Vinogradarstvo

Aktuelno za pročitati na početku svake kalendarske godine:

  1. Niske temperature kao uslov uspijevanja vinove loze
  2. Neka opsta pravila rezidbe vinove loze na zrelo
  3. Dan Svetog Valentina
  4. Rezidba vinove loze na zrelo
  5. Zelena rezidba vinove loze
  6. Vinograd 365 dana

Aktuelno:

  1. Prakticno vinogradarstvo
  2. Osnove podizanja vinograda-1
  3. Đubrenje vinograda

Sorte vinove loze

  1. Chardonnay
  2. Vinski kultivari vinove loze u Hercegovini
  3. PIWI sorte vinove loze

Zaštita od smrzavanja pomoću prskalica-kako to stvarno djeluje

Naslov oeginala: Frost protection using sprinklers: how it really works. Izvor: https://wineanorak.com/; Objavljeno: 30.03.2020. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

PR (Public Relations) agencija koja radi za Maison Joseph Drouhin nedavno je poslala nekoliko slika zaštite od smrzavanja u njihovom vinogradu Chablis pomoću osnovnih prskalica. Slike izgledaju zadivljujuće, ali postoji raširena zabluda o tome kako to funkcioniše. Obično se misli da zaštitni sloj leda oko pupoljaka obezbijeđuje zaštitu. Ljudi misle da to djeluje kao izolator i da led sprečava da temperatura pupoljka padne niže nego smrzavanje. Ovo je netačno.

<Pictures courtesty Maison Joseph Drouhin/Vitabella

Tehnika djeluje putem latentne toplote fuzije. Kada tečnost postane čvrsta supstanca, oslobađa se mala količina toplote. Jedan gram vode smrzavanjem proizvodi 80 kalorija.

To je ono što pruža zaštitu, a da bi mogla raditi, vodu treba primjenjivati tako da postoji stalni susret voda / led jer kontinuirano zamrzavanje vode oslobađa toplotu. Ako primjena vode prestane, tada su stvari gore nego bez leda: kako led isparava, tako se gubi i toplota. To postaje sistem za hlađenje. Dakle, u vjetrovitim uslovima, potrebna je veća brzina primjene vode. Sistemima prskanja treba puno vode: oko 1,4 miliona litara po hektaru. Jedan nedostatak sistema za prskanje je taj što podižu vlažnost vazduha što znači da će se nezaštićeni susjedni vinogradi lošije proći, jer je mraz jači kod veće vlažnosti. 

Prednost zaštite od smrzavanja sistemom raspršivača je ta što djeluje  i kod radijacijskog mraza i kod advencijskog mraza. Metode poput vjetrenjača i helikoptera djeluju samo kod prvih (radijacijski mraz) jer se oslanjaju na inverzijski sloj toplijeg vazduha iznad zemlje.

Nauka o vinu – pepelnica najveći vinogradarski problem u svijetu

Naslov orginala: Wine science-powdery mildew, the wine world's biggest problem. Izvor:
https://wineanorak.com/;
Objavljeno: 27.03.2020. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

Svako ko je ikad pokušao uzgajati vinovu lozu bez prskanja vjerovatno je naišao na pepelnicu.

To je najčešća bolest vinove loze i jedan je od glavnih razloga što vinogradari moraju prskati hemikalijama nekoliko puta godišnje. Ima je svuda u vinskom svijetu, a podložne su joj sve sorte Vitis vinifera. Erysiphe necator je naučni naziv za bolest vinove loze zvanu pepelnica. Prvobitno je bila poznata kao Oidium tuckeri, a neki je još uvijek nazivaju Oidium, posebno u Francuskoj.

Možda ćete je vidjeti i kao Uncinula necator, ali Erysiphe necator je standard. Malo istorije. E. necator dolazi iz SAD-a. Tamo su domaće sorte vinove loze vrlo dugo koevoluirale sa ovom gljivom i razvile otpornost na nju. Ali tada, 1845. godine, pronašla je put do tople leje engleskog vrtlara.

Edward Tucker u Margate ju je primijetio na svojoj lozi. Konsultovao se sa M. J. Berkeley, botaničarom iz Bristol-a, koji ju je identifikovao kao novu vrstu i imenovao po gospodinu Tucker-u. Tucker ju je također pogledao pod mikroskopom i zaključio je da se radi o vrlo sličnoj bolesti plijesni breskve, sa kojom se već poznavao. Još davne 1821. godine irski vrtlar zvan John Robertson uspješno je koristio sumpor za suzbijanje breskve, što je učinio i Tucker, i to je uspjelo. Robertson je pomiješao sumpor sa sapunom, dok je Tucker sumpor pomiješao sa krečom. Obe mješavine su djelovale.

Uprkos uspješnom liječenju, pepelnica je započela širenjem, širom Velike Britanije i Francuske. Prije izvjesnog vremena to je bio veliki problem u vinogradima Evrope. Prvo je primijećena u francuskim vinogradima 1847., a potom u Italiji 1849. Početkom 1850-ih, njeno stalno prenošenje uzrokovalo je velike probleme ekonomski, iako su se vinogradari upoznali sa najboljim načinima primjene sumpora kao lijeka. Od tada je sve prisutnija u vinogradima svijeta. Erysiphe necator je gljivična bolest. Postoje dva načina za širenje.

