Resveratrol

Novo istraživanje pokazuje da jedna ili dvije čaše vina odgovaraju jednom satu vježbanja u teretani.  Naslov orginala: Den nya forskningen visar att ett eller två glas vin motsvarar en timmes träning på gymmet;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slike: Pixabay;  Objavljeno: 21.08.2019. by Hannes Bjernhagen;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, resveratrol, zdravlje

Zvuči li previše dobro da bi bilo istinito? Pročitajte dalje!

Dobra vijest za sve vas koji volite otvoriti bocu crvenog vina, ali istovremeno osjećate laganu uznemirenost zbog toga što ne biste pravilno izveli vježbu. Nova istraživanja Univerziteta Alberta u Kanadi donose neke zaista zanimljive zaključke.

Jedna ili dvije čaše vina odgovaraju jednom satu vježbanja – s obzirom na učinak efekta resveratrola na organizam.

Sprečava stvaranje masti. Možda se više ne morate brinuti oko sukoba vina i vježbanja. Voditelj istraživanja Jason Dyck otkrio je zdravstvene beneficije supstance resveratrol, koja je antioksidans i koja se prirodno pojavljuje u biljnom carstvu. Resveratrol nastaje u pokožici bobice vinove loze i djeluje, između ostalog, kao odbrana od bakterija i gljivica. Rezultati istraživanja pokazali su da učinak resveratrola, kojeg u izobilju ima u vinu, odgovara učinku onome koji nastaje nakon vježbanja. Može se zapaziti da supstanca sprečava masne ćelije da obrazuju dodatnu masnoću.

Rizik od debljanja može se smanjiti za 70 posto, pokazala su istraživanja.

Najbolji učinak je ako pijete u večernjim satima. Prema istraživanju, rizik od dobijanja kilograma možete smanjiti za 70 posto pijući jednu ili dvije čaše vina – svako veče. Efekat odgovara otprilike sat vremena provedenom u teretani. Crveno vino je najpametniji izbor jer sadrži najviše resveratrola, a najveći učinak postiže se pijenjem u večernjim satima. Još uvijek niste uvjereni? Drugo istraživanje sa danskog Univerziteta uspjelo je dokazati da ljudi koji svakodnevno piju vino dobijaju vitkiji struk, piše časopis Mirror.

Zašto naručiti najjeftinije vino sa vinske karte

Naslov orginala: Därför ska du alltid beställa det billigaste vinet på menyn;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slika: TT;  Objavljeno: 12.03.2017. by Antonia Backlund;  Prevod: Dragutin Mijatović

Obično vjerujete da je bolje naručiti neko skuplje vino u restoranu? Ako tako mislite, tada biste trebali ovo pročitati.

Da li obično naručujete bocu drugog ili trećeg najjeftinijeg vina u restoranu kako ne bi izgledali škrti? Tada ste potpuno u krivu prema somelijeru Mark Oldman, piše Independent. Oldman objašnjava da čak i ako mislite da ste pametni kad birate drugo ili treće vino na listi, ipak niste toliko pametni koliko mislite. Jer je sommelier već shvatio da tačno tako razmišljate, objašnjava Oldman.

Mnogi restorani dodaju vino na vinsku kartu jer imaju previše boca, ili su snizili cijenu tih vina, mada vjerovatno ne postoji toliko velika razlika u kvalitetu između najjeftinijeg i drugog najjeftinijeg. To znači da su brojke dva i tri na vinskoj karti obično najmanje vrijedna vina na cijeloj vinskoj karti. Stoga je, prema Oldmanu, sigurnije naručiti najjeftinije vino sa liste ako želite nešto vrijedno za novac koji ulažete. Ipak, ističe da trik funkcioniše samo u restoranima visoke klase koji imaju visok kvalitet svih svojih vina – čak i onih jeftinijih. A kako znate da ste u takvom restoranu? Pa, prema Oldmanu, primjećuje se da je osoblje u restoranu dobro potkovano, te lako može objasniti podatke o svakom vinu na listi i bez problema odgovoriti na vaša pitanja, piše Independent.

