Stone sorte grožđa – 1

Naslov orginala: IFG Grapes. Izvor: https://www.ifg.world/. Pripremio: Dragutin Mijatović

IFG je 2001. godine osnovalo nekoliko najistaknutijih imena u kalifornijskoj industriji grožđa pod vodstvom renomiranog genetičara dr. David Cain. Nove IFG® stone sorte grožđa savršena su kombinacija poezije i profita – dizajnirane da odgovaraju “nišama” u industriji stonog grožđa koje nijedna sorta ne može popuniti. Među stvorenim sortama su sorte sa predznakom: Sweeties, Mystic Star, Passion Fire, Yummy Crunch, Sugar Drop, Passion Punch, Early Sweet, Muscato Amore, Sweet Globe, Mystic Dream i Mystic Bloom. Evo nekoliko sorti sa predzankom Sweet u imenu sorte:

  • Lijevo: Sweet Surrender, very early ripening black seedless
  • Desno: Sweet Sunshine, mid-season white seedless; ripens with Thompson seedless

Kako se priprema kuvano vino

Naslov orginala: How To Make Mulled Wine. Izvor: https://www.wineselectors.com.au/. Prevod: Mladen Mijatović

Ovaj klasični recept za kuvano vino super je jednostavan za napraviti, iako je istinski toplije raditi to zimi, savršeno je uživati i u bilo kojoj hladnoj večeri! Kuvano vino je poznato pod mnogim imenima: glüwhein, glögg, candola, svařák, vin chaud … ma odakle god da ste, iz bilo kojeg kraja svijeta, vjerovatno će postojati lokalni recept za kuvano vino koji se razmaže po šporetu kada vrijeme zahladi. Ali što je kuvano vino i kako se pravi? Otkrivamo uz kratko putovanje istorijskim tragom!


Šta je kuvano vino? Jednostavno rečeno, kuvano vino – poznato i kao začinjeno vino – topli je napitak koji se obično pravi sa crnim vinom, u kombinaciji sa začinima poput aleve paprike, cimeta, karanfilića, kardemuma, muškatnog oraščića, voća poput naranče, limuna, a ponekad čak i grožđica. Kuvano vino vuče porijeklo iz drevne istorije i jedan je od najranijih vinskih koktela ikad zabilježenih. Prvi istorijski slučaj pojavio se u Rimu u 2. vijeku i vjeruje se da su ga Rimljani pripremali kako bi se grijali tokom hladne zime.

Villaris

Naslov orginala: Villaris. Izvor: https://glossary.wein.plus/. Prevod: Dragutin Mijatović

Sorta bijelog grožđa (Geilweilerhof. 84-21-9) nova je sorta dobijena ukrštanjem sorti Sirius x Vidal Blanc. Usput, sorta Felicia stvorena je sa istim roditeljima. Uključuje gene vrsta Vitis berlandieri, Vitis rupestris i Vitis vinifera. Hibrid su 1986. godine ukrstila dva uzgajivača Rudolf Eibach i Reinhard Töpfer u Rebenzüchtungs-Institut Geilweilerhof u Siebeldingen-Pfalz. Sorta je prizanta i odobrena 2004. Sorta je bila partner za ukrštanje dvije nove sorte Floreal i Voltis. Villaris je sorta visoke otpornosti na pepelnicu i srednje do visoke otpornosti na botrytis zbog čega se smatra PIWI sortom.


Sorta ima petodjelan list, grozd srednje krupnoće i bobice srednje veličine, žuto-rose obojene pokožice. Sazrijeva istovremeno ili nešto prije od sorte Müller-Thurgau. Sadržaj kiselina u grožđu je srednji, kao i sadržaj šećera srednji do visok. Villaris je srednje do prinosna sorta. Od grožđa ove sorte proizvode se bijela vina diskretne kiselosti, koja podsjećaju na Pinot Blanc.

18 teza o rezidbi vinove loze

Naslov orginala: 18 тезисов про обрезку винограда. Izvor: https://agrarnyisector.ru/. Objavljeno: 20.05.2013. Prevod: Dragutin Mijatović

Rezidba vinove loze je obavezna i neizostavna ampelotehnička mjera u savremenom uzgoju vinove loze. Rezidbom se na čokotu ostavlja određeni broj okaca na kondiru ili luku, čime se reguliše količina i kvalitet grožđa, porast i sazrijevanje lastara.

