Madeira

Naslov originala:What is Madeira? The Rare Island Wine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 27.03.2015. by Jackson Rohrbaugh;  Obrada slike: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, proizvodnja, Madeira, Portugal

Madeira je jedno od rijetkih vina koja se nije promijenila od kada je postala popularna prije više od 200 godina.

Što je Madeira vino? Madeira je vino pojačano alkoholom, dostupno u rasponu od suvog do slatkog stila. Ime je dobila po ostrvu Madeira, maloj, lijepoj stijeni usred Atlantskog okeana. Jedinstveni okus vina Madeira dolazi od ponovljenog zagrijavanja vina. Zagrijavanje stvara vino sa fascinantnim okusima pečenih orašastih plodova, pirjanog voća, karamele i toffi. Okus vina Madeira: Postoji nekoliko profila okusa, ali većina ima okuse karamele, ulja oraha, breskve, lješnika, kore naranče i braun šećera. Kada piti vino Madeira: Suvi stilovi Madeira vina (kao što su Sercial i Verdelho) poslužuju se rashlađeni sa početakom predjela a slađi stilovi se poslužuju kao piće poslije večere poput finog konjaka.

Madeira za kuvanje. Američki zakon dopušta proizvođačima vina da koriste vino Madeira za kuvanje. Upozorenje: ova vina nisu prava Madeira! Za kuvanje možete pronaći jeftino vino Madeira. Na naljepnici potražite najfinije ili tip Rainwater.

Vino rođeno na moru. Tokom 1.600. i 1.700-ih. godina vino se često kvarilo i trebalo ga je pojačati (dodavanjem malo alkohola-brandy) da bi preživjelo putovanje na moru. U to vrijeme je ostrvo Madeira bilo važno odredište za putovanja u Ameriku i Istočnu Indiju, a brodovlasnici bi se na putu za Englesku i Ameriku natovarili vinom Madeira. Bačve vina Madeira grijale bi se i hladile dok su brodovi prolazili kroz tropske krajeve. Brodovlasnici su primijetili kako se okus vina pojačao i postao bolji i nazvali ga morsko starenje vina “Vinho da Roda”.

10 zanimljivih činjenica o crvenom vinu

Preuzeto sa: http://www.vino.rs/

Vino je proizvod obavijen mnogim tajnama. Evo nekoliko zanimljivih činjenica o crvenim vinima za koje možda niste znali, a koje bi vam u nekom trenutku mogle biti od koristi…

1.Piti crveno vino u ograničenim količinama zdravije je nego ne piti alkohol uopšte!  Zvuči iznenađujuće, međutim mnoga ispitivanja su pokazala da je umereno konzumiranje crvenog vina bolje po vaše zdravlje od potpunog izbegavanja alkohoa! Razlog za to su antioksidanti koji se nalaze u crvenom vinu i koji smanjuju učestalost srčanih oboljenja i dijabetesa tipa 2. Naravno, ukoliko pijete više nego što bi trebalo, umesto ove prednosti rizikovaćete razne zdravstvene tegobe. Zato, učinite sebi uslugu i pijte umereno.

2.Zdravstvene beneficije crvenog vina nalaze se u taninu. Praktično sve što se nalazi u vinu, a da nije alkohol ili voda, predstavlja neku vrstu polifenola, organskih hemijskih jedinjenja pod koje spadaju i tanini, i pigmenti, i vinske arome, i resveratrol, i još oko 5.000 drugih različitih sastojaka. Od svih polifenola koji imaju blagotvoran zdravstveni učinak na ljudski organizam, u vinu je najzastupljeniji procijanid, koji spada u izvesnu vrstu kondenzovanog tanina, kakav se takođe može naći i u zelenom čaju i tamnoj čokoladi, a koji se najčešće dovodi u vezu sa smanjenjem holesterola.

Kosher vino

Naslov orginala: Myths and Facts About Kosher Wine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 17.05.2018. by Adam Montefiore;  Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, kosher

Šta je to Košer vino i da li se razlikuje od običnog vina?  Kratak odgovor: Ne. Košer vina imaju isti okus, kao i druga vina! Međutim, postoje neke razlike u Košer vinima koja bi bila od interesa za ne-Jevreje, poput onih sa ograničenjima o načinu ishrane. Na primjer, mnoga Košer vina su veganska. Naprijed!

Šta je Košer vino? Konzumiranje Košer hrane je od suštinskog značaja za sve koji poštuju jevrejske vjerske zakone o ishrani (Kashrut). Vjerski zakoni predstavljaju skup standarda za pripremu hrane i proizvodnju vina. Samo da znate, pojam “Košer” je izveden iz hebrejske reči za “fit”, što znači da je prikladno za potrošnju. Da li ste znali? Košer vina ne moraju biti blagoslovljena od strane rabina.

