Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

PiWi Sorte vinove loze

Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/ ; Prevod: Dragutin Mijatović

Sorte sa relativno dobrom i dobrom otpornošću na gljivične bolesti u njemačkom jeziku nazivaju se Pilzwiderstandsfähige Rebsorten ili samo PiWi Sorte. U engleskom jeziku zovu ih  Fungus resistant grape varieties. To su sorte koje se preporučuju za uzgoj i proizvodnju vina uz minimalno korišćenje sredstava za zaštitu.

BIJELE VINSKE SORTE

Soreli. Italijansaka sorta, interspecies hybrid (UD-34.113), dobijen ukrštanjem sorti: Friulano (Sauvignonasse) Kozma 20-3. Sorta u sebi nosi gene vrsta Vitis amurensisVitis berlandieriVitis rupestris i Vitis vinifera. Rano sazrijeva i podnosi mraz do -24oC.

Vino u budućnosti?

Kako će vještačka inteligencija revolucionisati budućnost vina. Naslov orginala: How AI will Revolutionize the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, budućnost, vještačka inteligencija

Vještačka inteligencija utiče na obrasce kupovine, proces uzgoja vinove loze u vinogradima i ocjenu kriterija za poznavanje vina.

U sljedećoj deceniji vještačka inteligencija (AI-Artificial Intelligence) ima moć da transformiše vinsku industriju zauvijek. Trenutno su primjene AI za vinarsku industriju ograničene – ali AI obećava da će biti jedna od onih imerzivnih tehnologija koje su ugrađene u sve što radimo, na ovaj ili onaj način. Prema sve većem broju vinskih stručnjaka, AI bi mogla uticati na sve, od toga kako kupujemo vino, preko toga kako uzgajamo vinovu lozu u vinogradu, pa do toga kako ocjenjujemo vino. Zamislite kako je Internet revolucionirao vinsku industriju u samo posljednje dvije decenije. Uticao je na to kako učimo o vinu, kako naručujemo i kupujemo vino putem interneta i kako plasiramo vino krajnjem potrošaču putem platformi društvenih mreža. Dakle, mislite na Internet kao na nekakav pregled nadolazećih atrakcija – onoliko široko i duboko koliko je Internet uticao na vinsku industriju, AI obećava da će učiniti isto.

Uspon virtualnog sommeliera. Vještačka inteligencija već je napredovala do te točke da može preporučiti da se pravo vino upari sa određenim jelom, a ta vrsta „virtualnog sommeliera“ i njegova funkcionalnost će se drastično povećati u budućnosti. Da biste shvatili kako će se to dogoditi, razmislite o tome kako virtualni asistenti koji pokreću AI u kući – poput Amazon Alexa, Google Assistant i Apple’s Siri – već transformišu način na koji tražimo vino putem interneta. Zahvaljujući magiji mašinskog učenja, algoritmi mogu naučiti da razumiju vaše jedinstvene okuse i sklonosti i uporedi ih sa nizom mogućih rezultata pretraživanja. Virtualni sommelier sa napajanjem AI tako će vas dobro znati, da će moći predložiti pravo vino za vas. Tom virtualnom sommelieru vjerovatno možete pristupiti putem svog mobilnog telefona. Zamislite da odete u restoran i pozovete mobilnu aplikaciju za sommelier da napravi izbor vina za vas nakon što mu precizno kažete u kojem jelu planirate da uživate te noći

Continue reading “Vino u budućnosti?”

Amfora

Naslov orginala: A Quick Guide to Amphora-Aged Wine. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 16.10.2019. by Wine Enthusiast. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, starenje, amfora

Vino čuvano u glini ili amfori posljednjih godina je sve popularnije. Ali ova tehnika je daleko od nove. U stvari, praksa je nastala u današnjoj Gruziji, prije oko 6.000 godina. Glinene posude se dugo upotrebljavaju u ostalim krajevima Starog svijeta. Na primjer, u regionu Alentejo u Portugaliji vjeruje se da su amfore ili talhas kako su ih poznavali u zemlji korištene više tgzod 2.000 godina. Međutim, dr. Patrick McGovern, naučni direktor Projekta biomolekularne arheologije za hranu, smatra da bi praksa u Portugaliji mogla datirati 1.000 godina ranije nego što su istoričari ranije vjerovali. Amfore doživljavaju preporod širom svijeta i sada se mogu vidjeti na mjestima poput Sjedinjenih Država i Australije. Amfore pod drugim imenom: Portugalija: Talha, Italija: Anfore, orci ili giare, Gruzija: Quevri,Španija: Tinaja.

