Šta list paradajza radi u mom vinu

Naslov orginala: What Is a Tomato Leaf and What’s It Doing in My Wine?;  Izvor: https://vinepair.com/;  Ilustracija: Danielle Grinberg;  Objavljeno: 04.06.2019. by Tim Mckirdy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Bez obzira na to koliko su lakrdijaški zvučni, tehnički termini degustacije vina služe valjanoj svrsi. Vino koje je opisano kao strukturno, na primjer, ono je sa dobrom ravnotežom tanina i kiselina. Dubina se koristi za označavanje obilja okusa i aroma, dok dužina označava koliko dugo okus ostaje u ustima. Za nepoznate, međutim, ti pojmovi ne znače ništa – i mogu biti izuzetno zastrašujući.

Određeni pojmovi opisuju nešto opipljivo, ali ipak nekako uspijevaju otuđiti. Primjer: list paradajza. Svi znamo kakav miris i okus ima paradajz, – a isto vrijedi i za list. Ali koliko često kupujete paradajz sa lišćem? Šanse su, vrlo male. Do nedavno, mnogi su pogrešno mislili da su listovi toksični. Zašto se taj pojam tako često pojavljuje u opisima vina?

“Kad degustatori koriste izraz” paradajz “, koriste ga kao kratki opis da bi opisali zemljanu aromu koja takođe ima i malo slatku komponentu povrća”, objašnjava Keith Beavers, direktor VinePair degustacije. Umjesto upotrebe izraza paradajz, što bi se moglo protumačiti kao slatka nota, ili običan stari list, vino bi moglo zvučati previše zeleno ili biljno, list paradajza ima lijepu ravnotežu između ta dva termina. Lisa Perrotti-Brown se slaže. “Kažete list paradajza i čujem pirazine – sastojak koji se nalazi u vinu proizvedenom iz manje zrelih primjeraka određenog grožđa”, piše ona u članku o vinu, “Koliko su važne napomene za degustaciju?” (“How Important Are Tasting Notes?”)  grožđe je Cabernet Franc, Merlot i Sangiovese.

Jamie Goode, biolog i saradnik VinePair-a navodi da je list paradajza obično deskriptor za sortu Sauvignon Blanc, ali on koristi taj izraz u mnogo doslovnijem smislu. “Danas sam zalio paradajz i pogodila me izuzetna aroma koja dolazi iz lišća kada ih četkam rukom”, napisao je u blogu 2008. godine. Kada je prisutan u vinu, objasnio je Goode, “izrazito zelena lisnata aroma” dolazi od hemijskih jedinjenja cis-3-heksen-1-ol i 2-izobutiltiazol, koji su prisutni u grožđu.

U zvaničnoj mreži degustacije Wine and Spirits Education Trust (WSET) list paradajza leži u grupi zeljastih primarnih aroma, ili onih koji dolaze iz samog grožđa i alkoholne fermentacije. Navedena je uz zelenu papriku, travu i šparglu, a sve su to uobičajeni deskriptori za degustacije za vina sorti Cabernet Franc i Sauvignon Blanc. Naravno, nijedno od ovih povrća nije prisutno u vinu ili grožđu. To je ono što čini vino tako nevjerovatnim, kažu degustatori. “To nam daje sve te stvari koje mi prepoznajemo, ali to nije tamo u vinogradu.”

Parametri kvaliteta vina

Preuzeto sa: http://vinotekabeograd.com/

Gde i kako nastaju velika vina
Nakon savladanog dela o proizvodnom procesu u kome nastaju vina sada se prirodno nameće pitanje : ako svi znamo taj proces, u čemu su razlike između vina i kako nastaju ta velika vina? A koja su to velika vina i po čemu možemo da ih prepoznamo? Koje su to odlike velikih vina? Postoji pet glavnih kvaliteta koje svaki pravi ljubitelj vina lako prepoznaje i po njima određuje kvalitet vina: sortne karakteristike, izbalansiranost, izražajnost aroma, kompleksnost, autentičnost porekla. Možda sve ovo na trenutak deluje komplikovano, ali je u stvari veoma jednostavno i sve je stvar vežbe i naše volje da proniknemo u suštinu vina.