Prvi to su strukture nazvane konidije, koje se aseksualne šire nošene vjetrom. Gljiva prezimljuje kao micelij (masa gljivičnih hifa, koje su poput cijevi, i one normalno rastu). Često će micelij prezimiti u pupoljku u razvoju. Kad vinova loza počne rasti u proljeće, pupoljak se otvara i cijela struktura koja izraste biće zaražena gljivicom. To se naziva malaksalost lastara. Nakon nekog vremena, svi zeleni dijelovi lastara prekriju se nečim što nalikuje bijelom prahu: to su konidije, a one inficiraju ostatak loze.

Drugi način prijenosa je formiranjem struktura koje se nazivaju cleistothecia. To je seksualni stadijum gljivice, a posebno je opasan, jer kada je gljiva u seksulanom stadijumu, ona svoje gene miješa okolo, i vjerovatno je da će se dogoditi otpornost na bilo koji fungicid. Cleistothecia su crna sferna tijela i sadrže 4-6 ascija, a svaka sadrži 4-7 askospora. One obično prezimljuju ispod kore loze, a zatim na proljeće ispuštaju spore koje klijaju i ponovo pokreću gljivičnu bolest. Cleistothecia nije prisutna u svim zemljama u kojima se nalazi pepelnica- plijesan (na primjer, relativno nedavno otkrivena je na Novom Zelandu, gdje ih ranije nije bilo).

Continue reading “Nauka o vinu – pepelnica najveći vinogradarski problem u svijetu”

Kiseline u vinu

Naslov orginala: Acidez del Vino. Qué es la acidez y cómo se forma. Izvor: https://vinosdiferentes.com/en/, Objavljeno: 26.04.2018. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kiseline, pH

Kiselost vina. Kiselost vina je jedno od najvažnijih elemenata koji će ukazati na kvalitet vina. Vino se sastoji uglavnom od vode. Voda predstavlja manje ili više 85% zapremine, koja dolazi iz grožđa. Ostale sastojci su etil alkohol ili etanol, glicerin, isparljive kiseline i aromatske supstance, mineralne soli i njihova jedinjenja, fenolna jedinjenja, vitamini. Kiselost vina dolazi od glavnih kiselina prisutnih u vinu. Vinska, jabučna i mliječna. Nedostaje im miris. Mi ih detektujemo na stranama jezika, a osvježavaju okus vina.

Ukupna kiselost, fiksna i isparljiva. Ukupna kiselost. To je ukupna procjena kiselost vina. Uključuje sadržaj najvažnije kiseline, odnosno vinsku kiselinu. Mjerenje ukupne kiselosti vina izraženo je u gramima vinske kiseline po litru vina. Prosjek je obično između 4,5 i 7,0 gr/l, to bi bio približno pH između 3,2 i 3,7. Na skali pH mjeri se stepen kiselosti odnosno bazičnosti tečnosti. Skala ide od nule (najkislije) do 14 (najbazičnije). Čista voda ima pH od 7. Ukupna kiselost uključuje sve kiseline vina. Kiselost je uključena u očuvanje vina. Sprečava razvoj mikroorganizama. Čuva boju vina. Fiksna kiselost. Čine je vinska kiselina, jabučna i limunska, koje dolaze iz grožđa. Jantarna kiselina i mliječna došle su procesom fermentacije. Ove kiseline omogućavaju konzervaciju, kao i očuvanje boje, mirisa i okusa. Isparljive kiseline. Ove kiseline formiraju se tokom fermentacije, sirćetna, propionska, buterna i takođe sumporna kiselina. Treba voditi računa da se isparljive kiseline u vinu održe ispod određenih vrijednosti. Ako je kiselost vina jako visoka, vino će se pokvariti. Bilo bi sirće ili bi poprimilo, miris etil acetata. Vino je višeg kvaliteta, ako su niže njegove isparljive kiseline. Vino se sastoji od različitih kiselina. One koje dolaze iz grožđa (vinska, limunska, kao i jabučna). Pored onih koje potiču iz procesa fermentacije (vinska, jantarna i sirćetna). Mnoge od ovih kiselina se mijenjaju, isparavaju (nestaju) ili se pojavljuju nove.

Laser za otkrivanje Bretta u bačvama

Naslov orginala: A laser for detecting Brett in casks. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Slika: Cordouan Technologies. Objavljeno: 14.12.2017. by Vitisphere. Prevod: Dragutin Mijatović

Tokom faze sazrijevanja vina, laserska sonda “neće zamijeniti laboratorijske analize (za otkrivanje Brettanomyces), ali jasno je da bi se jednostavan alat, koji se koristi u vinariji, mogao uroniti u posude za nadgledanje serija vina i upozoravati na nivo rizika od mikroba”, objašnjava David Jacob, tehnički direktor bordoške firme Cordouan Technologies, specijalizovane za karakterizaciju nanomaterijala.

