Geografija vina

5 razloga zašto veliko vino počinje sa geografijom;  Naslov orginala: 5 Reasons Why Great Wine Starts with Geography;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 13.02.2017. by Madeline Blasberg; Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: geography, wine, climate, soils, vineyard, grape variety

Zašto geografija? Mnogi od nas misle da je geografija povezana samo za neko mjesto na zemaljskoj kugli i ništa više. Ako razmislimo nije baš tako? Geografija je nauka o prostoru, ako je tako, zašto govorimo o geografiji vina? Zašto su stvari tamo gdje su? Mnogo dobre geografije leži iza svake flaše vina. Kako to razumjeti? Šta geografija ima sa vinom i druženjem? Zašto je Bordeaux rejon pogodan za proizvodnju velikih crvenih vina? Zašto se u nekim područjima gaji samo Riesling, a u drugim Chardonnay?  Zašto je jedno područje više favorizovano područje?  Da li vina uvijek imaju isti okus? Kako vidite mnogo je pitanja na koja se može odgovoriti ako poznajete geografiju.

Geografija vina ide mnogo dalje od mapiranja vašeg puta do najbliže vinoteke i kretanja do sljedeće boce. Vjerovatno ste čuli da se u vinogradu začinje veliko vino; ali ako se odmaknete i dobijete širu perspektivu, vi ćete vidjeti da postoji mnogo geografskih uticaja na ono što čini zemljište izuzetno posebnim za proizvodnju vina. Kada je riječ o tome kako geografija utiče na vino, ne postoji jedno pravilo koje garantuje veliko vino; to je više stvari jednog regiona povezanih u nekoliko tačaka – 5 tačaka koje su tačne: temperatura, klima, nadmorska visina, tip tla i geopolitika

Novi akteri u sektoru vina

Naslov orginala: A meeting with the future actors of the wine sector;  Izvor: http://www.oiv.int/en/oiv-life/;  Objavljeno: 22.02. 2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: oiv, klima, digitalizacija

Dolazeći iz različitih zemalja širom svijeta, grupa studenata Hochschule Geisenheim University posjetila je OIV kako bi istražila različite aspekte globalne vinogradarsko-vinarske oblasti i njenog međunarodnog upravljanja. OIV je ugostio 21 studenta sa Hochschule Geisenheim University. Sastanak za obogaćivanje znanja, gdje su se studentska pitanja fokusirala na to kako OIV djeluje i koji su ciljevi novog generalnog direktora za njegov petogodišnji mandat. U tom smislu, Pau Roca je ukratko predstavio o čemu će biti riječ u budućem strateškom planu OIV-a za period 2020-2024, navodeći tri glavna pravca: održivost, digitalizacija i poboljšanje usluga koje je OIV predložio svojim državama članicama. Zapravo, digitalizacija je u središtu pažnje novog generalnog direktora koji nastoji predvidjeti promjene i posljedice tehnologija kao što je blok sistem u sektoru vina.

Promocija umjerene potrošnje vina i njene autentičnosti kao proizvoda bio je drugi aspekt koje je naglasio Pau Roca. “U ekosistemu mora biti očuvan biodiverzitet. Isto važi i za mnoštvo malih vinarija u sektoru. Promocija ove raznolikosti ne dolazi samo od marketinga ili brendiranja. Moramo se usredotočiti na kulturni put razumijevanja potrošnje vina” .

Klimatske promjene – glavna briga. U današnje vrijeme, klimatske promjene su glavna briga i očigledno je bila tema na sastanku. Pau Roca je podsjetio da je sadnja loze i podizanje vinograda usmjereno na ljude: „sorte je stvorio čovjek“. Stoga, „sektor vina je veoma osjetljiv na klimatske promjene i nikada nije negirao ovaj problem“. U vezi sa ovom temom, generalni direktor će učestvovati na ceremoniji otvaranja “Climate Change Leadership – Solutions for the Wine Industry” (https://climatechange-porto.com/) skup će se održati u Portugalu, 6. marta 2019. godine, gdje će se produbiti ovo pitanje. Ovaj događaj, pod visokim pokroviteljstvom OIV-a, održaće forum na kojem ljudi iz industrije vina mogu raspravljati i dijeliti lična iskustva i praktična kratkoročna i dugoročna rješenja za ublažavanje posljedica promjene klime.

