Koja vina pijemo 2050

Naslov orginala: Quel vin et qui pour le déguster en 2050?;  Izvor: http://www.terredevins.com/;  Objavljeno: 14.05.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Simpozij koji se održava u Vinexpo predstavlja izazove globalnog zagrijavanja u odnosu na vino. Otkrivamo nacrt (pregled) ekskluzivne studije projektovane za … 2050. Projekcija u vremenu, sa globalnim zagrijavanjem je zapanjujuća kutija sa fantazijom koja daje slobodu najšokantijim scenarijima. Hoće li Porto biti proizveden u regionu Bordeauxu? Šampanjac u regionu Sussex? Vinexpo organizuje simpozijum o uticaju klimatskih promjena na vinovu lozu kako bi se vratio razlog i naučna relevantnost. Ekskluzivnu studiju o predviđanju potrošnje vina za 2050. uradila je Patrice Geoffron, direktorica klimatskog energetskog tima u Parizu i to će biti predstavljeno za javnost. Novine “Sud Ouest” su bile u mogućnosti da pogledaju studiju.

Zapažanje: “Vinogradarstvo je tokom stotina godina obilato demonstriralo svoju otpornost sa mogućnošću za adaptaciju bez premca među poljoprivrednim aktivnostima.” Ovi podaci se upoređuju na 7,4 miliona hektara pod vinovom lozom koja se uzgaja širom svijeta u oko 70 zemalja. S obzirom na klimatske promjene u svijetu, vinogradarstvo doslovno, ne bi smjelo biti uhvaćeno nesvjesno slomljeno sa adaptacijama od početka 80-ih, jer je “posvetilo mnogo napora evoluciji svojih praksi, da se prilagodi novim ograničenjima ili da se smanji uticaj proizvodnje na životnu sredinu “. “Pitanje nije samo kako izabrati vinske tehnike i sorte grožđa, već pitanje koje će se vino naći na stolu tokom 21. vijeka, a ono je dosta nestabilno, čak i haotično”.

Continue reading “Koja vina pijemo 2050”

Kako crveno vino može smanjiti rizik od raka prostate

Naslov orginala: How red wine can reduce risk of lethal prostate cancer;  Izvor: https://www.just-drinks.com/;  Objavljeno: 16.05.2019. by International Scientific Forum on Alcohol Research;  Prevod: Dragutin Mijatović

U analizi iz studije o praćenju zdravstvenih radnika, istraživači su procjenili odnos potrošnje alkohola kod više od 45.000 sudionika istraživanja sa razvojem smrtonosnog raka prostate. Prvo su povezali alkohol sa ukupnim rizikom od raka prostate među svim učesnicima u istraživanju, a zatim se fokusirali na 5.182 muškaraca koji su razvili nemetastatski rak prostate kako bi procijenili rizik razvoja smrtonosnog raka prostate ili smrtnosti.

Oni su procijenili unos alkohola i prije i nakon dijagnoze raka prostate. Za prijavljenu potrošnju alkohola među ispitanicima prije prve dijagnoze karcinoma prostate, došlo je do malog (16%) ali značajnog smanjenja rizika od smrtonosnog raka prostate, ali nema značajnog uticaja određenih pića na rizik od smrtonosnog raka prostate. Ukupna smrtnost, međutim, bila je niža za potrošače ukupnog unosa alkohola i za većinu kategorija unosa za sve vrste pića.

Kada su potom povezali post-dijagnostički unos alkohola (nakon dijagnoze ne-metastatskog raka prostate), istraživači su otkrili da je potrošnja crvenog vina povezana sa 50% smanjenjem rizika od razvoja smrtonosnog raka prostate ili smrtnosti. Nije bilo značajnih odnosa između ukupne potrošnje alkohola ili između unosa drugih specifičnih pića i smrtonosne bolesti.

Autori opisuju brojne hipoteze po kojima je crveno vino, sa svojom kombinacijom visokog nivoa polifenola i alkohola, moglo smanjiti rizik od smrtonosnog raka prostate. Takođe, postoje brojni naučni eksperimenti koji su pokazali kako polifenoli ometaju razvoj i rast ćelija raka.

Pretpostavlja se da to nije bilo zbog alkohola u crvenom vinu, jer slične količine alkohola u drugim pićima nisu pokazivale zaštitni efekat. Iako efekti različitih polifenola mogu igrati ulogu, trenutno mehanizmi takvog efekta nisu poznati.

Recenzenti ISFAR-a smatrali su da je to veoma dobro urađena studija i analiza, sa ponovljenim procjenama unosa alkohola i u suštini potpunim utvrđivanjem smrtonosnog raka prostate i mortaliteta. Članovi ISFAR-a slažu se sa zaključcima autora: „Naši rezultati pokazuju da umjeren unos alkohola kod muškaraca sa rakom prostate nije povezan sa većim rizikom od progresije do smrtonosne bolesti ili ukupne smrtnosti.

