Nova nauka o vinarstvu

Naslov orginala: The New Science Of Winemaking;  Izvor: https://www.acsh.org/; Objavljeno: 28.01.2019 by Melissa Hansen, special to ACSH (American Council on Science and Health);  Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: Viticulture, Winemaking, Wine 

Nova era u proizvodnji vina je tu. Daleko u domenu zanatlija i poznavaoca, naučnici širom svijeta koriste nove tehnologije i kombinuju snage za proizvodnju boljih vina. Zapravo, Vašingtonski Državni Univerzitet (Washington State University-WSU) ima čitave programe posvećene nauci o vinu. Proizvodnja vina uključuje niz naučnih disciplina, uključujući fiziologiju biljaka, meteorologiju, poljoprivredni inženjering, biljnu patologiju, entomologiju, hemiju, mikrobiologiju i nauku o potrošnji vina. Uzgajivači grožđa moraju znati kako će zemljište i klima uticati na uzgoj vinove loze i proizvodnju  grožđa, moraju primijeniti najnovije tehnike za sprečavanje širenja štetočina i bolesti. Čak i naizgled jednostavne stvari, kao što je poznavanje vremenskih uslova i količina vode za navodnjavanje, zahtijeva naučnu preciznost kako bi se proizvelo grožđe visokog kvaliteta uz očuvanje ekoloških resursa u odgovarajućoj sredini.

Continue reading “Nova nauka o vinarstvu”

Sorte vinove loze gajene u Aziji

Naslov orginala: Asian Wine: Unique Asian Wine Varietals;   Izvor: https://explore.flyingwinemaker.com.hk/;   Objavljeno: 08.03.2018. by Nicole Ng;   Prevod: Dragutin Mijatović;   Ključne riječi: Grape varieties, Japan, Indonesia, China, Georgia, Turkey

Azijska vina za neke mogu izgledati kao strani koncept, ali istina je da azijsko vinarstvo ima više istorije nego što mislimo. Kinesko vinarstvo može se datirati na prije od 2.000 godina. Ne zaboravimo ni na Gruziju, koja se nalazi na granici zapadne Azije i istočne Evrope, gdje je po mnogima i začeta proizvodnja vina. Bilo da se radi o starim ili novijim azijskim vinogradarskim regijama, najistaknutije sorte gajene u vinogradima Azije su u neku ruku jedinstvene. Ove sorte i vina proizvedena od njih čine poseban stil vina u svojim krajevima i predstavljaju veliki odraz kulture i tradicije.

Vinova loza “uživa” uz zvuke muzike

Naslov orginala: Vines come alive to the sound of music…;  Izvor: https://www.iol.co.za/;  Objavljeno: 28.08.2012. by Esther Lewis;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Vineyard, Music, Sud Africa, Stellenbosch

Dolaskom u vinograd vlasnika DeMorgenzon u gradu Stellenbosch, možete čuti daleki zvuk muzike. Spustite prozore auta i možda ćete prepoznati Adagio Tomasa Albinonija u g-molu. Ili tonove Johanna Sebastiana Bacha, Georgea Friderika Handela, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Silvija Leopolda Weissa ili Jana Dismasa Zelenke. Klasična muzika ima mnogo koristi za ljudski razvoj, ali ovaj proizvođač vina je otišao korak dalje i izložio vinovu lozu baroknoj muzici. Imanje od 91 hektara ima dva bloka zasađena sortom Shiraz, ali jedan blok ima 22 zvučnika, razmaknuta 100 metara, gdje se pušta klasična muzika. Drugi blok je malo dalje tako postavljen da se mogu uočiti razlike. Kate Barratt, DeMorgenzonov menadžer za marketing, podvlači da muzička lista sadrži 2.473 dijela iz perioda baroka, tako da se muzika može slušati sedam i po dana bez ponavljanja. Djela koja imaju cimbalo u svom sastavu su uklonjena, ali samo za dobrobit ljudi, kaže Barratt, jer cimbalo ne proizvodi najugodnije zvukove. Ona objašnjava da vinova loza ne čuje muziku, već osjeća vibracije zvučnih talasa.

