Orchidea

Naslov orginala: ORCHIDEA (Viagra, Wiagra); Izvor: https://xn--csemegeszlk-6bcb.hu/; Slika: Own image Cultivation experiences. Objavljeno: 12.05.2016. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Ruski privatni uzgoj (Pavlovsky). Vrijeme sazrijevanja sorte: kraj avgusta. Roditelji: Talisman x Nistru. Rast: umjereno bujan. Grozd: 400-800 grama kupastog ili cilindričnog oblika, umjereno zbijen. Bobica: 26 x 19 mm. 8-10 grama zelenkasto-žuta, mesnata, sočna, skladnog okusa. Pokožica je tanka. Sadržaj šećera u soku 17,2%, a kiselina 8,4 g/l. Rezidba: dužina luka 6-8 pupoljaka. Otpornost na bolest: iznad prosjeka. Mraz: sorta podnosi do -24° C

Vlastito iskustvo uzgoja: Grozdovi sorte su umjereno rastresiti, prosječno oko pola kilograma. Bobica je ovalna, ponekad okrugla, ujednačene veličine, oplodnja dobra, ponekad sa nekoliko sitnih bobica, mesnata, sočna i ima skladan okus sa povoljnim odnosom šećera i kiselina. Pokožica bobice je tanka, jestiva, sjemenka je manje primjetna. U prosjeku sorta uvijek sazrijeva do početka septembra. Sorta se reže na kratki luk sa 4-6 okaca. Zaštita: dovoljna su 3 prskanja u povoljnim godinama, ali kišnijih ili vrlo toplih, sušnih godina, potrebna su 4-5 prskanja. Sorta koja ne truli, bobice su ponekad napukle, pa ose prave manje ozlijede.

Jedini vinski grafikon koji Vam neće trebati

Naslov orginala: The Only Wine Chart You’ll Ever Need. Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 04.05.2019. by Kristin. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija

Kada tražite idealno vino želite nešto što nudi savršen nivo slasti, ali samo šta to znači?

Grafikon slasti

Pa, biće različito za različite ljude. Možete odabrati bocu vina sa vrlo slatkom procjenom na grafikonu ili ona sa procjenom suva do kosti, ili vam se možda sviđa nešto malo bliže sredini pakovanja. Ako niste sigurni, sada je pravi trenutak da počnete gledati različite tipove vina, kako se rangiraju, a zatim probati nekoliko opcija.

Suvo do kosti nasuprot vrlo slatko. Možda ne mislite o napitku bilo koje vrste kao “suvom od kosti”, ali ako ste ikada vino kategorisali na ovaj način, možda se predomislite. Neka vina zapravo mogu usisati vlagu direktno iz usta i osjećate se kao da ste skoro dehidrirani. Ostala su toliko slatka da možete osjetiti kako šećer prekriva unutrašnjost usta. Naravno, uvijek ima onih vina koja padaju negdje na sredini ili malo bliže jednoj ili drugoj strani grafikona. Samo vi možete odlučiti koji put želite.

Šta čini vino suvim? Dakle, zašto je vino u nekim slučajevima suvo? Profesionalni naučnici o hrani i pisci o vinu na tom rade već godinama i smislili su tri različita aspekta vina koji odlučuju da li je vino suvo ili slatko, kako bi ga bolje smjestili na grafikon. Ova tri aspekta su aroma, tanini i kiselost. Naravno, slatkih vina ima dovoljno, ali u različitim kombinacijama. Povećani tanini će u većini davati više suvi efekat u ustima kada su upareni sa velikom kiselošću, a manje slatka aroma, stvorit će još veći efekat suvoće.

Neka od suvih crnih vina koja možete potražiti uključuju odvažan i gorak okus ili slane okuse, poput vina Tannat, Bordeauxa, Aglianico ili francuski Malbec. Suva bijela vina primarno uključuju arome limuna i minerala i uključuju opcije poput italijanskog vina Pinot Grigio, Gavi, Muscadet, Vinho Verde i Arinto. Ova vina će vam dati suv okus koji možda tražite, ali imajte na umu da se ne šalimo kad kažemo da će vam potpuno isušiti usta i vaše okusne pupoljke na jeziku dok pijete.