Dakle, sljedeći put kad izađete i fino jedete u gradu, imajte na umu da se ne treba stidjeti naručiti najjeftinije vino. Odlično!

Hrast slađi nego šećer u vinu

Naslov orginala: Oak Sweeter than Sugar for Wine;  Izvor: https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 12.02.2017. by Rebecca Gibb;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, slast, hrast, hrastovo bure

Jordan Winery | Očigledno, odgovor na fantomsku slast u vinu leži u drvetu.

Kako vino može biti slatkog okusa bez ostatka šećera? Da li to vodi na neočekivani izvor. Jeste li ikad probali bijelo vino za koje se čini da ima tragove slasti, a kažu da je potpuno suvo? Nisi sam. Fenomen je uzrokovao da mnogi degustatori vina mrzovoljno podignu obrve i provjeravaju nepce kada se suoče sa suvim vinom koje kao da sadrži malo šećera. Međutim, čini se da kašičica kverkotriterpenozida (quercotriterpenosides) pomaže ovom fenomenu. „Koncept slasti bez šećera (u vinu) – je naizgled paradoks“, rekao je Axel Marchal sa Univerziteta Bordeaux, koji je proučavao upravo ovo pitanje. Bez ikakvih priprema, on je krenuo da pronađe objašnjenje za ovu pojavu u periodu 2000-2009, temeljeći svoju doktorsku tezu na toj temi. Neki vjeruju da alkohol i glicerin igraju ulogu u osjećaju slasti koja se nalazi u suvim vinima, ali studije – uključujući i Marchalove – nisu za to našle nikakav dokaz. Umjesto toga, čini se da hrastova burad imaju veći učinak na vašu čašu vina Chardonnay.

“Otkrili smo da postoji porodica molekula koja ranije nije bila posebno istaknuta – a prirodnim putem oslobađa se iz hrastovog drveta i daje prirodnu slatst bez šećera. One su 8000 puta slađe od saharoze.” Naučnici su im, naravno, dali jednostavno ime: quercotriterpenosides. Idući korak dalje, Marchal je sarađivao sa svojim mentorom, pokojnim Bordeauxovim enologom i legendom Denis Dubourdieu, kako bi objavio istraživanja koja pokazuju da nivo slasti koje hrastovo drvo odaje zavisi od vrste hrasta koji se koristi u vinarstvu. “Otkrili smo da je, nakon što smo identifikovali tu molekulu, slatka komponenta bila mnogo prisutnija u hrastu Quercus pertraea (sessile oak, Cornish oak, or durmast oak) nego hrastu Quercus robur (pedunculate oak, European oak or English oak), tako da je Quercus pertraea mnogo prikladniji za vino”, rekao je Marchal.

Sessile hrast, ili Quercus pertraea, koji mu je dao svoje ime, je bijela vrsta hrasta lužnjaka porijeklom iz Europe i ima tendenciju da raste u plitkim, kamenitim tlima, otuda i naziv petraea, ili „kamenjara“. Drvo se koristi u građevinarstvu, izradi ograde i buradi. Nasuprot tome, pedunkularni hrast ili Quercus robur preferiraju proizvođači ormana. Pa šta uopšte znači ova nauka? Razvojem sistema za prepoznavanje vrsta hrasta koji nude ovaj slatki osjećaj u suvim bijelim vinima, vinarima je još jedan alat u njihovoj vinskoj alatnici. Vinari više ne bi trebali tražiti određene hrastove šume za izbor hrasta, nego bi trebali tražiti samo određenu vrstu hrasta. Ide li ovo predaleko i odvlači dio romantike daleko od vina? Ne prema Marchalu. “Enologija vam daje slobodu.”