Cognac

Naslov orginala: The Guide to Finding Great Cognac;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 17.07.2017. by Renata Mytnikova; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Cognac, brandy, eau-de-vie

Cognac (konjak) je brandy (rakija) proizveden od bijelog vinskog grožđa uzgojenog u francuskoj regiji Cognac (Konjak). Naučite kako pronaći odličan Cognac kroz razumijevanje regije, klasifikaciju starenja, glavne trgovačke marke i što tražiti na etiketi. Šta je Cognac? Sav Cognac je brandy, ali sav brandy nije Cognac. (Sav konjak je rakija, ali nije sva rakija konjak). Cognac je rakija dobijena destilacijom vina proizvedenog od grožđa vinove loze iz regiona Cognac u Francuskoj (regiona sjeverno od svjetski poznatog regiona Bordeauxa!). Ovaj region je kontrolisana oznaka porijekla, ili AOP (Appellation d ‘Origine Protégée), sa mnogim pravilima i propisima koji regulišu kvalitet svih stilova Cognac-a. Ovo je dobra stvar. To znači da svaki Cognac koji pijete ima pečat ili autentičnost. Pogledajmo bliže Cognac i detalje o grožđu i srž proizvodnje ovog svjetski poznatog brenda.

Tipovi Cognac-a: V.S. Very Special, najmanje dvije godine starenja u cask buretu;  V.S.O.P. Very Superior Old Pale, najmanje četiri godine starenja u cask buretu; X.O. Extra Old, minimalno 10 godina starenja u cask buretu.  Osim tri primarna tipa Cognac-a, postoji nekoliko drugih naziva i naslova koji se koriste na bocama konjaka: Premium (VS), Extra (u suštini VSOP – sa najmanje šest godina starenja), Napoleon (između VSOP i XO), Vintage ( Cognac iz jedne berbe), Réserve Familiale (porodična Reserve), Très Vieille Réserve (Very Old Reserve)), Ekstra, Hors d’Âge (koji može biti star 40, 50, 60 ili više godina!). Ove navedene specifikacije pomno kontroliše apelacioni odbor Francuske. 

Da li biste pili sintetičko vino?

Naslov orginala: Would You Drink Synthetic Wine?;  Izvor: https://www.acsh.org/;  Objavljeno: 01.08.2016. by Alex Berezow; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, sintetičko vino, nauka, tehnologija, potrošači vina

Misliš li da ovaj tip želi piti sintetičko vino? Kompanija pod imenom Ava izolira i identifikuje molekularne komponente finih vina, kao što je Dom Pérignon, sa namjerom da ta vina iznova napravi u laboratoriji. Prema TechCrunch-u, kompanija Ava je nedavno prikupila 2,5 miliona dolara, što će pomoći u njenojj misiji da takve luksuzne proizvode učini “održivim”. Vjerovatno bi Ava takođe mogla prodati svoje proizvode kao imitaciju po mnogo nižoj cijeni. Daleko je od garancije da će Ava biti uspješna. Sa molekularnog stanovišta, vino je složen napitak. Autor članka TechCrunch piše: “Svako vino ima između 80 i 200 jedinjenja sa sinergističkim (interaktivnim) i anti-sinergističkim efektima u igri kako bi izgradilo okus, kako bi taj okus predstavilo degustatoru i izgledalo baš onako kakvo je.”

Pod pretpostavkom da je Ava sposobna da uspješno replikuje vino jednostavnim kombinovanjem hemikalija u odgovarajućim proporcijama, ostaje veliko pitanje: Da li bi ljudi zapravo kupili to vino? Predsjednik ACSH* Hank Campbell i viši saradnik za biomedicinske nauke dr. Alex Berezow raspravljaju o tom pitanju.