Kvalitet vina Košer, Yay? ili Nay? Načela izrade Košer vina su ista kao i kod ne-Košer vina. Isto grožđe Cabernet Sauvignon, bilo da se uzgaja u Kaliforniji, Bordou ili Galileji, uzgaja se i bere na isti način, fermentiše u istim temperaturno kontrolisanim tankovima, odležava u istim malim hrastovim buradima i na isti način se flašira. Vinari studiraju na mjestima poput U.C. Davis i opreme vinarija su prilično identične. Kosher vinarija je kao i svaka vinarija koja proizvodi ne-Košer vina!

Da li je vino Košer ili ne, to je nevažno za kvalitet.” Košer sertifikat ne predstavlja kvalitet. Ovo funkcioniše u oba smjera. Loše proizvedeno Košer vino je loše vino, ali nije loše jer je Košer. Isto tako, Košer vina dobijaju 90+ poena od kritičara na najvišem nivou, i osvajaju trofeje i zlatne medalje na glavnim takmičenjima, uprkos tome što su Košer. Da li je vino Košer ili ne, nije relevantno za kvalitet. Većina Košer vina su kvalitetna vina.

Riesling

Naslov orginala: The History of German Riesling;  Izvor: https://www.winemag.com/;  Objavljeno: 08.03.2019.  Obrada slike: Dijana Pantić; Prevod: Mladen Mijatović;  Ključne riječi: vinova loza, porijeklo, sorta, riesling

Živeći modernim životom Amazon-udobnosti, lako je zaboraviti dugu istoriju vina i složeno putovanje koje je poduzeto kako bi stiglo u bocama i spremno za piće na prodajnim policama. Pogotovo njemačka superzvijezda sorta grožđa, Riesling. Uostalom, grožđe nije postalo “plemenito” preko noći. Potrebno je više od nekoliko Instagram snimaka na plaži u Tulumu da bi postala kraljica bijelih vina, zar ne? Riesling, vino i alkohol idu daleko u prošlost. Prije nego što su se farmerke pojavile, prije nego što je kraljica Viktorija vladala, ili prije rođenja Isusa Hrista. Alkoholno vrenje bilo je poznato germanskim plemenima.

Pedesetih godina prije Hrista, drevni Teutonci pili su medovinu, piće slično vinu napravljenom od fermentisanog meda. Upravo su u to doba ljudi počeli eksperimentisati sa uzgojem divljih loza. Sorte koje se danas nalaze u Njemačkoj, Vitis vinifera, došle su iz tih ranijih perioda. Dobar primjer ljudske radoznalosti i podsticanja napretka.

Nakon 50-ih godina prije Krista vino postaje zanimljivo. Poznato je da su Rimljani voljeli piti. Posvetili su vino Bogu i dobar provod. Ali, pijuckanje fermentisanog grožđa iz čaša nije bio njihov izum. Kroz osvajanja sjeverno od Alpa, Rimljani su otkrili vinogradarstvo od Grka i Etruščana, a zatim ga proširili na germanska područja. Zapravo, Rimljani su donijeli prvu vinovu lozu u dolinu rijeke Mosel. Dokazi o njihovim prešama staje i danas. Kao dokaz rimskog dobrog ukusa (barem u vinu), mnoga nalazišta odgovaraju lokalitetima današnjih najboljih vinograda.

Champagne Rosé

Naslov orginala: Riding The Champagne Rosé Wave In Hong Kong;  Izvor: https://explore.flyingwinemaker.com.hk/; Objavljeno: 14.03.2019. by Tyson Stelzer;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: champagne, vino, rose

Legenda kaže da je udovica (Veuve) Clicquot sama stvorila prvi rose šampanjac miješavinom vina prije 200 godina, 1818. godine. Ali istorija ružičastih vina iz regije Champagne sigurno se proteže još dalje, možda čak i milenijumima. Pigmentacija iz tamnih pokožica sorti Pinot Noir i Pinot Meunier morala je biti neizbježna i u primitivnoj proizvodnji vina. Nasuprot tako dalekoj istoriji, iznenađenje je što rose nije bio značajan fokus za šampanjac tokom proteklih vjekova. Kada je Benoît Gouez započeo kao šef podruma najveće šampanjske kuće od prije 20 godina, roze je činio minimalnih 3% proizvodnje. Danas je, jedna boca od pet rose u Moët & Chandon, kompaniji koja prodaje vina širom svijeta.