Antička vinarija otkrivena u Izraelu

Antička vinarija otkrivena u Izraelu “najveća vinarija krstaške era još uvijek tu”;   Naslov orginala: Ancient Winery Discovered in Israel Is ‘Largest Crusader-Era Winery Yet’;  Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno 15.08.2019. by Cat Wolinski;  Slika: Thedrinksbusiness.com;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vijekovi mogu prolaziti, ali otkrivanje drevnih vinarija nikada ne zastarijeva. Iskopavanja u malom zapadnom galilejskom selu u Izraelu nedavno su otkrila ono što lokalni arheolozi nazivaju „najvećom vinarijom krstaške ere do sada pronađenom“ u regiji, izvijestio je Drinks Business. U mjestu Mi'ilya u Izraelu arheolozi rade na iskopavanju i obnovi dvorca iz sredine12. vijeka za koji se vjeruje da ga je sagradio kralj Baldwin III (kralj Jeruzalema od 1143. do 1163.). Vinarija je pronađena pod kućom lokalne vlasnice benzinske pumpe, Salma Assaf.

Galileja, koja je danas vinogradarska regija, navodno je zasađena vinovom lozom tokom rimskog i krstaškog perioda. Kao takva, drevna vinarija i dvorac vjerovatno su bili središte feudalnog imanja, gdje bi lokalni uzgajivači grožđa iz susjednih sela trebali donositi svoje grožđe kao najamninu. Što se tiče vlasnice benzinske pumpe, Assaf se navodno preselila u novu kuću i izgradila restoran u svojoj bivšoj rezidenciji. Tamo znatiželjnici mogu pogledati drevnu vinariju kroz staklene podove, kao i posjetiti vinariju ispod staklenih podova.

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”

Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa

Naslov Orginala: New System More Accurately Estimates Vineyard Crop Yields;  Izvor: https://www.winebusiness.com/;   Objavljeno: 06.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, prinos, ATV (terensko vozilo), procjena

Nathan Strong, izvršni direktor i predsjednik startup kompanije Terroir AI, demonstrira automatizovani sistem za procjenu prinosa na stanici UC Davis Oakville. Sistem Terroir AI postavljen je na zadnjem dijelu ATV (terenskog vozila). Kerana

Kompanija Terroir AI razvija kompjutorski sistem za procjenu prinosa u vinogradu uz saradnju naučnika UC Davis. Nathan Strong, predsjednik i izvršni direktor Terroir AI u Menlo Park, demonstrirao je sistem za procjenu prinosa na Stanici UC Davis's Oakville. Boks postavljen u zadnjem dijelu ATV-a (terenskog vozila) sadrži četiri senzorske kamere, kamere su podešene za (špalir) visoki system uzgoja u eksperimentalnom bloku. Senzori prikupljaju podatke o broju grozdova i zapremini za svaki red dok se ATV kreće do 8 km na sat; algoritmi mašinskog učenja potom procjenjuju prinos grožđa. „Kompjutor vam govori šta trenutno imate, odnosno koliko je grožđa za branje“, rekao je Strong.

Terroir AI u drugoj fazi razvoja želi izgraditi modele vještačke inteligencije kako bi predvidio prinos mjesec dana prije berbe, uzimajući u obzir prakse rukovođenja vinogradom, mjesto uzgoja loze i druge faktore, rekao je Strong. Ovo će pomoći vinogradarima da ispune svoje ciljeve. Na kraju će sistemi i algoritmi biti dizajnirani kako bi uočili mjesta za otkrivanje bolesti.

Continue reading “Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa”

Da li muzika može poboljšati okus vina

Naslov orginala: Can music make wine taste better?;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 28.01.2016. by Hannah Seaton;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, okus, muzika

Studija kaže da muzika može poboljšati okus vinaCredit: Wikipedia / RAI National Symphony Orchestra (Turin) at MITO festival

Provedena studija je pokazala da ljudi mogu imati 15% više uživanja pijući odabrano vino i istovremeno slušajući pravu vrstu muzike. Šta ti misliš? Jeste li imali dobrih iskustava sa određenim kombinacijama muzike i vina? Studija, koju je vodio Charles Spence, profesor eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Oxford, uporedila je okuse poput slatko-kiselo sa zvučnim karakteristikama muzike poput tona i tempa.