Continue reading “Vinova loza “uživa” uz zvuke muzike”

Vino praistorijske Gruzije

Naslov orginala: Wine From Prehistoric Georgia With an 8,000-Year-Old Vintage;  Izvor: https://www.nytimes.com/;  Objavljeno: 13.11.2017. by Nicholas St. Fleur;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Georgia, the birthplace of wine, Caucasus, Neolithic wine

Podignite čašu za Gruziju, rodno mjesto vina. Zemlja, koja se proteže od plodnih dolina južnog Kavkaza između Evrope i Bliskog istoka, možda je bila stanište prvim ljudima koji su pripitomili to prvo, obično grožđe, što je dovelo do današnjih sorti grožđa Chardonnay, Cabernet Sauvignon i hiljade drugih crvenih i bijelih nama poznatih sorti. U nedavno objavljenom istraživanju, tim istraživača je pronašao ostatke vina na krhotinama keramike na dva arheološka nalazišta u Gruziji iz perioda 6.000 godina prije Hrista. Otkrića su do sada najstariji dokaz o vinu proizvedenom od evroazijskog grožđa, sorti koje se danas koriste u gotovo svim vinima proizvedenim širom svijeta.

Kratka istorija tropskog vinogradarstva

Naslov orginala: A short History of tropical viticulture;  Izvor: https://www.tropical-viticulture.com/links/; Slika: www.google.com;  Prevod: Dragutin Mijatović

U poslednje dvije decenije došlo je do velikog porasta proizvodnje tropskog grožđa i vina, a oznaka „tropsko vinogradarstvo“ se obično koristi za upoređenje specifičnosti vinogradarstva i enologije u tropskim klimatskim uslovima sa proizvodnjom grožđa u klimatskim uslovima umjerene zone. Međutim, to nije uvijek bio slučaj, Ukratko  predstavljamo kratku istoriju razvoja tropskog vinogradarstva i glavnu razliku od proizvodnje grožđa u umjerenoj zoni.

Tropi su definisani kao geografska zona između Tropic of Cancer (sjeverne geografske širine, 23027) i Tropic of Capricorn (južne geografske širine, 23027) i obuhvataju oko 60% površine planete. Tropi su dakle područje Zemlje blizu ekvatora. Ovo područje se također naziva tropska zona i žarki pojas. Ovo područje obuhvata sva područja Zemlje gdje sunce dostiže točku ravno iznad glave najmanje jednom godišnje. Tropska klima je klimatska zona koja pokriva veći dio ekvatorijalne i tropske regije, u kojoj temperature ostaju visoke tokom cijele godine, a padavine mogu biti vrlo visoke barem tokom dijela godine. Postoji 5 različitih klimatskih zona unutar tropskih krajeva. To su: ekvatorijalno vlažni, tropski vlažni i suvi, monsunska zona, tropska stepa, i pustinja.

Continue reading “Kratka istorija tropskog vinogradarstva”

Precizno vinogradarstvo – ekonomska korist

Naslov orginala: Economic Benefits of Precision Viticulture;  Izvor: https://www.tvsprecisionviticulture.com.au/;  Objavljeno: A special report prepared by Total Viticulture Solutions, August 2014;  Obrada šema: Dijana Pantić; Prevod: Dragutin Mijatović