Koje su prednosti starenja vina u glini? Glina se može smatrati sredinom između čelika i hrasta. Nerđajući čelik omogućava okruženje bez kiseonika i ne odaje nikakve arome u vino. Hrast, sa druge strane, omogućava da kiseonik dospije u sok, a tanini iz drveta mogu uticati na arome i okuse vina. Kao i hrast, glina je porozna, pa dozvoljava da nešto kiseonika daje vinu duboku i bogatu teksturu, ali materijal poput čelika je neutralan pa neće unijeti nikakve dodatne arome.

Iz vinskih područja Novog i Starog svijeta evo nekoliko vina koja su starila u amforama.

Stilovi desertnnih vina

Naslov orginala: Wine Style-Dessert Wine. Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: desertno vino, stil, karakteristike

  • 1.Raskošna i balansirana desertna vina (Lush and Balanced Dessert Wines)
  • 2.Karamelizovana i puna desertna vina (Caramelized and Sticky Dessert Wines)
  • 3.Bogata i topla desertna vina (Rich and Warming Dessert Wines)

1.Raskošna i balansirana desertna vina. Dugovječna vina koja uravnotežuju voće i kiselost. Ovaj stil pokriva neka od najpoznatijih desertnih vina na svijetu, od vrhunskog vina Riesling (Mosel) do vina Sauternes, pod uticajem botritisa.

  • Karakteristike: Med (Honey), Botritis (Botrytis), Kajsija (Apricot), Koštičavo voće (Stonefruit), Breskva (Peach), Marmelada (Marmalade), Začin (Spice)
  • Glavna vina: Sauternes, Tokaji, Ice wine, Riesling, Late Harvest, Passito, Vin de Constance

2.Karamelizovana i puna desertna vina. Maslac i orašasti plodovi, sa naznakom začina. Ta vina često oksidativno stare i pokazuju razvijene bogate karakteristike karamele, maslaca i lješnika.

  • Karakterstike: Orah (Walnut), Badem (Almond), Lješnik (Hazelnut), Karamela (Caramel), Toffi (Toffee), Vanilija (Vanilla), Med (Honey)
  • Glavna vina: Rutherglen, Muscat, Pedro Ximénez, Vin Santo, Madeira

3.Bogata i topla desertna vina. Visokoalkoholna, starosno vrijedna crvena vina sa jezgrom sušenog voća. Ova jaka desertna vina, čiji je najpoznatiji primjer vino Porto, podsećaju na bogati voćni kompot sa dozom čokolade i suve šljive.

  • Karakteristike: Suva šljiva (Prune), Šljiva (Plum), Čokolada (Chocolate), Začin (Spice), Lješnik (Hazelnut)
  • Glavna vina: Port, Passito, Banyuls, Fortified red wines (Jaka crvena vina)

Propisi dobijaju novi izgled

Naslov orginala: Regulations are getting a new look. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Objavljeno: 27.11.2019. by Claire Furet-Gavallet. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: evropska vina, nova pravila, european wines, new regulation

Vinifikacijom evropskih vina upravljat će nova uredba 2019/934 od 7. decembra 2019.