Njegov projekt, za koji je od FranceAgriMer-a dobio 127.000 evra bespovratnih sredstava od ukupnog budžeta od 324.000 evra, ima za cilj osmisliti i odobriti kroz iskustvo alat koji može razlikovati kvasac kvarenja Brettanomyces bruxellensis i druge mikroorganizme u vinu. Laserska sonda koristi tehnologiju Dynamic Light Scattering koja otkriva karakteristike suspendovanih čestica u rastvoru. Tada algoritam ukazuje na nivo prisutnosti svake čestice i omogućava da se senzorna odstupanja ispravljaju unaprijed.

Pragovi upozorenja. “Složenost projekta nije toliko u samoj tehnologiji koliko u interpretaciji podataka. Za uspostavljanje pragova upozorenja će trebati vremena “, tvrdi Jakov. Stručnost za vinarstvo pružit će Bordeauxov odjel za prenos tehnologije Microflora na Vine & Wine Science Institute (ISVV). Zadatak Cordouan Technologies biće izgradnja prototipa sonde.

Projekt je nastao 2015. godine tokom sastanaka između konkurentskog klastera Route du Laser i članova Innovin klastera, a tehnologija sa strane nudi potencijalno rješenje za pitanja sa kojima se susreću obe strane. “Rasprava između njih otkrila je da praćenje i karakterizacija mikroorganizama u vinu tokom faze sazrijevanja nije potpuno riješeno”, dodaje Jacob koji se nada da će to pitanje biti riješeno prije kraja projekta u martu 2019. godine.

Top 20 pravila o vinu koje bi trebali znati

Naslov orginala: Top 20 Must Know Wine Terms. Izvor: http://uncorkedweekly.com/; Objavljeno: 26.12.2018. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, termini

Konzumiramo i obožavamo vino. Ali, vinski se pojmovi ponekad mogu osjećati kao sasvim drugačiji jezik. Što se tiče razgovora o vinu zbog čega se osjećamo tako neprijatno? Mogu li nam stotine vinskih izraza koristiti za raspravu o temi za koju su toliko neobjašnjivi da bismo se osjećali inferiorno? Raščlaniti ću 20 termina za poznavanje vina koji će vam pomoći da zvučite kao profesionalac sljedeći put kada degustirate vino!


1.Tanini-Tannins. Teksturni elementi (iz pokožice, sjemenke i drveta) koji stvaraju osjećaj sušenja u ustima. Tanini mogu biti gorki i pridonose složenosti vina i pomožu u potencijalu starenja vina. Crvena vina su sa više tanina u odnosu na bijela vina zbog kontakta sa pokožicom i sjemenkama tokom procesa proizvodnje vina.

2.Balanas-Ravnoteža. Vino koje je opisano kao uravnoteženo ima svih pet ključnih komponenti – voćnost, slatkoću, kiselost, tanin i alkohol – sve u jednakoj ravnoteži koje međusobno deluju bez da jedna komponenta prekriva ostatak.

3.Suv-Brut. Ovo je pojam koji se koristi da opiše nivo slasti pjenušavih vina. Brut vina sadrže manje od 1,5% RS (residual sugar -zaostalog šećera) po litri, što je više Extra Brut ali manje od Extra Dry.

Grožđe i geografija

Naslov orginala: The grapes and the geography. Izvor: https://wineanorak.com/, Objavljeno: 17.10.2019. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

Postoje dva prilično različita načina da se pristupi vinu. Oba su potrebna. Nastavljajući svoj pomalo mekan put u vino, želio bih istražiti dva pristupa za razumijevanje vino – grožđe i geografija.

Gotovo sva vina (i svakako sva vina koja ćete vjerojatno naći u vinotekama i supermarketima) proizvedena su od iste vrste vinove loze, Vitis vinifera. Prvi put je uzgajana hiljadama godina unazad, a od tog trenutka pojavilo se mnogo hiljada različitih sorti grožđa, mada se ovih dana široko koristi samo 20 ili više njih. Nedavna knjiga, pod nazivom Wine Grapes, pokušava dati detalje o 1.368 različitih sorti grožđa koje se koriste za komercijalnu proizvodnju vina. [To je velika, skupa knjiga, ali veoma dobra.]

Imena sorti poput Cabernet Sauvignon, Chardonnay, Sauvignon Blanc i Shiraz vjerojatno su poznata većini ljudi. Sva ova imena odnose se na pojedine sorte iste vrste vinove loze.

Donedavno (zadnjih 40 godina ili tako nešto) nije bilo uobičajeno vidjeti vina koja se prodaju po imenu sorte grožđa, a u mnogim evropskim zemljama to još uvijek nije – tamo su vina češće označena prema regiji iz koje dolaze. Ali, vinogradari novog svjeta u Kaliforniji i Australiji shvatili su da je stavljanje imena sorte grožđa na etiketu nevjerovatno korisno za potrošače, jer svaka sorta grožđa ima posebno okusno obilježje. Pa umjesto da nauče stotine zbunjujuće zvučnih imena mjesta da bi se kretali po vinskoj listi, ljudi bi se sada mogli prilično dobro snaći samo naučivši imena desetak sorti grožđa.

