Enološka sredstva su neophodan pomoćnik u proizvodnji kvalitetnih vina. Sredstva moraju se držati u suvim i prozračnim prostorijama u kojima se ne drže stvari koje mogu nepovoljno uticati na kvalitet enoloških sredstava i koje su odvojene od prostorija gdje se proizvodi vino i drugi proizvodi od grožđa, šire i vina. U proizvodnji šire, vina i […]
Nastavite sa čitanjem...
Berba grožđa. Preduslovi za dobijanje kvalitetnog vrhunskog vina. Rok berbe grožđa utvrđuje se kontrolom šećera i kiselina zavisno od sorti. Podrum, bačve i ostalo suđe te pribor moraju biti besprijekorno čisti. Kultura selekcionisanog vinskog kvasca treba biti na vrijeme nabavIjena. Matični kvasac pripremiti zajedno sa početkom taloženja. Nabaviti na vrijeme sumporastu kiselinu ili kalijev metabisulfit. […]
Nastavite sa čitanjem...
Tehnologija vina. Sve faze u proizvodnji i prometu vina treba da budu praćene odgovarajućim kontrolama i provjerama. Počinje se sa praćenjem kvaliteta grožđa koje će biti upotrijebljeno za proizvodnju vina, a završava sa kontrolama kvaliteta vina koja se nalaze u prometu. Stručno osposobljenikadrovi i oprema neophodna za obavljanje osnovnih kontrolnih analiza potrebni su u svimafazama […]
Nastavite sa čitanjem...
Prirodni spojevi u grožđu. Ljekovi za depresiju obično ne funkcionišu i čak izazivaju štetne efekte. Na taj način, naučnici nastavljaju potragu za prirodnim i efikasnim tretmanima za depresiju. Nova studija otkrila da grožđe sadrži prirodna jedinjenja koja mogu pomoći u smanjenju zapaljenja u mozgu i ublažavanju simptoma depresije. Istraživanje je sprovela grupa naučnika sa Icahn […]
Nastavite sa čitanjem...
Bronner je bijela sorta grožđa za proizvodnju vina. Stvorena je 1975. godine od strane Norberta Beckera na Institutu za vinogradarstvo u Frajburgu u Nemačkoj. Sorta je u početku bila poznata pod kodom ukrštanja FR 250-75, a kasnije je preimenovana u čast Johann Philipp Bronner (1792-1864), njemačkog farmaceuta i vinogradarskog pionira iz 19. vijeka za kojeg […]
Nastavite sa čitanjem...
Bio kalendar. Svi radovi u vinogradu, od sadnje, orezivanja, do berbe, regulišu se posebnim biodinamičkim kalendarom. Kalendar je prvobitno izmislila “visoka sveštenica” biodinamike, Maria Thun, koja je podjelila dane na četiri kategorije: Root, Fruit, Flower, Leaf Days (dani korjena, voća, cvijeća i lišća). Svaki biodinamički kalendarski dan poklapa se sa jednim od četiri klasična elementa: […]
Nastavite sa čitanjem...