Da li će se investicija u precizno vinogradarstvo isplatiti? Možda je nedostatak podataka u prošlosti zamaglio percipiranu jednačinu troškova i koristi. Stručnjaci za vinogradarstvo i vodeći vinogradarski operateri koji već koriste tehnologije PV (Preciznog vinogradarstva), ostavljaju malo sumnje u ekonomiju onoga što su druge oblasti poljoprivrede poznavale i praktikuju godinama. Nauka, primjenjena istraživanja i mnoga ispitivanja na terenu (koja su u toku) jasno su uspostavila osnovu za precizno vinogradarstvo. Iako je ekonomija svakog slučaju drugačija, pogledajmo nekoliko primjera. Kombinacija, ispitivanje tla visoke rezolucije (Upotreba podataka EM38) popraćena mapiranjem terena, određenim uzorkovanjem tla i / ili tkiva biljaka, nekim podacima na terenu kroz pažljivo posmatranje vinove loze i grožđa, dopunjena mapiranjem prinosa za ciljano upravljanje može koštati samo 0,5-2,0% od cijene proizvodnje grožđa, ali imaju potencijal da povećaju vrijednost proizvodnje vina za više od 15%.

Kako početi sa preciznim vinogradarstvom. Prvi korak za početak rada u preciznom vinogradarstvu je prvo prepoznati da postoji varijabilnost unutar vašeg vinograda, i drugo, da se vidi kao prilika, a ne kao problem na koji se može pozitivno odgovoriti i djelotvorno upravljati sa pravom naukom, podacima i tehnologijom koja je sada dostupna. Zatim morate početi prikupljati podatke o vinogradu tako da možete izgraditi sliku da vidite tačno gdje su siromašnija i bolja područja, i kvantificirati te razlike. Ovo vas može iznenaditi.

Kratka istorija vina

Naslov orginala: A Short History of Wine;  Izvor:  http://www.exploringtastemagazine.com/en/;  Objavljeno:14.03.2017. Tekst: Jessica Bordoni;  Ilustracije: Sabrina Morreale; Slika: www.google.comPrevod: Dragutin Mijatović

Nektar grožđa je svakako najstariji i najcjenjeniji napitak na svijetu, muza za velike umjetnike i izvor radosti za jednostavne ljude. Evolucija okusa i tehnika proizvodnje pruža divan pogled na civilizacije u kojima je vino bio simbol statusa i kulture, predstavljajući aspiracije i kontradikcije.

10000 BC~3500 BCNeolitska era i otkriće vina. Sa “neolitskom revolucijom”, čovjek je napustio nomadski način života i počeo da se bavi poljoprivredom. Većina naučnika mjesto rađanja vinogradarstva traži u području između istočne Turske, zapadnog Irana i Kavkaza (Gruzija, Armenija i Azerbejdžan). Priča se da je vino nenamjerno otkriveno nakon slučajne fermentacije grožđa čuvanog u kontejneru. U Gruziji i Jermeniji, arheološka iskopavanja su pronašla podrume iz 6.000-5.000 godina prije Krista, koji sadrže prese, čaše i predmete za proizvodnju i čuvanje vina.

3500 BC~1000 BCRane herojske civilizacije u Mezopotamiji, Egiptu i Palestini. Jedna od prvih populacija koja je obrađivala vinovu lozu su bili Sumerani, koji su se naselili u Mezopotamiji na pojasu zemlje između rijeka Tigris i Eufrat. Slike papira i grobnice pokazuju da se u drevnom Egiptu vino smatralo napitkom faraona, sveštenika i visokih zvaničnika tokom vjerskih i društvenih ceremonija. Bogatstvo informacija o vinogradarstvu u Palestini potiče iz Starog zavjeta. Jevrejska tradicija identifikuje Noa kao osnivača vinogradarstva – nakon velikog potopa patrijarh je iskoračio iz barke i posadio prvu vinovu lozu.

Četiri nove sorte grožđa

Naslov orginala: Austrian Qualitätswein: Four New Grape Varieties;  Izvor: https://www.austrianwine.com/;  Objavljeno: 22.11.2018.; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječiAustrija,  Sorta, Blütenmuskateller, Goldmuskateller, Muscaris, Souvignier Gris, PIWI

Nove pridošlice porodici Muskateller Qualitätswein

Blütenmuskateller, Goldmuskateller, Muscaris i Souvignier Gris – ove četiri sorte bijelog grožđa su podignute u status Qualitätswein sorti tokom ljeta putem kolektivnog amandmana na austrijski zakon o vinu. Ovo ukupno povećava broj Qualitätswein sorti u Austriji na četrdeset. Uključivanje sorte Goldmuskateller (Moscato Giallo), je dopuna sortama Muskat Ottonel i Gelber ili Roter Muskateller. Goldmuskateller, je uzet s obzirom da je manje podložen truljenju, što je njegova prednost.