Vinogradi i vina moga kraja

Predjeli gdje sve uspijeva, pa i vinova loza su tu pred nama. Umjereno kontinentalna klima dozvoljava uzgoj najkavlitetnijih sorti vinove loze. Na padinama Prosare, Kozare, Vučjaka, Majevice u blizini gradića i gradova, Kozarska Dubica, Prijedor, Banja Luka, Prnjavor i Derventa pa do Bijeljine i tako redom raste loza i daje odlično grožđe i još bolja vina. Ljubav prema vinu na ovim prostorima poslije dugog zastoja rodila se u poslednjih dvedesetak godina. U potrazi za boljim sutra ili nastavkom starog znata podignuti su vinogaradi i izrodile porodične vinarije, koje su sada dio svakidašnjice sjevernog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Ako bi htjeli to da obiđemo trebalo bi nam mnogo dana i vremena. Uz napomenu da ne možemo obići svih 60 ha pod vinogradima i šezdesetak vinogradara i vinara od Novog do Bijeljine koliko ih je bilo 2018.

Ako se sve ovo ima na umu, lako je izvući zaključak zašto je u banjalučkom kraju tridesetih godina 20. vijeka još uvijek među Banjalučanima bila vrlo popularna ‘pučka veselica’ u kantini na Pilani, pod nazivom ‘Berba grožđa’. Stariji Banjlučani pričali su u različitim vremenskim razdobljima, kako su to bile vesele priredbe pod lampionima, na kojima se točio pravi banjalučki mošt uz pjesmu i svirku i to do kasno u noć. Zbog takvog užitka Banjalučanima Pilana nije bila daleko. Na ‘Berbu grožđa’ u pilansku kantinu, dolazili su banjalučani mahom pješice preko Banjalučkog polja, drugi bi zakupili ‘štajvagn’ kako bi u društvu, uz pjesmu, dolazili i odlazili na ‘pučku veselicu’, dok su imućniji stizali fijakerom. Bilo je i drugih, koji su do željezničke stanice u Predgrađu putovali ‘lokalom’, a potom nastavili ‘cipelcugom’. Sve iz zadovoljstva i veselja radi.

Antarktik zemlja vina

Naslov orginala: All About Antarctica Wine Country;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 01.04.2014. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Antarktik, sorta, vino

Uz globalno zagrijavanje koje zagrijava vinske regije širom svijeta, neke južne zemlje, uključujući Argentinu i Novi Zeland, osvajaju velike površine Antarktika kao regiju za proizvodnju ledenog vina.

Pingvini u vinogradu. Kada se govori o hranljivim materijama, pošto je količina organske materije u tlu nevjerovatno niska, bilo je nekih kreativnih riješenja da se loza održi živom. Došlo je do “simbioze vinove loze sa lokalnom divljači”. Nekoliko grupa Adeliepingvina zauzela su gnijezga vrana u vinogradu; njihovi izmeti obezbeđuju hranljive materije za i onako nizak procenat kretanja loze. Ovo je presudno kako bi grožđe dozrelo u letnjem periodu (tokom januara daleko dolje na Antarktiku!).

Činioci koji uslovljavaju kvalitet grožđa

Preuzeto sa: http://winestyle.rs/;  Piše: Miša Cilić

Terroir vs. klimatski faktori. Decenijama se vodi polemika o tome koji činioci su najbitniji za kvalitet grožđa, odnosno vina. Predstavnici evropskog vinogradarstva, odnosno “starog vinskog sveta”, stalno ističu lokaciju na kojoj se gaji loza kao presudnu za klasifikaciju vina po kvalitetu, pozivajući se na dvo milenijumsko iskustvo i vraćajući se u doba Rimljana. Najjače dokaze i objašnjenje teroara  povlače iz Francuskog zavoda za zaštitu geografskog porekla, iza kojeg stoji viševekovna tradicija i iskustvo spajanja sorti loze sa podnebljem. Kritičari iz Novog sveta često opisuju teroar (terroir) kao naučno nedokazan i u službi samog sebe. Za njih, on je samo sredstvo zahvaljujući kojem neki proizvođači iz Starog sveta uspevaju da postave neke norme, ekskluzivne franšize… i steknu ekonomski primat. Zbog toga i ne iznenađuje aktuelnost debate o korelaciji teroar vs. klimatski uslovi, kao i specifičnim karakteristikama vina između proizvođača takozvanog Starog (Evropa) i Novog vinskog sveta (USA, Australija, Južna Afrika, Latinska Amerika).

