Brzi vodič za Field Blends

Naslov orginala: A Quick Guide to Field Blends. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 06.08.2019. by Shelby Vittek. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, grožđe, sorta, mješavina sorti, vino

Danas se većina miješanih vina proizvodi od grožđa koje se uzgaja na lokacijama specifičnim za sortu. Grožđe se odvojeno bere i fermentiše, a potom kombinuje da bi se dobilo konačno vino. Ali nisu sve mješavine proizvedene na ovaj način. Prije postojanja sortnih vina i modernih mješavina cuvée, postojale su skromne poljske mješavine – smješa sorti u vinogradu (field blends). Ovaj drevni pristup vinarstvu nekad je bio normalan. Iako je danas manje uobičajen, u pojedinim vinskim regijama tradicija još živi. Pogledajmo istoriju i budućnost vina iz smješe sorti na terenu.

Douro Valley, Portugal

Šta su field blends (terenske mješavine – mješavina sorti u vinogradu) i kako se prave?

Mješavine sorti u vinogradu čine kombinacije različitog grožđa – različitih sorti koje se uzgajaju u istom vinogradu, a zatim se grožđe istovremeno bere i fermentiše. Ova jedinstvena vina razlikuju se od tipičnih mješavina kakve poznajemo danas, poput onih iz regiona Bordeaux, gdje se sorte grožđa odvojeno uzgajaju i odvojeno se obavlja fermentacija.

Vjekovima su sorte grožđa gajene rame uz rame u vinogradu. Vinari iz Starog svijeta sadili su neke sorte za zrelost, neke za kiselost, a druge da bi dobili boju. To je učinjeno kako bi se osiguralo da se berba te godine ne izgubi ako bi ekološki uslovi uticali na jednu ili više sorti grožđa. Bio je to način da se održi dosljedan kvalitet mnogo prije nego što je tehnološki napredak to olakšao. U berbi se interplantirano grožđe bere i zajedno stavlja na fermentaciju. Profil okusa ovih mješavina varira zavisno od grožđa sorti koje su u mješavini, ali cijene se zbog ravnoteže, harmonije i složenosti. Za mnoge vinare koji vole da ih prave, mješavine sorti u vinogradu su poseban i ekspresivan način prikazivanja terroir-a vinograda i poštivanja tradicije.

Upoznajte Crni Chardonnay

Naslov originala: Meet Black Chardonnay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Objavljeno: 03.08.2017. by Katherine Cole. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, tehnologija, vino

Skoro zaboravljena tehnika proizvodnje izuzetnih vina neke proizvođače vraća u prošlost.

Traganje za dušom Chardonnaya bilo je kao lutanje lavirintom. Mnogo pogrešnih skretanja. Mnogo slijepih ulica. Mnogo vraćanja i preusmjeravanja. Sjećate li se zaokreta za 180° od intenzivno tostirane hrastovine ka inoks čeličnim tankovima?

Tezej je iz Deadlovog lavirinta izašao živ držeći se niti konca. Slično njemu, današnji proizvođači najboljih Chardonnay vina neustrašivo gledaju naprijed, uz to se čvrsto oslanjajući na neke tradicije. A među tim tradicijama je i malo crne magije – šira koja iz prese izlazi tamna kao smola do momenta flaširanja postaje blistavo, zeleno nijansirano, zlato. Ovu tajanstvenu tečnost neki nazivaju Crnim Chardonnayem.

Možda se u déjà vu momentima sjećate knjige George M. Tabera “Presuda Pariza”. Prema Taberovim navodima, vinar Jim Barrett je s užasavanjem otkrio da je njegov još neflaširani Chateau Montlena Chardonnay iz 1973. godine poprimio izrazito bakarnu boju. Barrett je zaključio da je vino teško oksidisano, jer je izgledalo kao vino koje je u podrumskim sudovima provelo stoljeće. Na njegovo iznenađenje, Chardonnay je kasnije poprimio svoju karakterističnu zlatnu obojenost. Taber fenomen opisuje kao “šok boce”, a izraz je kasnije postao naziv filma nastalog adaptacijom knjige.

10 aroma starenja vina

Naslov orginala: 10 aromas of aging wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: by Mariana Gil Juncal. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, aroma, degustacija

Danas započinjemo trening sa 10 aroma vina koje možete susresti ako je vino starilo u bačvama.

“Probati znači pažljivo testirati-degustirati proizvod koji želimo ocijeniti, proizvod koji je podložan našim čulima, posebno čulima okusa i mirisa. To je pokušati spoznati pretraživanjem njegovih nedostataka i njegovih kvaliteta kako bi se to stručno reklo. To je proučiti, analizirati, opisati, definisati, prosuditi, klasifikovati ” rekao je jednom, Jean Ribereau-Gayon, hemijski inženjer, unuk Ulysse Gayon-a, učenik Pasteur-a i osnivač Eenološke stanice Univerziteta u Bordeaux-u (Oenological Station of the University of Bordeaux).

