Autohtone sorte grožđa

Naslov orginala: À la découverte des cépages autochtones du monde;  Izvor: https://avis-vin.lefigaro.fr/;  Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/ and  https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 14.06.2019. par Vinexpo;  Prevod: Dragutin Mijatović

Chardonnay, Pinot noir, Merlot ili Cabernet Sauvignon, ovo su sorte grožđa koje zvuče vrlo poznato. Riesling, Semillon, Syrah, Grenache takođe odjekuju najsofisticiranijim tonom. Ali šta je sa sortama Sangiovese, Malvasia Istriana ili Cornalien? Mnogo teže! One su poznato kao autohtone sorte grožđa. Vinexpo ih definiše i objašnjava njihove uloge.

 Šta je autohtona sorta grožđa? Obična osoba je rodom iz zemlje u kojoj živi. Ista priča važi i za sortu grožđa! Autohtona sorta ili endemska je sorta porijeklom iz datog terroir-a. Konkretno: Pinot Noir je autohtona sorta grožđa iz regiona Bourgogne, Grenache Noir iz regiona Roussillon, ​​Chenin iz regiona Val de Loire ili Vermentino sa Korzike. To su tipične sorte vinove loze. One su prilagođene zemljištu i klimi koja im omogućava da izraze svu svoju tipičnost.

Svijet je prirodna kolijevka bogatog biodiverziteta vina. Istorijska i komercijalna razmjena između različitih dijelova svijeta, kao i važna raznolikost zemljišta, vjekovima su uzrokovali uspon i evoluciju vrlo velikog broja sorti grožđa. U svijetu postoji oko 10.000 autohtonih sorti grožđa. Interesantno je da se samo 1.368 takozvanih “internacionalnih” sorti grožđa koristi za proizvodnju vina komercijalno! Postoji standardizacija sorti grožđa. Zašto se lišavamo takvog bogatstva? Na slici sorta Nielluccio.

Oštar pad raznolikosti sorti grožđa. Danas samo deset sorti grožđa od ukupno 80 koristi više od 70% površina pod lozom u Francuskoj. Prema OIV-u , “trećina francuskih vinograda koristi samo tri sorte: Merlot, region Bordeaux terroir i prva je sorta grožđa koja zasađena u Francuskoj (13,9% površina), Ugni Blanc (10,2%), i Grenache noir, simbol francuskog Mediterana (10%) “. Pouzdana priča: 50 sorti grožđa čine osnovu od 99% vina iz cijelog svijeta! Među njima su sorte Merlot, Cabernet Sauvignon i Chardonnay, od kojih svaka pokriva više od 200.000 ha vinograda širom svijeta.

Koje bi pivo trebalo da pijete

Koje bi pivo trebalo da pijete na osnovu vaših sklonosti prema vinu? Naslov orginala: What Beer Should You Drink Based on Your Wine Preference?  Izvor: https://www.winemag.com/;  Objavljeno: 03.06.2019. by Jay C. Williams;  Prevod: Dragutin Mijatović

Pivo možda daje izgled da je jednostavnije od vina. Ali isti nivo prefinjenosti i ljupokosti može se naći u dobroj pivari. I baš kao što sorta grožđa značajno doprinosi profilu vina, tip korištenog hmelja ima ogroman uticaj na okus piva. Uobičajena zabluda je da hmelj služi samo za proizvodnju piva. Dok djeluje kako bi spriječio slatkoću slada, on takođe daje aromatičnost i okus, pomaže pri zadržavanju memorije i djeluju kao konzervans. Mnogi tipovi hmelja imaju i profile okusa koji su veoma slični popularnim sortama grožđa. Saznajte više o specifičnim sortama hmelja i pronađite novo omiljeno pivo koristeći svoje vinske preferencije kao vodič.

 Ljubitelji vina Vermentino? Probajte Cascade hmelj. Ljubitelji citrusnog, gorkog završetka vina Vermentina će naći slične okuse između italijanskog bijelog grožđa i Cascade hmelja. Nazvan po severnoameričkom planinskom lancu, ovaj pacifički severozapadni hmelj kamen temeljac u rastu američke proizvodnje piva. Upotreba hmelja bila je pionir u pivima kao što je Liberty Ale kompanije “Anchor Brewing Company” i “Pale Ale” iz kompanije Sierra Nevada Brewing Company.