Ocenjivanje činilaca koji mogu uticati na kvalitet vina značajno je otežano problemima u vezi sa samom determinacijom, odnosno određivanjem nivoa kvaliteta. Finalno ocenjivanje vina obavlja se organoleptički, prevashodno čulima vida, mirisa i ukusa, što je umnogome subjektivno i varira od ocenjivača do ocenjivača. Dobro uvežbani paneli koji rade zajedno duži vremenski period i koriste iste termine za deskripciju uzoraka, mogu da daju realno viđenje uz dobru analizu, ali u literaturi se češće nailazi na površni prikaz korišćenih metoda. Ulažu se veliki napori da se hemijska analiza vina poveže sa senzornom ocenom, radi dobijanja merodavnijih i objektivnijih rezultata. Hemijskom analizom određuju se osnovni parametri: sadržaj šećera, organske kiseline (vinska, jabučna i limunska kiselina), pH vrednost, fenolna jedinjenja i antocijani, aromatične materije… Dinamika promene navedenih parametara u grožđu i njihov sadržaj u vinu kao finalnom proizvodu, uslovljen je nizom činilaca. Polemike se vode da li je bitniji uticaj klimatskih uslova ili zemljišta na razvoj vinove loze i kvalitet grožđa i vina. Velike su razlike u mišljenjima proizvođača iz Novog sveta i tradicionalnih, zapadnoevropskih predstavnika.

 Kao odgovor na pitanje “Zašto najbolja vina dolaze baš iz određenih vinograda?” Francuzi propagiraju terminterroir koji uopšte gledano obuhvata celokupnu ekologiju vinograda, svaki aspekt u njegovom okruženju, od porekla minerala u zemljištu i mezoklimatskih karakteristika, pa do primene agrotehnike i načina vođenja vinograda. Naravno, do najboljih pozicija i najadekvatnijeg sortimenta, vinogradari u evropskim vinogorjima došli su empirijski. U nedostatku tradicije i sličnih zaključaka, vinogradari i istraživači iz Novog sveta kao dominantan ističu uticaj klimatskih činilaca. Međutim, veoma je teško ispitati uticaj svakog činioca ponaosob, jer je njihovo dejstvo međusobno uslovljeno, kompleksno i umnogome sinergično. Ali, krenimo redom.

Continue reading “Činioci koji uslovljavaju kvalitet grožđa”

Tajna pronalaženja velikog vina

Naslov orginala: The Secret to Finding Great (Value) Wine;  Izvor: https://winefolly.com/; Slike: www.google.com;  Objavljeno: 11.09.2017. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: region, sorta, vino

Nije bitno da li vozimo autobus ili Porsche, svi želimo dobre ponude vrhunskih vina. Jedini problem sa ovom jednostavnom željom je da je vino ograničen resurs i da se stalno mijenja, tako da je lako zaglaviti u lavirintu kupovine vina i razočarati se. Dakle, pitanje je: Kako se brzo prilagoditi tržištu vina koje se stalno mijenja?  

Svako (i *definitivno * i ja?) znam za Napa Cabernet, Burgundski Pinot Noir i Toskanski Brunello di Montalcino. Naravno, jer su vina ovih sorti jedna od najskupljih vina na svijetu. Ali, ako tražite nevjerovatne vinske vrijednosti, nemorate ih uvijek tražiti na već poznatim stazama. Ono što je iznenađujuće je da smo danas dobro povezani svim vezama, a još uvijek postoje stotine regija koje prave izvanredna vina o kojima ljudi još uvijek ne govore. Uzmimo na primjer, Vinos de Madrid. Ovo je mali, vinogradarski kraj na povišenim padinama u centralnoj Španiji koji tiho proizvodi neke od najnevjerovatnijih Cabernet mješavina, Syrah, i Garnacha na ovoj planeti (posebno Garnacha!). Ipak, ovaj region nema mnogo novina jer se ne fokusira na sam marketing.