U potpunosti se slažem sa ovom definicijom degustacije. Budući da kad kušamo vino stavljamo ga pod povećalo, čak sam ohrabren da kažem da smo u naučnom trenutku u kojem je naša interpretacija i naši osjećaji ključni za degustaciju. To je čin potpuno različit od čina ispijanja vina sa prijateljima ili sa našim partnerom. Ne probamo kada smo žedni, nego kad trebamo zaroniti u svoja čula (amaterski ili profesionalno) da bismo ih uvježbali.

Neobične arome u vinu

Naslov orginala: Neobične arome u vinu. Preuzeto sa: http://www.vino.rs/: Objavljeno: 04,14, i 24. novembra 2018. by vino.rs; Slike: vino.rs i google.com; Pripremio: Dragutin Mijatović

Uvinu se mogu osjetiti najneobičniji mirisi. Da li vam se neki od njih sviđa ili ne pitanje je okusa, često i raspoloženja. No, to je samo pokazatelj više da je vino zapravo vječita tema za analizu i beskonačan izvor tema za nadmudrivanje.

Uzrok ovim normalnim mirisnim anomalijama u vinu su raznorazni, od same sorte, preko načina proizvodnje, čuvanja i protoka vremena, pa do uticaja pojedinih stranih organizama i tijela. Izdvojili smo 30 aroma za koje možda niste ni slutili da im je mjesto u vinu.

Žvake. Mladi portugizer, posebno onaj rađen karbonskom maceracijom, neki game ili crvena vina sa sjevera Italije mogu imati prepoznatljivu aromu žvakaće gume.

Kedrovina. Specifičan, raskošan miris zna da se izvije iz vina bogatog tijela koja su par godina provela u hrastovini. Znači, riječ je o skupljim etiketama Bordoa, Nape, Toskane, pa je prva asocijacija kad nanjušite kedrovinu da je riječ o velikom vinu

Mirođija. Miris mirođije nije poželjan ni u svakoj čorbi, bar tako veli poslovica, pa zašto bi ga željeli u vinu? Ipak, ova aroma, koja navjerovatnije dolazi iz hrastovine novog američkog barika, samo je prenaglašena aroma kokosa koji je dugo bio veoma poželjan u američkim crvenim vinima.

Prirodno vino, wellness kultura i moć pozitivnog pijenja

Naslov orginala: Natural Wine, Wellness Culture, and the Power of Positive Drinking. Izvor: https://vinepair.com/: Objavljeno: 09.06.2019. by Shelby Vittek. Ilustracija: Danielle Grinberg. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, wellness

Sve je dobro, a wellness je svuda – uključen, sada, i u svijet vina. Trećeg juna 2019. godine New York Times objavio je članak pod nazivom „Prirodno vino je moja briga.“ Nažalost, široko podijeljen, lijepo napisan članak sadrži određene netačnosti-nekorektnosti, povezujući sva prirodna vina sa Pét-Nat*, i konfuziju njihove dosljednosti. No alarmantnije je, međutim, članak pojačava prodornu i kategorički netačnu predstavu koja se probija kroz krugove koji su povezani sa wellnessom i vinom otkad je prirodno vino započelo meteorski uspon u Sjedinjenim Državama prije nekoliko godina. Naime, prirodno vino je nekako medicinsko, moralno i duhovno superiorno u odnosu sa tradicionalno proizvedenim sokom.

„Imamo odgovornost da ne pretjeramo sa navodno zdravom prirodnom vinu“, kaže Tom Natan, vlasnik First Vine, uvoznika i trgovaca sa sjedištem u državi Washington, D.C. “Birajte ono što najviše volite, ali nemojte to raditi jer je zdravije.”

Složeni termin “prirodno vino” nije službeno regulisan u Sjedinjenim Državama, ali se u pravilu definiše kao vino proizvedeno bez aditiva, koristeći minimalnu količinu sulfita i obično organski proizvedeno grožđe. Međutim, prirodno vino ne sadrži više „zdravstvene koristi“ od tradicionalnog vina i manje je vjerovatno da će izazvati mamurluk. Nijedno alkoholno piće nije zdravo. Iako neka od tih pića mogu biti manje lošija od drugih, nijedan alkohol nije sam po sebi dobar. Ni trostruko destilovana votka, ni veggie kokteli, ni niskokalorično pivo. Ni prirodno vino. Kazati da je drugačije neistinito je, naravno, i rizikuje dijelenje vinske zajednice, grupe koja je već opsjednuta pojmovima ekskluzivnosti. Postavljajući prirodno vino u ambijentalni svijet wellnessa, riskiramo da ga učinimo manje dostupnim znatiželjnim ljubiteljima vina koji oklijevaju reći ili učiniti „pogrešnu“ stvar.