Šta list paradajza radi u mom vinu

Naslov orginala: What Is a Tomato Leaf and What’s It Doing in My Wine?;  Izvor: https://vinepair.com/;  Ilustracija: Danielle Grinberg;  Objavljeno: 04.06.2019. by Tim Mckirdy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Bez obzira na to koliko su lakrdijaški zvučni, tehnički termini degustacije vina služe valjanoj svrsi. Vino koje je opisano kao strukturno, na primjer, ono je sa dobrom ravnotežom tanina i kiselina. Dubina se koristi za označavanje obilja okusa i aroma, dok dužina označava koliko dugo okus ostaje u ustima. Za nepoznate, međutim, ti pojmovi ne znače ništa – i mogu biti izuzetno zastrašujući.

Određeni pojmovi opisuju nešto opipljivo, ali ipak nekako uspijevaju otuđiti. Primjer: list paradajza. Svi znamo kakav miris i okus ima paradajz, – a isto vrijedi i za list. Ali koliko često kupujete paradajz sa lišćem? Šanse su, vrlo male. Do nedavno, mnogi su pogrešno mislili da su listovi toksični. Zašto se taj pojam tako često pojavljuje u opisima vina?

“Kad degustatori koriste izraz” paradajz “, koriste ga kao kratki opis da bi opisali zemljanu aromu koja takođe ima i malo slatku komponentu povrća”, objašnjava Keith Beavers, direktor VinePair degustacije. Umjesto upotrebe izraza paradajz, što bi se moglo protumačiti kao slatka nota, ili običan stari list, vino bi moglo zvučati previše zeleno ili biljno, list paradajza ima lijepu ravnotežu između ta dva termina. Lisa Perrotti-Brown se slaže. “Kažete list paradajza i čujem pirazine – sastojak koji se nalazi u vinu proizvedenom iz manje zrelih primjeraka određenog grožđa”, piše ona u članku o vinu, “Koliko su važne napomene za degustaciju?” (“How Important Are Tasting Notes?”)  grožđe je Cabernet Franc, Merlot i Sangiovese.

Jamie Goode, biolog i saradnik VinePair-a navodi da je list paradajza obično deskriptor za sortu Sauvignon Blanc, ali on koristi taj izraz u mnogo doslovnijem smislu. “Danas sam zalio paradajz i pogodila me izuzetna aroma koja dolazi iz lišća kada ih četkam rukom”, napisao je u blogu 2008. godine. Kada je prisutan u vinu, objasnio je Goode, “izrazito zelena lisnata aroma” dolazi od hemijskih jedinjenja cis-3-heksen-1-ol i 2-izobutiltiazol, koji su prisutni u grožđu.

U zvaničnoj mreži degustacije Wine and Spirits Education Trust (WSET) list paradajza leži u grupi zeljastih primarnih aroma, ili onih koji dolaze iz samog grožđa i alkoholne fermentacije. Navedena je uz zelenu papriku, travu i šparglu, a sve su to uobičajeni deskriptori za degustacije za vina sorti Cabernet Franc i Sauvignon Blanc. Naravno, nijedno od ovih povrća nije prisutno u vinu ili grožđu. To je ono što čini vino tako nevjerovatnim, kažu degustatori. “To nam daje sve te stvari koje mi prepoznajemo, ali to nije tamo u vinogradu.”

Parametri kvaliteta vina

Preuzeto sa: http://vinotekabeograd.com/

Gde i kako nastaju velika vina
Nakon savladanog dela o proizvodnom procesu u kome nastaju vina sada se prirodno nameće pitanje : ako svi znamo taj proces, u čemu su razlike između vina i kako nastaju ta velika vina? A koja su to velika vina i po čemu možemo da ih prepoznamo? Koje su to odlike velikih vina? Postoji pet glavnih kvaliteta koje svaki pravi ljubitelj vina lako prepoznaje i po njima određuje kvalitet vina: sortne karakteristike, izbalansiranost, izražajnost aroma, kompleksnost, autentičnost porekla. Možda sve ovo na trenutak deluje komplikovano, ali je u stvari veoma jednostavno i sve je stvar vežbe i naše volje da proniknemo u suštinu vina.

Sortne karakteristike su veoma važna odlika svakog dobrog vina. Svaka sorta, a ima ih jako mnogo, ima svoje odlike i prepoznatljivost. Malo je i onih novih ljubitelja vina koji nikada nisu prepoznali Chardonnay po svojim puterastim i citrusnim aromama, Sauvignon Blanc sa prepoznatljivim mirisima pokošene trave, grejpfruta ili možda i najprepoznatljivije Muskatne sorte po karakterističnim aromama svežeg grožda i cveta zove. I veoma je važno svakom vinaru kad pravi vino da izvuče iz grožda maksimum ovih sortnih karakteristika,koje ce se prepoznati već u mladom vinu. Sortne karakteristike najbolje se prepoznaju kod mladih vina jer su tada najizraženije i još uvek nemaskirane sekundarnim i tercijalnim aromama koje se javljaju usled sazrevanja vina bilo ono u hrastovim buradima ili u boci.