Bijela vina za ljubitelje crvenog vina

Naslov Orginala: White Wines for Red Wine Drinkers;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 20.05.2016. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Za većinu nas, biti u vinu znači biti u crvenom vinu. Možda je to zato što se zna da crvena vina daju više dubine i složenosti od većine bijelih vina. Međutim, postoji nekoliko bijelih vina koja idu iznad i izvan tipičnog voćno-svježeg bijelog stila i pružaju ukusnu složenost koja je dostojna čak i najgovorljivijeg crvenog navijača vina.

Prvo, šta čini crveno vino tako sjajnim?  Ono što crveno vino čini sjajnim je da je od crnog grožđa. Kao prvo, skoro sva crvena vina prolaze kroz jedan proces nakon njihove fermentacije dok se odmaraju u hrastovim bačvama, proces koji se naziva malolaktička fermentacija (skraćeno MLF). Proces nije fermentacija, već bakterijska konverzija koja mijenja primarni tip kiseline u vinu od jabučne kiseline do mliječne kiseline. Dok vino zadržava isti nivo kiselosti, okus kiselosti se mijenja od oštre, kisele, zelene kiseline sa okusom jabuke do mekše, kremastije, mliječne kiseline (mliječna kiselina je ista kiselina koja se nalazi u mlijeku). Takođe, korisno je napomenuti da se MLF obično dešava dok vina stare u drvenim buradima.

Prema tome, ako tražite bijela vina sličnog karaktera kao i crvena vina, potražite:

  • Bijela vina koja stare u hrastovom buretu (neutralni ili novi hrast)
  • Bijela vina koja su prošla djelomičnu ili punu malolaktičku fermentaciju

Sadržaj alkohola u vinu i drugim pićima

Naslov orginala: Alcohol Content in Wine and Other Drinks (Infographic);  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 23.12.2013. byMadeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Gdje vino stoji u spektru alkoholnih pića? Dok većina ljudi pretpostavlja da pivo ima manje alkohola od vina, to nije uvijek slučaj. Otklonimo neke uobičajene zablude o pivu u odnosu na vino i druga alkoholna pića i uporedimo sadržaj alkohola kod različitih alkoholnih pića. Sadržaj alkohola u različitim tipovima piva, vina, likera i jakih alkoholnih pića

  • Pivo
  • 3.5% Heineken Premium Light, Amstel Light
  • 4.0% Guinness Black
  • 4.2% Bud/Coors Light
  • 4.4% Yuengling
  • 4.6% Corona Extra
  • 5.0% Coors/Budweiser/MGD/Stella Artois
  • 5.0% Heineken
  • 5.6% Sierra Nevada Pale Ale
  • 8.4% Tripel Karmeliet (Belgium ale)
  • 9.0% Dogfish Head 90 Minute IPA (Imperial IPA)
  • Vino
  • 5.0-6.5% Moscato d’Asti
  • 7.0-8.0% German Riesling
  • 10.5-12.0% Most American, Austrian, and Australian Riesling
  • 11.5-12.5% Lambrusco (sparkling red/rosé)
  • 12.0-13.0% Most Pinot Grigio
  • 12.5-13.0% Most Beaujolais
  • 12.5-13.0% Most Sauvignon Blanc
  • 13.0-14.0% Most Pinot Noir and Red Bordeaux
  • 13.5-15.0% Malbec
  • 13.0-14.5%% Most Chardonnay
  • 13.5-14.5% Most Cabernet Sauvignon, Sangiovese, and French Syrah
  • 14.0-15.0% Most Shiraz and American Syrah
  • 14.5% Sauternes (sweet white dessert wine)
  • 14.0-15.5% Most Zinfandel
  • 14.0-15.0% Most Grenache
  • 15.0% Muscat (sweet dessert wine)
  • 15.9% Rombauer and Rancho Zabaco Zinfandel
  • 16.0% Mollydooker Shiraz
  • Jaka vina
  • 17.0-21.0% Port, Madeira, Sherry, Other Fortified Dessert Wines
  • 20.0% Vermouth
  • 17.0-20.0% Sake
  • 21.0-35.0% Shochu
  • Likeri
  • 30.0-39.0% Fruit & Herb Liqueur
  • 35.0-46.0% Liquor
  • Jaka alkoholna pića
  • 35.0-40.0% Gin
  • 35.0-46.0% Vodka
  • 40.0-46.0% Whiskey, Scotch, Rum, Tequila
  • 55,0-60.0% Cask Strength Whiskey/Scotch

Može li cerada nad čokotima štititi od mraza

Naslov orginala: Can a tarpaulin over the vines protect against frost?;  Izvor: https://www.bkwine.com/;  Objavljeno: 18.05.2019. by Britt Karlsson;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proljetni mraz je ponovo pogodio nekoliko mjesta u Francuskoj. Toplo proljetno vrijeme dovelo je do ranog kretanja pupoljka, ali onda se vrijeme ponovo promjenilo, kao što se obično dešava. U dolini Loire sada eksperimentišu sa novim načinom zaštite svojih čokota od proljetnog mraza, što potencijalno može prouzrokovati veliku štetu. Eksperiment ide za tim da se čokoti pokriju ceradom. Ako ovaj metod funkcioniše, to još nije potpuno jasno.