Evropska komisija podržava sve odluke OIV-a u vezi sa enološkim postupcima i proizvodima. Pregled promjena i vijesti. Dobrodošli u novu evropsku uredbu 2019/934! Tekst uredbe navodi sve enološke proizvode i postupke koji su u Evropi odobreni za proizvodnju vina. Na snagu će stupiti 7. decembra kada se i ukida uredba 2019./606. Cilj ? Usklađivanje evropskog zakonodavstva sa rezolucijama OIV-a. Kao takva, nova uredba klasifikuje svaki enološki proizvod bilo kao dodatak-aditiv ili kao tehnološku pomoć zavisno o tome ostaje li u vinu (kao takav ili njegovi derivati) ili ne. “Ova je tačka važna jer je pitanje obaveznog označavanja aditiva, dok će indirektni proizvođači vina izbjeći ovu obavezu”, kaže Philippe Cottereau, inženjer na IFV-u (l'Institut Français de la Vigne et du Vin). Poznavanje ove klasifikacije pomoći će vinarima u odabiru proizvoda, kada dođe vrijeme. 

Foto kredit: JB Nadeau

Tri nove prakse. Uredba 2019/934 dakle dopušta tri nove prakse: dodavanje kalijevog bikarbonata za deacidifikaciju vina, upotrebu biljnih vlakana za uklanjanje fitosanitarnih ostataka u vinima i upotrebu inaktiviranog kvasca sa zagarantovanim sadržajem glutationa za malolaktičku fermentaciju. Do sada je ovim kvascima bilo dopušteno samo aktiviranje alkoholnog vrenja. Ali glavna promjena odnosi se na karboksimetilcelulozu. Zabranjuje se upotreba za taloženje tartarata kod rose vina. Zabrana koja bi mogla biti samo privremena. Dvije odredbe iznenađuju pažljive čitaoce. Gum arabic klasifikovan je kao aditiv i nije mu dodijeljeno nikakvo ograničenje upotrebe, dok OIV postavlja maksimalnu dozu na 30 g/hl. Enološki tanini su klasifikovani kao pomoćni materijali ako se koriste kao sredstvo za bistrenje, ali nemaju klasifikaciju ako se koriste kao stabilizatori. Kako razumijeti!

A šta je sa organskim vinarstvom?. “Za sada, pravno gledano, organska regulativa ostaje regulisana uredbom 2009/606. Pokrenut će se rasprava da bi se vidjelo treba li se mijenjati. Trebala bi se završiti 2021.”, objašnjava Stéphane Becquet, savjetnik za Organic Vintners of New Aquitaine.

Baza podataka italijanskih regiona i sorti

Naslov orginala: Il Database dei Vitigni d'Italia su Quattrocalici. Izvor: https://www.quattrocalici.it/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: italija, regioni, sorte

Ovo je Vodič sa svim italijanskim sortama koje se pojavljuju sa oznakama DOP i IGP italijanskih vina. Na sajtu je inače više od 350 šema koje prikazuju, uz morfološke podatke o sortama, u dotičnim regionima i kratku istoriju sorti, sa organoleptičkim karakteristikama dobijenih vina i oznakama porijekla, sa linkom na šemu i podacima koji se odnose na nacionalnu registraciju sorte. Preko prozora pretraživanja možete pregledati regionalne tabele sorti i pretraživati po abecednom redu sve registrovane sorte i još mnogo toga.

Šema: Pregled italijanskih vinskih regiona i glavnih gajenih sorti

Stilovi pjenušavih vina

Naslov orginala: Wine style-Sparkling Wine. Izvor:https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: pjenušavo vino, stil, karakteristike

Pjenušava vina su posebna vrsta specijalnih vina sa određenom količinom ugljen-dioksida, koje pri otvaranju boce stvara pjenu. Zbog prisustva ugljen-dioksida pjenušava vina imaju rezak i osvježavajući okus, što je i njihova osnovna karakteristika. Proizvode se uglavnom od kvalitetnih i visokokvalitetnih sorta grožđa (https://www.krizevci.net/).

  • Svježa i mlada pjenušava vina (Fresh and Youthful Sparkling Wines)
  • Složena i tradicionalna pjenušava vina (Complex and Traditional Sparkling Wines)
  • Jagodasta i krem pjenušava vina (Berries and Cream Sparkling Wines)
  • Slatka i slabo pjenušava vina (Sweet and Spritzy Sparkling Wines)

Svježa i mlada pjenušava vina. Lagano citrusno pjenušava. Obuhvatajući sve, od slatkog vina Moscato do prikladne svježine vina Prosecco, ova su vina lagana i limunasta sa karakteristikama zelenih jabuka i cvjetnih osobina.