Izbalansiranost je faktor koji je takođe jako važan za određivanje kvaliteta vina. Zamislite samo sve one sastojke koje se nalaze u vinu, kiseline, alkohol, tanine i druge kako se uklapaju u jednu savršenu sredinu i kako niko ne štrči. E takvo vino možemo da nazovemo izbalansiranim. Izbalansiranost je stanje u kome su svi sastojci vina uklopljeni u savršenu harmoniju, poput orkestra u kome ne možete da izdvojite zvuke samostalnih instrumenata, vec svi zvuče kao jedan.

Izražajnost aroma je osobina i kvalitet vina koje poseduje kad su sve njegove arome lepo zaokružene i jasno izražene. Dok arome nekih vina deluju tupo i rasuto, kod drugih su skoro nerealno jasne i fokusirane. Sve to zavisi od mnogo faktora ali u mnogo slučajeva za ovakvu manjkavost vina krivac je čovek i tehnike koje upotrebljava u vinarstvu.

Continue reading “Parametri kvaliteta vina”

Uklanjanje listova u zoni grozdova

Naslov orginala: Grapevine Cluster Zone Leaf Removal;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 30.06.2017.  Prevod: Dragutin Mijatović

Vinogradari u vinogradu obavljaju nekoliko različitih zadataka oko čokota kako bi regulisali kvalitet grožđa, a time i vina. “Upravljanje čokotom” odnosi se na sve radove oko čokota koji utiču na strukturu uzgojnog oblika čokota vinove loze, kao što su u prvom redu zelena rezidba, prorjeđivanje listova, defolijacija (u zoni grozdova), prorjeđivanje lastara, provlačenje lastara između žica – pozicioniranje lastara u odnosu na sistem rezidbe, uklanjanje grozdova, itd. Ovaj članak pobliže će se osvrnuti na prorjeđivanje listova, poznato i kao uklanjanje listova, uklanjanje listova u zoni grozdova i defolijacija. Svi ti pojmovi u osnovi se odnose na uklanjanje određenih listova sa područja oko grozdova na čokotu.

Brojne studije su pokazale da pravilno (!) uklanjanje listova u zoni grozdova na čokotu može:

  • – poboljšati cirkulaciju vazduha oko grozdova
  • – povećati izlaganje grozdova sunčevoj svjetlosti i omogućiti prodiranje svjetlosti u unutrašnjost čokota
  • – smanjiti potencijalni pritisak bolesti bolesti vinove loze, posebno truleži-Botrytis, plamenjače-Plasmopara viticola i oidiuma-Oidium tuckeri
  • – omogućava bolje prodiranje tečnosti u zeleni sklop lastara prilikom prskanja, tj. normalno pokrivanje grozdova fungicidima
  • – poboljšati kvalitet grožđa – poboljšati aromatične sastojke, boju, smanjiti titriljivi aciditet, pH i smanjiti “vegetativne” arome kod nekih sorti.

Klimatske promjene

Naslov orginala: Climate change: Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu, tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost; mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina, vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor's Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.

Vinogradarstvo sa starim korjenima

Naslov orginala: Frankreich: Weinbau mit antiken Wurzeln;  Izvor: https://www.focus.de/;  Objavljeno: 11.06.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Već prije više od 2.000 godina, rimski vinari u Francuskoj koristili su moderne tehnike proizvodnje vina i stvarali sorte grožđa koje još uvijek postoje genetski uglavnom nepromijenjene. Od svog pripitomljavanja u Aziji prije više od 6.000 godina, grožđe je među najpopularnijim i ekonomski najznačajnijim plodovima širom svijeta. Od davnina uzgoj vinove loze i proizvodnja grožđa uglavnom se koristili za proizvodnju vina. Čak su i Rimljani koristili tehniku ​​vegetativnog razmnožavanja vinove loze. Ova metoda može proizvesti genetski identične biljke kćeri – prednost ako želite dobiti posebno povoljne osobine bobica.

