Okanagan „zemlja vina“…

Okanagan „zemlja vina“: Najromantičnije mjesto za koje nikad niste čuli. Naslov orginala: Okanagan Wine Country: The Most Stunning Place You’ve Never Heard Of: Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 06.06.2018. by Madeline Puckette;  Prevod: Dijana Pantić;  Ključne riječi:  BC-Okanagan,  Vineyards, Chardonnay,  Riesling, Syrah, Pinot Noir, Ice Wine 

Vodič za područje regiona Okanagan (najjužniji dio kanadske provincije Britanska Kolumbija-British ColmbiaBC) istražuje najbolja vina u regionu i mjesta gdje loza sa mukom raste. Plus, za putnike ljubitelje vina daje nekoliko turističkih savjeta.

Frustrirat ćete se. Upravo ćete saznati nešto o nevjerovatnoj vinskoj regiji čija vina ne možete probati ako ne odete tamo. Zašto? Zato što, Okanaganska vina ne putuju daleko od Britanske Kolumbije. Tako kažu, isplati se otputovati. Većina ljubitelja vina smatra Kanadu zemlju vina kao ledenom vinskom zemljom. Uglavnom su u pravu. Oko dvije trećine svjetske proizvodnje ledenog vina proizvode se u Kanadi. Dakle, Okanagan-Kanada ima reputaciju da je „jedan od regiona koji proizvodi ledena vina-Ice Wine.“ To ne može biti daleko od istine. Ipak, najbolja vina Okanagan doline su suva crvena i bijela vina. Ako volite Syrah, GSM Blends, desnu obalu Bordeaux-a (tj. mješavine vina sorte Merlot), Okanagan dolina će vas iznenaditi. Na svjetskoj skali, Okanagan je mjesto (raj) za Chardonnay, Riesling, pjenušava vina i Pinot Gris. (I da, i oni takođe prave neka ledena vina!)

Proizvodnja vina ovdje nije mali podvig. Okanagan region leži na graničnom području za uzgoj loze. Nalazi se odmah ispod 50-og stepena sjeverne geografske širine (to je isto kao i rejon Champagne). Ipak, za razliku od rejona Champagne, Okanagan je suv, sunčan i vruć. Da, period vegetacije je poprilično kratak. Dakle, kako sazrijevaju grožđe crnih sorti? Kao prvo, dani su duži ljeti. Svijetlosti ima i poslije 21 sat. Osim toga, jezero Okanagan koje je dugo 134  km ublažava temperaturne ekstreme ljeti i zimi.

Okanagan vinogradi okruženi su zadivljujućim krajolikom, kao što je ovaj pogled na Blue Mountain vinograde u Južnom Okanaganu. By Wine Folly

Desertno vino – Dekoder

Naslov orginala: Dessert Wine Decoder; Izvor: https://winefolly.com/ ; Objavljeno: 23.12.2015. Prevod: Dragutin Mijatović

Postoje stotine i stotine različitih desertnih vina. Uprkos ovoj raznolikosti, postoji nekoliko osnovnih tehnika koje se koriste u proizvodnji desertnog vino. Upravo ovi procesi definišu skalu stilova dostupnih u domenu ovog tipa vina. Desertno vino je tip vina kod kog je procenat alkohola veći od 15 % i ide do 22 %. Glavna karakteristika desertnih vina, pored visokog procenta alkohola je i najčešće visok procenat šećera. Većina desertnih vina je slatka, ali postoje i neka klasična desertna vina proizvedena u suvom (ne slatkom) stilu. Identifikujući i grupirajući desertna vina kroz metodologiju proizvodnje vina, moći ćete probati slična vina kroz degustaciju ili uživanje, čak i ako su iz različitih regija. Različiti stilovi desertnih vina (Fortified, Late harvest, Sparkling, Red) prikazani su  na šemi, na kraju teksta. Za neka desertna vina i mala dodatna objašnjenja.

Continue reading “Desertno vino – Dekoder”

Da li je Terroir ono što mislimo da jeste?

Naslov orginala: Does Terroir Matter?  Izvor: https://www.winemag.com/Objavljeno: 13.11.2018 By Roger Morris;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: terroir, vinograd, vino

Vinari žele da proizvode vino sa povezivanjem za mjesto proizvodnje grožđa, što je vezano za termin poznat kao terroir. Ali vinari gledaju i drugačije na ovu kontroverznu temu. Prije generaciju ili dvije, mnogi ljubitelji vina koji vole Burgundiju (Burgundy) smatrali su skoro zabavnim, domaći okus u nekim vinima kao manifestaciju svog poznatog terroir-a. I možda je to bilo, zavisno o vašoj definiciji. Ono što su probali bio je prirodni, ali kontraverzni kvasac po imenu Brettanomyces ili “Brett”. Vinari puristi smatraju Brett smrtonosnim nedostatkom, ali mnogi poznavaoci vina misle, umjerenije, to može biti divna komponenta okusa, posebno u crnim vinima. To neujednačeno mišljenje pokazuje koliko je teško definisati “terroir”. Praktično, svaki vinogradar smatra terroir kao najvažniji dio vinogradarstva, ali njegove karakteristike jako variraju.

