Orchidea

Naslov orginala: ORCHIDEA (Viagra, Wiagra); Izvor: https://xn--csemegeszlk-6bcb.hu/; Slika: Own image Cultivation experiences. Objavljeno: 12.05.2016. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Ruski privatni uzgoj (Pavlovsky). Vrijeme sazrijevanja sorte: kraj avgusta. Roditelji: Talisman x Nistru. Rast: umjereno bujan. Grozd: 400-800 grama kupastog ili cilindričnog oblika, umjereno zbijen. Bobica: 26 x 19 mm. 8-10 grama zelenkasto-žuta, mesnata, sočna, skladnog okusa. Pokožica je tanka. Sadržaj šećera u soku 17,2%, a kiselina 8,4 g/l. Rezidba: dužina luka 6-8 pupoljaka. Otpornost na bolest: iznad prosjeka. Mraz: sorta podnosi do -24° C

Vlastito iskustvo uzgoja: Grozdovi sorte su umjereno rastresiti, prosječno oko pola kilograma. Bobica je ovalna, ponekad okrugla, ujednačene veličine, oplodnja dobra, ponekad sa nekoliko sitnih bobica, mesnata, sočna i ima skladan okus sa povoljnim odnosom šećera i kiselina. Pokožica bobice je tanka, jestiva, sjemenka je manje primjetna. U prosjeku sorta uvijek sazrijeva do početka septembra. Sorta se reže na kratki luk sa 4-6 okaca. Zaštita: dovoljna su 3 prskanja u povoljnim godinama, ali kišnijih ili vrlo toplih, sušnih godina, potrebna su 4-5 prskanja. Sorta koja ne truli, bobice su ponekad napukle, pa ose prave manje ozlijede.

Devet otpornih sorti grožđa uskoro u vinogradima

Naslov orginala: Neuf cépages résistants bientôt dans les vignobles du Gard; Izvor: https://www.francebleu.fr/; Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/; https://sibbus.com/; Objavljeno: 12.07.2019. by Marianne Naquet; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, nove sorte

Federacija Gardoise des vins IGP-Indications Géographiques Protégées (zaštićeno geografsko porijeklo) uvodi devet novih sorti grožđa: otpornih na bolesti. Prava inovacija za zdravu sredinu.

 Gard, Francuska. Federacija Gardner IGP vina (IGP Gard, IGP Cévennes, IGP Coteaux of Pont du Gard) u svoj sortiment integriše devet novih sorti grožđa. To su Floreal (Villaris x  Mtp 3159-2-12), Voltis (Villaris x Mtp 3159-2-12), Artaban (Mtp 3082-1-42     x Regent), Vidoc (Mtp 3082-1-42 x Regent), Cabernet Blanc (Cabernet Sauvignon x mješavina polena), Cabernet Cortis (Cabernet Sauvignon x (Merzling x (Zarya Severa x Muskat Ottonel))), Muscaris (Solaris x Muskateller), Souvignier (Cabernet Sauvignon x Bronner), Soreli (Tocai friulano x 20/3). Za stvaranje sorte potrebno je u prosjeku petnaest godina.

Sorte su rezistentne na bolesti. Koje su karakteristike sorti? Otporne su na tri glavne bolesti: plamenjaču, pepelnicu (oidium), crnu trulež. Ove tri gljive obično napadaju vinovu lozu i oštećuju bobice grozda. Ukratko ovih devet sorti su tolerantne na ove bolesti.

Manje tretmana. Vinogradari će koristiti manji broj tretiranja protiv bolesti, to je mnogo pogodnija ekološka proizvodnja grožđa. “Mislim da je to revolucija u vinogradima, u vinu možemo imati “nula” rezidua pesticida, jer se izbjegavaju hemikalije”, kaže Christophe Aguilar, vinar u opštini Bezouce i dodaje sledeće godine sadim sortu Floreal. Još jedna prednost sorti: manje su osjetljive na sušu.

“Preopznatljivi novi okusi”. Nove sorte grožđa, novi okusi. Bijele sorte, Floréal ima mirise tiola, Voltis je neutralniji i sa više kiselosti. Crne sorte, Artaban prilično voćni, manje slasti i kiselosti, Vidoc snažniji, robusniji, sa laganim začinjenim notama. “Ovo su okusi osjetljiviji od onih koje poznajemo”, objašnjava Christophe Aguilar, vinar i predsjednik IGP Coteaux Pont du Gard.