Zdravlje – grožđe i vino

Izvor tekstova: http://alternativa-za-vas.com/;  Pripremio: Dragutin Mijatović

Zdravlje na stotinu načina            

Grožđe??? Koja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd? Košara puna sočnih bobica? Grožđice? Šira-sok od grožđa? Sve to ima podjednako značenje: zdravlje! Vinova loza  je jedna od najstarijih kultivisanih biljaka u svijetu.  Kultura vinove loze potiče od prije 9.000 godina iz područja Male Azije, Zakavkazja, Mezopotamije. Pouzdani podaci o kulturi vinove loze u Egiptu stari su 6.000 godina. Danas u svijetu postoji preko 10.000 sorti grožđa. Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa. Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobicama dozrijevaju najčešće august-septembar (juli-oktobar) i nude obilje hranjivih materija, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu. Mnoge kulture smatraju grožđe “kraljem voća”. Ove male bobice riznica su mnogobrojnih zdravstveno korisnih fitonutrijenata, kao što su antioksidansi, vitamini i minerali. Ne čudi zašto ih mnogi redovno uključuju u ishranu, bilo kao svježe, grožđice, sok ili kao sastojak salata. Grožđe – bobice su okrugli plodovi vinove loze smješteni u grozdovima na višegodišnjim listopadnim drvenastim lozama roda Vitis. Sorte vinove loze gaje se danas širom svijeta. Boja bobica potiče od polifenolnih pigmenata. Crvene ili ljubičaste bobice bogate su antocijaninima. Ovi antioksidativni spojevi su gusto koncentrisani u pokožici i sjemenkama.

Amarone

Naslov orginala: Amarone Wine Turns Raisins Into Gold;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 30.01.2015. by Madeline Puckette;  Obrada slike: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Amarone, vino, sorta 

Velika vina su velika, da bi se uvjerili morate ih probate. Amarone je jedno od njih. Pročitaje takođe i slijedeće naslove: Sauternes (Januar 2018) i Priča o vinu Tokaji (Decembar 2018).

Vino Amarone ili zvanično ime, Amarone della Valpolicella, jedno je od onih vina koje kupite i sjedite i molite se da vaš brak ostane dovoljno dug da biste ga mogli piti na dvadesetu godišnjicu braka. To je jedno od onih vina, kada kažemo, nedaj bože da umrem, a da ga ne probam, ako imate sreće, možete ga sada kupiti za oko 100 dolara. Ne, Amarone della Valpolicella nije jeftino, ali ne bi trebala ni biti, vino je previše teško proizvesti – i suviše je deficitarno. Uzmimo detaljan uvid u ono što je Amarone vino i zašto je to vino tako posebno, od profila okusa velikog Amarona do njegovih karakteristika, teško je pronaći veliko vino. Kupite bocu Ripasso vina i počnite da pijete!

 Okus vina Amarone. čekujte velike mirise likera od višnje, umaka od crne smokve, rogača, cimeta i šljive zajedno sa suptilnim notama zelenog bibera, čokolade i drobljenog praha od šljunka. Zvuči intrigantno? Na nepcu Amarone vina često imaju srednje do visoku kiselost uravnotežnu sa visokim sadržajem alkohola i okusima crne trešnje, smeđeg šećera i čokolade. Inače, što je vino starije to će više ponuditi okusa smeđeg šećera, melase i smokve. Ono što vas može iznenaditi u ovom vinu je prisustvo prirodnog ostatka šećera (residual sugar =RS) u vinu, obično oko 3–7 g/L (ili oko 1/4 čajne kašike po porciji).  Rezidualni šećer pomaže komplimentu prirodne visoke kiselosti vina i doprinosi njegovoj smjelosti – ako niste znali da Amarone ima rezidualni šećer, pomisliti ćete da je suvo vino.

Šta čini Veliko vino Velikim

Naslov orginala: What Makes Great Wine… Great?;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 16.05.2016. by Madeline Puckette;  Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Viticulture, Vineyard, Winemaking, Wine  

Šta čini veliko vino … Velikim? Ako rezumijete proces proizvodnje velikog vina, moći ćete da identifikujete odlično vino na osnovu sopstvenih okusa. Nije bitno da li ste kolekcionar ili početnik u svijetu vina, solidna osnova pruža mogućnost kako pronaći odličan kvalitet (bez obzira na cijenu).