Continue reading “Grožđe i geografija”

Koja sorta se krije iza imena distrikta-regiona-područja

Naslov orginala: Vilken druva gömmer sig bakom distriktsnamnet? Izvor: Jamais M (2018) 101 saker du måste veta om vinet. Prevod: Dragutin Mijatović

U tabeli koja slijedi daje se nekoliko poznatih evropskih vina koja nose ime prema području gdje su proizvedena prema regulativima koja važe u toj državi (a ne i ime sorte). Velika evropska zbunjujuća neujednačenost. Spisak vina je daleko od svih poznatih.

Tabela: Ime-naziv vina, područje-region, država, sortni sastav vina i boja vina
Tip vina: Ime-naziv vina Područje-region Država Sortni sastav vina Boja vina
1. Amarone della Valpolicella Veneto Italija Corvina, Rondinella, Molinera crveno
2. Bandol Provance Francuska Mourvedre, Grenache, Cinsault crveno
3. Barbaresco Piemonte Italija Nebbiolo crveno
4. Barolo Piemonte Italija Nebbiolo crveno
5. Beaujolais Bourgogne Francuska Gamay crveno
6. Bierzo Castilla y Leon Španija Mencia crveno
7. Bordeaux Bordeaux Francuska Suavignon Blanc, Semillon bijelo
8. Bordeaux Bordeaux Francuska Cabernet Sauvignon, Merlot, Cabernet Franc, Malbec, Petit Verdot crveno
9. Bourgogne Bourgogne Francuska Chardonnay bijelo
10. Chablis Bourgogne Francuska Chardonnay bijelo
11. Chateauneuf-du-Pape Rhone Francuska Grenache, Mourvedre, Syrah, Cinsault, Carignan crveno
12. Chianti Toscana Italija Sangiovese crveno
13. Condrieu Rhone Francuska Viognier bijelo
14. Cote-Rotie Rhone Francuska Syrah, Viognier crveno
15. Cotes du Jura Jura Francuska Savagnin, Chardonnay bijelo
16. Cotes du Jura Jura Francuska Pinot Noir, Poulsard, Trousseau crveno
17. Cotes du Rhone Rhone Francuska Grenache Blanc, Clairette, Marsanne, Roussanne, Viognier bijelo
18. Cotes du Rhone Rhone Francuska Grenache, Syrah, Mourvedre, Carignan, Cinsault crveno
19. Crozes-Hermitage Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
20. Crozes-Hermitage Rhone Francuska Syrah crveno
21. Etna Rosso Sicilia Italija Nerollo Mascalese crveno
22. Gavi Piemonte Italija Cortese bijelo
23. Gigondas Rhone Francuska Grenache, Syrah, Mourvedre, Cinsault crveno
24. Hermitage Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
25. Hermitage Rhone Francuska Syrah crveno
26. Montsant Katalonia Španija Garnacha, Carinena crveno
27. Orvieto Umbria Italija Trebbiano, Grechetto, Malvasia bijelo
28. Pouilly-Fume Loire Francuska Suvignon Blanc bijelo
29. Priorat Katalonia Španija Garnacha, Carinena crveno
30. Ribera del Duero Castilla y Leon Španija Tempranillo, Cabernet Sauvignon crveno
31. Rioja Rioja Španija Viura, Malvasia bijelo
32. Rioja Rioja Španija Tempranillo, Garnacha, Carinena crveno
33. Retsina Grčka Savatiano bijelo
34. Rueda Castilla y Leon Španija Verdejo bijelo
35. Saint-Joseph Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
36. Saint-Joseph Rhone Francuska Syrah crveno
37. Sancerre Loire Francuska Sauvignon Blanc bijelo
38. Sancerre Loire Francuska Pinot Noir crveno
39. Santorini Grčka Assyrtiko bijelo
40. Soave Veneto Italija Garganega bijelo
41. Taurasi Kampania Italija Aglianico crveno
42. Toro Castilla y Leon Španija Tempranillo crveno
43. Valpolicella Veneto Italija Corvina, Rondinella, Molinera crveno
44. Vinho Verde Portugal Azal Branco, Loureiro, Rabiata, i više sorti bijelo
45. Vino Nobille di Montepulciano Toscana Italija Sangiovese crveno

Vinozofija

Izvor: http://www.labin.com/; Objavljeno: 12.10.2008. by Glas Istre. Odabrao za vas: Dragutin Mijatović

Zanimljivosti – Vinozofija življenja: vino – lijek, moda, hobi, ljubav, novi statusni simbol

Nekada se koristio glagol – piti. Danas je puno poželjnije – kušati. Jer, dok je vino nekada smatrano prehrambenom namirnicom, danas se ono doživljava kao hobi, lijek, moda, ljubav, strast… kao novi statusni simbol. Slijedom toga trenda, dok s jedne strane tržišta većeg dijela svijeta, bilježe porast potražnje za kvalitetnim vinima, smanjuje se ukupna količina prodanih vina. Paradoksalno, to tržište praktično je u istovremenom porastu i stagnaciji. Zavisi o tome koji parametar uzimamo u obzir za analizu.

No vratimo se piću nasuprot kušanja. Nekada se dakle pilo da bi se zaboravilo ili prehranilo. Pilo se da bi se zaboravilo siromaštvo i sve što ono sa sobom donosi. Pilo se i u poljima, da se ugasi žeđ, ali i povrati snaga, baš kao da je riječ o pravom obroku. Danas je sve to povijest, ili dio segmenta društvene fenomenologije koja nije naša tema. Ovo je vrijeme wine lovera, ljubitelja vina. Tko su, dakle, ti novi ljubitelji, možda čak ispravnije – štovatelji vina.