Vrijeme preispitivanja uzgoja tradicionalnih sorti

Naslov orginala: Giving tradition a nudge in the vineyard; Izvor: https://www.goodfruit.com/; Objavljeno: 10.07.2019. by Kate Prengaman; Prevod: Dragutin Mijatović

Nova generacija sorti vinove loze otpornih na bolesti pokazuje znake povećanog prihvatanja u Europi. Francuski Nacionalni institut za istraživanja u poljoprivredi, INRA, dao je u proizvodnju četiri nove sorte vinove loze koje su otporne na pepelnicu i plamenjaču, nudeći proizvođačima priliku da smanje primjenu fungicida sa više od deset puta tokom godine na samo par puta. Upis sorti u zvanični francuski katalog, koji ne uključuje tradicionalne francusko-američke hibride, sugeriše novu mogućnost za vinogradare da riješe probleme sa kojima se suočavaju gajeći tradicionalne, cijenjene sorte vinove loze.

U vrhunskom vinskom svijetu hibridno grožđe je dugo imalo loš imidž, ali postoje znaci sve veće prihvaćenosti nove generacije hibrida otpornih na bolesti. Za razliku od skoro svih drugih kultura, vinogradari imaju tendenciju da izbjegavaju nove sorte u korist tradicionalnih kultivara uzgajanih u Evropi prije više vjekova, uprkos činjenici da su veoma podložne gljivičnim bolestima iz Novog svijeta, naime pepelnici i plamenjači. Domaće loze u Sjevernoj Americi imaju mnogo veću otpornost, jer su evoluirale zajedno sa patogenima, a uzgajivači su to iskoristili, kroz hibridizaciju, više od jednog vijeka. Takvi hibridi pomogli su evropskim vinogradarima da se ponovo povrate nakon filoksere. Ali podloge otporne na filokseru i moderni fungicidi omogućili su vinogradarima širom svijeta da uspješno gaje sorte Vitis vinifera i tako udalje hibride sa tržišta: uzgoj hibridnih sorti je pao sa 400.000 hektara u Francuskoj 1950-ih na samo oko 6.000 hektara danas.

Sedam novih sorti grožđa

Naslov orginala: Seven new grapes approved in historic Bordeaux AOC vote;  Izvor: https://www.drinks-today.com/;  Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/;  Objavljeno: 01.07.2019. by Sophie Kevany ;  Prevod: Dragutin Mijatović

Sindikat proizvođača vina Bordeaux i Bordeaux Supérieur odobrio je korištenje sedam “novih” sorti grožđa, u pokušaju da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama.

Ovaj potez se može posmatrati kao istorijski korak prilagođavanja klimatskim promjenama za Bordeaux vinsku industriju, iako postoji saglasnost da su još potrebne veće mjere. Nove sorte odobrene na godišnjoj generalnoj skupštini sindikata bile su, četiri crne: Arinarnoa, Touriga Nacional, Marselan i Castets, te tri bijele: Alvarinho, Petit Manseng i Liliorila.

Sorte vinove loze su odabrane prvenstveno zbog smanjene osjetljivosti (ali ne i otpornosti) na bolesti, kasnijeg potencijala za berbu i sposobnosti da se održi kiselost i količina u uslovima toplijih klimatskih promjena i mrazeva. Sve dok zadržavaju postojeći okus, aromu, proizvodnju i nivo kvaliteta. Uzgajivačima će biti dozvoljeno da zasade nove sorte vinove loze na do 5% površine vinograda, i da do 10% svoje proizvodnje dodaju finalnim mješavinama, sve u okviru postojećih pravila kontrolisanog porijekla (AOC).

Prva sadnja novih sorti grožđa – koje još uvijek podliježu konačnom odobrenju od strane INAO-a, francuskih tijela za kontrolu kvaliteta porijekla – će trajati 10 godina, sa mogućnošću jednog obnavljanja. Prve nove sorte vinove loze treba zasaditi u sezoni 2020/2021. Proizvođač Bordeaux i Bordeaux Supérieur, Christophe Piat (Château Couronneau), izjavio je da je glasanje za nove sorte grožđa odličan prvi korak, ali da je potrebno više. „Još smo daleko od zasađivanja poligenetskih, hibridnih sorti otpornih na bolesti, koje su nam potrebne“, rekao je on. On je dodao da Bordeaux doseže granice onoga što može da uradi u okviru postojećih pravila. “Ne možemo da nastavimo da proizvodimo vino Merlot na 16 stepeni. To će reći svako ko sarađuje sa međunarodnim tržištima “, rekao je Piat.