Mijenja li se mikroklima pod ceradom? Da, vjerovatno. Uostalom, to je cijela poenta. Temperatura ostaje viša noću i u kritičnim jutarnjim satima. Ali, ona ostaje viša i tokom dana, što daje neku vrstu efekta staklene bašte. Pitanje je, dakle, da li da se cerada stalno drži preko čokota tokom kritičnih dana? Ili da se skida tokom dana i vraća nazad u večernjim satima?

Ostaje da se vidi da li ovo postaje alternativa drugim metodama borbe protiv smrzavanja, kao što su: helikopteri i tornjevi propelera, prskalice za vodu, električni kablovi, svijeće, spaljivanje plastova sijena i još mnogo toga.

Evo kako to izgleda sa ceradom nad čokotima vinove loze.

Foto: https://www.mon-viti.com/

Crvena vina za početnike

Naslov orginala: 4 Good Red Wines For Beginners (Crowd Pleasers!;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 14.05.2019. by Madeline Puckette;  Obrada slika: D. Mijatović;  Prevod: Dragutin Mijatović

Nije tajna da interes za vina raste.

Možda volite vino zbog implicitnih zdravstvenih prednosti (npr. vino je keto prijateljsko, antioksidansi, itd.). Ili, možda jednostavno volite rosé! Bez obzira na razlog, jedan od problema sa kojim se mnoge pridošlice bore jest dosljedno biranje vina koje vole. To naročito vrijedi za crvena vina jer su stilski gledano vrlo raznolika. Ovdje su četiri dobra crvena vina koja će vas oduševiti. Nazivamo ih vinima koja zadovoljavaju sve okuse:

 

  • Velika su na okusu i imaju veliku voćnost.
  • Ona nisu sa previše tanina i imaju glatku završnicu.
  • U poređenju sa drugim sortnim vinima, nude veliku vrijednost, dobar odnos kvalitet-cijena.

Lastar vinove loze

Izdanak (ljetorast, mladar) koji se obrazuje u toku vegetacije iz okaca i pupoljka sa bilo kojeg dijela čokota naziva se lastar. Lastari su najmlađi i najaktivniji dijelovi čokota. Oni su nosioci listova, okaca, pupoljaka, zaperaka, cvasti odnosno grozdova i vitica. Osnovni lastar je jednogodišnji prirast vinove loze razvijen iz zimskih okaca kondira ili luka. Može da bude rodan ili nerodan. Jalovak se razvija iz spavajućih pupoljaka višegodišnjeg drveta i u pravilu je nerodan. Zaperak se razvija iz ljetnih pupoljaka osnovnog lastara i jalovaka. Može biti rodan. Po dužini lastara razlikuju se koljenca (nodusi, zglavci, čvorovi). Dio lastara između dva koljenca naziva se članak (internodij). Kondir je lastar orezan na 1 do 5 okaca (kratki kondir 1-3 okca, dugi kondir 4-5 okaca). Luk je lastar orezan na 6 do 12 okaca (kratki luk 6-8 okca, dugi luk 9-12 okaca). Reznik je jalovak orezan na jedno okce. Radni lastar – jednogodišnji lastar izbio iz dvogodišnjeg drveta —prošlogodišnjeg kondira ili luka.

Šta i na koji način se opisuje lastar vinove loze i kako se kvantifikuju promjene na lastaru pogledati pdf prilog – 9 Deskriptori Zreli lastar.

Deset enoloških tehnika

Naslov orginala: Deset enoloških tehnika koje svaki vinar treba znati;  Preuzeto sa: http://vinskaprica.com/;  Objavljeno: U dva dijela: 04.06.2012. i 18.06.2012. by Marin Bušelić Likar

Vinska priča, za one kojima je vino više od pića

UBERITE NAJBOLJE GROŽĐE, ISCJEDITE NAJLJEPŠI SOK

Stara je izreka da se vino radi u vinogradu. Bez odličnog grožđa nema velikog vina, a uz prosječno grožđe uz sva znanja i vještine, ne može se napravati veliko vino. Osim što mora zadovoljavati tehnološke parametre (šećeri, kiseline, pH), grožđe mora izgledati perfektno zdravo, bez opekotina, gnjileži i plijesni. Grožđe treba brati u hladnijem dijelu dana (noć i rano jutro), kako bismo dobili što nižu ulaznu temperaturu grožđa u podrum. Pri višim temperaturama grožđa dolazi do većeg otapanja gorkih tvari iz pokožice u mošt, što posebno treba izbjegavati kod bijelih sorti. Visoka ulazna temperatura grožđa može izazvati probleme u fermentaciji (aktivacija oksidacijskih enzima, porast hlapivih kiselina, zaustavljanje fermentacije).

