Biodinamička vina i promijenjeni ekosistem

Naslov orginala: Biodynamic Wines and Changed Ecosystem. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, ekosistem, biodnamičko vino

Sa vremenom koje prolazi, zdravlja svjesni, ljubitelji vina kreću se ka trendu pijenja čistog vina.

Zamislite kako pijete čisto i bistro vino, koje se sačuvalo od neprirodnih okusa tih umjetnih pesticida i drugih hemikalija, uz pomoć ljubaznih vinara, koji vode računa o svom interesu i zdravom načinu života! Kakav bi to mogao biti zadovoljan i lijep osjećaj!

Štaviše, od velike važnosti je i suosjećanje vinara da naš ekosistem treba dugoročno učiniti održivim i zdravim, vodeći vinogradarstvo na potpuno prirodnoj osnovi, koristeći organsko stajsko đubrenje, zavisno od temperatura, ne zagađujući tlo i dajući mu vrijeme da odmori nakon svake berbe itd., samo su neki od postupaka koji ne samo da vino čine čistim već i ostavljaju okolinu da diše u svom prirodnom ambijentu.

I to je razlog zašto kažemo da će ljubitelji vina uvijek voljeti vino, ali ono što ih čini izuzetno raspoloženim kad piju to vino, jeste ono kada je vino ništa drugo nego čisto, proizvedeno od prirodnih blagoslova i uz naporan trud vinara. Vino je kraljica svog vlastitog grožđa, širom svijeta. Klasifikacija tog vina znači, da okus vina treba da bude profinjen i čist.

Zvuči prilično dobro, vina koja se temelje na čistoći, sa vrlo malom razlikom od razvoja vinograda, gdje se uzgaja grožđe. Eko okruženje vinograda je najvažnije. Sve je to što treba. Sve je u tome kako vodite vinogradarstvo, kako hranite čokote. Vrijeme će u kasnijem procesu determinisati, da li će to biti čisto vino ili ne. Pod tim standardima čistoće spadaju dva tipa vina, naime, organsko vino i biodinamičko vino.

Ovdje su dva tipa takvih vina: Organska vina i Biodinamička vina

Organska vina. Kada govorimo o organskom vinu, kao što samo ime govori, to je novovjekovno vino, kojem vinari teže da daju veći značaj dok ga proizvode, jer je to „novo zdravlje“. Omogućiti oduševljenim ljubiteljima vina zdravo vino koje neće biti ništa drugo nego trešnja na torti!

Prema Fox sajt vijestima, vino El Dorado iz Kalifornije jedan je od takvih primjera gdje grožđe prima potpuno sunčevu svjetlost, a hladne temperature omogućuju mu punu zrelost, štiteći ga od bilo kojeg kiselog okusa. Ovdje vidimo kako je prirodi dopušteno da izvršava svu svoju dužnost. Organska vina uglavnom ne sadrže sintetičke pesticide i druge falsifikate, ali ponekad su u nekim slučajevima tu sulfiti (sumpor dioksid) potrebni da se spriječe štete nastale od bakterija, insekata u vinogradu i da se poveća oksidacija. To znači da sva organska vina nisu toliko organska, mada su samo sulfiti, dodali nešto umjetnog. Ipak, dilema je, da li vino klasifikovati organsko jer su dodani sulfiti jedini vještački elementi koji idu u vinograde.

Dakle, ovo je mala prepreka pri nazivanju vina organskim ili ne samo zato što se dodaje mali nivo sulfita. Međutim, vina koja nisu u potpunosti prirodno uzgojena, ne uključuju se u SDA (United States Department of Agriculture) etiketu prema kojoj vino mora da potpuno organsko.

Biodinamička vina. Sljedeća na redu su biodinamička vina. Ova vina su upravo najčišće takvog tipa. Imaju privilegiju da na svoje boce stavljaju etikete USDA vina, a certifikovana su i od strane Demeter International (najveća je certifikacijska organizacija za biodinamičku poljoprivredu). Kao što istorija kaže, austrijski filozof Rudolf Steiner bio je začetnik biodinamičke poljoprivrede ranih 1920-ih. Bavio se biodinamičkim uzgojem vodeći računa ne samo o grožđu, već i o cijelom ekosistemu – insektima, kvalitetu tla, životinjama, vodi, koristeći prirodne minerale, itd.

