus suvlji.

Konačno, način na koji nešto miriše može izigrati vašu svijest. Ako vam je nešto slatko, vaše tijelo misli da mora imati slatki okus i to djeluje u korist slađih vina. S druge strane, ako nešto miriše kiselo, osjetit ćete kiselost čim popijte gutljaj. Vaš um može vas na taj način izigrati ili može poboljšati namjerno okus krajnjeg proizvoda.

Bez obzira koji tip vina tražite, možete ga pronaći među crvenim ili bijelim, uz suvu ili slatku opciju. Takođe možete isprobati nekoliko različitih tipova koji se naginju u bilo kojem smjeru. Slatka vina se razlikuju od polusuvih do vrlo slatkih, a suva se vina razlikuju od potpuno suvih, pa sve do suvih do kosti. Zato koristite grafikon kao pomoć.

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Priprema vinove loze za zimski odmor

Upravljanje vinogradom nakon berbe: priprema vinove loze za zimski odmor. Naslov orginala: Post-harvest Vineyard Management: preparing vines for resting. Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Slike: Montalcino Report and Van der Lee Vineyard.  Objavljeno: 12.09.2018. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatovic. Ključne riječi: vinograd, vinova loza, đubrenje, navodnjavanje, zimsko mirovanje

Nakon što se grožđe obere i sigurno »uskladišti u vinariji«, 🙂 vrijeme je za posljednje aktivnosti upravljanja vinogradima prije nego što vinova loza uđe u period mirovanja. Kako je svaki vinograd drugačiji, njime se treba upravljati prema njegovim specifičnostima, međutim, postoje neke opšte smjernice za upravljanje vinogradom nakon berbe. One omogućuju vinogradarima da pripreme vinovu lozu za odmor, kao i da osiguraju dobru sledeću berbu.

Zaključak. Nakon berbe vinogradari mogu brzo zaboraviti na vinovu lozu i usredotočiti se isključivo na postupak proizvodnje vina, ali to lako može uzvratiti udarac. Nedovoljna količina đubriva i vode na kraju sezone može rezultirati niskim nivoom rezervnih ugljenohidrata, nedostatkom makrohranjivih sastojaka i suvim drvenastim tkivima. To može dovesti do zimskih ozljeda čokota, a u proljeće do neravnomjernog kretanja pupoljaka, lošeg i neravnomjernog rasta lastara, pa čak i lošeg zametanja cvasti. Jednom kada se hlorofil u lišću počne raspadati, lišće mijenja boju i više se ne mogu stvoriti rezerve ugljenohidrata.

Stoga osigurajte da je zelena masa čokota što duže zdrava uz dobru kontrlolu nad bolestima i navodnjavanjem u vrijeme nakon berbe. Na taj način će čokoti moći proizvesti dovoljne rezerve ugljenohidrata prije pada lišća. Dobro upravljanje vinogradima nakon berbe presudno je za pripremu vinove loze za zimski odmor i plodan rast u proljeće sledeće vegetacije.