Gradnja definicije. Donedavno je čvrsta definicija za “terroir” izgledala nepotrebno. U najširem smislu, terroir predstavlja “osjećaj mjesta”. “Pojam terroir-a je bio sa nama više od 1.000 godina”, kaže Chris Howell, enolog / generalni menadžer Cain Vineyard u Napa Valley. Povremeno, Cain svjesno dozvoljava ”Brett”u da fermentira u njegovom vinu, ali to se uvijek ne dešava. “Dugo prije nego je neko, imao bilo kakvu ideju o etiketama, brendovima i marketingu, određena vina su identifikovana sa mjestom gdje su proizvedena.” Jednostavne definicije terroir-a dozvoljavaju da zemljište i klima vinograda značajno doprinose okusu vina. Mnogi se slažu sa katalogom elemenata terroir-a koje je navela Ana Diogo Draper, proizvođač vina u vinariji Napa Valley's Artesa: “zemljište, klima, izloženost suncu, nagib, orijentacija redova.” “Mogućnost prepoznavanja glavnog karaktera vašeg terroir-a i isticanja toga u vinu je krajnji cilj dobrog vinogradara”, kaže Michele Dal Forno iz Dal Forno Romano u regionu Veneta u Italiji.  Ali koji su to važniji elementi terroir-a, i kako oni utiču na sastav i okus vina? Evo nekih od najvažnijih pitanja.

Preuzmite PDF Ovdje

Vina bez sumpora

Naslov orginala: New dawn for Sulphur Free Wines?  Izvor: https://news.wine.co.za/ ;  Objavljeno: 11.12.2018. by Dave March;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, sumpor, Rooibos, Honeybuch, tanin;  Slike: https://www.google.com/

Vlasnik Firme Audacia Trevor Stridom je 2010. godine dodao šolju Rooibos-ovog čaja svojoj kćeri dok je razmišljao kako bi mogao razlikovati svoja vina. Tražio je odgovor. Počeo je dodavanjem Rooibos drvnih čipova u vino i rodila se paleta jedinstvenih crvenih vina. Audacia je danas dobro uhodana i poznata Firma po svojim Rooibos Wooded “No Sulphur Added ” (Bez sumpora) vinima širom svijeta. Prate ih na globalnom planu, a u Kini se vina čak prodaju u apotekama i promovišu zbog svojih zdravstvenih kvaliteta.

Trevor je pokušao patentirati upotrebu Rooibos-a u vinu, ali tada je njegov advokat za patente predložio da obe biljke Rooibos i Honeybush dobro sagleda zajedno zbog njihovih opštih antioksidativnih i antimikrobnih svojstava. Rodilo se partnerstvo između Audacia, KVV i Namibia Breveries “Red Davn IP Holdings”, a zatim su istraživanja i testirana. Prvi korak je bio da se izdvoji čips drveta i razvije rastvorljiv ekstrakt u prahu ili tanin. Dalje probe su pokazale da su tanini Honeybush-a mnogo efikasni kao konzervans u vinu.

 

 

 

 

 

 

Honeybush. Gaji se u Južnoj Africi (zajedno sa RedBush čajem i ukusima vrlo sličan), ovaj prirodno slatki i nježni čaj bez kofeina je bogat antioksidantima.

Preuzmite PDF ovdje

Da li je vino bez glutena?

Naslov orginala: Is Wine Gluten-Free?  Izvor: https://www.winespectator.com/  Objavljeno: 14.11.2018.  Prevod: Dragutin Mijatovic

Priručnik za one koji boluju od celijakije, one na dijeti i netolerantne na gluten

Pacijenti na dijeti, koji boluju od bolesti zvane celijakija moraju birati šta jedu; ali šta je sa onima što piju? Kao što mu ime sugerira, dijeta bez glutena je sve o izbjegavanju glutena, protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i drugim žitaricama. To znači da se tradicionalno pripremljeni hljebovi, tjestenine, žitarice i piva automatski isključuju sa stola.