Sortne karakteristike su veoma važna odlika svakog dobrog vina. Svaka sorta, a ima ih jako mnogo, ima svoje odlike i prepoznatljivost. Malo je i onih novih ljubitelja vina koji nikada nisu prepoznali Chardonnay po svojim puterastim i citrusnim aromama, Sauvignon Blanc sa prepoznatljivim mirisima pokošene trave, grejpfruta ili možda i najprepoznatljivije Muskatne sorte po karakterističnim aromama svežeg grožda i cveta zove. I veoma je važno svakom vinaru kad pravi vino da izvuče iz grožda maksimum ovih sortnih karakteristika,koje ce se prepoznati već u mladom vinu. Sortne karakteristike najbolje se prepoznaju kod mladih vina jer su tada najizraženije i još uvek nemaskirane sekundarnim i tercijalnim aromama koje se javljaju usled sazrevanja vina bilo ono u hrastovim buradima ili u boci.

Izbalansiranost je faktor koji je takođe jako važan za određivanje kvaliteta vina. Zamislite samo sve one sastojke koje se nalaze u vinu, kiseline, alkohol, tanine i druge kako se uklapaju u jednu savršenu sredinu i kako niko ne štrči. E takvo vino možemo da nazovemo izbalansiranim. Izbalansiranost je stanje u kome su svi sastojci vina uklopljeni u savršenu harmoniju, poput orkestra u kome ne možete da izdvojite zvuke samostalnih instrumenata, vec svi zvuče kao jedan.

Izražajnost aroma je osobina i kvalitet vina koje poseduje kad su sve njegove arome lepo zaokružene i jasno izražene. Dok arome nekih vina deluju tupo i rasuto, kod drugih su skoro nerealno jasne i fokusirane. Sve to zavisi od mnogo faktora ali u mnogo slučajeva za ovakvu manjkavost vina krivac je čovek i tehnike koje upotrebljava u vinarstvu.

Continue reading “Parametri kvaliteta vina”

Uklanjanje listova u zoni grozdova

Naslov orginala: Grapevine Cluster Zone Leaf Removal;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 30.06.2017.  Prevod: Dragutin Mijatović

Vinogradari u vinogradu obavljaju nekoliko različitih zadataka oko čokota kako bi regulisali kvalitet grožđa, a time i vina. “Upravljanje čokotom” odnosi se na sve radove oko čokota koji utiču na strukturu uzgojnog oblika čokota vinove loze, kao što su u prvom redu zelena rezidba, prorjeđivanje listova, defolijacija (u zoni grozdova), prorjeđivanje lastara, provlačenje lastara između žica – pozicioniranje lastara u odnosu na sistem rezidbe, uklanjanje grozdova, itd. Ovaj članak pobliže će se osvrnuti na prorjeđivanje listova, poznato i kao uklanjanje listova, uklanjanje listova u zoni grozdova i defolijacija. Svi ti pojmovi u osnovi se odnose na uklanjanje određenih listova sa područja oko grozdova na čokotu.

Brojne studije su pokazale da pravilno (!) uklanjanje listova u zoni grozdova na čokotu može:

  • – poboljšati cirkulaciju vazduha oko grozdova
  • – povećati izlaganje grozdova sunčevoj svjetlosti i omogućiti prodiranje svjetlosti u unutrašnjost čokota
  • – smanjiti potencijalni pritisak bolesti bolesti vinove loze, posebno truleži-Botrytis, plamenjače-Plasmopara viticola i oidiuma-Oidium tuckeri
  • – omogućava bolje prodiranje tečnosti u zeleni sklop lastara prilikom prskanja, tj. normalno pokrivanje grozdova fungicidima
  • – poboljšati kvalitet grožđa – poboljšati aromatične sastojke, boju, smanjiti titriljivi aciditet, pH i smanjiti “vegetativne” arome kod nekih sorti.

Klimatske promjene

Naslov orginala: Climate change: Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu, tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost; mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina, vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor's Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.

Vinogradarstvo sa starim korjenima

Naslov orginala: Frankreich: Weinbau mit antiken Wurzeln;  Izvor: https://www.focus.de/;  Objavljeno: 11.06.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Već prije više od 2.000 godina, rimski vinari u Francuskoj koristili su moderne tehnike proizvodnje vina i stvarali sorte grožđa koje još uvijek postoje genetski uglavnom nepromijenjene. Od svog pripitomljavanja u Aziji prije više od 6.000 godina, grožđe je među najpopularnijim i ekonomski najznačajnijim plodovima širom svijeta. Od davnina uzgoj vinove loze i proizvodnja grožđa uglavnom se koristili za proizvodnju vina. Čak su i Rimljani koristili tehniku ​​vegetativnog razmnožavanja vinove loze. Ova metoda može proizvesti genetski identične biljke kćeri – prednost ako želite dobiti posebno povoljne osobine bobica.