Nije poželjan veliki udio suhvice u grožđu. Osim što će odrediti aromatski profil vina (prekuhano i prezrelo voće, umjesto svježeg), to će nam donijeti i mikrobiološku nestabilnost (zbog ostatka neprovrelog šećera i povišenih hlapivih kiselina) vina i tehnološke probleme (zaustavljena fermentacija). Ne treba brati grožđe s velikim bobicama, ako se radi o sortama grožđa s prirodno malom bobicom (plavac, merlot, cabernet sauvignon…). Velika bobica sadrži velike količine vode, koja će razrijediti koncentraciju šećera, kiselina, boje (u crvenim vinima), aroma i okusa. Mala će bobica dati manje vina, ali će ono biti puno bogatije, koncentriranije i kompleksnije.

1. KRVARENJE – SAIGNEE – BLEEDING

Krvarenje (saignee) je postupak kojim povećavamo boju, arome, okuse i naglašavamo punoću i tijelo u crvenim vinima. Neposredno nakon muljanja grožđa otočimo 10-20% mošta, ovisno o željenom stilu vina.Tako će manja količina mošta macerirati s istom količinom kožica pa će se povećati ekstrakcija antocijana, tanina, polifenola i okusnih komponenti iz pokožice. Otočeni mošt možemo vinificirati kao bijelo vino ili ga ostaviti na maceraciji šest do dvanaest sati na kožicama (ovisno o boji i tipu vina koje želimo dobiti), otočiti ga i vinificirati kao rose vino.

Ekološko, biodinamičko i prirodno vinogradarstvo

Naslov orginala: 9 myter och 9 sanningar om ekologiskt, biodynamiskt, ”naturligt”;  Izvor: https://www.bkwine.com/sv/;  Objavljeno: BKWine Brief broj 185, januar 2019;  Prevod: Dragutin Mijatović

Čini se da proizvodnja ekološkog (organskog) vina i dalje raste. Uspjeh je dobro uspostavljen u Švedskoj. Prodaja organskog vina u Francuskoj povećana je za 17% godišnje od 2012. godine i predviđa se dalje povećanje.

Stoga će se pojaviti i sve više članaka i blogova o organskom vinu, ponekad dobro i zanimljivo, ali iznenađujuće, često zastrašujuće pogrešno, da bi se objasnilo šta je organsko (ekološko) vino, šta je biodinamičko i možda čudan koncept “prirodno” (“nekontrolisano). Da ne spominjem “održivo”. I to se dešava. Ali u međuvremenu, evo nekih mitova i istina o organskom vinu.

MIT 1: Teško je pratiti sve različite nacionalne certifikate organskog vina u EU. Oni se razlikuju od zemlje do zemlje.
ISTINA 1: Sva organska vina unutar EU slijede ista pravila. Pravila su postavljena od strane EU i primjenjuju se identično na sve zemlje. Identifikuju se EU pravilom na etiketi. Pravila za organsko vino.

Continue reading “Ekološko, biodinamičko i prirodno vinogradarstvo”

Slatka vina koja trebate probati

Naslov orginala: 9 “Serious” Sweet Wines You Must Try;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 14.03.2019. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Istraživanje finih vina svijeta je nezgodno ako volite slatkiše, jer najpoznatija i “velika” vina nisu nužno slatka. Istorijski gledano, ipak, slatka vina su nekada bila najželjeniji stil vina na cijelom svijetu. Nestvarno, ali istina je!

Vaša ljubav prema slatkom vinu je upravo ovdje.

Evo interesantne činjenice: prva priznata vinska regija na svijetu nije bila Bordeaux, niti je bila Champagne, već regija u istočnoj Mađarskoj koja se specijalizovala za proizvodnju slatkih bijelih vina pod nazivom Tokaji (“toe-kiy”). Službeno je priznata 1737. godine. Zanimljivo je da su neka od današnjih najznačajnijih crnih vinskih regija nekada bila poznata po proizvodnji slatkog vina. Vino Barolo 1860-ih godina, je bilo mnogo slađe nego što je danas. Evo devet vina koja ćete poželjeti da probate:

  1. Moscato d’Asti
  2. Tokaji Aszú
  3. Sauternes
  4. BA and TBA Riesling
  5. Ice Wine
  6. Rutherglen Muscat
  7. Recioto della Valpolicella
  8. Vintage Port
  9. P.X. Sherry