Štovatelji vina. Profil je otprilike ovakav: pripadnik srednje i srednje visoke klase, nerijetko visokoobrazovan, na menadžerskoj poziciji ili nezavisni uposlenik, slobodni umjetnik ili neki sličan tip nepokorenog duha. Voli putovanja i društven je. Mjesečno kupuje devet boca (kvalitetnoga) vina, koje u prosjeku stoji osam eura za bocu. Za posebne prigode, međutim, za jednu bocu posebnijega vina rado izdvaja između 50 i 85 eura. O vinu rado i čita i razgovara. Barem je vino jedna tako podatna, a tako blaga, neutralna tema. Ima nekoliko dobrih knjiga o toj temi, a jedan od omiljenih poklona mu je, osim boce kakvog sjajnog vina, upis u kakvu školu ili barem vikend-tečaj sommelierstva.
Fenomen rasta kruga (pre)poznavatelja vina relativno je novijeg datuma. U većini čak i razvijenih europskih zemalja (izuzev Francuske, gdje je pop kultura vina stara više od pola stoljeća) vino je iz alkoholnog pića počelo prerastati u način življenja za širi krug ljudi tijekom osamdesetih i sredinom devedesetih godina protekloga stoljeća. Tako barem tvrdi Roberto Cipresso, winemaker odnosno enokonzultant s bogatom riznicom svjetskih enonagrada, koji je ostavio traga i u hrvatskoj enologiji, posebice kada su pelješka vina u pitanju. Cipresso je autor knjige zgodnog naziva »Vinozofija«, u kojoj analizira mjesto i ulogu vina u suvremenome društvu.

Continue reading “Vinozofija”

Povećava li znanje uživanje u vinu

Naslov orginala: Does knowledge enhance the enjoyment of wine? Izvor: https://wineanorak.com/; Objavljeno: 24.03.2015. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović. 

Jednom sam otišao na predavanje eminentnog filozofa koji je, takođe, pomalo i vinski čudak. Poenta njegovog predavanja? Govorio je o pitanju sa kojim sam naslovio ovu kratku priču, a njegov odgovor je bio ne. Ja nisam eminentni filozof. Zapravo nisam ni eminentni ni filozof. Ali mislim da nije u pravu. 

Zašto? Zbog načina na koji kušamo vino. Naša prva iskustva sa vinom u potpunosti su na onome što je poznato kao hedonistički nivo – to jest da jednostavno odlučujemo da li nam se sviđa ili ne pijemo, i možda koliko u bilo kojem smjeru. Sljedeća faza razumijevanja je kada smo degustirali nekoliko vina, a trenutno vino upoređujemo sa sjećanjem na prethodno popijena vina. Možda ćemo takođe početi povezivati opisne reči sa okusima koji doživljavamo. A mi možemo dodati faktičke podatke koje smo stekli o vinu.

Dakle, kako gradimo znanje o vinu (pod pretpostavkom da jesmo), tada će naše iskustvo biti drugačije i ima potencijal da se poboljša. To je zato što način na koji cijenimo vino ima ne samo trenutni senzorski moment, dok pijemo i mirišemo, već i regrutuje relevantni doprinos iz prethodnog iskustva i znanja o vinu. Dakle, naši dojmovi o pristojnom vinu Margarete River Cabernet Sauvignon mogli bi započeti s ‘Hmm, to je ukusno’, a zatim napreduju do: ‘Volim ovdje bogato voće crnog ribizla’, do ‘Da, to je stvarno lijep Cabernet sa malo više bogatstva i težine od Bordeaux Cabernet mješavine, ali bez otvorene slasti i nježnosti vina Barossa Cabernet. “Pretpostavljam da je vinar ove godine uradio zaista dobro; bolji je od njegove berbe 2003., i malo je spustio uticaj hrastovog bureta, koristeći više francuskog nego američkog “.

Dobijete sliku. Usudio bih se reći da osoba sa više znanja ima drugačije iskustvo o okusu od nekog početnog novajlije, zahvaljujući tome, i ima potencijal da više uživa u zaista dobrom vinu, djelom i zato što prepoznaju da je vino zaista dobro u poređenju sa mnogim drugim sličnim vinima koja su degustirali. Postoji, međutim, upozorenje. I to je to, vidio sam vinare koji razvijaju ono što bih nazvao “podrumsko nepce”. Toliko znaju da im je teško da ikada stvarno uživaju u vinu. Obučeni za uočavanje grešaka, često sve što mogu vidjeti u vinu jeste greška koju opaze. To je poput vrhunskog audiofila koji na kraju ne sluša muziku, već reprodukciju muzike od strane zvučnog sistema. I to je pomalo ludost.