Evo nekoliko zapažanja iz prakse o rezidbi vinove loze kako to drugi vide:

  1. Pri preopterećenju čokota okcima smanjuje se dužina i debljina lastara. Lastari sporije rastu, a rodnost se pogoršava.
  2. Ako je korijenov sistem oštećen, potrebno je smanjiti opterećenje čokota smanjenjem broja okaca pri rezidbi.
  3. Kada se formira novi krak uz pomoć jalovaka, na tom mjestu ne bi trebalo biti većih rana jer bi takav krak brzo uginuo.
  4. Kada je čokot opterećen okcima ili kada su krakovi oštećeni ili stari, počinju se razvijati izdanci iz spavajućih pupova na glavi (deblu) čokota. Kao rezultat toga, rast na takvim kracima je slab, grozdovi i bobice su male. U tom slučaju, kraci se moraju zamijeniti.
  5. Da bi se povećalo opterećenje manje rodnih evropskih sorti sa malim grozdovima, koristi se srednja dužina rezidbe rodnih lastara. Continue reading “18 teza o rezidbi vinove loze”

Prevršivanje lastara čokota

Naslov Orginala: Hedging and Canopy Management in Grapes. Izvor: https://onfruit.ca/ . Objavljeno: 17.07.2020. by Spencer Leidi i Kathryn Carter. Prevod: Dragutin Mijatović

Upravljanje krošnjom – zelenom površinom čokota (lastarima) obavlja se tokom cijele godine. U ovom članku više govorimo tehnici prevršivanja – uklanjanja vrhova lastara, zašto se ona koristi, te njenim prednostima i izazovima. Mnogi vinogradari koriste traktore sa priključcima kako bi odradili prevršivanje lastara.

Šta je prevršivanje lastara? Prekomjerno bujni čokoti vinove loze imaju tendenciju da prerastu svoj naslon, što rezultira rastom lastara i preko gornjih žica špalira i spuštanjem preko bočnih strana čokota, što uzrokuje zasjenjivanje grozdova. Prevršivanje lastara je tehnika koja se koristi za uklanjanje vrhova primarnih lastara i zaperaka, a ponekad i lastara koji se pružaju u međuredni prostor vinograda (Goldammer, 2018).

Video: Hedging Grape Vines using Stihl HS 46C https://www.youtube.com/watch?v=9ZYaP6b5UK4

Continue reading “Prevršivanje lastara čokota”

Pretočite vino

Naslov orginala: Decantare il vino. Izvor: https://www.quattrocalici.it/. Objavljeno: by Marcello Leder. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledajmo korak po korak kako izvršiti pretakanje, jednu od najsloženijih operacija među onima predviđenim za usluživanje vina.


Razlozi za pretakanje vina. Pretakanje se koristi u slučaju kvalitetnih vina koja su prošla dug period odležavanja u boci i općenito u svim slučajevima u kojima se pretpostavlja prisustvo sedimenata (taloga) u boci. Može se obaviti i u slučajevima kada se odsustvo sedimenata vizuelno ne uočava, kao u slučaju nekih bijelih vina, kada se vjeruje da vino, iz razloga zbog vinifikacije ili starenja, mora biti oksigenirano (“prozračeno”) prije serviranja.

Continue reading “Pretočite vino”

Šaptalizacija

Naslov orginala: La chaptalisation – du sucre dans le vin. Izvor: https://www.inrap.fr/. Prevod: Dragutin Mijatović

<Portret Jean-Antoine Chaptal, smatra osnivačem moderne vinske hemije. © Collection particulière

Jean-Antoine Chaptal (1.756-1.832) autor je Traktata o vinu (sa sardnicima Parmentier i Rozier), i smatra jednim od utemeljivača modernog vinogradarstva i enologije. Godine 1.801. objavio je i Umjetnost proizvodnje, njega i dorada vina (L'art de faire, de gouverner et de perfectionner les vins). U ovom posljednjem radu, hemičar detaljno opisuje metode poboljšanja vina, koje takođe mogu biti izvor falsfikovanja.

Postupak “šaptalizacije”, koji je naučnik teoretizirao iz djela Lavoisier-a, sastoji se u dodavanju šećera širi na način da se poveća nivo alkohola u vinu i poboljša njegovo čuvanje. Trenutno strogo regulisano u Francuskoj, gdje se koristi kao i u drugim zemljama, posebno je zanimljivo za vina proizvedena od grožđa vinove loze uzgajane u sjevernim regijama, sa niskim sadržajem šećera. Danas je razvijena još jedna tehnika samoobogaćivanja – povećanja šećera u širi – reverzibilna osmoza; sastoji se od oduzimanja vode iz šire pod jakim pritiskom na tečnost. Koncentracija šećera koja je rezultat tog postupka povećava sadržaja alkohola u vinu.