Napravili smo listu od 4 stuba koja suštinski definišu ono što vino čini velikim: 1.Grožđe (odlična sirovina); 2.Proizvodnja vina (nove tehnologije); 3.Dugoročna vizija (budućnost vina); 4.Umjetnost (vještina). Grožđe. Osnov proizvodnje velikog vina je dobra sirovina, a sirovina nije ništa drugo nego sorta vinove loze koja nam u zavisnosti od kvaliteta grožđa može dati i veliko vino uz velikog vinara. Proizvodnja vina. Svi se možemo složiti da nam trebaju visokokvalitetni sastojci i izuzetne vještine pripreme za spravljanje izvanrednog suši-ja (zamislite Sukiyabashi Jiro in Jiro Dreams of Sushi), tako da je lako prihvatiti da se ta ista ideja odnosi i na proizvodnju velikog vina. Dugoročna vizija. Ima mnogo intrigantnih novih vinarija i vinara, ali veliki imaju jednu zajedničku stvar: misle veliko. Ako osnivač vinarije smatra da njegova vinarija može da nastavi da postoji nakon njegovog odlaska, on misle drugačije i o tome kako razviti svoj brend i, na kraju, kako proizvesti veliko vino. Umjetnost. Postoji taj nedefinisani x-faktor kako proizvesti veliko vino, koje je teško naučno kvantifikovati. Umjetnost je takođe veoma lična stvar koja se zaista svodi na oko posmatrača.

Naravno, što ste više obrazovani u razumjevanju zanata umjetnosti, to će i vaš okus postati sofisticiraniji / prefinjeniji. Vinari, poput umjetnika, slijede različite ideologije i te ključne kompetencije se zaista odražavaju i u vinu.

Mane vina i kako ih otkloniti

7 mana vina i kako i otkloniti;  Naslov orginala: 7 Wine Faults and How to Sniff Them Out;  Izvor: https://winefolly.com/ ;  Objavljeno: 19.03.2012. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, oksidisano vino, TCA vino, sumpor, fermentacija

Kao ljubitelji vina konzumiramo mnoga vina sa manama, bez da primjetimo. Ništa čega se ne treba stidjeti jer većina nas jednostavno ne zna šta su vinske mane. Dobra vijest je da većina mana u vinu za nas nije loša. Mane imaju samo loš okus. Dakle, evo kratkih primjera o najčešćim nedostatcima u vinu i kako ih namirisati/osjetiti. Vinske greške/mane uništavaju noć.

SUMPORNA JEDINJENJA-Šta je to: Sumpor je komplikovano jedinjenje kada je vino u pitanju. Sumpor (sumpordioksid) se dodaje u malim količinama gotovo svim vinima da bi se vino stabilizovalo. Još jedno jedinjenje sumpora se nalazi u vinu pod nazivom sumporvodonik (dihydrogen sulfide-H2S) a to je prirodni sporedni proizvod fermentacije ako ista ne ide željenim tokom. Jedinjenja sumpora mirišu na dim poput upaljene šibice ili kuvanog kupusa. Većina tih mirisa ispari za oko 15-20 minuta nakon otvaranja boce. (Zbog toga je vino korisno pretočiti!).  Kako to mogu provjeriti? Najčešća manifestacija mane koja se odnosi na sumpor zove se merkaptan (vezan je za dihidrogen sulfid). Ako primijetite miris na pokvareno jaje, prdac, spaljenu gumu, kuvani bijeli luk ili miris tvora u vinu nakon što flašu otvorite ili vino dekantirate, onda vjerovatno imate problem sa merkaptanom. Mogu li to popraviti? Dekantiranje smanjuje neugodni okus. Takođe, primećeno je da i mješanje vina sa srebrom smanjuje veličinu ovih velikih sumpornih jedinjenja (što ih čini manje prepoznatljivim). Iako, ako je miris vrlo agresivan, svakako biste trebali razmisliti o vraćanju boce.

Mogu li probati terroir?

Naslov orginala: Ask A Winemaker: Can You Taste Terroir?;  Izvorhttps://www.cawineclub.com/blog/; Objavljeno: By admin ; Prevod: Dragutin Mijatović

Da li ste se ikada zapitali zašto su dva vina iste sorte, proizvedena u istoj godini, u istom regionu, tako različita? Za to može biti mnogo razloga, uključujući izbor vinara, izbor vinogradara i, naravno, terroir. Terroir se odnosi na ekološke faktore koji utiču na karakter vina, uključujući tlo, vjetar, padavine, temperaturu i osvjetljenje. Koliko terroir stvarno utiče na različitost vina? Sonja Magdevski, osnivačica i proizvođač vina (Casa Dumetz – Los Alamos), takođe se pitala. Budući da je dobijala priznanja za svoja vina proizvedena od sorte Grenache iz pet prestižnih vinograda Santa Barbara, bila je u savršenom položaju da sazna, da li terroir stvarno i koliko utiče na kvalitet vina.