 Analiza DNK antičkog i srednjovjekovnog grožđa. “Na osnovu spisa rimskog autora i prirodnjaka Plinija Starijeg i drugih, znamo da su Rimljani već imali napredna znanja o vinarstvu”, objašnjava Jazmin Ramos-Madrigal sa Univerziteta u Kopenhagenu. “Znanja su se odnosila o poznavanju različitih sorti grožđa, grožđa sa specifičnim imenima, ali do sada nije bilo moguće povezati njihova imena sa modernim sortama grožđa.” Samo u dijelovima je bilo poznato kako i sa kojim tipom vinogradarstvo je započeto u Francuskoj: Istorijski dokumenti govore da su prvi vinogradi nastali oko 600 godine prije Krista na području današnjeg Marseja, samo oko 500 godina kasnije Rimljani su intenzivirali svoje vinogradarstvo u tom području, na cijelu južnu Francusku.

Da bi razjasnili korjene francuskog vinogradarstva, Ramos-Madrigal i njen tim analizirali su DNK 28 tipova “sorti” grožđa pronađenih tokom arheoloških iskopavanja u Francuskoj. “Možemo koristiti genetiku da odredimo koje vino su Rimljani proizvodili od grožđa iz svojih vinograda”, kažu istraživači. Starost bobica grožđa iz devet lokaliteta datira još iz željeznog doba (oko 500. godine prije nove ere) do srednjeg vijeka (oko 1.200 godine). Genetski materijal dobijen iz ovih bobica istraživači su uporedili međusobno, kao i sa DNK modernih sorti grožđa.

 Klonovi starih sorti grožđa. Pokazalo se da su još prije više od 2.000 godina rimski vinari koristili moderne tehnike vinogradarstva i oplemenjivanja vinove loze. Tako su istraživači otkrili da su neke drevne sorte grožđa bila genetski identične uprkos stotinama kilometara razdaljinama njihovih lokaliteta. To dokazuje da su ove vinove loze uzgajane vegetativnim razmnožavanjem iste izvorne biljke. “Genetski klonovi ukazuju na to da su Rimljani prevozili vinovu lozu na velike udaljenosti od više od 600 kilometara – najvjerovatnije kao reznice”, izvještava Ramos-Madrigal i njen tim.

Neke moderne sorte grožđa su direktni potomci ovog drevnog i srednjovjekovnog vinogradarstva, kako su otkrili istraživači. Na primjer, hiljadugodišnje staro arheološko grožđe pronađeno u blizini Orleansa pokazalo se da je genetski identičan klon još uvijek postojećeg Savagnin Blanc, takođe poznatog kao Weisstraminer. Ova sorta se danas uzgaja uglavnom u Francuskoj Juri, ali i u Centralnoj Evropi. Kao što DNK analize sada otkrivaju, sve ove loze se vraćaju u reznice srednjovjekovne početne biljke. U drugoj sorti grožđa, “Mondeuse Blanche”, naučnici su identificirali samo generacijske promjene u posljednjih 1.800 godina – ova sorta grožđa ima čak i drevne korjene.

“Naši rezultati potvrđuju dugogodišnju pretpostavku da su rimski i srednjovekovni vinari uzgajali i širili svoje sorte grožđa uz pomoć vegetativnog razmnožavanja”, kažu Ramos-Madrigal i njen tim. “Moderna francuska vinska kultura u Francuskoj uglavnom je proizvod ovih tradicija.”

Zimsko mirovanje vinove loze

Naslov orginala: Grapevines during winter dormancy;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 04.02.2016.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Period mirovanja je faza u ciklusu rasta vinove loze koja se javlja nakon pada lišća, i traje od kasno u zimu do ranog proljeća. Period mirovanja pomaže vinovoj lozi da podnese hladne zimske temperature i ima važan uticaj na cvjetanje vinove loze i vegetativni rast u proljeće. Tokom perioda mirovanja, vinova loza mora biti izložena dovoljnim satima hladne temperature kako bi se kretanje pupoljka i normalan rast pojavili u proljeća naredne sezone.