Oblikovanje čokota, šta je to?

Naslov orginala: Canopy Management – What is it? Izvor: Sunlight Into Wine A Handbook for Winegrape Canopy Management by Richard Smart and Mike Robinson. Slika: https://www.wineaustralia.com/. Prevod: Dragutin Mijatović

Šta je krošnja čokota? Krošnja čokota (zavjesa) je nadzemni dio čokota formiran sistemom lastara, koji nose lišće, zaperke, vitice i grozdove, razvijenih iz kondira ili luka, na kraku ili kordunici debla čokota (jednom riječju stablo u širem smislu).


U vinogradu, krošnje su neprekidne kada se lišće susjednih čokota u redu prožma (dodiruje, isprepleće). Kada su kod čokota krošnje odvojene od susjednih čokota, nazivaju se nepovezane, isprekidane, zasebne). Guste ili nabijene krošnje imaju preveliku površinu lišća u krošnji i one su zasjenjene. Otvorene krošnje male gustine nisu zasjenjene. Sve krošnje imaju unutrašnji ili vanjski sloj lišća. Nemaju sve krošnje unutrašnje lišće, tj. one između dvije površine vanjskih listova. Gusta krošnja ima visok udio unutrašnjeg lišća.

Continue reading “Oblikovanje čokota, šta je to?”

Još jedan razlog da volite vino

Kao da vam treba još jedan razlog da volite vino. Naslov orginala: As If You Needed One More Reason to Love Wine. Izvor: https://winespeed.com/. Prevod: Dragutin Mijatović

Asfalt je sveprisutniji u našem modernom mobilnom životu, pokrivajući ceste, parkirališta i aerodromske piste. Tako je nekad u asvaltu pogubna rupa. (Ostanite sa mnom ovdje; dolazi vinski dio). Mješavina tečnog naftnog biprodukta, kamenja i tla i asfalt prolazi kroz proces oksidacije, sa vremenom postaje sve tvrđi i sklon pucanju i propadanju.

Nastojeći riješiti ovaj problem, čileanski inženjeri sa Pontificia Universidad Católica u Santiagu istraživali su visoko antioksidativni kvalitet polifenola u pokožicama grožđa i otkrili da bi pokožica grožđa mogla, ako se doda u smjesu, produžiti vijek trajanja asvaltiranog puta. U stvari, uspjeli su smanjiti zamor i pucanje asfalta za 14% dodavanjem dehidrirane i praškaste mase od ostataka ostalih poslije presanja grožđa. (Preševina je masa čvrstih supstanci preostalih nakon presanja grožđa kod proizvodnje vina). Nakon eksperimentisanja sa različitim sortama grožđa, zaključili su da je grožđe sorte Cabernet Sauvignon imalo najbolji rezultat, vjerovatno zbog većeg sadržaja polifenola u njegovoj debeloj pokožici.

Početak vinske kulture

2.600 godina stara feničanska vinska presa – početak vinske kulture. Naslov orginala: 2.600 Jahre alte Weinpresse der Phönizier: Die Anfänge der Weinkultur. Izvor: https://www.nationalgeographic.de/. Objavljeno 22.09.2020. by Tom Metcalfe. Prevod: Dragutin Mijatović

Drevni Mediteran poznat je po vinskoj kulturi. Međutim, ona ne dolazi iz Rima ili Grčke, već je šire Feničani.


  • Umjetnička rekonstrukcija vinske prese Tell el-Burak viđena sa jugoistoka.
  • Ilustracija slike sa dozvolom Arheološkog projekta Tell el-Burak; crtež by O. Bruderer

Arheolozi su otkrili jednu od najstarijih poznatih vinskih presa u Libanu – a s njom i nove dokaze o širokoj spoljnoj trgovini drevnih Feničana sa vinom. Nalaz baca novo svjetlo na feničansko vinarstvo. Trgovci i mornari upoznali su vinsku kulturu sa čitavim drevnim Mediteranom. Njihov uticaj i danas živi u svjetskoj popularnosti pića.

Continue reading “Početak vinske kulture”