 Piwi sorte: Ekološke koristi kroz otpornost

Blütenmuskateller, Muscaris i Souvignier Gris su tri sorte grožđa otporne na gljivične bolesti poznate kao PIWI. Pored dvije crvene PIWI sorte Rathay i Roesler, ovo je prvi put da su bijele sorte PIWI odobrene za proizvodnju vina, Qualitätswein u Austriji. PIWI sorte su mukotrpno razvijeni novi hibridii sa povećanom otpornošću na gljivične bolesti kao što su pepelnica (Oidium) i plamenjača (Peronospora). To nudi niz ekoloških prednosti: smanjenje primijenjenih pesticida znači manji prolaz traktora kroz vinograd, što smanjuje emisije zagađivača i minimizira kompaktiranje tla. Iz tih razloga, vinogradari koji praktikuju organsko ili održivo vinogradarstvo stalno pokazuju sve veći interes za PIWI sorte. Trenutno se evidencija vodi samo za lokacije zasađene sortama Rathay i Roesler, koje obuhvataju 273 hektara na području gdje se gaje.

Podloge

Mijatović. D. (2019) Podloge.

Od pojave korjenove filoksere podizanje vinograda se isključivo obavlja kalemljenom lozom. Podloge vinove loze imaju različite zahtjeve prema uslovima sredine i mogu poboljšati, ali i pogoršati agrobiološke i tehnološke osobine gajenih sorti. S obzirom da je vinova loza dugogodišnja kultura i da su troškovi ulaganja u podizanje vinograda veliki, greške u izboru podloge moraju se izbeći. Lozne podloge karakterišu se nizom agrobioloških osobina koje zavise od porijekla, područja u kojima su selekcionisane, i dr. Međutim, jedna lozna podloga, da bi se koristila u određenim agroekološkim uslovima, mora imati niz karakteristika, među kojima su najvažnije slijedeće:

  • da je potpuno otporno prema filokseri,
  • da ima dobar afinitet prema domaćoj plemenitoj vinovoj lozi,
  • da se lako prilagođava u različitim zemljišnim i klimatskim uslovima,
  • da podnosi određenu količinu kreča u zemljištu,
  • da se dobro oživljava,
  • da ima povoljnu bujnost,
  • da pozitivno utiče na vegetativni i rodni potencijal, kao i na ostale važnije agrobiološke i privredno-tehnološke osobine nakalemljenih sorti plemenite vinove loze,
  • da nije zaražena virozama.

Brojni rezultati izučavanja su pokazali da se u savremenim uslovima podizanja vinograda podloga ne koristi samo kao biološki metod borbe protiv filoksere, već je ona činilac koji može značajno uticati na ispoljavanje niza agrobioloških i privredno-tehnoloških karakteristika gajenih sorti plemetnite vinove loze. Stoga je veoma važan dobar izbor podloga zbog njihovog uticaja na:

  • povećanje prinosa grožđa;
  • poboljšavanje kvaliteta grožđa, vina i prerađevina od grožđa i vina;
  • ubrzavanje ili usporavanje vremena sazrijevanja grožđa;
  • povećanje ili smanjenje bujnosti gajene sorte;
  • povećanje otpornosti prema bolestima i štetočinama;
  • povećanje otpornosti prema niskim temperaturama i ostalim nepovoljnim ekološkim činiocima;
  • povećanje dužine života nakalemljene sorte;
  • povećanje ekonomičnosti gajenja vinove loze i dr

Tasmanija

Naslov orginala: Tasmania, Australia;  Izvor: https://www.winemag.com/; https://www.cellarmasters.com.au/;  Prevod: Dragutin Mijatović

Australija se nalazi između 10 i 450 južne geografske širine. Vino se proizvodi u svim državama, na više od 60 određenih vinogradarskih regija u ukupnoj površini od približno 160.000 hektara. Vinogradarska područja Australije uglavnom se nalaze u južnim, hladnijim dijelovima zemlje, sa vinogradima u Južnoj Australiji, Novom Južnom Velsu, Viktoriji, Zapadnoj Australiji, Tasmaniji i Kvinslendu.