Lastar vinove loze

Izdanak (ljetorast, mladar) koji se obrazuje u toku vegetacije iz okaca i pupoljka sa bilo kojeg dijela čokota naziva se lastar. Lastari su najmlađi i najaktivniji dijelovi čokota. Oni su nosioci listova, okaca, pupoljaka, zaperaka, cvasti odnosno grozdova i vitica. Osnovni lastar je jednogodišnji prirast vinove loze razvijen iz zimskih okaca kondira ili luka. Može da bude rodan ili nerodan. Jalovak se razvija iz spavajućih pupoljaka višegodišnjeg drveta i u pravilu je nerodan. Zaperak se razvija iz ljetnih pupoljaka osnovnog lastara i jalovaka. Može biti rodan. Po dužini lastara razlikuju se koljenca (nodusi, zglavci, čvorovi). Dio lastara između dva koljenca naziva se članak (internodij). Kondir je lastar orezan na 1 do 5 okaca (kratki kondir 1-3 okca, dugi kondir 4-5 okaca). Luk je lastar orezan na 6 do 12 okaca (kratki luk 6-8 okca, dugi luk 9-12 okaca). Reznik je jalovak orezan na jedno okce. Radni lastar – jednogodišnji lastar izbio iz dvogodišnjeg drveta —prošlogodišnjeg kondira ili luka.

Šta i na koji način se opisuje lastar vinove loze i kako se kvantifikuju promjene na lastaru pogledati pdf prilog – 9 Deskriptori Zreli lastar.

Sorte vinove loze gajene u Aziji

Naslov orginala: Asian Wine: Unique Asian Wine Varietals;   Izvor: https://explore.flyingwinemaker.com.hk/;   Objavljeno: 08.03.2018. by Nicole Ng;   Prevod: Dragutin Mijatović;   Ključne riječi: Grape varieties, Japan, Indonesia, China, Georgia, Turkey

Azijska vina za neke mogu izgledati kao strani koncept, ali istina je da azijsko vinarstvo ima više istorije nego što mislimo. Kinesko vinarstvo može se datirati na prije od 2.000 godina. Ne zaboravimo ni na Gruziju, koja se nalazi na granici zapadne Azije i istočne Evrope, gdje je po mnogima i začeta proizvodnja vina. Bilo da se radi o starim ili novijim azijskim vinogradarskim regijama, najistaknutije sorte gajene u vinogradima Azije su u neku ruku jedinstvene. Ove sorte i vina proizvedena od njih čine poseban stil vina u svojim krajevima i predstavljaju veliki odraz kulture i tradicije.

Četiri nove sorte grožđa

Naslov orginala: Austrian Qualitätswein: Four New Grape Varieties;  Izvor: https://www.austrianwine.com/;  Objavljeno: 22.11.2018.; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječiAustrija,  Sorta, Blütenmuskateller, Goldmuskateller, Muscaris, Souvignier Gris, PIWI

Nove pridošlice porodici Muskateller Qualitätswein

Blütenmuskateller, Goldmuskateller, Muscaris i Souvignier Gris – ove četiri sorte bijelog grožđa su podignute u status Qualitätswein sorti tokom ljeta putem kolektivnog amandmana na austrijski zakon o vinu. Ovo ukupno povećava broj Qualitätswein sorti u Austriji na četrdeset. Uključivanje sorte Goldmuskateller (Moscato Giallo), je dopuna sortama Muskat Ottonel i Gelber ili Roter Muskateller. Goldmuskateller, je uzet s obzirom da je manje podložen truljenju, što je njegova prednost.

 Piwi sorte: Ekološke koristi kroz otpornost

Blütenmuskateller, Muscaris i Souvignier Gris su tri sorte grožđa otporne na gljivične bolesti poznate kao PIWI. Pored dvije crvene PIWI sorte Rathay i Roesler, ovo je prvi put da su bijele sorte PIWI odobrene za proizvodnju vina, Qualitätswein u Austriji. PIWI sorte su mukotrpno razvijeni novi hibridii sa povećanom otpornošću na gljivične bolesti kao što su pepelnica (Oidium) i plamenjača (Peronospora). To nudi niz ekoloških prednosti: smanjenje primijenjenih pesticida znači manji prolaz traktora kroz vinograd, što smanjuje emisije zagađivača i minimizira kompaktiranje tla. Iz tih razloga, vinogradari koji praktikuju organsko ili održivo vinogradarstvo stalno pokazuju sve veći interes za PIWI sorte. Trenutno se evidencija vodi samo za lokacije zasađene sortama Rathay i Roesler, koje obuhvataju 273 hektara na području gdje se gaje.

Podloge

Mijatović. D. (2019) Podloge.

Od pojave korjenove filoksere podizanje vinograda se isključivo obavlja kalemljenom lozom. Podloge vinove loze imaju različite zahtjeve prema uslovima sredine i mogu poboljšati, ali i pogoršati agrobiološke i tehnološke osobine gajenih sorti. S obzirom da je vinova loza dugogodišnja kultura i da su troškovi ulaganja u podizanje vinograda veliki, greške u izboru podloge moraju se izbeći. Lozne podloge karakterišu se nizom agrobioloških osobina koje zavise od porijekla, područja u kojima su selekcionisane, i dr. Međutim, jedna lozna podloga, da bi se koristila u određenim agroekološkim uslovima, mora imati niz karakteristika, među kojima su najvažnije slijedeće:

  • da je potpuno otporno prema filokseri,
  • da ima dobar afinitet prema domaćoj plemenitoj vinovoj lozi,
  • da se lako prilagođava u različitim zemljišnim i klimatskim uslovima,
  • da podnosi određenu količinu kreča u zemljištu,
  • da se dobro oživljava,
  • da ima povoljnu bujnost,
  • da pozitivno utiče na vegetativni i rodni potencijal, kao i na ostale važnije agrobiološke i privredno-tehnološke osobine nakalemljenih sorti plemenite vinove loze,
  • da nije zaražena virozama.