Što čini vino slatkim? Po zakonu suprotnosti, znamo da ako potpuno suvo vino ima više tanina, visoke kiseline i slabu slatku aromu, slatko vino mora imati malo tanina, nisku kiselost i veliku slatku aromu, zar ne? Pa, to je samo tako jednostavno. Vina koja imaju slatki okus imaju i slatki miris i kada dobijete nizak nivo kiselosti i nizak nivo suvi tanina, dobit ćete čašu vina koja ima slađi i slađi okus, sve do te zavidne slasti izuzetno slatkog vina.

Ako tražite neka od ovih vrlo slatkih vina, naći ćete crvena vina koja sadrže smokve, grožđice i datule kao najbolje opcije. To su vina Tawny Port i Vin Santo Rosso.

Vrlo slatka bijela vina mogu se sastojati od okusa zlatno grožđice, marmelade od marelice i smokve. Uključuju opcije vina poput White Port, vina Passito, desertno vino Moscatel i Vin Santo. Svako od njih dat će vam težak okus slasti koji tražite i izvrstani su komplimenti sa kiselijim namirnicama. Osim ako, naravno, ne tražite što je moguće više slasti.

Balansiranje. U sredini grafikona nalaze se opcije za suva ili poluslatka vina. Ovo je sjajno za one koji žele malo više ravnoteže, ali imaju tendenciju da se nagnu u jednom ili drugom smjeru. Za crna vina naći ćete poluslatke opcije koje sadrže kandirano voće i cvjetne okuse, poput vina Brachetto D'Acqui, Recioto Della i Valpolicella.

Među bijelim vinima otkrit ćete suva vina sa aromama saća i limuna, poput Chenin Blanc, Kabinett Riesling i Torrontes. Pronaći ćete i poluslatke opcije koje uključuju arome tropskog voća i parfema, poput Moscato. Ovo će vam pružiti malo više balansa koji ćete možda poželjeti za večeru ili srećne trenutke.

Pronalaženje okusa na grafikonu. Različiti aspekti utiču na okus vina, kao što smo pomenuli u grafikonu. Tanini, kiselost i aroma nekog vina pružaju mu izrazito naginjanje prema suvom ili slatkom, pa pogledajte grafikon. Tanini su povezani sa načinom na koji se vino osjeća na jeziku. Oni čine da se vino osjeća suvo ili ne mijenjajući nivo gorčine i adstriniranosti vina. Za neke nije potrebno puno tanina da bi se prepoznao efekat, ali druga nemaju isti nivo osjetljivosti.

Kiselost je još jedno područje gdje ćete primjetiti razliku prema slatkom ili suvom. To je zato što viši nivoi kiselina probijaju slatke aspekte vina ili bilo šta drugo po tom pitanju. Ako imate slatko, želite da dodate barem malo kiselog da uravnotežite. Nije dovoljno i dobijete nešto vrlo slatko; previše i dobijate nešto vrlo kiselo, ili kiselo, zbog čega je okus suvlji.

Konačno, način na koji nešto miriše može izigrati vašu svijest. Ako vam je nešto slatko, vaše tijelo misli da mora imati slatki okus i to djeluje u korist slađih vina. S druge strane, ako nešto miriše kiselo, osjetit ćete kiselost čim popijte gutljaj. Vaš um može vas na taj način izigrati ili može poboljšati namjerno okus krajnjeg proizvoda.

Bez obzira koji tip vina tražite, možete ga pronaći među crvenim ili bijelim, uz suvu ili slatku opciju. Takođe možete isprobati nekoliko različitih tipova koji se naginju u bilo kojem smjeru. Slatka vina se razlikuju od polusuvih do vrlo slatkih, a suva se vina razlikuju od potpuno suvih, pa sve do suvih do kosti. Zato koristite grafikon kao pomoć.