  • Karakteristike: Svježa (Fresh), Limun (Citrus), Voćna (Fruity), Zelena jabuka (Green apple), Lagano pjenušava-iskričava (Frizzante)
  • Glavna vina: Prosecco, Cava, Cremant, Moscato d'Asti, Sekt
Continue reading “Stilovi pjenušavih vina”

Vinska prevara

Naslov orginala: Wine fraud. Izvor: https://en.wikipedia.org/;Slika: http://online.auktionsverket.se/ ; Prevod: Dragutin Mijatović

Skupa i kolekcionarska vina kao što je francusko bordoško vino Château Pétrus često su meta vinskih prevara.

Vinska prevara odnosi se na komercijalne aspekte vina. Najraširenija vrsta prevare je ona kako je vino krivotvoreno, obično sa dodatkom jeftinijih proizvoda (sokova), a ponekad i sa dodatkom štetnih hemikalija i zaslađivača (nadoknađuju boju ili okus). Druga uobičajena vrsta prevara, kada je u pitanju vino je krivotvorenje i promjena etikete jeftinijih vina u skuplje marke. Treća kategorija prijevara vina odnosi se na ulaganja u industriju vina. Primjer za to je kada se vina nude investitorima po pretjerano visokim cijenama od strane kompanije koja tada ide u planiranu likvidaciju. U nekim se slučajevima vino nikada ne kupuje za investitora. Gubici u Velikoj Britaniji po tom osnovu su visoki, zbog čega su Ministarstvo trgovine i industrije i policija morali intervenisati. U SAD investitori su bili varani od lažnih ulaganja vinskih firmi.

Continue reading “Vinska prevara”

Šta vaš izbor vina kaže o Vama

Naslov orginala: What your wine choice says about you. Izvor: https://www.harpersbazaar.com/uk/; Objavljeno: 07.06.2016. by Alexandra Tunell. Prevod: Dragutin Mijatović

Dame ovo je ”Nenaučna analiza vašeg tipa ličnosti zasnovana na vašem omiljenom vinu”

Slika. Pamela Hanson za Harper Bazaar

Champagne: Imate ormar pun džempera od kašmira i cipela Manolo Blahnik Carolynes, vaše omiljeno mjesto na svijetu je Pariz, a sve vaše Instagram fotografije (kolačića, lijepi papirića i cvijeće) imaju sanjivi ružičasti filter. Volite misliti da ste život zabave, ali obično ste u krevetu do 10.

Sauvignon Blanc: Sauvignon blanc nadahnjuje snažna mišljenja mržnje ili voljenja, pa tako i vi. Vi ste ledena plavuša sa dizajnerskom garderobom i različitim druženjima svake večeri. U srednjoj školi bili ste predsjednik debatnog tima, kapetan netball-a i glavna djevojka; sada imate svoju vlastitu kompaniju.

Pinot Grigio: Pinot Grigio – poznat po svojoj blagosti i sposobnosti da se dobro spoji sa većinom obroka – siguran je izbor: Nisi tip djevojke koja naručuje kuvarski degustacijski meni ili će uskoro skočiti padobranom. Umjesto toga, stanovnik ste grada koji puni avanturu čitajući knjige poput Gone Girl i gledajući svađe na The Real Housewives.

Chardonnay: Najsofisticiranije i najkompleksnije bijelo vino, chardonnay je omiljen kod dama koje ručaju. Imate jednog (ljubimca) Cavalier King Charles Spaniel, dijete na Oxbridge i uokvirenu fotografiju vaših dragih prijatelja William i Kate na kaminu.

Rosé: Nalazite se bilo gdje u dobi između 21 i 65 godina, redovno na Francuskoj rivijeri i poznato je da pretjerano koristite riječ “chic”. Nigdje ne biste radije proveli ljetni dan nego na polo meču ili na plaži.

Pinot Noir: Majstorica Sommelier Madeline Triffon Pinot Noir naziva “seks u čaši” – romantična je i opijajuća, baš poput vas. Svojim pametnostima, izgledom i šarmom pobjeđujete podjednako muškarce i žene.