 

 

 

 

 

Mnogi su prihvatili dijetu tokom proteklih decenija kao sredstvo gubitka težine i povećanja nivoa energije – ali gluten može biti ozbiljan zdravstveni problem za one koji imaju netoleranciju ili alergiju ili koji pate od celijakije, autoimunog poremećaja u kojem uzimanje glutena dovodi do oštećenja tankog crijeva i drugih dugotrajnih zdravstvenih komplikacija. Za osobe sa tom medicinskom dijagnozom, saznanje da li hrana ili piće sadrži gluten je apsolutna nužnost. “Ako ne prihvataju ishranu bez glutena, oni su bolesni”, rekao je dr. Alessio Fasano, direktor Centra za celijakijsko istraživanje i lečenje u Opštoj bolnici Massachusetts, za Wine Spectator. “Nemaju izbora, jer ako ne prihvate ishranu, definitivno će platiti cijenu.”

Continue reading “Da li je vino bez glutena?”

Priča o vinu Tokaji

Naslov orginala: TheStory of TokajiWine;  Izvorhttp://winefolly.com/  Objavljeno:20.07.2016.  Prevod: Dragutin Mijatović

Tokaji je jednom bio jedno od najvažnijih vina na svijetu. Prihvatili su ga kraljevi kupci, uključujući mađarsko plemstvo, Ferenc Rákóczi II, Petar Veliki, Kralj Luj XIV, Katarina Velika i čak austrijski kompozitor Joseph Haydn (koji je dobijao i platu u vidu vina). Najprihvatljiviji od ovih eliksira (i najskuplje) bio je Tokaji Eszencia, tečni “med” koji sadrži toliko slatkoće kao i direktan sirup. Tako je intenzivan da se Eszencia obično uživa sa kašičice i da zbog visokog sadržaja šećera može stariti 200+ godina.

Napomena: Da bi se dobila apelacija Tokaji, vino se mora proizvoditi samo od grožđe šest domaćih sorti: Furmint (“foorment”), Hárslevelü (“harsh-level-lou”), Kabar (“kah-bar”), Kövérszölö (“kuh -vaer-sue-lou “), Zéta (” zay-tuh “) i Sargamuskotály (” shar-guh-moose-koh-tie “) i Muscat Blanc.

Grupe potrošača vina

Naslov originala: Wine consumer categories;  Izvor: http://supermarketnews.co.nz/   Objavljeno: 27.11.2018;  Prevod: Dragutin Mijatović

Wine Intelligence (Vinska obavještajna služba) objavila je izveštaj u svom američkom Portrait-u 2018. godine identifikujući šest različitih potrošačkih grupa na tržištu vina u SAD. Svaka grupa ima različite preferencije, ponašanja i troškove potrošnje. Identifikovane grupe su sljedeće:

Potrošači premijum brendova iz predgrađa -19%
Ovi potrošači su srednjih od starijih godina.
Često su alkoholičari.
Njihova starost i iskustvo doprinose širokom poznavanju vina.
Oni su među potrošačima sa najmanjom potrošnjom po flaši (glavi).

  Angažovani istraživači -10%
Ovo je najmalobrojnija grupa od šest izdvojenih grupa.
Ovi potrošači obuhvataju mlađe demografske kategorije.
Oni su najčešći alkoholičari muđu šest kategorija.
Oni su takođe najveći potrošači u varijacijama.
Oni veoma eksperimentišu u svojim navikama kupovanja i stalno traže nova iskustva kada je vino u pitanju.

Uživaoci iz zadovoljstva – 17%
Ova grupa potrošača vina su srednjih do starijih godina.
Oni piju vino rijetko.
Oni su veliki potrošači vina kojeg biraju.
Oni su odlični poznavaoci vina i uključeni su u kulturu vina.
Uživaju u raznovrsnim tipovima i stilovima vina.

 

 Lovci na dobre cijene (Penzioneri) -26%
Ovo je najbrojnija grupa potrošaća vina.
Oni redovno piju vino.
Njihovo poznavanje vina je veliko.
Kupuju usku paletu stilova i brendova.
Cijena vina je na čelu njihovih očekivanja i zahtjeva za kupovinu.

 

Početnici u društvu – 14%
Ovi potrošači su najmlađi među šest grupa.
Oni uživaju u vinu, ali nisu postali integralni dio njihovog načina života.
Oni su potrošači srednjih dometa.
Oni se u velikoj mjeri oslanjaju na preporuke drugih za kupovinu vina.

 

 Korisnici vina u kuhinji – 14%
Ovo je jedna od najstarijih demografskih grupa potrošača vina.
Ovi potrošači rijetko piju vino.
Oni imaju ograničen interes za vina i drže se onoga što je poznato u familiji.

Slike uz grupe potrošača vina, dodao: D. Mijatović

Koji tip ljubitelja vina si TI?