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Priprema vinove loze za zimski odmor

Upravljanje vinogradom nakon berbe: priprema vinove loze za zimski odmor. Naslov orginala: Post-harvest Vineyard Management: preparing vines for resting. Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Slike: Montalcino Report and Van der Lee Vineyard.  Objavljeno: 12.09.2018. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatovic. Ključne riječi: vinograd, vinova loza, đubrenje, navodnjavanje, zimsko mirovanje

Nakon što se grožđe obere i sigurno »uskladišti u vinariji«, 🙂 vrijeme je za posljednje aktivnosti upravljanja vinogradima prije nego što vinova loza uđe u period mirovanja. Kako je svaki vinograd drugačiji, njime se treba upravljati prema njegovim specifičnostima, međutim, postoje neke opšte smjernice za upravljanje vinogradom nakon berbe. One omogućuju vinogradarima da pripreme vinovu lozu za odmor, kao i da osiguraju dobru sledeću berbu.

Zaključak. Nakon berbe vinogradari mogu brzo zaboraviti na vinovu lozu i usredotočiti se isključivo na postupak proizvodnje vina, ali to lako može uzvratiti udarac. Nedovoljna količina đubriva i vode na kraju sezone može rezultirati niskim nivoom rezervnih ugljenohidrata, nedostatkom makrohranjivih sastojaka i suvim drvenastim tkivima. To može dovesti do zimskih ozljeda čokota, a u proljeće do neravnomjernog kretanja pupoljaka, lošeg i neravnomjernog rasta lastara, pa čak i lošeg zametanja cvasti. Jednom kada se hlorofil u lišću počne raspadati, lišće mijenja boju i više se ne mogu stvoriti rezerve ugljenohidrata.

Stoga osigurajte da je zelena masa čokota što duže zdrava uz dobru kontrlolu nad bolestima i navodnjavanjem u vrijeme nakon berbe. Na taj način će čokoti moći proizvesti dovoljne rezerve ugljenohidrata prije pada lišća. Dobro upravljanje vinogradima nakon berbe presudno je za pripremu vinove loze za zimski odmor i plodan rast u proljeće sledeće vegetacije.

Šta je VDP?

Naslov orginala: What is the VDP? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/;  Objavljeno: 16.09.2019. by Chris Wilson.  Slika: image: https://keyassets.timeincuk.net/; Prevod: Dragutin Mijatović.  Ključne riječi: vino, označavanje, Njemačka

Možda zvuči kao nekakva tajna organizacija, ali VDP je njemačka vinska grupa koja predstavlja mnoge od najboljih proizvođača u zemlji.

VDP logotip, stilizovani orao sa grozdom grožđa

Verband Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) je njemačka organizacija koja promoviše vrhunska vina i vinarije u zemlji. Pod jednim transparentom objedinjuje 197 najboljih njemačkih vinarija; nudeći garancije za kvalitet i prinos.

Osnovana 1910. od strane gradonačelnika Trira Alberta von Bruchhausena, tadašnji cilj VDP-a bio je okupiti proizvođače pod kišobranom ‘standarda kvaliteta’ kako bi im olakšavao bolju prodaju vina na aukcijskom tržištu. Danas okuplja najbolje njemačke vinarije iz svih 13 vinskih regija zemlje sa zajedničkim ciljem promocije najviših nivoa kvaliteta u njemačkoj vinskoj industriji. Članovi za kontrolu kvaliteta moraju se pridržavati strogih pravila, uključujući niske prinose, veće ponderisanje, selektivnu ručnu berbu i petogodišnju inspekciju. Članovi VDP-a imaju pravo koristiti logotip VDP-a, stilizovanog orla sa grozdom grožđa, na vratu i etiketama svojih boca. Takođe imaju pristup klasifikacijama za VDP „Erste Lage“ i „Grosse Lage“ za vrhunska suva vina koja ispunjavaju uslove kvaliteta. Ova vina podliježu panel degustacijama, moraju imati najveći prinos od 50 hl/ha, grožđe se mora ručno brati a vino proizvoditi od tradicionalnog grožđa na provjerenim lokalitetma.

Trenutno ima 197 članova, u odnosu na 161 u 1990. godine kada su utvrđena trenutna pravila. U to vrijeme 128 vinarija pridružilo se grupi, a 92 su napustili. Članstvo je putem poziva samo sa proizvođačima poznatim po dugogodišnjem kvalitetu i opredjeljenju za izvrsnost na lokalnom i globalnom nivou. Članovi se mogu isključiti iz VDP-a ako tokom petogodišnje inspekcije ne ispunjavaju standarde organizacije.