Merlot: Jedna riječ opisuje Merlot i ljude koji ga piju: osnova. (Pogledajte film Sideways za dodatne dokaze.) Svaki put cijenite udobnost nad stilom – idealan poklon za piće Merlot je novi par Ugg papuča – i ljubitelj ste ramova i jastuka sa inspirativnim frazama ispisanim na njima.

Cabernet Sauvignon: Svjetski putnik koji cijeni ljepše stvari u životu, imate jaku ličnost i talenat da se možete angažovati oko bilo koga. Ušli ste na Oxford?, ali ste izabrali da napunite ruksak preko Tajlanda. Tvoji prijatelji te zovu najzanimljivijom ženom na svijetu.

Champagne

Naslov orginala: How to Choose Champagne. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, šampanjac (champagne), proizvodnja

Kako odabrati šampanjac? Bit ću iskrena, nije lako. Na prvom mjestu, šampanjac nije jeftin, tako da nije stvar za šalu. Uz to, način proizvodnje šampanjca, regionalne razlike i označavanje etiketa žargonom vinara mogu za većinu nas biti zastrašujuće. Od hiljade pjenušavih vina koja se proizvode svake godine, u biti postoje 4 stila koja treba znati. Ovaj članak pomaže u prepoznavanju važnih stvari na koje morate obratiti pažnju na etiketi (ili dok istražujete) kako biste odabrali odgovarajući šampanjac.

Bez obzira da li volite kremasti, tostirani stil „shampy“ ili vam se sviđa suv i mršav, uvijek možete pronaći ono što tražite! Hajde da prvo eliminišemo jednu stvar: nije svako pjenušavo vino šampanjac. Šampanjac se isključivo odnosi na pjenušavo vino proizvedeno u regiji Šampanja (Champagne), u Francuskoj.

Kako se proizvodi pjenušavo vino šampanjac. Postoji 6 glavnih metoda pomoću kojih se proizvode pjenušava vina od kojih svaka ima različiti nivo karbonizacije i, na kraju, drugačijim stilom mjehurića! Traditional Method, Tank Method, Transfer Method, Ancestral Method, Continuous Method i Carbonation. Na dva vrijedi obratiti posebnu pažnju to su tradicionalna metoda koja se koristi za šampanjac (Traditional Method) i metoda tenka (Tank Method) koji se koristi za proizvodnju pjenušavog vina Prosecco. Ovdje je riječ o Traditional Method, koji jepoznat i pod nazivima: Méthode Champenoise, méthode traditionnelle, Methode Cap Classique, Metodo Classico, klassische flaschengärung.

Vino Leonardo da Vinci

Naslov orginala: ‘Leonardo da Vinci wine’ re-created in central Milan. Izvor: https://www.decanter.com/wine-news/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 22.11.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, nauka

Italijanska vinarija proizvela je prvo vino od grožđa iz vinograda u središnjem dijelu Milana koji ima istorijske veze sa Leonardo-om da Vinci, a boce vina se stavljaju na aukciju ove godine.

Unutar muzeja “Vigna di Leonardo” u središnjem dijelu grada Milano

Oko 330 boca „Leonardo da Vinci wine “ proizvedeno je iz berbe 2018. godine, izjavila je ove sedmice za Decanter.com  Giovannella Fugazza, suvlasnik vinarije Castello di Luzzano. Vinarija Castello di Luzzano proizvela je vina od specifičnog klona Malvazije di Candia Aromatica, sa čokota koji su posađeni 2015. godine na istom mjestu u Milanu, gdje se vjeruje da je Leonardo da Vinci nekada posjedovao vinograd sa čokotima iste sorte grožđa.