 Analiza DNK antičkog i srednjovjekovnog grožđa. “Na osnovu spisa rimskog autora i prirodnjaka Plinija Starijeg i drugih, znamo da su Rimljani već imali napredna znanja o vinarstvu”, objašnjava Jazmin Ramos-Madrigal sa Univerziteta u Kopenhagenu. “Znanja su se odnosila o poznavanju različitih sorti grožđa, grožđa sa specifičnim imenima, ali do sada nije bilo moguće povezati njihova imena sa modernim sortama grožđa.” Samo u dijelovima je bilo poznato kako i sa kojim tipom vinogradarstvo je započeto u Francuskoj: Istorijski dokumenti govore da su prvi vinogradi nastali oko 600 godine prije Krista na području današnjeg Marseja, samo oko 500 godina kasnije Rimljani su intenzivirali svoje vinogradarstvo u tom području, na cijelu južnu Francusku.

Da bi razjasnili korjene francuskog vinogradarstva, Ramos-Madrigal i njen tim analizirali su DNK 28 tipova “sorti” grožđa pronađenih tokom arheoloških iskopavanja u Francuskoj. “Možemo koristiti genetiku da odredimo koje vino su Rimljani proizvodili od grožđa iz svojih vinograda”, kažu istraživači. Starost bobica grožđa iz devet lokaliteta datira još iz željeznog doba (oko 500. godine prije nove ere) do srednjeg vijeka (oko 1.200 godine). Genetski materijal dobijen iz ovih bobica istraživači su uporedili međusobno, kao i sa DNK modernih sorti grožđa.

 Klonovi starih sorti grožđa. Pokazalo se da su još prije više od 2.000 godina rimski vinari koristili moderne tehnike vinogradarstva i oplemenjivanja vinove loze. Tako su istraživači otkrili da su neke drevne sorte grožđa bila genetski identične uprkos stotinama kilometara razdaljinama njihovih lokaliteta. To dokazuje da su ove vinove loze uzgajane vegetativnim razmnožavanjem iste izvorne biljke. “Genetski klonovi ukazuju na to da su Rimljani prevozili vinovu lozu na velike udaljenosti od više od 600 kilometara – najvjerovatnije kao reznice”, izvještava Ramos-Madrigal i njen tim.

Neke moderne sorte grožđa su direktni potomci ovog drevnog i srednjovjekovnog vinogradarstva, kako su otkrili istraživači. Na primjer, hiljadugodišnje staro arheološko grožđe pronađeno u blizini Orleansa pokazalo se da je genetski identičan klon još uvijek postojećeg Savagnin Blanc, takođe poznatog kao Weisstraminer. Ova sorta se danas uzgaja uglavnom u Francuskoj Juri, ali i u Centralnoj Evropi. Kao što DNK analize sada otkrivaju, sve ove loze se vraćaju u reznice srednjovjekovne početne biljke. U drugoj sorti grožđa, “Mondeuse Blanche”, naučnici su identificirali samo generacijske promjene u posljednjih 1.800 godina – ova sorta grožđa ima čak i drevne korjene.

“Naši rezultati potvrđuju dugogodišnju pretpostavku da su rimski i srednjovekovni vinari uzgajali i širili svoje sorte grožđa uz pomoć vegetativnog razmnožavanja”, kažu Ramos-Madrigal i njen tim. “Moderna francuska vinska kultura u Francuskoj uglavnom je proizvod ovih tradicija.”

Zimsko mirovanje vinove loze

Naslov orginala: Grapevines during winter dormancy;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 04.02.2016.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Period mirovanja je faza u ciklusu rasta vinove loze koja se javlja nakon pada lišća, i traje od kasno u zimu do ranog proljeća. Period mirovanja pomaže vinovoj lozi da podnese hladne zimske temperature i ima važan uticaj na cvjetanje vinove loze i vegetativni rast u proljeće. Tokom perioda mirovanja, vinova loza mora biti izložena dovoljnim satima hladne temperature kako bi se kretanje pupoljka i normalan rast pojavili u proljeća naredne sezone.

Sve dok je vinova loza u fazi endomirovanja, može se aklimatizovati na hladno ledeno vrijeme i preživjeti niske temperature.

Šta se dešava sa vinovom lozom tokom mirovanja? Iako se može činiti da se ništa ne događa sa vinovom lozom tokom perioda mirovanja, to nije tačno. Malo aktivnosti se dešava – vinova loza diše, na primer – da bi se održale osnovne metaboličke funkcije. Tokom perioda mirovanja, vinova loza preživljava na osnovu rezervi ugljenohidrata uskladištenih tokom prethodne vegetacije, uglavnom kao skrob, u stalnim drvenastim dijelovima čokota, kao što su korijen, deblo i kraci. S obzirom na to da mora proći period mirovanja sa svojim uskladištenim rezervama od pada lišća pa do rasta novih izdanaka u proljeće, izuzetno je važno dobro pripremiti vinovu lozu za perod odmora. Period mirovanja nije jednostavno stanje u razvoju biljaka, postoje dvije vrste mirovanja tokom zime, odnosno endo-mirovanje i eko-mirovanje.