Sve dok je vinova loza u fazi endomirovanja, može se aklimatizovati na hladno ledeno vrijeme i preživjeti niske temperature.

Šta se dešava sa vinovom lozom tokom mirovanja? Iako se može činiti da se ništa ne događa sa vinovom lozom tokom perioda mirovanja, to nije tačno. Malo aktivnosti se dešava – vinova loza diše, na primer – da bi se održale osnovne metaboličke funkcije. Tokom perioda mirovanja, vinova loza preživljava na osnovu rezervi ugljenohidrata uskladištenih tokom prethodne vegetacije, uglavnom kao skrob, u stalnim drvenastim dijelovima čokota, kao što su korijen, deblo i kraci. S obzirom na to da mora proći period mirovanja sa svojim uskladištenim rezervama od pada lišća pa do rasta novih izdanaka u proljeće, izuzetno je važno dobro pripremiti vinovu lozu za perod odmora. Period mirovanja nije jednostavno stanje u razvoju biljaka, postoje dvije vrste mirovanja tokom zime, odnosno endo-mirovanje i eko-mirovanje.

Continue reading “Zimsko mirovanje vinove loze”

Hercegovačka kuća

Naslov orginala: LAZAR AĆIMOVIĆ – Kad jaganjci utihnu, u Mosku počinje posao. Veliki posao. Koji proguta skoro 50.000 litara vina!;  Preuzeto sa: https://www.vinskeprice.com/;  Objavljeno: 14.10.2018. by Željko Garmaz

Ne znam zašto, ali Hercegovačka kuća u Mosku, selu na magistralnoj cesti između Trebinja i Bileće, neopravdano se zaobilazi u svim gastronomadskim „prebrojavanjima“ bosanskohercegovačkih ugostiteljskih objekata „od formata“ koji su svoju prepoznatljivost zaslužili kvalitetom pečene janjetine. Svugdje i uvijek se spominje „Lovački dom“, restoran u Donjoj Jablanici u narodu poznatiji jednostavno kao „Kod Gojka“, hvali se, opravdano, restoran „Udovice“ u mjestu Sretnice, a kao vrhunac bizarnosti voli se spomenuti restoran „Palas“ u Mionici kod Gradačca kojeg njegov gazda Redžep Hećimović znan kao Regan reklamira na jumbo plakatima s prigodnim sloganom – „Kad jaganjci utihnu“! Međutim, „Hercegovačka kuća“, restoran u Mosku u kojem se janjetina na ražnju vrti od 1972. godine i jedino je mjesto u istočnoj Hercegovini gdje se uopće janjetina može jesti tako pripremljena, medijski gotovo ne postoji.

Nevjerojatno, ali u vinskoj priči Lazara Aćimovića, najmlađeg istočnohercegovačkog vinara ili, pak, vlasnika najmlađe, tek tri godine stare, Vinarije Aćimović, vino gotovo kao da ne postoji. Svijet brojeva kojima Lazar govori o golemom ugostiteljskom kompleksu desetak kilometara udaljenom od Trebinja, s druge strane Leotara, uz obalu Bilećkog jezera, drugog najvećeg (poslije Buškog blata) akumulacijskog jezera u Bosni i Hercegovini, toliko je impresivan da u njemu izvanredna vina iz tek tri godine stare vinarije djeluju – izgubljeno! U stvari, cijeli taj svadbeno-restoransko-hotelijerski kompleks doslovno usiše polovinu od kompletne proizvodnje koja godišnje iznosi 55.000 litara žilavke, chardonnaya, vranca i merlota Vinarije Aćimović!!! Dobro, nešto se proda u Bijeljini, nešto u Banjoj Luci, nešto u Trebinju, ali – što se u Mosku proizvede, u Mosku se i proda.

Procjena prinosa grožđa

Naslov orginala: Estimating Vineyard Yield? WSU’s Making An App For That.;  Izvor: http://wine.wsu.edu/article/;  Objavljeno: 07.06.2019. – OIV News;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vrhunski simbol modernosti, pametni telefon nije prva slika koja vam pada na pamet kada pomislite na stari vinograd, ali zahvaljujući WSU  (Washington State University) i profesoru Manoj Karkee, uskoro bi mogao da bude uobičajen na poljima Cabernet nekretnine (Starbucks), omogućavajući vinogradarima da efikasno predvide prinose grožđa, uštede na troškovima rada, pojednostave proizvodnju i prenesu štednju potrošaču.