Brojni rezultati izučavanja su pokazali da se u savremenim uslovima podizanja vinograda podloga ne koristi samo kao biološki metod borbe protiv filoksere, već je ona činilac koji može značajno uticati na ispoljavanje niza agrobioloških i privredno-tehnoloških karakteristika gajenih sorti plemetnite vinove loze. Stoga je veoma važan dobar izbor podloga zbog njihovog uticaja na:

  • povećanje prinosa grožđa;
  • poboljšavanje kvaliteta grožđa, vina i prerađevina od grožđa i vina;
  • ubrzavanje ili usporavanje vremena sazrijevanja grožđa;
  • povećanje ili smanjenje bujnosti gajene sorte;
  • povećanje otpornosti prema bolestima i štetočinama;
  • povećanje otpornosti prema niskim temperaturama i ostalim nepovoljnim ekološkim činiocima;
  • povećanje dužine života nakalemljene sorte;
  • povećanje ekonomičnosti gajenja vinove loze i dr

Bronner

Bronner je bijela sorta grožđa za proizvodnju vina. Stvorena je 1975. godine od strane Norberta Beckera na Institutu za vinogradarstvo u Frajburgu u Nemačkoj. Sorta je u početku bila poznata pod kodom ukrštanja FR 250-75, a kasnije je preimenovana u čast Johann Philipp Bronner (1792-1864), njemačkog farmaceuta i vinogradarskog pionira iz 19. vijeka za kojeg se vjeruje da je iz Austrije uveo sorte Sankt Laurent i Blauer Portugieser u Njemačku.

Preuzmite PDF ovdje

Cabernet Cortis

U Švajcarskoj su od 1999-2005. godine ispitivane interpecies sorte grožđa: Cabernet Cortis, Cabernet Carol, Cabernet Carbon, Prior i Monarch. Ispitivanje je proveo istraživački institut za vinogradarstvo iz Freiburg-a (Njemačka) u vinogradima Agroscope RAC Changin – Pully (područje Ženevskog jezera). Pet kultivara pokazalo je veliku otpornost na plamenjaču…

Preuzmite PDF ovdje

Regent

Regent je jedna od rijetkih otpornih sorata dobijena međuvrsnim ukrštanjem čije ime danas poznaje sve više proizvođača i potrošača vina, a osobito u Njemačkoj, zemlji njezina porijekla. Regent je 1967. godine stvorio prof. Gerhard Alleweldt, čuveni oplemenjivač i vrsni naučnik koji je u svom plodnom radnom vijeku, vezanom uglavnom uz Institut za oplemenjivanje vinove loze u Geilweilerhofu u Njemačkoj, stvorio veći broj otpornih sorata.

Preuzmite PDF ovdje

Ampelografija

Ampelografiju koju čitamo na ovim stranicama potpisali su dr Radoslav Tarailo i dr Predrag Vuksanović, dugogodišnji saradnici na projektima vinogradarske struke, kako na polju nauke, tako i na polju edukacije i rada na Univezitetu.

Ampelografija (specijalno vinogradarstvo) čini dio vinogradarstva koji se bavi opisom vrsta i sorti vinove loze i njihovih hibrida. Još u najstarija vremena stari Grci, rimski  i arapski pisci (Teofrast, Vergilije, Plinije, Kolumela, i drugi) opisali su neke sorte loze. Ovi pokušaji opisivanja sorti vinove loze smatraju se kao začetci ampelografskih ispitivanja. Termin «Ampelografija» prvi put je upotrebljen 1661. godine od strane Sachs-a (smatra se  njenim osnivačem). Naziv potiče od grčkih riječi ampelos = loza i grafos = opisivanje. Naučne osnove savremene ampelografije dao je Don Simon de Roxas Clemente, bibliotekar Botaničke bašte u Madridu, publikujući prvo potpunije ampelografsko delo (1736-1807). Da bi se ampelografska ispitivanja ujednačila za sve vinogradarske zemlje, Medjunarodna ampelografska komisija je 1951. godine izdala uputstva za ampelografska ispitivanja  (Registre ampelographique internationale reglament et instruction techniqu, Montpellier-France).

Preuzmite PDF ovdje