Kako držati čašu vina

Naslov orginala: How to Correctly Hold Your Drink. Izvor: https://relish.com/; Objavljeno: 03.02.2015. by Emily Arno. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: čaša, vino, vinska kultura, bonton

Pravilno (Right) ili nepravilno (Wrong). Kao što svi znamo, mnogo se otkriva o nama dok se krećemo kroz druženje na zabavi. Način na koji se ponašamo u društvu govori puno o našem samopouzdanju i inteligenciji – isto se može reći i na osnovu načinu na koji pijemo piće, odnosno kako držimo čašu pića. Bilo da to shvatamo ili ne, držanje osjetljive čaše za vino ili čaše za rakiju (brandy) može nas koštati drugih sastanaka, intervjua i poslovnih veza. Pridržavajmo se svojih lijepih manira i sjetimo se kako držati čašu kada sljedeći put dođemo do šanka ili u bilo koje prefinjeno društvo.

Martini. Svakako, velika kupa za martini je primamljiva za uhvatiti, ali ne da to vide i ostali. Držanje dlanom ohlađenih koktela u kupi zagrijava sadržaj brže nego što je predviđeno, a samim tim i nije prema bontonu. Ako imamo problem sa činom balansiranja čaše, savršeno je prihvatljivo da slobodnom rukom pridržimo čašu odozdo za stopalo čaše.

Vino: Poput martinija, čašu za vino treba držati za dršku da ne bi promijenila temperaturu klasičnog Cabernet-a (okus temperiranog vina).

Rakija (Brandy). Iako većina čaša ide pod geslom “drška uvijek, kupa nikad”, pijuckanje rakije (brendy-ja) je izuzetak od pravila. Ovu čašu je najbolje držati ispod kupe, da toplota dlana prolazi kroz naš srednji i domali prst. Piće će zapravo imati koristi od naše tople ruke jer će rakiji (brandy-ju) pomoći u oslobađanju tih iskonskih mirisa tog plemenitog pića

Interspecies vinske i stone sorte

Izvor: http://www.polj.savetodavstvo.vojvodina.gov.rs/; Objavljeno: 28.02.2018. by Lazar Klještanović, PSS Ruma. Tekst: Nada Korać – Interspecis vinske i stone sorte. Slika: D. Mijatović

Oplemenjivači širom sveta više od 100 godina neumorno rade na realizaciji ideje: KVALITET + OTPORNOST sorti vinove loze na biotičke i abiotičke faktore stresa, imajući u vidu osnovne principe održive poljoprivrede.

Do sada su determinisani genetički izvori otpornosti na najvažnije gljivične bolesti vinove loze u okviru većeg broja severnoameričkih vrsta roda Vitis i potvrđena je mogućnost optimalnog kombinovanja otpornosti i dobrog kvaliteta. Stvoren je veliki broj novih vinskih i stonih sorti vinove loze (tzv. interspecies hibrida), otpornih ili tolerantnih na najvažnije patogene sa kvalitetom na nivou najboljih vinifera sorti. Ove sorte su pogodne za proizvodnju grožđa uz redukovanu hemijsku zaštitu ili bez nje. Posebno su interesantne za gajenje na malim površinama u okviru organske proizvodnje grožđa i vina. U Sremskim Karlovcima, na Oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada, već duži niz godina se ispituje veliki broj introdukovanih interspecies sorti u uslovima bez ikakve hemijske zaštite u cilju razrade modela organske proizvodnje grožđa i vina kod nas.

U poslednje tri decenije na Oglednom dobru je stvoren veći broj novih interspecies vinskih i stonih sorti koje se uklapaju u koncept organske proizvodnje grožđa i vina (Cindrić i sar. 2000).

Novostvorene domaće interspecies sorte

Lasta (Muscat de St. Vallier x Ljana) je priznata 1991. Autori su P. Cindrić i N. Korać. Ovo je bela stona sorta umerene bujnosti sa nešto većim brojem zaperaka. Zahteva formiranje urednog, pljosnatog špalira, čime se podspešuje oplodnja, olakšava zaštita i omogućava bolje sazrevanje grožđa. Sredinom septembra čokote krase rastresiti grozdovi sa krupnim, hrskavim, ovalnim, žutozelenim bobicama, finog, blago muskatnog ukusa. Grožđe ne truli i može se čuvati na čokotu sve do prvih mrazeva. Dobro se transportuje. Lasta je otporna na plamenjaču i sivu trulež grožđa, a osetljiva na pepelnicu. Preporučuje se za gajenje na okućnici i manjim površinama. U organskoj proizvodnji stonog grožđa obavezna je zaštita sumporom protiv pepelnice.

Karmen je stona sorta nastala ukrštanjem kardinala i moldove. Autori su P. Cindrić i N. Korać. Priznata je 2003. godine. Od kardinala je nasledila vrlo rano sazrevanje (sredina avgusta). Po rodnosti, izgledu grozda i bobice i ukusu vrlo je slična moldovi. Ima srednje krupne rastresite grozdove, krupne izdužene bobice tamno plave boje, neutralnog ukusa. Velike je rodnosti i daje izuzetno veliki procenat tržišno vrednog stonog grožđa. Srednje je otporna na pepelnicu i botritis, a osetljiva na plamenjaču. Može se preporučiti ne samo za gajenje na okućnici već i kao komercijalna stona sorta, na većim površinama uz redukovanu zaštitu protiv gljivičnih bolesti, primenom bakarnih preparata, sumpora ili organskih rastvora.