„Mozak pod uticajem sredine“. Studija je potvrdila da na mozak, a samim tim i na okus vina, utiče spoljašnje okruženje kada se jede i pije. Ako je sredina prijatna, takav je i okus. Ako želite poboljšati okus vina ili poboljšati određene karakteristike okusa, mudro odaberite pozadinsku muziku. Opšta otkrića bila su da ljudi žele uskladiti vanjske senzacije sa okusom. Tako su ljudi koji su bili uključeni u studiju upoređivali teška crvena vina, poput Malbec, sa instrumentima poput orgulja i svijetla bijela vina, poput Sauvignon Blanc, sa harfom. Dakle zvuk može u potpunosti promijeniti i okus i teksturu vina. Na primjer, ako slušate moćnu i tešku muziku, to će učiniti da okus vina bude snažniji i teži ili ako slušate nježnu i laganu muziku, lagani okus vina toj muzici više odgovara.

Studija se uglavnom poklapa kada se upoređuje osjetljivost okusa sa muzičkim karakteristikama, ali složena vina imaju simfoniju okusa koja će se, ako se upare sa složenom muzikom, pojačavati različite osjećaje okusa i teksturu vina tokom cijelog trajanja pjesme.

Rezultati. Slatka vina, poput kasna berba Riesling, uklapaju se u muziku ravnomjernog ritma, sporog tempa i visokog tona, a opet meka. Klavirska muzika je najbolja. Kisela vina, poput crvenih italijanskih, poput Barbera, podudaraju se sa muzikom koja ima skraćen ritam, brzi tempo i visok ton. Plehani instrumenti su dobri. Fino Sherry i druga slična vina su takođe dobra sa plehanim instrumentima, ali više vole staccato.

Studija je takođe uparivala specifične okuse prema muzici. Vina sa voćnim aromama poput Beaujolais-a podudaraju se sa visokim tonom, dok se vina sa aromom dima (Margaux), tamne čokolade (Nero d'Avola) ili kedra (Bordeaux) podudaraju sa niskim tonom.  Vina bogata taninima podudaraju se sa muzikom rok gitare debelih žica, a puna vina, sa simfonijskim orkestrom. Uz opšte kombinacije okusa i zvuka, tim sa Univerziteta Oxford u procesu je ispitivanja mnogo detaljnijeg podudaranja specifičnih okusa sa zvucima muzike. Vina jake narančaste arome kao što je Sauternes, podudaraju se sa muzikom koja ima jasnu, oštru boju zvuka, stakato i dinamičnu artikulaciju, skraćen, živahan i brz ritam. Okus vanilije, vina poput američkog barikiranog Chardonnay, podudaraju se sa muzikom meke boje zvuka, povezanom artikulacijom, laganog ritma i sporog tempa.

Devet otpornih sorti grožđa uskoro u vinogradima

Naslov orginala: Neuf cépages résistants bientôt dans les vignobles du Gard; Izvor: https://www.francebleu.fr/; Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/; https://sibbus.com/; Objavljeno: 12.07.2019. by Marianne Naquet; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, nove sorte

Federacija Gardoise des vins IGP-Indications Géographiques Protégées (zaštićeno geografsko porijeklo) uvodi devet novih sorti grožđa: otpornih na bolesti. Prava inovacija za zdravu sredinu.