Prof. Manoj Karkee 

Procjena prinosa je zadatak vezan za skoro svaki aspekt rada uzgajivača od navodnjavanja do ugovora, ali posao ostaje radno intenzivan, neefikasan i njegove metode variraju od vinograda do vinograda.

“Trenutno, vinogradari šalju radnike u vinograde kako bi prikupili mnogo uzoraka grožđa za brojanje, vaganje i određivanje veličine grozdova”, rekao je prof. Karkee. „Ovaj alat (APP) može da uradi istu stvar. Aplikacija će procjeniti broj bobica, grozdova i druge parametre na posmatranim čokotima koji se odnose na procjenu opterećenja rodom u vinogradu. ”

Prva verzija aplikacije će trajati oko godinu dana u svrhu razvoja. Od dolaska na WSU 2010. godine, Karkee, vanredni profesor biologije, radio je u Centru za preciznost i automatizaciju poljoprivrednih sistema u Prosseru (Center for Precision and Automated Agricultural Systems in Prosser), gdje je vodio tim od 10 istraživača u Laboratoriji za automatizaciju i robotiku u poljoprivredi.

Continue reading “Procjena prinosa grožđa”

Godišnji ciklus vinove loze – 02

Naslov orginala: Lifecycle of a Wine Grapevine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 19.09.2016. by Haley Mercedes; Obrada slike: Dragutin Mijatović;  Prevod: Dragutin Mijatović

Možda ste čuli izraz “veliko vino se pravi u vinogradu” i to je istina! Velika vina dolaze od velikog grožđa. Dakle, pogledajmo godišnji ciklus vinove loze i naučimo kako svaka sezona utiče na berbu te godine.

VINOVA LOZA – OSNOVE: Vinova loza je primjer višegodišnje biljke; one koja raste ili cvjeta tokom proljeća i ljeta, umire u jesenskim i zimskim mjesecima, a zatim ponavlja ciklus sljedećeg proljeća. Bez ljudske intervencije, vinova loza će prirodno prerasti u žbunastu zbrku lišća i grana. Precizno orezivanje i oblikovanje čokota pomažu vinogradima da loza ostane lijepa i organizovana, i da usredsredi svoju energiju na uzgoj besprekornog grožđa.

…………..

Prva godina rasta u životu vinove loze ima za cilj da izgradi skladišta hranljivih materija (baš kao kada nam je rečeno da treba jedemo spanać da bi odrasli veliki i jaki). Grozdovi koji se začinju prve godine obično se odstranjuje, tako da loza može da usmjeri svoju energiju na uspostavljanje snažnog korjenovog sistema. Proizvodnja ploda tako rano je uzvišeni cilj, na štetu vinove loze; kao što je rečeno, treba da naučimo da hodamo prije nego što počnemo da trčimo. Obično, od treće godine rasta, vinova loza je spremna za proizvodnju grožđa odgovarajućeg kvaliteta za potrebe vinarstva. Uopšteno govoreći, vinova loza donosi rod u periodu do 30 godina, prije nego što se rod dramatično umanji. Pri čemu neki komercijalni izraz “stare loze” mogu primijeniti neke vinarije (termin bez zvanične definicije, usput rečeno). Tokom prvih nekoliko godina života vinove loze, rast se usmjerava na obrazovanje trajnog drveta (debla) i izgradnju čvrstog korjenovog sistema, to je igra-utakmica koju pratimo. Da bi se to postiglo, postoji mnogo različitih tipova uzgojnih oblika koji se primjenjuju.