Petra (Kunbarat x Pinot noir) je bela vinska sorta, priznata 1991. Autori su P. Cindrić i V. Kovač. Sazreva približno u vreme kada i traminac, ali ga nadmašuje po prinosu. Nekih godina se slabije oplodi. Nakuplja preko 20% šećera. Prevazilazi rajnski rizling po otpornosti na mrazeve. Tolerantna je na plamenjaču i sivu trulež grožđa, ali osetljiva na pepelnicu. Vino ima vrlo izraženu, finu muskatnu aromu. Pogodna je za proizvodnju prirodnih, poluslatkih, aromatičnih vina. Rakija od grožđa petre takođe ima izraženu aromu.

Petka je bela vinska sorta stvorena nastala iz ukrštanja petra x bianka. Autori su: P. Cindrić, N. Korać, V. Kovač, M. Medić. Priznata je 2001. godine. Bujna je sorta velike rodnosti. Redovno nakuplja preko 20% šećera u širi uz umeren sadržaj kiselina. Daje harmonična, kvalitetna bela vina. Otporna je na sivu trulež grožđa, visoko tolerantna na plamanjaču i pepelnicu. Može se uspešno gajiti bez ikakve zaštite protiv gljivičnih bolesti ili uz redukovanu zaštitu u godinama povoljnim za razvoj patogena.

Continue reading “Interspecies vinske i stone sorte”

Vinarija – koegsistencija korisnika

Naslov orginala: Winery: Coexistence of Users. Izvor-knjiga: Listening to Wine and Tasting Music. Project Title: Listening to Wine and Tasting Music; Project Period. 01.02.2018 – 23.05.2018. Slika: Marques de Riscal Winery, Rioja, Spain. Objavljeno: 23.05.2018. Prevod: Dragutin Mijatović

Dvije različite kategorije korisnika animirat će građevinu: povremeni korisnik koji posjećuje vinariju i svakodnevni korisnik koji radi na licu mjesta. Zahtjevi oba korisnika trebaju se podjednako odnositi s obzirom na aktivnosti, pogodnosti i potrebe.

Posetioci i potencijalni kupci iz zemlje i drugih zemalja posvećuju prosječno vrijeme od dva sata za posjetu vinariji. Poseta im mora ponuditi emocionalno uzbudljivu i intenzivno iskustvo, vođenje kroz vinariju i njezin ‘terroir’, a vrhunac je degutacija-probanje-kušanja vina. Tamo će sva čula biti stimulisana – od vida preko mirisa i okusa do sluha – da pruže istinski impresivne doživljaje arhitekture.

Osoblje koje radi ili oko grožđa, ili u podrumu, ili na održavanju zgrade, srce je vinarije. Kao članovi radnog tima, zaposleni ne traže nikakvo posebno iskustvo; međutim, oni zaslužuju potpuno odgovarajuće higijenske radne uslove i funkcionalan, organizovan proces za rješavanje svojih svakodnevnih zadataka.

Suočavanje sa dvije različite tipologije korisnika podrazumijeva dva različita puta koja treba uzeti u obzir: s jedne strane, jedan didaktičan, razigran i iznenađujući tip puta; s druge strane, jasan i funkcionalan put koji služi zahtevima radnog osoblja. Ovdje je pitanje kako spojiti dva puta, oba prateći posjetu i odvijajući process u vinariji, vodeći posjetioce kroz čistu proizvodnu stazu, sprečavajući ih da ometaju radnike. Dvije skupine će stoga biti povezane arhitekturom i muzikom koja će pratiti njihove aktivnosti.

Da li je grožđe dobro za Vas

Naslov orginala: Are Grapes Good for You? Izvor: https://www.healthline.com/; Slika: D.Mijatović. Objavljeno: 06.09.2019. by Annette McDermott. Prevod: Dragutin Mijatović

Pregled. Kad zagrizete bobicu grožđa, dobijete više od eksplozije soka, slasti, dobrote. Dobijate i dozu hranjivih sastojaka i antioksidanata koji vam mogu pomoći da ostanete dobri. Grožđe je sa malo kalorija i gotovo bez masti.

Grožđe postoji već hiljadama godina. Kada su bobice u grozdu sazrele na čokotu, one su:

  • prozirno zelene
  • crne
  • ljubičaste
  • crvene

Neke sorte grožđa imaju jestive sjemenke. Druge sorte su bez sjemena. Grožđe bez sjemenki može se lakše jesti, ali grožđe sa sjemenkama obično je slađe. Sama sjemenka može imati gorak okus. Grožđe koje pronađete u svojoj lokalnoj prodavnici namirnica poznato je i kao stono grožđe. Za proizvodnju vina koriste vinske sorte grožđa. Bobice vinskog grožđa su sitnije od bobica stonog grožđa, ali imaju deblju pokožicu i veće sjemenke. Evo pogleda u nutritivnu prednost jedenja grožđa.

Grožđe je dobar izvor polifenola. Sve sorte grožđa sadrže polifenole. Polifenoli su jedinjenja koja daju grožđu i određenim drugim biljkama svoje žive boje. Takođe nude zaštitu od bolesti i oštećenja okoline. Polifenoli su poznati antioksidanti koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. U pokožici i soku grožđa ima najviše polifenola. Oni takođe imaju najveće antioksidacijske sposobnosti.