Naslov orginala: Vilken vintyp är du?;  Izvor: https://www.vinjournalen.se/ ;  Objavljeno15.12.2017. ;  Prevod: Dragutin MIjatović

Šta kažete da uparite bijeli Riesling sa grilovanim biffom? Pa, nismo mislili tako. Ali možda je to zato što svi volimo isti tip vina a sasvim smo različiti i uklapamo se u jednu od četiri različite grupe ”tipova vina”. Tipična hrana i slaganje vina sa hranom može biti dobro mjerilo, ali ljudi bi trebali ispitati nove terene i proširiti svoje poglede kako bi otkrili nova vina.

To potvrđuju u svakom slučaju istraživači sa Michigan State University koji kažu da tradicionalana pravila na koji način uparujemo vino stvarno treba potpuno ukinuti. Istraživači su posmatrali grupu ljudi na koji način oni odabiru da konzumiraju hranu i vino zajedno. Servirani su jelovnici sa različitim jelima i vinima sa ciljem da ljudi odgovore šta misli o jelima i da daju ocjenu, individualno i grupno da bi se moglo vidjeti i proučiti na koji način bi se moglo predvidjeti lično koje vino najviše vole i koje je jelo odabrano za uživanje. Poslije toga učesnici su podijeljeni u četiri grupe:

Slatki (oni koji vole slatkasto vino). Ovaj ”tip vina-tip ljubitelja vina” čini 70% žena i one često žele lagano i slatkasto vino koje nije prejako. One su veoma razborite i biraju svoje vino – i sve drugo u svom životu- sa velikom pažnjom. I uvijek, uvijek biraju ono vino koje već poznaju. Takve osobe ponekad nazivaju sitničavim i prilično konzervativnim u njihovom izboru hrane i vina. Slika, https://www.aretrunt.se/

Preosjetljivi. Ova grupa ljubitelja vina je slična prethodnoj. I ako su konservativni i kako oni uparuju hranu i vino.  Ali ako bi oni mogli lično birati, biraju oni samo bijelo ili samo crveno, poznatu sortu ili određeni stil vina, dakle sigurna karta koju vole, ali oni s vremena na vrijeme žele da istražuju nova vina. Istraživači kažu ovaj tip ljudi vjerovatno će da se žali na jačinu zvuka televizora i temperaturu na termostatu. Slika, https://www.svd.se/

 Osjetljivi. Ova grupa je prilično fleksibilna i avanturistički raspolžena u svom izboru  i piju vina od različitih sorti i različitih stilova. Istraživači veruju da i ti ljudi imaju tendenciju da pokazuju znake donošenja malo radikalnijih izbora u svakodnevnom životu. Nemate pravo da isprobate nova vina, ali pokušajte nove kombinacije zajedno sa hranom koju ste dobili na preporuku. Slika, https://www.expressen.se/

 Tolerantni. Ova grupa čini pravi zaokret. Oni rado biraju intenzivna i vina sa puno okusa i posmatraju ne samo šta drugi piju nego biraju i lično. Mogu se zaraziti sa novim trendovima vina. Njihova izbor ukazuje na bogata, jako intenzivna ukusna bijela i puna crvena vina. Rado kombinuju robusna crvena vina sa jakim sirevima.

Naučnici ukazuju da bi svi trebali imati svoj izbor vina umjesto ono što se preporučuje od somelijera. Zapravo ne bi trebao niko drugi odlučivati šta ćeš ti piti uz jelo i prije nego što Vas pita šta želite. Dobar somelijer (bartender) trebao bi uzeti u obzir šta gosti žele za piće. Mnogo puta odlučuje se o našem ”voljenom vinu” preko genetike i sredine, a i ukusi se mijenjaju sa godinama i sa iskustvom.

Odakle potiču mirisi vina: Nauka o aromama vina

Naslov orginala: Where Wine Flavors Come From: The Science of Wine Aromas;  Izvor: http://winefolly.com/   Objavljeno: 07-01-2015   Prevod: Dijana Pantić;  Ključne riječi: vino, okus, miris, aroma, estri, pirazini, terpeni, fenoli, botritys

Zašto vino ima okus kakav ima? Ako volite vino, bez sumnje ste pročitali bezbroj opisa degustacije vina kao što je ova: Možda se i pitate… Da li vinari zapravo miješaju borovnicu u svoje vino? Odgovor je ne. Tajna leži u spojevima arome. Odakle potiču okusi vina?  Od vanilije i jabuke, pa do zemlje i krede, okusi vina se mogu podijeliti u 3 primarne grupe:  Voćne (Cvjetni, Biljni);  Zemljane i Začinske

Voćne (cvjetne, biljne ) arome

Estri: voće i cvijeće: Vinski estri nastali su iz kiselina. Estri se široko koriste u industriji aroma od esencijalnih ulja do bombona. U vinu, esteri obezbjeđuju formiranje voćnih mirisa. Jabuka: Chardonnay, itd; Malina: Grenache, itd.