GODIŠNJI CIKLUS VINOVE LOZE. Jedna od najskupljih i najznačajnijih aktivnosti u vinogradu (pored berbe) je zimska rezidba. Lastari (prirasti) iz prethodne godine se u većem procentu uklanjaju, a manji dio njih se rezidbom ostavlja. Obično najbolji prošlogodišnji lastari ostavljaju se kao kondiri ili lukovi ili kondiri i lukovi iz kojih će se razviti novi lastari tokom vegetacije, koji će donijeti grožđe za berbu na kraju vegetacije. Tip rezidbe koji se koristi određuje se prije podizanja vinograda.  Moguće je tokom eksploatacije vinograda i promijeniti tip rezidbe ako se za to pojavi potreba…

Vinosaur XII – AD 2019

Dani vina u kojima su ljubitelji vina uživali i ovoga puta nisu bilo ništa neočekivano, nego nešto više nego obično. Domaćini su se potrudili da posjetiocima Stare Ade prirede dvije nezaboravne večeri. Preko 50 vinarija sa skoro svih kontinenata nudile su svoja vina uz zakusku više proizvođača, na najljepši mogući način, probajte i uživajte u ljepoti boja vina i kvalitetu koji vas ostavlja bez daška razmišljanja. Za običnog posjetioca kao što sam i sam, bilo je mnogo toga što se ne zaboravlja. Bilo je tu vinarija sa čudnim nazivima, a tek nazivi vina su prava enigma. Ako ste i Vi bili posjetioci ove lijepe i nadsve nezaboravne manifestacije, pokušaje spojiti vina i vinariju, vidjećete da je to nemoguća misija.

Evo nekoliko naziva manje poznatih vinarija koje Vas mogu očarati: Cloudy Bay, Dvorac Belaj, Fazan, Korta Katarina, Lastar, Povratak (za pohvalu), Tarana, Temet, Vera, Zantho, itd.

Evo i nekoliko naziva vina bez imena sorte ili kupaže o kojima samo možete sanjati: Amanet, Acacia, Arno, Aminta, Aura, Axios, Aurelius, Balatin, Babaroga, Bifora, Blend No 1, Castra, Cloudy Bay, Domano, Dar, Despot, Dioniz, Ex Cahtedra, Elegija, Esmeralda, Epoha, Evil, Ergo, Grafiti, Hermes, Mesečina, Mono, Misija, Muštuluk, Nostalgija, No.1, Primavera, Premijer, Perla, Salsa, Salmos, Signa, Saga, Stota suza, Sevdah, Tribunia, Testament, Trianon, Vrtlog, Vladika, Šikar, Zavet, Zantho, Zemlja, 260, itd.

Pokušajte sada. Živjeli. Odgovor potražite u vodiču koji ste dobili prilikom dolaska na odredište, VINOSAUR – International Wine Salon Banja Luka, 30. i 31. maj 2.019. Stara Ada ili na KVIZ-u, pod nazivom Pametne kombinacije na web sajtu: www.ovinu.info

Godišnji ciklus vinove loze – 01

Naslov orginala: Annual cycle of the grapevine, and vineyard maintenance activities;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;   Objavljeno: 04.02.2016.;  Obrada šeme: Dijana Pantić;  Prevod: Dijana Pantić

Godišnji ciklus rasta vinove loze zavisi od vremenskih uslova. U proljeće se vinova loza „budi“ i počinje svoj godišnji ciklus kretanjem pupoljaka, koji završava u jesen sa padom lišća, a zatim zimskim mirovanjem. Prema fenofazi rasta, vinova loza ima različite potrebe / potrebe za uspješnim rastom i razvojem – vinogradari traže zdrave i potpuno zrele bobice. Stoga, godišnje aktivnosti održavanja vinograda zavise od faze porasta vinove loze i njenih potreba.

Faza rasta vinove loze zavisi od klime, vremena, sorte i drugih uslova rasta. Budući da postoji mnogo različitih faktora koji uslovljavju rast vinove loze i razvoj grožđa, teško je potpuno uskladiti faze rasta sa godišnjim kalendarom. Međutim, moguće je dati neke okvire za sve aktivnosti održavanja vinograda. Slika ispod prikazuje glavne godišnje aktivnosti održavanja  vinogradu, po mjesecima, zavisno o životnom ciklusu vinove loze za sjevernu hemisferu (naime u Europi). Za južnu hemisferu sezona – faza rasta vinove loze – mora se vidjeti obrnuto.