Continue reading “Zimsko mirovanje vinove loze”

Hercegovačka kuća

Naslov orginala: LAZAR AĆIMOVIĆ – Kad jaganjci utihnu, u Mosku počinje posao. Veliki posao. Koji proguta skoro 50.000 litara vina!;  Preuzeto sa: https://www.vinskeprice.com/;  Objavljeno: 14.10.2018. by Željko Garmaz

Ne znam zašto, ali Hercegovačka kuća u Mosku, selu na magistralnoj cesti između Trebinja i Bileće, neopravdano se zaobilazi u svim gastronomadskim „prebrojavanjima“ bosanskohercegovačkih ugostiteljskih objekata „od formata“ koji su svoju prepoznatljivost zaslužili kvalitetom pečene janjetine. Svugdje i uvijek se spominje „Lovački dom“, restoran u Donjoj Jablanici u narodu poznatiji jednostavno kao „Kod Gojka“, hvali se, opravdano, restoran „Udovice“ u mjestu Sretnice, a kao vrhunac bizarnosti voli se spomenuti restoran „Palas“ u Mionici kod Gradačca kojeg njegov gazda Redžep Hećimović znan kao Regan reklamira na jumbo plakatima s prigodnim sloganom – „Kad jaganjci utihnu“! Međutim, „Hercegovačka kuća“, restoran u Mosku u kojem se janjetina na ražnju vrti od 1972. godine i jedino je mjesto u istočnoj Hercegovini gdje se uopće janjetina može jesti tako pripremljena, medijski gotovo ne postoji.

Nevjerojatno, ali u vinskoj priči Lazara Aćimovića, najmlađeg istočnohercegovačkog vinara ili, pak, vlasnika najmlađe, tek tri godine stare, Vinarije Aćimović, vino gotovo kao da ne postoji. Svijet brojeva kojima Lazar govori o golemom ugostiteljskom kompleksu desetak kilometara udaljenom od Trebinja, s druge strane Leotara, uz obalu Bilećkog jezera, drugog najvećeg (poslije Buškog blata) akumulacijskog jezera u Bosni i Hercegovini, toliko je impresivan da u njemu izvanredna vina iz tek tri godine stare vinarije djeluju – izgubljeno! U stvari, cijeli taj svadbeno-restoransko-hotelijerski kompleks doslovno usiše polovinu od kompletne proizvodnje koja godišnje iznosi 55.000 litara žilavke, chardonnaya, vranca i merlota Vinarije Aćimović!!! Dobro, nešto se proda u Bijeljini, nešto u Banjoj Luci, nešto u Trebinju, ali – što se u Mosku proizvede, u Mosku se i proda.

Procjena prinosa grožđa

Naslov orginala: Estimating Vineyard Yield? WSU’s Making An App For That.;  Izvor: http://wine.wsu.edu/article/;  Objavljeno: 07.06.2019. – OIV News;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vrhunski simbol modernosti, pametni telefon nije prva slika koja vam pada na pamet kada pomislite na stari vinograd, ali zahvaljujući WSU  (Washington State University) i profesoru Manoj Karkee, uskoro bi mogao da bude uobičajen na poljima Cabernet nekretnine (Starbucks), omogućavajući vinogradarima da efikasno predvide prinose grožđa, uštede na troškovima rada, pojednostave proizvodnju i prenesu štednju potrošaču.

Prof. Manoj Karkee 

Procjena prinosa je zadatak vezan za skoro svaki aspekt rada uzgajivača od navodnjavanja do ugovora, ali posao ostaje radno intenzivan, neefikasan i njegove metode variraju od vinograda do vinograda.

“Trenutno, vinogradari šalju radnike u vinograde kako bi prikupili mnogo uzoraka grožđa za brojanje, vaganje i određivanje veličine grozdova”, rekao je prof. Karkee. „Ovaj alat (APP) može da uradi istu stvar. Aplikacija će procjeniti broj bobica, grozdova i druge parametre na posmatranim čokotima koji se odnose na procjenu opterećenja rodom u vinogradu. ”

Prva verzija aplikacije će trajati oko godinu dana u svrhu razvoja. Od dolaska na WSU 2010. godine, Karkee, vanredni profesor biologije, radio je u Centru za preciznost i automatizaciju poljoprivrednih sistema u Prosseru (Center for Precision and Automated Agricultural Systems in Prosser), gdje je vodio tim od 10 istraživača u Laboratoriji za automatizaciju i robotiku u poljoprivredi.

Continue reading “Procjena prinosa grožđa”