Tasmanija. Smatra se udaljenom čak i od kopnenih Australijanaca, izolacija Tasmanije je dio njene apelacije. Za bogate predstava o sudnjem danu, „Tassie“ je postao najnoviji bunker Plan B. Za avanturističke gurmane, međutim, ovo ostrvo u obliku srca nudi ozbiljna iskušenja što kompenzuje dug let avionom. Glavni grad Hobart rascvjetana scena, urbane vinarije, otvoreni podrumi u selima i destilerije viskija su vrijednosti osamljenih putnika. Ali opušteni ritam ostrva je takođe privukao putnike koji traže neotkriveno nebo, sa bogatim prirodnim resursima i obiljem vina svjetske klase. (Lauren Mowery). Koordinate Tasmanije, 40 do 45° južne geografske širine, Površine 68.401 km²;  Stanovništvo oko 527.000; Glavni grad je Hobart sa oko 220.000 stanovnika.

Zanimljiva istorija alkohola kao lijeka

Naslov orginala: I Love You, Doc: A Brief, Boozy History of Alcohol as Medicine; Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno: 17.08.2018 by Emily Bell, Ilustracije by Danielle Grinberg;  Prevod: Dragutin Mijatović.

Multidisciplinarna asocijacija za psihološka ispitivanja u Santa Cruzu, Kalifornija, trenutno vodi studiju koristeći kanabis za liječenje veterana koji pate od PTSP-a. (Posttraumatski stresni poremećaj). To je navodno “prva američka studija o korišćenju (pušenju) kanabisa u svrhe mentalnog zdravlja ili poboljšanja zdravstvenog stanja.” To bi moglo dovesti do lijeka. Da pomogne ljudima. Vojnicima. Znači svi koji se plaše legalizacije mogu da odahnu – trava i medicina su ok. Da li isto možemo reći i za piće. Kao psihološki fleksibilni kakvi jesmo, kao što su zloćudno okretni naši propagandni odjeli i promjenljivi moralni vikendi, civilizacija tek treba neophodno uskladiti piće sa potrebama odgovorne medicine. Ali možemo sanjati. (Studentska bratstva bi bila kao zdravstvene klinike u opštini!)

Zapravo, pokušavamo. Uglavnom otkako smo otkrili fermentaciju, tražili smo lijek od ABV- (Alcohol by volume) za sve, od prehlada do dispepsije* te do posebne kategorije starih “bolesti” koje podsjećaju na dr. Seussa (“nespretni trbuh”, “znojenje na koljenima”, ” šupljina uha “). Da bi proslavili milenijume naše voljene kolektivne prevare, prikupili smo neka od najboljih napora čovečanstva. Ovde je istorija alkohola kao lijeka ili gotovo kao lijeka.

Da li Vas alkohol čini srećnim?

Naslov orginala: 6 articles you must read about alcohol;  Izvor: https://www.health24.com/;  Objavljeno: 25.01.2017.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Kako se praznici približava kraju, možda ćete se pretvoriti u alkohol da bi se opustitli tokom prazničnih dana. Evo šest članaka da prvo pročitate prije nego što stignete do te treće ili četvrte čaše.

Alkohol je stimulant. Ponekad može djelovati kao “pokupi me”. Ali da li znate na koliko alkohola se trebate ograničiti? Žene trebaju dnevno uzimati samo dvije do tri jedinice alkohola, dok je za muškarce tri do četiri jedinice dovoljno. U Južnoj Africi, piće koje sadrži 12 grama alkohola se generalno smatra jedinicom.