Vino, koje je provelo vrijeme u velikoj amfori od terakote prije punjenja u proljeće 2019. godine, proizvedeno je u partnerstvu sa tvrtkom La Vigna di Leonardo, organizacijom koja sada vodi muzej na mjestu vinograda. Neke boce iz berbe 2018. biće date na aukciju u decembru ove godine, iako precizni detalji prodaje nisu odmah bili dostupni. Vinarija Castello di Luzzano izabrana je za proizvođača vina jer je vijekovima poznavala sortu Malvasia di Candia, rekla je Fugazza,

Continue reading “Vino Leonardo da Vinci”

Stilovi bijelih vina

Naslov orginala: Wine Styles. Izvor: https://www.wine-searcher.com/Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječivino, stil, degustacija, vinska kultura

  • 1.Aromatična i cvjetna bijela vina (Aromatic and Floral White Wines)
  • 2.Zelena i mineralna bijela vina (Green and Flinty White Wines)
  • 3.Tropska i uravnotežena bijela vina (Tropical and Balanced White Wines)
  • 4.Puterasta i složena bijela vina (Buttery and Complex White Wines)
  • 5.Suva i orašasta vina (Dry and Nutty Wines)
  • Aromatična i cvjetna bijela vina. Vina vođena cvijećem, začinom i voćem. Od bijelih miješanih vina sjeverne Rone do vina Torrontés proizvedenih u argentinskim vinogradima na visokoj nadmorskoj visini, ovaj profil okusa kreće se od limuna do ruže i jasmina i često može dovesti do velike složenosti.
  • Karakteristike: Cvijeće (Flowers), Grožđe (Grapes), Začin (Spice), Liči (Lychee), Parfem (Perfume)
  • Glavna vina: Gewürztraminer, Riesling, White Rhône, Pinot Gris, Muscat, Torrontés

  • Zelena i mineralna bijela vina. Hladna, citrusna mineralnost. Od krečnjačkog karaktera Sancerre do zelenog, zeljastog Sauvignon Blanc iz Marlborouga, ovaj stil često pokazuje okuse pokošene trave i vlažnog kamena.
  • Karakteristike: Crisp-hrskav (Crisp), Svjež (Fresh), Limun i limeta (Lemon and lime), Mineralnost (Minerality), Jabuka (Apple)
  • Kruška (Pear), Trava (Grass)
  • Glavna vina: Sauvignon Blanc, Albariño, Vinho Verde, Soave, Riesling, Pinot Grigio, Chablis

  • Tropska i uravnotežena bijela vina. Svježe, sočno koštičavo voće sa karakterom limuna. Često ga karakteriše toplo tropsko voće i dodir hrasta. Arome zrelog limunastog voća, nektarine i passionfruit nose ovaj stil.
  • Karakteristike: Breskva (Peach), Kajsija (Apricot), Nektarine (Nectarine), Ananas (Pineapple), Passion voće (Passionfruit), Dinja (Melon), Maslac (Butter)
  • Glavna vina: Chardonnay, Viognier, Vouvray, Soave, Riesling

  • Puterasta i složena bijela vina. Kompletna punoća voća i začini uz sposobnost starenja. Ovaj se stil oslanja na međusobnu interakciju hrasta i voća, dajući vinu složeni, medni karakter.
  • Karakteristike: Vanilija (Vanilla), Hrast (Oak), Dinstano voće (Stewed fruit), Breskve (Peaches), Kokos (Coconut), Badem (Almond), Kajsija (Apricot)
  • Glavna vina: Santa Barbara Chardonnay, White Burgundy, Aged white Rioja, Chenin Blanc Australian Sémillon

  • Suva i orašasta vina. Idiosinkratska (karakteristična) vina proizvedena u oksidativnom stilu ili stilu kvasca. Drevna kategorija vina u rasponu od vina Pinot Gris u kontaktu sa pokožicom do Oloroso Sherry. Ova vina su često pojačana alkoholm.
  • Karakteristike: Kvasac (Yeast), Badem (Almond), Flor (Flor), Suva kajsija (Dried apricot), Morska so (Sea salt)
  • Glavna vina: Sherry, Marsala, Dry Port, Jura, Dry Madeira, Orange Wine

Upravljanje zelenom masom čokota

Naslov orginala: Canopy Management. Izvor: https://www.wineaustralia.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: čokot, zelena rezidba

Upravljanje zelenom masom čokota uključuje niz tehnika koje se koriste u vinogradu za upravljanje čokotom vinove loze (lišće, lastari i grozdovi) od zimskog orezivanja do berbe.