Kao što se može vidjeti uzgoj se obavlja bez ikakvih hemikalija ili pesticida, nula dodataka kvasca, čime je konačni plod rezultat napornog rada prirode. Biodinamičko vino može se nazvati vinom koje uzima u obzir grožđe, ljude, životinje, zvijezde i svemir! Jedan takav primjer na web stranici Feed me Phoebe je grožđe Tangent Albarino uzgajano u Kaliforniji koje je certifikovano kao održivo za sposobnost snabdijevanja u praksi. I zato je biodinamičko vinogradarstvo „duhovno vinogradarstvo“. Astrološki faktori i lunarni ciklusi prema vjerovanju uzimaju se u obzir, čineći da nijedan korak nije ostao neuređen u proizvodnji vina da bi se odustalo od proizvodnje vina na način koji dopunjava ekosisteme čineći ih zdravima i iscijeljenim iznutra. Poseban biodinamički kalendar koristi se i za određivanje sjetve, berbe voća. Nakon analize ova dva popularna tipa vina koja se proizvode prema prirodim uputama, aspekt održivosti nam često padaju na pamet. Povećavajući činjenicu da ovi tipovi vina smanjuju upotrebu hemikalija ili pesticida, postaje izvjesno da na jedan ili drugi način pomažu okolini da ostane prirodna-netaknuta, što ukazuje da će se povećavati u budućnosti. Nakon svih analiza plodnosti tla, vodostaja, kvaliteta vode, sve je prirodno, to treba zadržati u najboljem redu.

Ovdje biodinamičko vinarstvo može biti usko povezano sa održivim razvojem koji se odvija u vinogradima tokom uzgoja grožđa. Biodinamičko vinarstvo usredotočeno je na gotovo prepuštanje rasta grožđa u ruke prirode, prihvatanje svih prirodnih pojava i oslanjajući se na prirodne komponente kao što su kvalitet tla, voda, rasprostranjenost insekata da se same oblikuju. Dakle, to čini životno održiv uzgoj grožđa, zajedno sa kompletnim organskim vinom bez ijednog nivoa sulfita. Jedan veliki primjer je jedna vinarija, koja je vrhunski proizvođač održivih vina, koja uzima u obzir „put grožđa do boce“ prema web stranici projekta klimatske stvarnosti okruga Sonoma, smještenom na sjeveru San Francisca. Oni su prihvatili klauzulu o životnoj održivosti, vrlo ozbiljno i pažljivi su prema radu sve više i više, provodeći metode na kojima se okolina može održati, a da ujedno pomaže i uzgoju grožđa!

Kalifornija je regija koju često zahvata suša, pa je očuvanje vode i održavanje njenog kvaliteta ono što okrug Sonoma želi učiniti. Korištenje solarne energije, umjesto normalne energije za pokretanje pumpi za navodnjavanje, je doprinos prirode za pomoć u uzgoju čistog grožđa. To pokazuje koliko su čisti pristupi vinogradarstvu, ali i da se cijeli ekosistem uzima u obzir sa nastojanjem da se priroda iskoristi na najbolji način, iako se osnovni prirodni resursi koriste, oni nisu degradirani kako bi povećali svoju vrijednost, a zauzvrat dali rezultat koji se očekuje.

Ove prakse stvaraju ekosistem koji je sebi dovoljan za rast ili čak da se smanjuje do nekog nivoa za svoje dobro. Ove se prakse kreću prema ekosistemu kojem je dopušteno da ga sam, u svoje dobro, obrađuje, raste ili čak dovodi do nekog novog nivoa. Dakle, za vinsku industriju interes za održive prakse uzgoja grožđa predstavlja veliki doprinos u dugoročnom posmatranju ekosistema i klime, kao i omogućavanju poboljšanja sadašnjeg scenarija proizvodnje vina. Ova praksa će voditi ka održivom životu prirodnih elemenata koji se koriste. Sve u svemu, organsko vinarstvo i biodinamičko vinarstvo su one metode koje vode prema održivim stazama.