Continue reading “Prirodno vino, wellness kultura i moć pozitivnog pijenja”

Koliko dugo traje vino i da li se kvari?

Naslov orginala: How Long Does Wine Last & Does It Go Bad? Izvor: https://www.kitchensanity.com/; Objavljeno: 27.07.2018. by Tara Williams. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, mane, degustacija

Kada razmišljamo o dugovječnosti vina, većina nas vjerovatno zamišlja prostrane vinske podrume pune stoljetnih boca i zaključujemo da vino ostaje dobro desetinama godina. Ali, odnosi li se ova slika na sve tipove vina? Može li se vino pokvariti i kada to možemo reći? Nažalost, samo je vrlo mali procenat proizvedenih vina da iz godine u godinu leže u vinskom podrumu i poboljšavaju se sa godinama. Prosječno vino sa potršačkih polica proizvedeno je za konzumiranje ubrzo nakon kupovine, a trajat će samo oko dvije godine ako se pravilno čuva u boci. Jednom kada se boce otvore, dugovječnost se drastično smanjuje. Čak i kada se ponovo zatvore i čuvaju u frižideru, prosječna vina ostat će pitka samo nekoliko dana do sedmicu dana.

Continue reading “Koliko dugo traje vino i da li se kvari?”

Sve šta trebate znati o vinu Pecorino

Naslov orginala: Everything You Need to Know About Pecorino Wine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 20.12.2019. by Emily Bell. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pecorino, degustacija

Prvo što vam padne na pamet kad čujete „Pecorino“ je vjerovatno „Romano“ (ili Toscano ili Sardo), ako znate i volite svoje sireve. No, ime omiljenog pikantnog sira dijeli se sa još jednim talijanskim poznanikom: svježim, aromatičnim bijelim vinom. Jednom kada ga upoznate – poželjet ćete da saznate više o njemu – tako će vino Pecorino  pronaći svoje mjesto u vašem srcu, uz bijela vina poput Sauvignon Blanc i Pinot Grigio. To je sorta grožđa koja može biti pogodna za mladenačka ili vina za čuvanje i pak složena vina. Ali prije nego što odlučimo koliko boca da kupimo, evo nekoliko napomena o ovom novom, drugom Pecorino.

Pecorino

Sorta. Bijela vinska sorta grožđa. Pecorino se sreće na većim nadmorskim visinama i sve do padina pored obale mora. Uspijeva u italijanskoj regiji Abruzzo (iako ćete ga naći u regijama Marche, Umbria, Liguria i Tuscany). Samo grožđa ima izuzetno visok sadržaj šećera i ima tendenciju da bez rezerve odražava teroir – osjetljivo je i ekspresivno, za razliku od sorte Pinot Noir, grožđe je za strpljivog, posvećenog vinara.

Continue reading “Sve šta trebate znati o vinu Pecorino”

Oprostite, piti samo jedan tip vina loše je za vaše nepce

Naslov orginala: Drinking Only One Type of Wine is Bad for Your Palate (Sorry). Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Christina Pickard. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, tipovi vina, degustacija  

Može se desiti najboljem od nas. Onog trenutka kada otpijemo prvi gutljaj novog vina i bez ikakvog razmišljanja zaključimo nije dobro ili da je bez okusa, odbacujemo čašu sa prezirom. Mi koji ocjenjujemo vina tokom života, svjesno se trudimo da to ne činimo. Kao rekreativni ljubitelji vina, podjednako je važno da budete otvoreni, jer jednostavno možete vrlo lako ”promašiti” odlično vino izvan svoje zone komfornosti.

Podrumsko nepce“ je fraza koja se koristi za opisivanje stanja koje može pogoditi vinare kada se previše naviknu na svoja vina i vina svojih regiona, rijetko probajući flaše izvan svoje orbite. Nedostatak šire degustacije i ekspanzivna izloženost širem vinskom svijetu – dobrom, zlu i svemu što je između – može čak ograničiti njihov potencijal za proizvodnju najboljih mogućih vina. Ali podrumsko nepce nisu samo kuga vinara. Može zaraziti sve nas, od onih koji su zaposleni u vinarskoj industriji, do onih koji jednostavno uživaju u zadovoljstvu fermentisanog grožđa. Ako stalno pijemo isti tip vina, bilo od jedne sorte, regije ili vinarskog stila, zar ne zatvaramo svoje misli i nepce od prekrasne širine i dubine koju vinski svijet može ponuditi?