Opšti ciljevi gospodarenja čokotom su postizanje optimalnog prinosa vinove loze, poboljšanje kvaliteta grožđa, smanjenje rizika od pojave bolesti, poboljšanje kontrole štetočina i olakšavanje izvođenja ostalih operacija u vinogradu. Bujni čokoti vinove loze sa prekomjernim zelenom masom mogu smanjiti razvoj ploda zasjenjivanjem ili većom učestalošću bolesti te se nazivaju “čokoti van ravnoteže”. Ovo može dovesti do proizvodnje grožđa slabijeg kvaliteta i, prema tome, nižeg povrata dobiti za proizvođača grožđa.

Tehnike upravljanja zelenom masom čokota za poboljšanje ravnoteže vinove loze usmjerene su na uzgoj otvorenog čokota, koji pruža dobru izloženost lišća i grozdova suncu, poboljšava protoka vazduha i smanjuje učestalost pojave gljivičnih bolesti (trulež, plamenjača i pepelnic).

Vinova loza zahtijeva dovoljno lisne površine kako bi grožđe sazrelo i dalo željeni kvalitet grožđa, a da zelena masa čokota nije toliko gusta da bi grozdovi bili u sjeni i tako bili izloženi pojavi bolesti.

Canopy management-Upravljanje zelenom masom čokota (lišće, lastari, grozdovi)

Tehnike uključuju upravljanje navodnjavanjem, rezidbom, prorjeđivanjem lastara i grozdova, uklanjanje lastara i lišća i postavljanje lastara u odgovarajući položaj. Trajnije tehnike upravljanja čokotom uključuju izbor sistema naslona, izbor odgovarajuće podloge i odgovarajućeg razmaka redova i čokota u redu.

Poboljšano razumijevanje ravnoteže vinove loze i razvoj novih metoda mjerenja omogućuje uzgajivačima da poboljšaju upravljanje čokotom, kako bi osigurali optimalan kvalitet grožđa, uz smanjenje troškova rada i ulaznih troškova. Optimalni stepen izloženosti grožđa suncu varirat će zavisno od sorte grožđa i klime, a tehnike upravljanja čokotom moraju biti u skladu s tim.

Aromella

Naslov orginala: New grapes on the block: Varieties to watch. Izvor: https://www.decanter.com/; https://journals.ashs.org/; Objavljeno: 04.07.2018. by Maggie Rosen. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Nove sorte grožđa stvaraju se u cijelom svijetu, ali sa hiljadama koje već postoje, zašto nam treba više? Maggie Rosen istražuje zašto stvaramo bolje sorte vinove loze … Aromella, Mystique, Divico i Floréal možda zvuče kao daleke galaksije ili likovi iz Game of Thrones, ali u stvari su među najnovijim vinskim sortama grožđa dostupnim vinarima. Trenutno, u poljoprivrednim istraživačkim stanicama i eksperimentalnim vinogradima širom svijeta, stotine sorti grožđa nalaze se negdje na složenom putu od svijetle ideje do boce.

Aromella’ je otporna bijela sorta grožđa, vino je visokog potencijala, aromatičnih / muskatnih karakteristika. Čokoti su bujni i više su na zimu otporni nego većina francusko-američkih hibridnih sorti. „Aromella“ je otpornija na bolesti nego mnogi kultivari Vitis vinifera. „Cayuga White“, ranije priznata sorta, korištena je kao referentni kultivar za sva vinogradarska i enološka upoređenja.

Aromella

Porijeklo. Sorta ‘Aromella’ stvorena je u Državnoj stanici za poljoprivredne eksperimente u Njujorku, Univerzitet Cornell, Ženeva, NY (New York State Agricultural Experiment Station, Cornell University, Geneva, NY), a nastala je ukrštanjem sorti ‘Traminette‘ x Ravat 34. Prvo vino od sorte „Aromella“ proizvedeno je 1983. godine, a 1990. razmnožena je za daljnja ispitivanja. Bere se krajem septembra. Sadržaj šećera u grožđu je u prosjeku oko 19,8 Brix-a i kiselina 10,9 g/l.