Continue reading “Da li je grožđe dobro za Vas”

Tamjanika bela

Izvor: http://udruzenjeagrojug.rs/; Obrada: Dragutin Mijatović

Sorta Tamjanika, balkanska sorta namijenjena proizvodnji kvalitetnih belih vina.

Sinonimi: Muscat frontignan, Muscat blanc (Francuska), Muscato bianco, Moscato Canelli (Italija), Muskateller gelber (Nemačka), White Frontignan (SAD), Tamjanka (Bugarska), Tamaioasa (Rumunija), Muskat beli (Ruska Federacija), Tamjanika bela (Srbija) i dr.

Poreklo sorte: Potiče iz Francuske. Veoma stara sorta. Prema podacima Vitis International Variety Catalogue VIVC, sorta je poreklom iz Rumunije.

Rasprostranjenost: Gaji se u Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, SAD, Bugarskoj, Rumuniji, Ruskoj Federaciji i dr. Gaji se u pojedinim vinogorjima Srbije.

Ekološko-geografska pripadnost: Proles orientalis (subconvarietas caspica).

Botanički opis

  • Bujnost– bujna je sorta.
  • Vrh mladog lastara– paučinast, bledo zelene boje.
  • Zreo lastar– srednje debljine sa internodijama srednje dužine. Kora lastara svetlo smeđa a kolenca tamnije smeđe boje.
  • Odrasli list– srednje veličine, petodelan. Lice srednje naborano, zelene boje, naličje bledo zelene boje. Drškin urez preklopljen – lirast ili suženog oblika slova ,,V”. Zupci šiljati, nejednaki. Nervi zeleni. Peteljka srednje dužine, uglavnom bez malja.
  • Cvet-morfološki i funkcionalno hermafroditan.
  • Grozd-srednje veličine, ređe veliki, cilindričnog ili cilindrično-konusnog oblika, srednje zbijen ili zbijen. Peteljka duga sa zdrvenjenom osnovom.
  • Bobica– srednje veličine, okrugla ili okruglasta. Pokožica žuto zelene boje, posuta pepeljkom i sitnim belim tačkicama. Pupak slabo izražen.

I vino je hrana

Izvor: http://blog.vino.hr/; Objavljeno: 11.09.2015. piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin. Slika: Dragutin Mijatović. Odabrao za Vas: Dragutin Mijatović

Chardonnay voli raskošne riblje specijalitete i jako masne sireve, a sauvignon jela s puno povrća.

Bijelo meso s bijelim vinom, crveno s crvenim, lakše jelo s lakšim vinom, jače s jačim, osnovna su pravila sparivanja, no da bi vino učinilo neko jelo boljim, treba razmišljati i o okusima i mirisima jela. Mario Meštrović, jedan od naših ponajboljih sommeliera, vrlo je lijepo sažeo principe kojih se treba držati pri izboru vina uz neku hranu.

Masnija jela traže svježija vina, dakle ona s izraženijom mineralnošću ili jačim, a finim kiselinama. Takvoj hrani pristaju i suha pjenušava vina. Zamašćenim jelima, kojima je masnoća dodana pri pripremi, pristaju vina s jačim alkoholima. Alkohol vole i sočna jela, poput onih s puno rajčice te s umacima, a uz hranu poput grisina, za koju usta moraju lučiti slinu kako bi je lakše progutali, treba poslužiti vina s više tanina. Ujednačiti treba i aromatiku vina i hrane – objašnjava Meštrović i dodaje dva odlična konkretna savjeta. Uz ljuća jela treba poslužiti malo slađa vina, ne ona sasvim slatka, kako bi se ljutina neutralizirala i postigao toliko željeni sklad. A ako je vino prearomatično i previsokih alkohola za jelo, kombinaciju će popraviti malo aromatičnog maslinovog ulja, naravno ako pristaje osnovnoj namirnici.

Majstori poput Meštrovića, kojima je posao da cijele dane provode kušajući vina i tražeći pravi izbor za neku hranu, u velikoj su prednosti pred običnim vinoljupcima jer u svakom trenutku imaju na izbor stotine etiketa. Većinu tih vina već su prije upoznali pa ne trebaju gomile novca trošiti na kupnju različitih butelja i iskušavanje kombinacija s hranom. Ostalima koji takvu priliku nemaju, a vina vole, puno je lakše birati hranu prema vinu. Dovoljno predznanje za to su osnovna pravila s početka priče. Vino se kuša, prepozna njegova svježina, snaga i aromatika, pa prema sommelierskim principima odabere način pripreme jela. Tko poželi jesti piletinu, a ima bocu rizlinga, kuša ga, ocijeni koliko je lagano, svježe ili slatko, te odluči hoće li meso samo ispeći, obogatiti ga umakom, aromatizirati začinima ili zaljutiti. Ako se kuha s vinom, važno je i da se uz jelo posluži vino istog stila. Ne isplati se, naravno, kuhati s velikim vinom, sasvim dovoljno će biti neko korektno, a bolju kapljicu ostavite za čašu. No bijelo vino rijetko će pristajati jelu pripremljenom s crvenim.

Continue reading “I vino je hrana”