Pirazini: trava, zelje: Pirazin je aromatsko organsko jedinjenje koje ima miris povrća. To je takođe jedno od osnovnih aromatskih jedinjenja čokolade i kafe. Paprika: Cabernet Franc & Carménère; Trava: Sauvignon Blanc

Terpeni: ruža i lavanda: Miris božićnog drveta i pustinjskih kadulja su dva klasična primjera terpena. U vinu, mogu mirisati bilo od slatkog i cvjetnog pa do smolastog i zeljastog. Usput, terpeni imaju izrazitu osobinu hmelja u izradi piva. Lychee: Gewürztraminer, Ruža: Muscat Blanc,; Lavanda: Grenache & Côtes du Rhône; Eukaliptus: Shiraz (Australija)

 Tioli: gorkoslatko voće (gorčasto voće): Tiol je organosulfatno jedinjenje koje miriše na voće u malim količinama, ali u većim količinama miriše poput češnjaka i smatra se manom vina. Tioli takođe grade blokove zemljani okusa. Grejp: Vermentino, Sauvignon Blanc, Colombard: Crna ribizla: Crveni Bordeaux i drugi Cabernet Sauvignon & Merlot

Zemljane arome

Sumporni spojevi: stijene: Sumporna jedinjenja mogu biti tajna minerala u vinu (mineralnosti vina). Neka sumporna jedinjenja mirišu fantastično, kao što je aroma poput krede u finom Chablis-u. Neka sumporna jedinjena su loša, kao što je miris vlažne vune, što je mana vina uzrokovana UV-oštećenjem. Kreda: Chablis & Champagne: Metalna?: Mlado svježe otvoreno crveno vino

Isparljive kiseline: balsamiko i kiseli krastavac: Isparljive kiselina (sirćetna kiselina) uzrokovana je bakterijama koje su prisutne u proizvodnji vina. U velikim dozama, isparljive kiseleline mirišu kao aceton, ali u malim dozama mogu vinu povećati kompleksnost što je karakteristika mnogih vrlo velikih vina. Balsamiko: Chianti & Amarone della Valpolicella; Kiseli krastavci: Red Burgundy

Brettanomyces: karanfilić (klinči)ć i slanina: Fenoli su grupa hemijskih jedinjenja slična alkoholu. Fenoli se u prirodnom obliku mogu naći u sjemenu susama, biberu i cak i u kanabisu. Jedan od tipova fenola obrazuje se kada divlji kvasac (wild yeast) zvani Brettanomyces u vinu formira ili lijepu aromu (karanfilčića i slanine) ili veoma neprijatnu aromu (miris konja). Klinčić (karanfilić): Châteauneuf-du-Pape & Côtes du Rhône; Slanina: Paso Robles/Central Coast Syrah, Barossa Valley Shiraz

Geozmin: aroma zemlje i gljiva: Geozmin je organsko jedinjenje produkt jedne vrste bakterija (Actinobacteria). Može biti jedna od najvećih zemljeno – mirisnih jedinjenja. Ako volite repu, gljive i miris zemlje onda je Gezomin vaš prijatelj. Arome zemlje i gljiva: Često u Vinima Starog Svijeta i nekim vinima Novog Sijeta.

Začinske arome

Rotundon: biber (zrno bibera): Rotundon je vrsta terpena koji se nalazi u eteričnim uljima crnog bibera, mažurana, origana, ruzmarina, majčine dušice i bosiljka. On daje klasičnu aromu ljutine koju ste vjerovatno osjetili probajući vrhunska crvena vina. Biber: Syrah, Grüner Veltliner, & Cabernet Sauvignon; Bosiljak: Dry (suvi) Riesling; Crveni biber: Viognier, Gewürztraminer

Laktoni: vanila i kokos: Laktoni, a posebno gama Laktoni (gamma-Lactones) su estri koji se nalaze u slatkim i kremastim namirnicama poput meda, pšeničnog hljeba, breskve, kokosa, prženog lješnjaka, maslaca i čak kuhane svinjetine! Vanila i kokos: barikirana crvena i bijela vina; Lješnik: barikirana pjenušava vina

Tioli: dim i čokolada: Tioli mogu imati okus  grejpa i egzotičnog voća, ali u većim količinama imaju miris i okus poput dima, canabisa, katrana i čokolade. Kafa: Pinot Noir (Sonoma, California); Čokolada: Malbec (Argentina)