Klasifikacije. Kao i prva dva nivoa – Erste Lage i Grosse Lage – postoje još dva niža nivoa na skali klasifikacija VDP-a, Ortswein i Gutswein.

  • Gutswein: To su često prva vina poslije berbe koja se flaširaju i prodaju i vide se kao proizvođački trendovi za novo godište. Moraju dolaziti od grožđa vinarije koja proizvođačima daje slobodu da eksperimentišu i dodaju nove inovacije.
  • Ortswein: Vina koja odražavaju regionalnost. Grožđe mora doći iz jednog određenog sela i pružiti osjećaj izražavanja tog određenog lokaliteta. Koriste se samo regionalne sorte grožđa i mnoga od tih vina potiču sa više različitih mjesta Grosse Lage ili Erste Lage.
  • Erste Lage: Premier Cru vino iz prvoklasnih vinograda u kojima se mogu pronaći optimalni uslovi za uzgoj. Vina se moraju uzgajati i proizvoditi sa ciljem održivosti i tradicije.
  • Grosse Lage: Oznaka za najkvalitetnije njemačke vinograde. Složena – velika Cru vina koja izražavaju pojedinačni lokaliteti i poznata su po svojom potencijalnom dugovječnosti. Suva vina u ovoj kategoriji poznata su kao Grosse Gewächs.

Pravila za Riesling. Oko 5% njemačkih vinograda uključeno je u VDP klasifikaciju, što čini oko 7,5% prometa njemačke vinarske industrije. Riesling je najvažnija sorta grožđa među proizvođačima VDP-a sa 55% svih VDP vinograda zasađeno je sortom Riesling u poređenju sa 23% u cijeloj Njemačkoj.

Statistical Report on World Vitiviniculture

Izvor: http://www.oiv.int/public/medias/6782/oiv-2019-statistical-report-on-world-vitiviniculture.pdf

OIV – 2019 World Vitiviniculture Situation, OIV Statistical Report on World Vitivinculture.

Podaci Međunardnog ureda za vinovu lozu i vino (OIV) o stanje vinogradarstva i vinarstva u Svijetu za 2018. godini dato je u PDF prilogu. Preglednost podataka nam omogućava da na vrlo lak način saznamo gdje su najveće površine pod vinogradima, gdje se proizvodi najviše grožđa, ko proizvodi najviše vina, ko pije najviše vina itd.

Studija genoma vinove loze otkriva tragove divlje prošlosti

Naslov orginala: Genomic study reveals clues to wild past of grapes. Izvor: https://phys.org/; Objavljeno: 02.11.2017. by University of California. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: nauka, genetika, vinova loza

“Podaci govore da su ljudi sakupljali plodove vinove loze u divljini vjekovima prije nego što su je počeli uzgajati”, kaže saradnik studije Brandon Gaut, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCI (University of California, Irvine). Istraživanje je takođe otkrilo ključne genetske promjene tokom pripitomljavanja koje su i danas vidljive u plodu, poput grožđa sorte Grenache koje se uzgaja u južnoj Francuskoj.

Prije otprilike 22.000 godina, kada su se ledene ploče koje su pokrivale veći dio Sjeverne Amerike i Evrope počele povlačiti, ljudi su počeli konzumirati plodove koji danas donose radost milionima ljubitelja vina širom svijeta: grožđe. To je ono u što vjeruju evolucijski biolog Brandon Gaut  (Kalifornijski univerzitet, Irvine) i biljni biolog Dario Cantu (UC Davis). Uporedili su sekvencirane genome divlje i pripitomljene evroazijske loze i otkrili dokaze da su ljudi možda jeli grožđe čak 15.000 godina prije nego što su vinovu lozu pripitomili kao poljoprivrednu kulturu. “Kao i većina biljaka, smatra se da se i vinova loza uzgajala prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, ali naš rad ukazuje da ljudska umiješanost u proizvodnji grožđa možda prethodi tim datumima”, kazao je Gaut. “Podaci govore kako su ljudi vjekovima skupljali grožđe u divljini prije nego što su ga kultivisali. Ako smo u pravu, ovo otkriće dodaje se malom, ali rastućem nizu primjera kako su ljudi imali velik uticaj na ekosisteme prije početka organizovane poljoprivrede. “