Champagne rosé nastavlja svoju blistavu krivulju rasta, koja sada predstavlja više od 10%. izvoza šampanjca. Ipak, njegov učinak u čaši daleko nadmašuje njegov prodajni uspjeh. Prisutnost crvenog vina ne samo da pojačava boju, aromu i karakter, već i podiže strukturu šampanjca, čineći ga dinamičnijim i svestranijim na stolu sa sigurnim samopouzdanjem na svaki način uz raznovrsnu kuhinju.

Continue reading “Champagne Rosé”

Cava

Naslov orginala: Cava Sparkling Wine: Outstanding Bubbly on the Cheap;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 13.04.2016. by Madeline Puckette;  Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: pjenušavo vino, cava, sorta

Što više istražujete pjenušavo vino Cava, nalazite više paralela sa šampanjcem. Mnoga vina su proizvedena na skoro istom nivou kvaliteta kao i vino Champagne. Cava je uvijek tu. Vodič za pjenušavo vino Cava. “Cava odgovara šampanjcu na mnogo načina, često za malo nižu cijenu.” Ovaj članak će vam pomoći da identifikujete veliko pjenušavo vino Cava tako što ćete razumjeti način proizvodnje, različite stilove, konvencije označavanja i sorte grožđa.

Stilovi pjenušavog vina Cava. Većina Cava pjenušavog vina koja se prodaje na tržištu je osnovni stil Cava Brut. Finijim primjerima je potrebno duže vrijeme čuvanja prije puštanja u prodaju. Cava, minimum 9 mjeseci držanja-čuvanja na talogu (identično kao kod francuskog pjenušavog vina Crement). Reserva Cava, minimum 15 mjeseci držanja-čuvanja na talogu (kao i kod ne-vintage Champagne). Gran Reserva, minimum 30 mjeseci držanja-čuvanja na talogu, označene berbe-godišta-vintage i dostupan je kao Brut Nature, Extra Brut, ili samo Brut (slično kao i Vintage Champagne!) Uopšteno govoreći, što se pjenušavo vino Cava duže čuva, time je bogatija na okusu i orašastom aromom. Dugo čuvane-barikirane berbe (vintage) Gran Reserva Cava pjenušava vina često imaju note brioša, bademovog omotača, prženog lješnjaka ili dima.

Dekantiranje

Naslov orginala: When Should You Decant Wine?;  Izvor: https://www.winemag.com/;  Objavljeno: 03.07.2018, by Tammie Teclemariam;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, dekantiranje, vinska kultura

Često pogrešan postupak ali ipak dekanter je važan i koristan alat. Kada se pravilno koristi, pretakanje (dekantiranje) vina može da osvježi čak i najprosečnije vino. Međutim, nije se uvijek lako odlučiti da li da se primjeni ili ne. Potrebno je razmotriti promjene u vinu koje se odvijaju procesom starenja, i imati na umu nekoliko putokaza? Dva su glavna razloga za pretakanje vina. Prvi je fizički – odvajanje bistrog vina od čvrstih materija koje su nastale tokom starenja. Drugi je efekat kiseonika, koji oslobađa određena jedinjenja vezana unutar boce. Oba utiču na našu percepciju okusa, teksture i arome.

Suprotno uvriježenom mišljenju, pretakanje starijih vina daleko je od željenog pravila.

Dekantiranje sedimenta (Odvajanje taloga). Dr. Gavin Sacks, vanredni profesor na školi Cornell University na Odjelu za nauku o hrani (Department of Food Science), napominje da je odvajanje filtriranog vina od čvrstih materija istaloženih u boci bio originalna motivacija za dekantiranja vina. “Dekantiranje se vraća u alhemiju, gdje je korišteno za opis procesa uklanjanja tekućeg dijela smjese iz čvrstih materija”, kaže Sacks. Vino je danas pouzdanije nego ikada. Imamo mogućnost da precizno filtriramo i spriječimo da se neke čvrste materije uopšte formiraju, ali da se riješite sedimenta uvijek će biti problem. Talog može biti vrlo fin i ima tendenciju da umrtvljuje okus i ekspresiju vina. Ponekad se vinar odlučuje za malo taloga u boci, ali većina tradicionalista se suočava sa bilo kojom vrstom mutnoće ili zamućenosti. U holističkom činu vrednovanja vina, vizuelne nepravilnosti su dužne da označe kako prvo doživljavamo vino. Ali prije nego što se odlučite za dekantiranje, morate vino pripremiti za to.