Botritis: med i đumbir: Botritis (Botrytis cinerea) ili „Plemenita trulež“ je vrsta gljive koja zahvata zrelo voće i povrće. Vjerovatno ste to vidjeli na kutiji trulih jagoda! Unatoč svojoj negativnoj vezi sa svježim voćem i povrćem, daje bogastvo nevjerovatnih aroma u desertnim vinima. Postoji nekoliko materija koji asociraju na Botritis koje ste sigurno probali. Sotolon: med, piskavica (biljka sa bijelim cvjetovima iz porodice graška), kuri (curry); Furaneol (furanol): karamela, ananas, jagoda; Phenylacetaldehyd: ruža, cimet, đumbir; Marmelada: Sauternes, Tokaji; Đumbir: Spätlese Riesling

Tekst u cjelosti:  Preuzmite PDF Ovdje

Šta su Tanini, stvarno?

Naslov orginala: What are Tannins, Really?  Izvorhttps://www.winmag.com/   Objavljeno: 11-09-2018 By Anne Krebiehl Mw  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: tanini, vino, sorta

Stalno govorimo o taninima u vinu, ali koliko stvarno znamo o ovom svestranom hemijskom jedinjenju? Tanini, grupa gorkih i trpkih jedinjenja, mogu se uobičajeno naći u prirodi. Prisutni su u drvetu, kori, lišću i plodu različitih tipova hrasta, rabarbare, čaja, oraha, brusnica, kakao i grožđa. Možda i najvažnije, oni se takođe nalaze u vinu.

Šta rade tanini? Tanini su odgovorni za trpkost u ustima, to osjećate kad zagrizete nedozrelu krušku ili šljivu.

Odakle dolaze tanini u vino? Tanini mogu doći iz četiri primarna izvora: pokožice bobice, sjemenke, peteljkovine i drvene buradi koja se koriste tokom starenja. Tanini obezbijeđuju teksturu i poznat osjećaj trpokosti vina u ustima, poznate kao osjećaj težine i strukture vina.

Kako opisati tanine? Važno je razlikovati kvalitet i količinu tanina. Tekstura je korisna za opis kvaliteta tanina, tj. svilenkast, plišani ili baršunasti. Kada vino ima prijatnu količinu tanina, primjetno ali nenametljivo, to se često opisuje kao “grippy-adhezioni” tanini. Kada su tanini opisani kao “zeleni”, oni su malo gorki i imaju neprijatnu astringenciju-trpkost (skupljanje usta). “Polirani” ili “elegantni” tanini su vrlo fine zrnaste teksture, upadljivi ali prijatni.

Kako funkcionišu tanini? Iako je tanin zajednički termin za različita fenolna jedinjenja, svi tanini imaju zajedničko: vezuju i razdvajaju proteine. Ali šta to znači za prosječnog ljubitelja vina?

Različito grožđe, različite klime, različiti tanini. Neke sorte grožđa imaju više tanina od drugih. Sorte od kojih se zaista mogu proizvoditi vina bogata taninima su: Cabernet Sauvignon, Nebbiolo, Mourvèdre, Malbec, Tannat, Syrah/Shiraz, Tempranillo, Merlot i Sangiovese. Da li način proizvodnje vina podstiče izlučivanje tanina pitanje je stila vina. Vina od grožđa sorti kao što su: Pinot Noir, Gamay i Grenache, koje imaju mnogo tanju pokožicu bobice, su sa mnogo manje tanina.

Da li tanini pomažu starenju vina? Mada je rečeno da pomažu starenju, dosta bijelih vina dostigne veličanstvenu starost bez tanina. Međutim, promjena u ustima se mijenja kao i kod zrelih crvenih vina. U početku su tanini vina sa manjim molekulma. Vremenom, tanini počinju da se kombinuju i formiraju veće lance – proces koji se naziva polimerizacija.

Efekat maceracije i metoda fermentacije. Vrijeme maceracije ili vrijeme koje crveno vino provodi u kontaktu sa pokožicom tokom vrenja ima značajan uticaj na količinu tanina. Kraća maceracija omogućava manje vremena za izdvajanje tanina i boje u vino dok se obavlja fermentacija. Vina Rosé, na primjer, imaju kratko vrijeme maceracije, što rezultira minimalnom bojom i sa malo tanina. Kako se fermentacija nastavlja, više tanina se izlučuje, pošto alkohol koji se stvara počinje da djeluje kao rastvarač. Neki proizvođači vina takođe koriste peteljkovinu grožđa kako bi dodali strukturu vinima kao što su vina sorti Pinot Noir i Syrah. To znači da cijeli grozdovi prelazi u posudu za fermentaciju. Ovo je poznato kao fermentacija cijelih grozdova ili zatvorena fermentacija.