Drevni vinski podrum

Drevni vinski podrum sa kontrolisanom temperaturom otkriven u Egiptu;  Naslov orginala: Ancient ‘Temperature-Controlled’ Wine Cellar Unearthed In Egypt;  Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com;  Objavljeno: 29.01.2019. by Lauren Eads;  Slike: Egipatsko Ministarstvo starina; Prevod: Dragutin Mijatović;  Kjučne riječi: Egipat, podrum, vino

Arheolozi u Egiptu otkrili  drevni vinski podrum koji sadrži kovane novčanice i keramiku. Vinski podrum, smješten u Tel Kom al-Trogy u provinciji Biheira u delti Nila, sjeverno od Kaira, nije sadržavao boce vina, ali arheolozi su otkrili kovane novčanice iz doba Ptolemeja, fragmente keramike i mozaika, kao i sofisticirani arhitektonski dizajn za kontrolu temperature pomoću različitih vrsta i oblika kamenja.  Mostafa Waziri, generalni sekretar egipatskog vijeća za antikvitete, opisao je arhitektonski projekt sa debelim zidovima od debelog blata različitih debljina, pomiješanim sa krečnjačkim blokovima nepravilnog oblika koji su se vjerojatno koristili za kontrolu temperature unutar podruma. Dr. Waziri misli da su se ovi blokovi mogli ubaciti da bi se kontrolisala pogodna temperatura za skladištenje-čuvanje vina.

Prema dr. Ayman Ashmawy, šefu egipatskog ministarstva za antikvitete, regija je bila poznata po proizvodnji nekih od najboljih vina za vrijeme egipatskog grčko-rimskog perioda, koji se proteže od 4. vijeka prije Hrista do dolaska Islama u 7. vijeku. Ashmawy je istakao da su fragmenti sa obojenim gipsom, koji su nekada prekrivali zidove zgrade, pronađeni zajedno sa dijelovima mozaičkog sloja koji su možda korišteni da pokriju njegov pod. Ovi elementi, rekao je on, ukazuju da postoji još jedna zgrada u tom području koja se vjerovatno koristila za stariješine i zaposlene u vinariji. Zbirka peći i ostataka keramike iz Ptolemejovog prioda do islamskog perioda je takođe otkrivena zajedno sa kovanim novčanicama datiranim kralju Ptolomejem I i rimskom caru Dumitianus i islamskoj eri.

Činjenice koje bi trebao znati o vinu

Original naslova: 11 Facts You Need To Know About Wine;  Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno: 21.09.2016. by Nick Hines;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, vinarstvo, vinska kultura

Ljudi sve više odlaze na festivale o hrani, vinu i pivu kako bi zadovoljili svoje ukuse. Ne uzimajte za zdravo, ali – studija Eventbrite otkrila je da je skoro blizu pola milienijuma (Millennials*) otišlo na pet ili više događaja u vezi hrane i pića u 2014, i za to su bili spremni da potroše oko 50 dolara za kartu.

* Millennials (Milienijumi), takođe poznata kao Generacija Y ili Gen Y, su generacijska demografska družina koja prati generaciju X i prethodnu generaciju Z. Ne postoje tačni datumi kada ova grupa počinje ili završava; demografi i istraživači obično koriste rane 1980-te kao početne godine rođenja i sredinom 1990-ih do ranih 2000-ih kao završne godine rođenja. Milenijumi se ponekad nazivaju “eho-boom” zbog velikog porasta stope nataliteta u 1980-im i 1990-ima, i zato što su milenijumi često djeca baby-boomera. Iako se milenijumske karakteristike razlikuju od regije do regije, zavisno o socijalnim i ekonomskim uslovima, generacija je uopšte obilježena povećanom upotrebom i poznavanjem komunikacija, medija i digitalnih tehnologija.