Studija se pojavljuje u online časopisu Zbornik nacionalne akademije nauka (Proceedings of the National Academies of Sciences). Danas je vinova loza jedna od ekonomski najvažnijih hortikulturnih biljaka na svijetu, ali pregledom evolucijskih podataka naučnici su otkrili da se populacija vinove loze neprestano smanjivala do razdoblja pripitomljavanja, kada se vinova loza počela uzgajati i od grožđa proizvoditi vino. Dugo opadanje moglo bi odražavati nepoznate prirodne procese, ili može značiti da su ljudi počeli upravljati prirodnim populacijama mnogo prije nego što su ih zapravo pripitomili. Gaut je rekao da podaci studije takođe ukazuju na to da je izmjena nekoliko važnih gena tokom pripitomljavanja ključna prekretnica sastava ploda. Ti su geni uključivali i neke gene koji su uključeni u određivanje pola i druge koji su se prvenstveno odnosili na proizvodnju šećera. Te su promjene pomogle u definisanju grožđa kakvog ga danas poznajemo i vjerovatno su doprinijele širenju vinove loze širom drevnog svijeta.

Osim toga, istraživači su otkrili da moderni genomi vinove loze sadrže više potencijalno štetnih mutacija nego što su to imali divlji preci. Oni se nakupljaju zahvaljujući klonskom razmnožavanju, što je zapravo razmnožavanje umnožavanjem genetski identičnih kopija pojedinih biljaka. Grožđe (Vinova loza) se vjekovima umnožava klonskim razmnožavanjem, jer omogućava da se genetski identične jedinke sorte Cabernet sauvignon ili Chardonnay uzgajaju širom svijeta. Identifikacija ovih potencijalno štetnih mutacija može se pokazati korisnim uzgajivačima grožđa.

Vino u limenci

Naslov orginala: Radius Trend: Canned Wine. Izvor: https://www.theiwsr.com/Objavljeno: 02.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pakovanje, limenka, trend

Vino u limenci razvilo se od novosti do poznate kategorije jer mlađi potrošači odbacuju vjekovnu tradiciju i prihvataju praktičnost, održivost i kontrolu količine pića.

Šta pokreće trend prema vinu u limenkama? Opšti odgovor su milenijski potrošači, koji sve više biraju vino nego pivo. Dok mladi potrošači prate više prodajnih kategorija, vinska industrija se usmijerava na svoje stavove i prednosti.

Praktičnost. Milenijci vino smatraju opuštenim društvenim napitkom koji stoji pored piva i koktela u mnoštvu društvenih prilika; za ove mlađe potrošače vino nije samo za uparivanje sa hranom i proslavu: ono je prikladno za plažu, na muzičkim festivalima, za ljuljuškanje u bazenu, navijanje na fudbalskoj utakmici ili na vrhu dugog planinarenja. Za milenijumske potrošače vino je svuda prikladno i zato im treba ambalaža koja može ići bilo gdje.

Manji formati. Milenijsko tržište je visoko angažovano u zdravstvu i wellnessu, jer trend utiče na alkoholnu industriju na više načina. Ova grupa je glavni pokretač u kretanju prema umjerenosti, što je stavilo niske ABV proizvode u prvi plan i rasvijetlilo potrebu za kontrolom količine pića – veličina limenki u rasponu od 187 ml do 500 ml, vino iz limenke nudi manju količinu pića od standardne boce od 750 ml.  Kao dodatni bonus, ovi manji formati vjerovatno će podstaći takmičenje među avanturističkim potrošačima koji se ne žele obavezati na cijelu bocu vina; ovo je nesumnjivo brži način probijanja na tržište upravo vina u limenci, jer niska cijena limenke (često samo 4 do 7 dolara) olakšava prodaju novim potrošačima.