 Gard, Francuska. Federacija Gardner IGP vina (IGP Gard, IGP Cévennes, IGP Coteaux of Pont du Gard) u svoj sortiment integriše devet novih sorti grožđa. To su Floreal (Villaris x  Mtp 3159-2-12), Voltis (Villaris x Mtp 3159-2-12), Artaban (Mtp 3082-1-42     x Regent), Vidoc (Mtp 3082-1-42 x Regent), Cabernet Blanc (Cabernet Sauvignon x mješavina polena), Cabernet Cortis (Cabernet Sauvignon x (Merzling x (Zarya Severa x Muskat Ottonel))), Muscaris (Solaris x Muskateller), Souvignier (Cabernet Sauvignon x Bronner), Soreli (Tocai friulano x 20/3). Za stvaranje sorte potrebno je u prosjeku petnaest godina.

Sorte su rezistentne na bolesti. Koje su karakteristike sorti? Otporne su na tri glavne bolesti: plamenjaču, pepelnicu (oidium), crnu trulež. Ove tri gljive obično napadaju vinovu lozu i oštećuju bobice grozda. Ukratko ovih devet sorti su tolerantne na ove bolesti.

Manje tretmana. Vinogradari će koristiti manji broj tretiranja protiv bolesti, to je mnogo pogodnija ekološka proizvodnja grožđa. “Mislim da je to revolucija u vinogradima, u vinu možemo imati “nula” rezidua pesticida, jer se izbjegavaju hemikalije”, kaže Christophe Aguilar, vinar u opštini Bezouce i dodaje sledeće godine sadim sortu Floreal. Još jedna prednost sorti: manje su osjetljive na sušu.

“Preopznatljivi novi okusi”. Nove sorte grožđa, novi okusi. Bijele sorte, Floréal ima mirise tiola, Voltis je neutralniji i sa više kiselosti. Crne sorte, Artaban prilično voćni, manje slasti i kiselosti, Vidoc snažniji, robusniji, sa laganim začinjenim notama. “Ovo su okusi osjetljiviji od onih koje poznajemo”, objašnjava Christophe Aguilar, vinar i predsjednik IGP Coteaux Pont du Gard.

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Vinova loza: sekvenciran genom podloge

Naslov orginala. Vigne: le génome d’un porte-greffe enfin séquencé; Izvor: http://www.inra.fr/; Objavljeno: 19.07.2019.; Prevod: Dragutin Mijatović: Ključne riječi: vinova loza, podloga, sekvenciranje (vine – rootstocks – sequencing)

Istraživači sa INRA (Institut national de la recherche agronomique) i ISVV (Institut des Sciences de la Vigne et du Vin) Univerziteta  Bordeaux objavili su prvu séquence genoma podloge vinove loze. Ovi rezultati predstavljaju napredak i saznanje o genotipu američkog porijekla Vitis riparia ” Gloire de Montpellier “. Samo evropska vinova loza (Vitis vinifera) do sada je bila sekvencirana. U većini vinograda širom svijeta vinova loza se uzgaja kalemljena na podlogama koje daju otpornost na štetočine tla kao što je filoksera kao i prilagodljivost različitim zemljišnim uslovima. Ova visokokvalitetna sekvenca otvara nove puteve za identifikaciju gena od vinogradarskog interesa koji nedostaju evropskoj lozi (otpornost na bolesti i štetočine, prilagođavanje okolini), od kojih su neki specifični za korijen. Takođe omogućuje predviđanje novih mogućnosti za poboljšanje uslova gajenja vinove loze, sorti podložnih jakim pritiscima patogena, uslovima uzgoja pod ograničenjima i klimatskim promjenama. Rad je objavljen u časopisu Scientific Data 19. jula 2019. godine.

Prvo sekvenciranje genoma u vinogradu izvršeno je 2007. godine na Vitis vinifera (sorta Pinot Noir) od strane francusko-italijanskog konzorcijuma čiju je koordinaciju vodila INRA. Od tada se pojavilo nekoliko verzija ovog genoma, a međunarodni timovi objavili su i sekvence novih sorti. Istraživači sa INRA-a, ISVV-a i Univerziteta sada objavljuju sastav američkog genotipa Vitis riparia “Gloire de Montpellier”. To je prvi neevropski genom vinove loze koji je sekvenciran, kao i prva podloga. Riječ je o najstarijoj podlozi korištenoj u Francuskoj, koja je otac mnogih drugih podloga koje se trenutno koriste u vinogradarstvu.