Prema podacima Udruženja za odgovorno korištenje alkohola:

  • 340 ml piva (5% ABV-alcohol by volume): 12 grama
  • 340 ml cidera (6% ABV): 16 grama
  • 25 ml brandy, whisky, gin, vodka (43% ABV): 11 grama
  • 120 ml vina (12% ABV): 11 grama

 

Ovo je šest pitanja na koja treba da dobijete odgovor prije nego započenete alkoholnu avanturu.

  1. Mogu li vježbe neutralizovati štetne efekte alkohola?
  2. Pogledaj: Efekat previše alkohola u tijelu
  3. Evo kako alkohol pravi nered u tvom nervnom sistemu
  4. Budite pažljivi sa alkoholom na zabavama
  5. Ljudi ne znaju da alkohol može izazvati rak
  6. Da li vas piće stvarno čini srećnim?

Vinarije svijeta

Vinarije svijeta – 19 najbolje dizajniranih.  Naslov orginala:  The 19 Best Vineyard Designs Around The World;  Izvor: https://www.architecturaldigest.com/ Objavljeno: 03.08.2018.  Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječiWinery, Canada, Chile, California, Argentina, Spain, South Africa

Vrhunski arhitekti stvorili su spektakularne dizajne vinarija od doline Napa do Italije.

Posljednjih godina sve više i više najboljih vinarija nastojalo je privući pažnju ne samo svojim vinima, nego i dizajnom svojih objekata, a zvijezde arhitekte od Renzo Piano do Zahe Hadid. To znači da vinarije više nisu samo obična stajališta na putu ka glavnoj atrakciji – oni su same postale destinacije. Vrhunska hrana i piće, zadivljujuća arhitektura, luksuzni smještaj, idilična atmosfera – od toga su napravljeni epikurejski snovi. Prije berbe grožđa (barem na sjevernoj hemisferi), AD (ArchitecturalDigest) razmatra neke od najljepše dizajniranih vinarija širom svijeta. In vino – i venustas – verities.

Cabernet Sauvignon

Cabernet Sauvignon – najbolje svjetske regije za uzgoj sorteNaslov orginala: The World’s Best Places for Growing Cabernet Sauvignon; Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno: 21.09.2018. by Tim McKirdy, Slike: Danielle Grinberg;  Prevod: Dragutin Mijatović

Cabernet sauvignon

Cabernet Sauvignon je međunarodna priča o uspjehu, sorta zasađena u gotovo svakoj vinskoj regiji širom svijeta. Njegova rasprostranjena popularnost rezultat je izuzetne raznovrsnosti grožđa i vina. Jedna od devet plemenitih crnih sorti, Cabernet Sauvignon je podjednako impresivan u mješavinama i pojedinačnim sortnim vinima, te nudi izuzetna vina u svim nivoima cijena. Sorta regiona Bordeaux rođena je kao hibrid između crne sorte Cabernet Franc i bijele sorte Sauvignon Blanc. Sazrijeva relativno kasno u vegetaciji, dajući vina sa crnim voćem i hrapavim taninima. Ova taninska struktura omogućava vinima da stare decenijama, ali neuspjeh da se dostigne puna zrelost u vinogradu može rezultirati u „zelenim“ vinima sa gorkim okusom.

U hladnijim regijama, Cabernet Sauvignon daje kruta vina koja zahtijevaju nekoliko godina starenja. Da bi bio pristupačniji, vinari ga miješaju sa crnim sortama nižih tanina, kao što je Merlot. U toplijim krajevima, grožđe može lako da dostigne punu zrelost, a vinari mogu odabrati sortna vina ili mješavine, spremne za piće neposredno nakon proizvodnje. U svom mlađem, svježijem izgledu, Cabernet Sauvignon je bogat pikantnim crnim voćnim okusima, sa zeljastim notama i povremenim tragom zelene paprike. U svojoj bogatoj formi, crne note voća su super zrele, slične kompotu ili konzervisanim bobicama. Vino Cabernet Sauvignon gotovo uvijek prolazi kroz period starenja u hrastovim buradima, proces koji dodatno pomaže omekšavanju tanina. Istodobno dozrijevanje u hrastovom buretu dodaje neke od klasičnih aroma i okusa povezanih sa odležanim vinom Cabernet Sauvignon, uključujući  mirise vanilije, kedra i kutije od cigara.