 Održivost. Svjesni vlastitog uticaja na prirodni svijet, milenijalci traže mogućnost pakovanja koja su ekološki održiva. Limenke su održive na više načina: manji format može smanjiti otpad, pogotovo kod potrošača koji možda neće popiti čitavu bocu od 750 ml prije nego što se njen sadržaj pokvari. Za okolinu je izbor između boce i limenke jasan: aluminijske limenke se lakše isporučuju, što znači da koriste manje fosilnog goriva u tranzitu, što u velikoj mjeri smanjuje uticaj kategorije vina na sredinu u zemlji koja proizvodi najveći dio svog vina na jednoj strani, a zatim šalje na drugi kraj zemlje. Limenke se takođe mogu beskonačno reciklirati i vjerovatnije je da će se reciklirati više nego staklene boce. Prema izvještaju američkog Aluminijum udruženja, gotovo 50% aluminijskih limenki se reciklira u SAD, nasuprot tome staklena ambalaža se reciklira manje od 40%. Kako održivost postaje sve vitalnija tema za potrošače, preduzeća i vlade, limenke će postati još popularnije.

Efekat pivarskog zanata na percepciju formata limenke. Jedno veliko pitanje je ovo: mogu li potrošači vjerovati kvalitetu vina u limenci? Kako se proizvodi lansiraju od strane uglednih proizvođača, poput kalifornijske vinarije Field Recordings, odgovor je oni to rade uspješno. Ovi proizvodi nisu prvi koji su unaprijedili format limenke: proizvođači piva već dugi niz godina prepuštaju format limenke u potrošačke misli. To je podstaklo očekivanja za pristupačne premijere i povećalo male limenke osim kod bezalkoholnih pića i domaćih lagera, što je otvorilo put i za limenke za vino

Ključ prodaje. Vođeno milenijumskim prednostima, vino u limenci je u porastu u SAD. Kategorija, vino u limenci, je eksponencijalno poraslo u prodaji u protekle dvije godine. Manji format limenke rješava mnogo potrošačkih želja, uključujući umjerenost i kontrolu količine pića; pokretnost; održivost i smanjenje otpada; jednostavnost testiranja i pristupačnost.

Nova tehnika održavanja vinograda

Nova tehnika održavanja vinograda tokom vegetacije kako bi se odgodilo sazrijevanje grožđa. Naslov orginala: Nouvelle technique de gestion de la végétation du vignoble pour retarder la maturation du raisin. Izvor: https://www.infowine.com/fr/; Objavljeno: 07.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, ampelotehnika, berba grožđa

Nove tehnike upravljanja vegetacijom u vinogradu, poput kasnog i jačeg orezivanja lastara, mogu odgoditi sazrijevanje grožđa za 15 do 20 dana. Moguće je odgoditi sazrijevanje grožđa otprilike mjesec dana kombinovanjem ove dvije tehnike. Ovo kašnjenje sazrijevanja dovoljno je za odlaganje datuma berbe, dok uslovi sredine u većini vinskih regija ne postanu hladniji.

Ali u izuzetno toplim regijama, kao što su regije IV i V po Winklerovom indeksu, sa više od 1.950°C u periodu između aprila i oktobra, berba grožđa se odvija početkom avgusta (kao na primjer: Montilla-Moriles i Ribera del Guadiana, Španija). U tim slučajevima, ako bi kašnjenje sazrijevanja bilo oko mjesec dana, berba bi se dogodila početkom septembra kada su temperature još uvijek visoke. Za “dobijanje hladnijih uslova” trebalo bi odgoditi sazrijevanje grožđa za dva do tri mjeseca, ali gore navedene tehnike nisu dovoljne za tako dugo vremensko odgađanje.

Predložena nova tehnika odgađa sazrijevanje grožđa za najmanje dva mjeseca, a zasniva se na ubrzavanju razvoja lastara iz novoformiranih pupoljaka. Ovo je interesantan način prevazilženja problema globalnog zagrijavanja u posebno toplim vinskim regijama. Bazirana je na orezivanju lastara u junu*, ostavljajući nekoliko nodusa kako bi se ubrzao razvoj novih pupoljaka. Osim ostavljanja lastara na željenoj visini, potrebno je ukloniti lišće, okca i cvasti ili grozdove na ostalim nodusima.

Prvi ogled proveden u Španiji na ovoj način započeo je 2015. Opšti cilj je bio proučiti tehniku ​​“prisiljavanja” kretanja okaca i utvrditi optimalni vremenski period tretiranja, uzimajući u obzir razvoj loze i kašnjenje sazrijevanja grožđa.