Godišnji ciklus vinove loze: Godišnje aktivnosti održavanja vinograda zavise od faze rasta vinove loze, Bordeaux

Potraga za okusom djetinjstva

Naslov orginala: ŽELJKO JUNGIĆ – Potraga za okusom djetinjstva;  Preuzeto sa (Izvor): https://www.vinskeprice.com/;   Objavljeno: 14.12.2018. by Željko Garmaz

Željko za sebe voli reći da je u ljubavi s vinom od svojih najmlađih dana, još iz doba kad je kao dječak s nekih 5-6 godina pravio društvo ocu tijekom šetnji do susjeda, Slovenca Petra Sošnje, koji je imao vinograd u Laušu, tadašnjoj dalekoj periferiji Banje Luke, a danas tek kilometar udaljenom od samog središta grada.
– Susjed Petar je proizvodio vina, premda tada uistinu ništa nisam ni mogao znati o njima. Uglavnom, jedno vino je proizvodio za kuću i dobre prijatelje, dok je drugo, nešto lošije, bilo za prodaju. E sad, taj neki miris i okus vina iz ranog djetinjstva urezao mi se u pamćenje i ta njegova vina su bila moja svojevrsna ulaznica u svijet vina. Zahvaljujući lijepim uspomenama na susjeda Petra, cijeli život, pa čak i kad sam bio student, kad god bih došao u situaciju kupovao sam vina i neprestano se trudio širiti svoje vinske vidike…Petrovi vinogradi su na jednom brdašcu iznad grada, njegova kći Olga, jedna od tri njegove kćeri, ali koja je kao i ja elektroinženjer, nastavila je očevu praksu i danas proizvodi vino s tog ne više od hektar velikog vinograda.

Koja vina probati-05

Naslov orginala: Amazing Wine Tips You Need To Try Out;  Objavljeno: 19.06.2018.; Izvor: http://wineactive.com/;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vjerujete li da znate sve o vinu? Vjerovatno ne, što je dokaz da mnogi od nas mogu naučiti nešto novo čitajući ovaj članak. Šta vas zanima? Naučite nešto više o vinu.

Ako volite crveno meso, držite se crvenog vina. To je opšte načelo i od njega se rijetko treba udaljavati. Crveno vino pomaže dodavanja okusa u odresku ili mesu koje odaberete i obrnuto, pružajući vam najbolje moguće iskustvo dok u#ivate uz ručak ili večeru. Razmislite o pristupanju online vinarskom forumu. Možete pronaći neka sjajna društva na internetu i saznati više o vinu. Prije nego što se pridružite, prvo dobro provjerite da li je “društvo” za vas.

Ako ste novi u potrazi za vinom, potražite vino za probati, zašto ne biste otišli na organizovane degustacije vina? Na ovim događajima možete probati različita vina dok ne pronađete jedno koje najbolje odgovara vašem okusu. Takođe, ako pronađete ono koji vam se dopada, tu obično istovremeno možete i kupiti bocu. Trebalo bi da znate da su stare boce često bezvrijedne. Možete je pokušati prodati drugom poznavaocu vina, ali većina kupaca traži veće količine. Imajte na umu da ozbiljni kupci žele znati sve o porijeklu vina koje želite prodati, što nije uvijek izvodivo ako ste pronašli bocu u vašem podrumu.

Lako možete pripremiti kuvano vino sa samo nekoliko sastojaka. Trebaće vam flaša crvenog vina kao što su merlot, zinfandel ili cabernet sauvignon, oljuštena i narezana narandža, kvalitetna rakija, med ili šećer i nekoliko začina, uključujući cijeli karanfilić, cimet i đumbir. Kombinujte sastojke, zagrijte 30 minuta i uživajte! Vino čini dobar obrok ili noć odličnim. Sjajno je znati koliko znate o vinu, uživati u njegovom punom potencijalu. Primijenite ono što ste upravo pročitali i iskoristite najviše svojih vinskih avantura.

Koja vina pijemo 2050

Naslov orginala: Quel vin et qui pour le déguster en 2050?;  Izvor: http://www.terredevins.com/;  Objavljeno: 14.05.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Simpozij koji se održava u Vinexpo predstavlja izazove globalnog zagrijavanja u odnosu na vino. Otkrivamo nacrt (pregled) ekskluzivne studije projektovane za … 2050. Projekcija u vremenu, sa globalnim zagrijavanjem je zapanjujuća kutija sa fantazijom koja daje slobodu najšokantijim scenarijima. Hoće li Porto biti proizveden u regionu Bordeauxu? Šampanjac u regionu Sussex? Vinexpo organizuje simpozijum o uticaju klimatskih promjena na vinovu lozu kako bi se vratio razlog i naučna relevantnost. Ekskluzivnu studiju o predviđanju potrošnje vina za 2050. uradila je Patrice Geoffron, direktorica klimatskog energetskog tima u Parizu i to će biti predstavljeno za javnost. Novine “Sud Ouest” su bile u mogućnosti da pogledaju studiju.