Umami

Naslov orginala: Umami ukus – peti gastronomski element;  Preuzeto sa: http://www.vinoifino.rs/

UmamiŠta to čini kačkavalj, domaću supu, parmezan, tako neodoljivo ukusnim? Umami. Da li ste ikada pokušali da žvaćete potpuno zreo paradajz trideset puta, dok ne dođete do suštine njegovog ukusa? Da li ste se zapitali šta je to što picu čini jelom koje možete jesti i dugo posle tačke potpune sitosti, i kakav je to neuhvatljiv kvalitet koji čini parmezan toliko zaraznim? Osnovna četiri ukusa (slatko, slano, kiselo i gorko) toliko su uvrežena u naše poimanje hrane da nam je nezamisliv život bez njih, a jedna od ogromnih misterija – ne samo gastronomije već i nauke o jeziku, i semiotike, i antropologije – jeste činjenica da je umami, tajnoviti peti ukus, tek nedavno ušao u govorni jezik iako je njegov značaj u prehrambenoj kulturi toliki da zapravo umnogome nadmašuje primarna četiri ukusa.
Umami hranu čini ukusnom, otvara apetit, stimuliše čula i tera nas da tražimo još. Umami je razlog zašto maltene da nema deteta koje će odoleti čizburgeru, ćuftama u marinara sosu ili tanjiru bolonjeza. On se nalazi svuda oko nas, ali malo ko od nas ume da opiše njegov ukus. Daleko lakše je prepoznati jelo bez umamija nego definisati kakav je tačno njegov ukus. Ili je barem bilo tako pre nego što su savremeni kuvari napravili gastronomski kvantni skok i izolovali ukus umamija, predstavivši ga javnosti u njegovom destilovanom obliku.

Crveno i bijelo vino

Naslov orginala: Red Wine vs White Wine: The Real Differences;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 18.05.2018. by Madeline Puckette;  Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: proizvodnja vina, vino, vinska kultura

Razlike između crvenog i bijelog vina daleko prevazilaze samo izbor grožđa i boje. Evo nekoliko osnovnih činjenica o stvarnim razlikama između crvenog i bijelog vina.

Vino proizvedeno od različitog grožđa. U osnovi, crvena vina se proizvode od crnih sorti grožđa (Pinot Noir, Cabernet Sauvignon, itd.), a bijela vina od bijelih sorti grožđa (Chardonnay, Pinot Grigio, itd.). Interesantno je, međutim, da su gotovo sva vina koja nalazimo na tržištu izvorno proizvedena od jedne vrste vinove loze koja se zove Vitis vinifera. Ampelografi vjeruju da je prvo Vitis vinifera grožđe bili crno grožđe i da je prirodna mutacija stvorila prve bijele sorte grožđa. Na primjer, Pinot Noir (crna sorta grožđa), Pinot Gris (ružičasto-siva sorta grožđa) i Pinot Blanc (bijela sorta grožđa) sve sorte dijele isti DNK.

Vino proizvedeno koristeći različite dijelove bobice. Nakon što se grožđe obere i ode u podrum za proizvodnju vina, koriste se različiti procesi za proizvodnju crvenog vina u odnosu na bijelo vino. Jedna od najznačajnijih razlika je u tome što crvena vina fermentišu zajedno sa pokožicom i sjemenkama, a bijela vina ne. To je zato što boja crvenog vina potiče iz pokožice (sa izuzetkom nekoliko crnih sorti bojadisera, kod kojih se boja nalazi u soku).

Bijeli Pinot Noir

Naslov orginala: The Guide to White Pinot Noir;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 03.12.2012. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Pinot Noir, vino, vino i hrana

Nema nikakve zabune ovdje je priča o sorti Pinot Noir od koje se proizvodi odlično bijelo vino.

PROFIL VINA BIJELI PINOT NOIR.

Glavne regije: Šampanja, Oregon, Kalifornija, Alzas, Italija i Njemačka.

Karakteristike vina Bijeli Pinot Noir.: Voćnost: Pečena jabuka, kruška, limun i narandža. Ostalo: Med, đumbir, badem, kiseli gobo. Čuvanje u buretu: ili. Obično nije čuvan u buretu. Tanini: Niski. Kiseline: Srednje +. Alkohol: 9,5 – 13,5% vol. Glavni sinonimi: Pinot Noir Blanc, Pinot d'Alsace, Blanc de Noirs, Burgunder, Blanc de Noir Spätburgunder, Vin Gris od Pinot Noir, Pinot Nero Bianco. Da li treba ozbiljno da prihvatimo vino Bijeli Pinot Noir? Da. Pinot Noir kao bijelo vino ima jednaku složenost i starenjem ima kvalitetnu vrijednost kao Chardonnay.

KOJI OKUS IMA BIJELI PINOT NOIR? Bijeli Pinot Noir je bogatiji od mnogih bijelih vina jer je proizveden od crnog grožđa. Ima okuse pečene jabuke i kruške, sa pikantnim notama meda, narandže i đumbira. U zavisnosti od toga kako se proizvodi, boja se može kretati od blijedo bijelog do duboke žute boje šafrana