*Orezuju se zeleni lastari između drugog i trećeg nodusa (čvora) i u različitim fenološkim fazama (od faze G do faze K, prema sistemu Baillod i Baggiolini,

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Vinski kondomi – ali oni nisu ono što Vi mislite da jesu

Naslov orginala: Nu kan du köpa vinkondomer – men de är inte vad de verkar vara;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slike: Firebox;   Objavljeno: 06.11.2016. by Antonia Backlund;  Prevod: Dragutin Mijatović

Kondomi imaju mnogo dobrih osobina, ali ovaj vinski kondom, vjerovatno je izuzetan. Korištenje zaštite u obliku kondoma uvijek je dobra ideja – čak i na vašem vinu, očito, piše Metro UK. Ova nova kompanija nudi svoju zaštitu za vaše vino. Čak kažu da je to najbolji način da ponovo povratite svoje vino. Dakle kondom čini da vaše otvoreno vino ostane duže svježe.

Sve što trebate učiniti je otvoriti zlatni paket i uzeti lijepi crni kondom. Tada ga stavite preko svoje boce vina. Kondom se prilagođava pravilnom obliku i veličini boce kako bi stvorio potpuno zaštitu od vode i nepropusnosti za vazduh. Nadalje, nevjerojatno ih je lako nositi sa sobom ako vam zatrebaju.

Kako zaustaviti fermentaciju tokom proizvodnje vina

Naslov orginala: How to Stop Fermentation During Winemaking;  Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 18.03.2019. by Avery; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, fermentacija, proizvodnja vina, vino

Konačna slast ili suvoća vina zavisi o tome koliko preostalog šećera iz grožđa ostaje nakon završene fermentacije. Ovdje će se objasniti kako ovaj proces funkcioniše i kako zaustaviti fermentaciju u proizvodnji vina. Stručnjaci uopšteno preporučuju da pustite fermentaciju na prirodnu krajnju tačku, čak i kod domaćeg vinarstva. Ipak, evo nekoliko metoda u slučaju da ih želite isprobati.

Proizvodnja vina – Fermentacija. Nakon berbe grožđe se mulja (gnječi) tako dobijen grožđani sok može se pretvoriti u vino fermentacijom-vrenjem. Ovu hemijsku reakciju postižu kvasci u kljuku, a to je svježa mješavina soka od grožđa, pokožice i sjemenki (ili u soku bez čvrstih dijelova bobice). Kvasci mogu biti divlji, kvasci iz vazduha koji su prirodno povezani sa grožđem. Kvasci se takođe mogu namjerno dodati tokom procesa proizvodnje vina. Tokom fermentacije, kvasci koriste šećere grožđa, pretvarajući ih u etanol i oslobađajući ugljen dioksid. Ovaj etanol je alkohol u vinu, naravno. Kako se sadržaj alkohola povećava, sadržaj preostalog šećera opada, što vino na kraju čini suvim. Ravnoteža tih procesa kontroliše konačnu slast vina.

To takođe znači da količina raspoloživog šećera u širi (moštu) diktira koliko će alkohola biti u vinu na kraju procesa. Grožđe sa nižim sadržajem šećera će generalno dati vina sa manjim sadržajem alkohola. Neke sorte vinove loze imaju prirodno niži sadržaj šećera. Sadržaj šećera u grožđu raste kako grožđe dozrijeva na čokotu. Ovo je dio razloga zašto je vrijeme berbe grožđa toliko kritično. Prerano obrano grožđe znači propuštanje vrijednih šećera.

Zato postajete crveni u licu kada pijete vino

Naslov orginala: Därför blir du röd i ansiktet av att dricka vin;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Objavljeno: 04.02.2017. by Peggy Billefalt;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključe riječi: vino, histamin, alergija

Mnogi pate od crvenila kada piju vino. U vinu se nalazi materija koja oslobađa histamin. Crveno vino je lošije nego bijelo.