Presanje vina i efekti hrasta. Kada crveno vino završi fermentaciju, pomoću presanja odvaja se tečnost od čvrstih materija. Neki proizvođači vina vrše presanje u različitim serijama pri različitim pritiscima radi veće kontrole, pri čemu će serije pod najvišim pritiskom biti bogatije taninom. Korišćenje različitih vina sa različitim stepenom ekstrakcije tanina omogućava vinaru da postigne određenu mješavinu koja je konzistentna kroz više godina.

Da li bijela vina uošte imaju tanine, i šta je sa narančastim vinima? Neka bijela vina prolaze kratko vrijeme maceracije. To je poznato kao kontakt sa pokožicom. Svježe ubrano grožđe se izmulja i ostavi nekoliko sati ili duže sa pokožicomi prije nego što započne fermentaciju. Ovo izvuče mirise iz pokožice grožđa – uobičajena praksa za aromatične i poluaromatične sorte grožđa poput Gewürztraminer i Riesling.

Šta je sa taninima u pjenušavim vinima? Mjehurići u pjenušavim vinima djeluju kao milijuni malih povećala koji ističu svaki aspekt vina. Budući da ti mjehurići daju teksturni element, a vina fermentisana u boci također imaju teksturu od starenja na kvascu, dodatna tekstura tanina obično se pojavljuje kao gorka, a mjehurići povećavaju trpkost.

Tekst bez skraćivanja: Preuzmite PDF Ovdje

12 pojmova … o vinu

Naslov orginala: 12 terms you should master to sound smarter about wine.  Izvor: https://nordic.businessinsider.com/   Objavljeno: 22.07.2016.  Prevod: Dragutin Mijatović

Vino kao piće može biti zastrašujuće. Znajući šta volite je pola bitke, ali kako to opisati riječma? Ispijanje boca vina sa vašim kolegama na fakultetu bilo je lako, ali sada pošto su vaši okusi sazreli, a sve je više i pića i prijatelja, morate se potruditi da spoznate više o vinu kako bi mogli dijeliti i komplimente i kritike ili pak impresionirati društvo.

U nastavku je opisano 12 pojmova kojima treba ovladati da bi ste bili upućeniji ako je riječ o vinu. To suriječi koje će vam pomoći na putu da postanete istinit ljubitelj vina. Živeli!

1.Noge (Legs)
2.Nerazvijeno-zatvoreno vino (Tight)
3.Reduktivno vino (Reductive)
4.Oksidisano vino (Oxidised)
5.Bouquet
6.Terroir
7.Tanini (Tannins)
8.Tijelo vina (Body)
9.Viskozitet (Viscosity)
10.Sorta (Varietal)
11.Baršunasto-kremasto vino (ili sočno, meko, nježno) Velvety (or Lush, Smooth, Silky)
12.Grub-oštar (Astringent)
Cijeli tekst:  Preuzmite PDF Ovdje

Šta se stvarno dešava kada Vino stari?

Naslov orginala: What Really Happens as Wine Ages?  Izvor: https://www.winemag.com/  Objavljeno: 09.10.2018.; Prevod: Dragutin Mijatović

Samo postaje bolje sa godinama …/Getty

 Znamo da će se vina vremenom poboljšati. Ali šta se zapravo dešava unutar boce kada vino počinje da stari, i kako to mijenja ono što imate u flaši? Većina prodatih vina u Sjedinjenim Američkim Državama pravi se za trenutnu potrošnju bez potrebe za čuvanje u podrumu. Neki ljubitelji vina, međutim, više vole da “vino odleži” – ili da čuvaju boce nekoliko godina kako bi uživali kada arome dođu do punog izražaja.

Dakle, šta se dešava kada vino stari, i kako se njegovi okusi mijenjaju? Koja vina mogu stariti? I, šta je najvažnije, zašto uopšte ostavljamo vina da stare-odležavaju? Evo šta treba da znamo.

Šta se događa sa okusom vina koje se čuva?  Kada su vina mlada, probamo njihove primarne okuse, kao što su trava (Sauvignon Blanc), šljiva (Merlot), kajsija (Viognier) ili citrus (Riesling). Možemo primjetiti i neke sekundarne okuse vezane za tehniku proizvodnje vina, poput okusa vanile od hrastovih buradi ili nijansi maslaca od malolaktičke fermentacije.

Kada vina stare, počinjemo da pričamo o tercijarnim notama ili okusima koji dolaze do izražaja tokom odležavanja-razvoja vina. To bi moglo značiti, izražene note svježeg voća koje dolaze postepeno više neprimjetno i podsjećaju na suvo voće. Drugi okusi, ranije skriveni odvažnim primarnim notama, dolaze u prvi plan, kao med, biljne note, sijeno, pečurke, kamen i zemlja.