Ovaj rad započet 2016., kombiniujući tri komplementarna pristupa, doveo je do potpunog sekvenciranja i komentara. Rezultati imaju posebnost prikazivanja faznog genoma, to jest predstavljanja dvije haplotipske verzije svakog para homolognih hromosoma. Ovo predstavlja mnoštvo dodatnih informacija koje, na primjer, pružaju pristup alelnim i informacijama o tipu strukturnih varijacija. Nešto više od 37.000 gena i ponovljenih nizova (oko 35% genoma sastoji se od prenosivih elemenata) je identifikovano. Zabilješke će pomoći da se identifikuju i drugi elementi, poput mikroRNA, dugih nekodirajućih RNA. Istraživači su takođe napravili prvu komparativnu analizu sa sekvencom sorte Pinot Noir. Primijetili su vrlo veliku srodnost i pored divergentosti evolucije tokom 50 milijona godina. Ove analize će biti dovršene kako bi se očuvale karakteristike gena, njihove razlike, tačke konvergencije i proučili molekularni i genetički mehanizmi koji upravljaju osobinama od interesa u nekoliko predstavnika roda Vitis i njihovu raznolikost.

Konačno, istraživači su čitavoj naučnoj zajednici stavili na raspolaganje „pretraživač genoma“: pretraživač koji može virtualno cirkulisati kroz genom i tražiti gen da bi vizualizirao njegovu lokaciju i pogledao njegov sastav. Uskoro će biti dostupan na web stranici zajedničke istraživačke jedinice Ecophysiology and functional genomics of the vine (Ekofiziologija i funkcionalna genomika vinove loze): https://www6.bordeaux-aquitaine.inra.fr/egfv .

Nanotehnologija ‘Ključ za uklanjanje grešaka u vinu’

Naslov orginala: Nanotechnology ‘Key To Removing Wine Faults’, Researchers Find; Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/;  Objavljeno: 25.07.2019. by Arabella Mileham; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vino, greške u vinu, nanotehnologija

Upotreba sitnih magnetnih nanočestica može biti ključna za uklanjanje grešaka u vunu. Greške u vinu poput dima i djelića pluta mogu se ukloniti lako i sigurno, rekli su istraživači u Australiji, nakon uspjeha u uklanjanju proteina i neželjenih mirisa.

Merlot pod mikroskopom. Credit: Caters News Agency

Prema Wine Australia, istraživači u toj zemlji rekli su da bi nantehnologija – grana tehnologije koja proučava i manipuliše pojedinačnim atomima i molekulama – mogla imati značajan uticaj na vinski sektor i koristiti se za rješavanje niza problema “na molekularnom nivou”. Tim sa Univerziteta u Adelaidi prošle godine uspješno je koristio nanotehnologiju da bi razvio polimer koji bi mogao da ukloni metoksipirazin, jedinjenje za koje se zna da proizvodi aromu zelene paprike u vinu Cabernet Sauvignon. Tim je na polimere pričvrstio magnetne nanočestice koje su potom izvukli pomoću magneta.

Iako je vodeći istraživač, vanredni profesor za oblast Nauku o vinu, David Jeffery, rekao da je polimerima potrebno precizno prilagođavanje i daljnje ispitivanje, posebno za razvoj procesa u toj razmjeri, oni se mogu iskoristiti za uklanjanje dima ili pluta iz vina. Istraživanje je rađeno na osnovu rada tima sa Australijskog instituta za istraživanje vina (AWRI- Australian Wine Research Institute) koji je prošle godine uspješno razvio metodu magnetskog odvajanja koja bi mogla brzo i efikasno odvojiti mutne proteine iz vina tako da ih veže na polimer akrilne kiseline u plazmi obloženoj magnetnim nanočesticama, bez uticaja na fenole.