Da li ste jedan od onih koji crven sjedi na žurci nakon par čaša vina? Otkrili smo zašto! Nakon nekoliko čaša vina, mnogi osjete kako lice počinje pulsirati, a kad se pogledate u ogledalo shvatite da vam je lice potpuno crveno. Ne pomaže otvoriti prozor ili pokušati otkriti zašto je odjednom postalo toliko vruće. Novosti24 su sa razlogom razgovarale sa Kai Knudsen, starijom predavačicom i glavnom doktoricom na odjelu za anesteziologiju i intenzivnu njegu bolnice Sahlgrenska, sagovornikom dobro upućenim u pitanja koja se tiču alkohola.

– Prvi razlog je što dolazi do širenja krvnih sudova (vazodilatacija) kad pijete alkohol, takođe dolazi do povećane cirkulacije krvi i crvenila, kaže Kai Knudsen. I zašto se to događa češće kada se pije vino? Supstanca koja se zove histamin oslobađa se kada imate alergijsku reakciju. U vinu postoje materije koje olakšavaju oslobađanje histamina, što može izazvati alergijsku reakciju, poslije čega jednostavno dobijete crvenilo, kaže Kai Knudsen. Šta možete učiniti u vezi s tim?

– Prirodni odgovor je ne piti alkohol, ali u protivnom možete odabrati vina koja ne oslobađaju toliko histamina, na primjer, crvena vina su obično lošija od bijelih, kaže Kai Knudsen. S oprezom ističe kako se ne preporučuju lijekovi za alergiju, antihistaminske tablete. Kao i obično, trebali biste pokušati izbjegavati miješanje lijeka i alkohola.

Međunarodna razmjena istraživača

Naslov orginala: EU wine researchers to gain expertise in Australia;  Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/;  Objavljeno: 05.09.2019. by Andrew Spence;  Prevod: Dragutin Mijatović

Jedanaest evropskih naučnika iz oblasti vinarstva podijelit će svoju stručnost sa australijskim kolegama iz Instituta za istraživanje vina Adelaide, kao dio velikog programa razmjene koji finansira EU (Evropska unija).

Konzorcijum od 13 članova međunarodne organizacije za istraživanja u oblasti proizvodnje grožđa i vina Oenoviti International, uključujući AWRI (Australian Wine Research Institute), dobio je 1,4 miliona dolara finansijskih sredstava (874.000 eura) kako bi 39 istraživača iz oblasti vinarstva iz zemalja EU moglo provesti ukupno 190 mjeseci u industrijskim organizacijama širom svijeta.  Zemlje učesnice među kojima su Argentina, Italija, Južna Afrika, Čile, Francuska, Španija i Australija bit će domaćini istraživačima između 2019. i 2023. godine. Program ima za cilj poboljšanje saradničke mreže, olakša razmjenu znanja i izgradi lične odnose unutar međunarodne zajednice za oblast istraživanje grožđa i vina, što će imati za rezultat trajnu korist za ljude i organizacije uključene među svjetske proizvođače vina.

AWRI sa sjedištem u Adelaide u Južnoj Australiji, odgovorn je za polovinu australijske proizvodnje vina i oko 80% vrhunskih australijskih vina. Generalni direktor AWRI-a, Dan Johnson, rekao je da se očekuje da će 11 istraživača iz Francuske, Portugala i Španije provesti vrijeme u Adelaide, koji je i veliki vinski centar, u sklopu ovog međunarodnog programa razmjene. „AWRI je presretan što je dio ove uspješne ponude“, rekao je dr Johnson. „Naučnici AWRI raduju se što će podijeliti svoje znanje i učenje sa istraživačima visokog kalibra.“

Oenoviti International je mreža posvećena istraživačkoj izvrsnosti i obrazovanju u oblasti vinogradarstva i enologije. Mreža uključuje više od 55 partnera širom svijeta, a koordinira je Univerzitet Bordeaux – Institut des Sciences de la Vigne et du Vin. Koordinator programa, prof. Pierre-Louis Teissedre rekao je da je uspjeh aplikacije za finansiranje pokazao snagu međunarodnih istraživačkih mreža poput Oenoviti International. “Kada naučnici iz oblasti proizvodnje grožđa i vina iz cijelog svijeta rade zajedno i dijele svoju stručnost i znanje, postoje pozitivni ishodi za sve zemlje koje se bave proizvodnjom vina.”