Od raznih sorti za mješanje, do brojnih vinarskih stilova i praksi, evo svega što trebate znati o sorti Cabernet Sauvignon gajenom širom svijeta.

Svi koji vole vino-01

Svi koji vole vino trebali bi ovo pročitati.  Naslov orginala: Anyone Who Loves Wine Ought To Read This;  Izvor: http://wineactive.com/;  Objavljeno: 19.06.2018.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Slike: https://www.google.com/

Nije lako odabrati pravu bocu vina koja će vam poslužiti na sljedećem okupljanju. Postoji toliko mnogo faktora koji određuju koliko je vino u boci dobro na okusu ili kako biste trebali brinuti o tome prije sljedeće party. Ovaj kratki članak je opremljen savjetom koji će vam pomoći da bi se osigurali kako bi vaša sljedeća boca vina bila jedan veliki izazov za degustaciju! Vino Pinot Grigio* lijepo se slaže sa morskim plodovima. Ovo vino pogotovo čini okus hrane još boljom. Osim vina Pinot Grigio, mnoga druga bijela vina upotpunjuju plodove mora. Plodovi mora i lijepo bijelo vino jedna su od najvećih životnih poslastica.

Znate li put do vinoteke (prodavnice vina)? Trebalo bi znati. Važno je poznavati razliku u asortimanu vina u prodavnicama vina. Vino je široko područje, tako da će svaka prodavnica biti specijalizovana za određene tipove vina (ko se odakle snabdijeva). Kada tek počinjete eksperimentisati sa vinom, kupovina u skupoj prodavnici je loš izbor. Pronađite prodavnicu vina sa izborom koji odgovara vašim potrebama. Sjajan savjet, ako ste zainteresovani za kupovinu vina, ne treba da vas previše oduševljava kupovina puno vina koje trenutno volite. Dolaze nova vina. Okusi se mijenjaju cijelo vrijeme, a možda ćete požaliti što punite svoj vinski podrum sa hrpom vina koju upravo sada volite.

Kao što ste upravo pročitali, postoji toliko mnogo faktora koji vam mogu pomoći da osigurate čudesan okus vaše sljedeće boce vina. Ovo su mali savjeti koje trebate imati na umu prilikom odabira, degustacije ili posluživanja sljedeće boce. Ako primijenite sve rečeno, a nije bilo mnogo, uspjeh u posluživanju i probanju najboljeg vina neće izostati, a zadovoljstvo je svakako na Vašoj strani.

* Pinot Grigio/Pinot GrisOva aromatična sorta grožđa najbolje uspijeva u malo hladnijoj klimi. Pinot Grigio obično daje suvo bijelo vino, ali budući da lako botrytizera, u regionu Alsace oduševljeni su slatkim Pinot tipom iz kasne berbe (Vendange tardive) ili još slađi izbor je Selection de Grains Nobles. Po okusu, vina sorte Pinot Grigo su relativno bogata i začinjena. Miris je često aromatičan sa notama jabuke, tropskog voća i meda. U Nemačkoj, Pinot Gris se uzgaja u regionu Baden i Pfalz, gdje ga nazivaju Rulander ili Grauburgunder. U Italiji, sorta se naziva Pinot Grigio i daje relativno neutralna vina. Austrija i Mađarska također su uspješne u uzgoju ove sorte. U Novom svijetu najuspješnije su Kanada, Oregon (SAD) i Novi Zeland, gdje je najbolji.