Dr Agnieszka Mierczynska-Vasilev iz AWRI-a rekla je da je prednost postupka ta što je brz, bez rastvarača, mogao se primijeniti na niskoj temperaturi i nije zahtijevao nikakvu površinsku aktivaciju ili predobradu. Nanotehnologija be se mogla koristiti i za pružanje širokog spektra površinskih funkcionalnosti, rekla je u svom istraživanju, dodajući da je vidjela „svijetlu budućnost“ u vinskom sektoru jer omogućava upravljanje vinom „na molekularnom nivou“. „Uvjerena sam da će nanotehnologija imati značajan uticaj na vinski sektor u budućnosti na područjima kao što su prilagođavanje senzornih svojstava vina radi postizanja boljeg okusa ili teksture ili izmjene hranjivih vrijednosti, što potencijalno nudi koristi i sektoru i potrošačima”, rekla je ona.

Neuromarketing vina

Neuromarketing vina: vijest za sommeliere. Naslov orginala: Neuromarketing del vino: le novità per i sommelier; Izvor: http://www.civiltadelbere.com/; Objavljeno. 26.07.2019. by Anita Franzon; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vino, nauka, neuromarketing

Mjerenje moždanih talasa, širenje zjenica i otkucaja srca omogućava nam da razumijemo principe koji nas vode u izboru boce vina. Visoka tehnologija koja se primjenjuje pri punjenju boce može pomoći profesionalcima u tom sektoru. Stručnjaci za marketing i komunikacije, prodavači i sommelieri: to su poslovi koji započinju kada proizvođač zatvori bocu koja odlazi, kao štap štafete, trkom sprintera i, na kraju, stiže na cilj do onih koji će je otvoriti.

Uloga novih disciplina i tehnologije. Nedavno su discipline poput marketinga i neuromarketinga primijenjene u svijetu vina i podržane visokom tehnologijom izmijenile pravila ove vjekovne štafete kako bi se pomoglo manje iskusnim potrošačima – koji trenutno upravljaju većim dijelom tržišta – u odabiru vinu. U međuvremenu, u sklopu vinske usluge, domen gotovo naučnefantastike, uređaji obećavaju produžiti zadovoljstvo degustacije. Objašnjenje funkcionisanja ovih novih granica povezanih sa najnovijim tehnološkim otkrićima, daju Vincenzo Russo (profesor psihologije potrošača i neuromarketinga za Milan Iulm i naučni direktor istraživačkog centra Behavior and Brain Lab Research) i Andrea Montini (sommelier i diplomirana studentica komunikacija i upravljanje vinom u Alma School in Colorno, Parma).

Analizom pokreta oka (pomoću Eye Tracker) otkrivate šta privlači pažnju potrošača kada gleda reklamnu sliku vina.

Emocije pokreću naše izbore. “Nismo misleće mašine koje se uzbuđuju, nego emocionalne mašine koje misle”. Polazeći od citata neuropsihologa Antonio Damasio (Descartes’ Error, Adelphi 1994, 404 strana), gdje Vincenzo Russo objašnjava kako su u posljednjih pedeset godina studije ekonomije ponašanja i neuronauke (discipline koje su zajedno sa marketingom i psihologijom potrošača dovele do pojave neuromarketinga) pokazale da se ljudi u procesima donošenja odluka prepuštaju afektivnoj dinamici, racionalizaciji i motivišu se sa razlogom za ono što je u stvarnosti odabrano sa osjećajem.

Članak se nastavlja na Civiltà del bere 3/2019. Ako ste digitalni pretplatnik, možete čitati i preuzimati časopis prijavljivanjem . Inače se možete pretplatiti ili kupiti časopis na  store.civiltadelbere.com (zadnji broj je takođe na kioscima). Za informacije: store@civiltadelbere.com