 Šta uzrokuje ove promjene?  Ništa u vinu nije statično. Kiseline i alkoholi reaguju formirajući nova jedinjenja. Ostala jedinjenja se mogu rastvoriti, samo da se ponovo kombinuju na drugi način. Ovi procesi se dešavaju stalno i različito. Svaki put kada otvorite bocu, vi ”ulovite” vino u drugoj fazi razvoja, sa novim i različitim nijansama. Iako je procenat alkohola, kiselina i šećera ostao isti, okusi se i dalje menjaju.

———————————————————————————————————-

Kako se boja vina mijenja tokom godina. Jedan od najvidljivijih procesa u razvijanju vina je spora oksidacija. Boja je najočigledniji indikator ovoga.

Kada bijela vina stare, često se boja razvija od boje blijedog limuna ili zlatne do ćilibarne i čak braun. Vino roze, žive boje lososa mogu da poprimaju tonove ljuske crvenog luka dok stare. Dok se crvena vina razvijaju, oksidacija ih često pomjera sa spektra ljubičastog kraja prema tawny (braun žutoj) ili smeđim nijansama. Dok mlada crvena vina mogu biti neprozirne boje kada se okrenu prema bijeloj podlozi, zrela crvena vina često pokazuju svetliju boju oko rubova. Ovo je poznato kao “obruč”.

Stopa oksidacije zavisi od količine vazduha ostavljenog u grliću boce nakon što je zatvorena i koliko je dobro bilo zatvaranje. Tradicionalno, prirodna pluta dozvoljava minimalnu razmjenu kiseonika, zbog čega se većina vina smatra nepromjenjivim zatvorena ispod plute. Međutim, pošto je pluta prirodni proizvod, ne postoji nikakva uniformnost. Ovo može prouzrokovati značajne varijacije u boci iako se radi o istom vinu.

U međuvremenu, sofisticirani sintetički zatvarači kao što je Noma corc imitiraju ovu zamjenu kiseonika u predvidljivoj fazi. Čak i metalni čepovi mogu dopustiti određenu količinu razmjene kiseonika, i savršeno je moguće da vina stare i u podrumu.

Koja vina mogu da stare?  Često se pretpostavlja da samo najfinija, najskuplja vina mogu da stare, ali svako dobro proizvedeno vino ima dobre šanse za starenje.

Vina dobrih vinarija mogu lako stariti od tri do pet godina, osim ako nisu proizvedena za primarnu, aromatičnu apelaciju poput jednostavnog Moscato-a. Vina koja imaju jaku koncentraciju okusa, sa dobrim balansom alkohola, kiselina i teksture, treba da budu dobra i spremna za starenje. Međutim, neka vina su proizvedena specijalno za produženo starenje, kao što su veoma ekstraktna crvena vina sa punim taninima kojima je potrebno neko vrijeme da sazre. Ovo obuhvata mnoga fina vina klasičnih evropskih i vinarija novog svijeta.

Bijela vina koja mogu posebno imati koristi od starenja uključuju Riesling, Sémillon, Chenin Blanc, Furmint, bijele mješavine Bordoa, bijela barikirana vina iz regiona Rioja, barikirani Sauvignon Blanc i dobar Chardonnay. Neki Albariño, Garganega i druge manje poznate regionalne sorte grožđa takođe mogu dobro da izdrže barikiranje.

 Okusi testiranih duže čuvanih vina.  Cabernet Sauvignon i Merlot: sušeni list duvana, kutija cigara. Pinot Noir: opali listovi, zemlja, šumska podvegetacija. Syrah: dimljeno usoljeno meso, ljubičice. Nebbiolo i Sangiovese: višnja, ruža. Riesling i Chenin Blanc: tinktura kamilice

Odlično proizvedena odležana crvena vina, čak i za samo tri do pet godina, često je iznenađujuće koliko dobro održavaju svoju svježinu. Neke zemlje imaju zakonski definisane uslove za vina koja su starila prije distribucije. Pazite na Reserva i Gran Reserva (Španija), Riserva (Italija) i Garrafeira i Reserva (Portugal). Ova vina već imaju boce nekoliko godina stare, ali se mogu i duže čuvati. Takođe pazite na tzv. ” arhivska” ili ” muzejska” vina distribuirana iz vinarija.

——————————————————————————————————–

Na vrhuncu njihovog razvoja, zrela vina govore elokventno o vremenu i mjestu postanka. Degustacije istorijskih vina koje su trajale decenijama, pa čak i vjekovima, opšte su i nezaboravno iskustvo.

Cijeli tekst:  Preuzmite PDF Ovdje