Zapažanje: “Vinogradarstvo je tokom stotina godina obilato demonstriralo svoju otpornost sa mogućnošću za adaptaciju bez premca među poljoprivrednim aktivnostima.” Ovi podaci se upoređuju na 7,4 miliona hektara pod vinovom lozom koja se uzgaja širom svijeta u oko 70 zemalja. S obzirom na klimatske promjene u svijetu, vinogradarstvo doslovno, ne bi smjelo biti uhvaćeno nesvjesno slomljeno sa adaptacijama od početka 80-ih, jer je “posvetilo mnogo napora evoluciji svojih praksi, da se prilagodi novim ograničenjima ili da se smanji uticaj proizvodnje na životnu sredinu “. “Pitanje nije samo kako izabrati vinske tehnike i sorte grožđa, već pitanje koje će se vino naći na stolu tokom 21. vijeka, a ono je dosta nestabilno, čak i haotično”.

Continue reading “Koja vina pijemo 2050”

Kako crveno vino može smanjiti rizik od raka prostate

Naslov orginala: How red wine can reduce risk of lethal prostate cancer;  Izvor: https://www.just-drinks.com/;  Objavljeno: 16.05.2019. by International Scientific Forum on Alcohol Research;  Prevod: Dragutin Mijatović

U analizi iz studije o praćenju zdravstvenih radnika, istraživači su procjenili odnos potrošnje alkohola kod više od 45.000 sudionika istraživanja sa razvojem smrtonosnog raka prostate. Prvo su povezali alkohol sa ukupnim rizikom od raka prostate među svim učesnicima u istraživanju, a zatim se fokusirali na 5.182 muškaraca koji su razvili nemetastatski rak prostate kako bi procijenili rizik razvoja smrtonosnog raka prostate ili smrtnosti.

Oni su procijenili unos alkohola i prije i nakon dijagnoze raka prostate. Za prijavljenu potrošnju alkohola među ispitanicima prije prve dijagnoze karcinoma prostate, došlo je do malog (16%) ali značajnog smanjenja rizika od smrtonosnog raka prostate, ali nema značajnog uticaja određenih pića na rizik od smrtonosnog raka prostate. Ukupna smrtnost, međutim, bila je niža za potrošače ukupnog unosa alkohola i za većinu kategorija unosa za sve vrste pića.

Kada su potom povezali post-dijagnostički unos alkohola (nakon dijagnoze ne-metastatskog raka prostate), istraživači su otkrili da je potrošnja crvenog vina povezana sa 50% smanjenjem rizika od razvoja smrtonosnog raka prostate ili smrtnosti. Nije bilo značajnih odnosa između ukupne potrošnje alkohola ili između unosa drugih specifičnih pića i smrtonosne bolesti.

Autori opisuju brojne hipoteze po kojima je crveno vino, sa svojom kombinacijom visokog nivoa polifenola i alkohola, moglo smanjiti rizik od smrtonosnog raka prostate. Takođe, postoje brojni naučni eksperimenti koji su pokazali kako polifenoli ometaju razvoj i rast ćelija raka.

Pretpostavlja se da to nije bilo zbog alkohola u crvenom vinu, jer slične količine alkohola u drugim pićima nisu pokazivale zaštitni efekat. Iako efekti različitih polifenola mogu igrati ulogu, trenutno mehanizmi takvog efekta nisu poznati.

Recenzenti ISFAR-a smatrali su da je to veoma dobro urađena studija i analiza, sa ponovljenim procjenama unosa alkohola i u suštini potpunim utvrđivanjem smrtonosnog raka prostate i mortaliteta. Članovi ISFAR-a slažu se sa zaključcima autora: „Naši rezultati pokazuju da umjeren unos alkohola kod muškaraca sa rakom prostate nije povezan sa većim rizikom od progresije do smrtonosne bolesti ili ukupne smrtnosti.