Continue reading “Oprostite, piti samo jedan tip vina loše je za vaše nepce”

Izbor najboljeg vina

Naslov orginala: Selecting The Best Wine For Every Meal. Izvor: http://www.learningaboutwine.net/; Objavljeno: 17.02.2018. by Alberto. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, hrana, degustacija, izbor vina

Postoje li razlike među nama u poznavanju vina? Naravno da, a to pokazuje da će svako ko ima interes za vino naučiti ponešto čitajući i ovaj članak. Mora da ima mnogo stvari koje želite da znate. Pročitajte više da biste saznali više o vinu. Pravilno čuvanje vina može  očuvati okuse vina. Ekstremne temperature mogu upropastiti okus gotovo bilo kojeg vina. Čuvajte vina na temperaturi između 100C i 130C stepeni kako biste postigli optimalne rezultate. Za to postoje rashlađivači za vino ili ih jednostavno možete čuvati u svom podrumu.

Vino može dati sjajne umake za jela od govedine. Da biste napravili jednostavan umak dodajte malu količinu putera u lončić zajedno sa svojim omiljenim crvenim vinom. Pustite umak da se zgusne i ispari mali sadržaj alkohola. Završite stavljanjem smješe preko kuvane govedine pravo na tanjir.

Izbor vina

Jeftino vino ima lošu reputaciju; međutim, može biti vrlo dobro okusa. Pokušajte potražiti čilenska odlična vina po sjajnim cijenama. Mnoga njihova vina imaju razumnu cijenu. Ako ste u nedoumici, odlučite se za Cabernet Sauvignon ili Sauvignon Blanc. Takođe možete dobiti prekrasna vina po izvrsnim cijenama iz Novog Zelanda, Argentine i Južne Afrike. Ako vas boli glava nakon konzumiranja vina, odmarite se. Možda vas boli glava od sulfata. Pijte vodu nekoliko dana, da biste filtrirali malo vina iz svog sistema. Zabavite se uz vina, probavajući različita vina različitih zemalja i godišta. Pokušajte ne razmišljati previše pri konzumiranju, radije cijenite različite okuse. Smisao pijenja vina je uživati u njemu, zato se zabavite! Ako ste veliki ljubitelj vina, svakako morate otići u neku državu poznatu po vinu. Kad vidite gdje se pravi vino, to vam pruža novi izazov. Posjetiti vinograd je takođe odličan način da naučite još više o vinu. Ako imate priliku, iskoristite je. Šta je bolje od učenja i zabave na jednom putovanju?

Continue reading “Izbor najboljeg vina”

Briselski kupus u vašem vinu?

Dekodirane note za praznične degustacije: Briselski kupus u vašem vinu? Naslov orginala: Festive tasting notes decoded: Brussels sprout in your wine? Izvor:https://www.decanter.com/; Objavljeno: 09.12.2019. by Laura Seal. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija, brussels sprout, briselski kupus

Povratak na svečano izdanje, upoznajte se sa nekim od mračnijih nota degustacije koje koriste vinski stručnjaci, uz grafiku Decanterovog dizajnerskog tima. Ove sedmice – briselski kupus (Brussels sprout) …

Briselski kupus. Volite ih ili ne volite, briselski kupus nesumnjivo zaslužuju mjesto na stolu za božićni ručak. Njegovo ime – često pogrešno napisano na svečanim jelovnicima – odnosi se na njegovu povezanost sa Belgijom, gdje je prvi zabelježen još 1587. godine.

Obožavatelji briselskog kupusa uživaju u njegovoj slasti, pomalo orašastoj aromi i okusu, koji se može nadopuniti puterom i slaninom ili pančetom, kao i prženjem kako bi karamelizirali svoje prirodne šećere. Proslavio se svojom zdravstvenom koristima – sadrži puno vitamina, hranljivih sastojaka i antioksidanata. Neki izvori tvrde da ga je kapetan Cook služio svojoj posadi kako bi spriječio skorbut jer sadrži više vitamina C nego naranče.

Ali ako je imao toliko puno dobrih stvari, zašto je imao tako lošu reputaciju na poslužaoniku za školsku večeru? Tu nalazimo naučnu vezu sa notama degustacije vina: sumpor. Briselski kupus je krucifera povrće, koje pripada porodici senfa i kupusa Brassicaceae. Kao i njihovi rođaci kupusa, briselski kupus bogat je sumpornim spojevima, koji se oslobađaju kada se razgrade toplotom. Zbog toga prekuvani kupusčići odaju sumporne mirise, prepoznatljive po mirisu trulog jajeta.

Continue reading “Briselski kupus u vašem vinu?”

Stilovi rosé vina

Naslov orginala: Wine Style-Rose Wine. Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: rose vino, stil, karakteristike

  1. Svježa i suva rose vina (Crisp and Dry Rose Wines)
  2. Bogata i voćna rose vina (Rich and Fruity Rose Wines)
This image has an empty alt attribute; its file name is rose-1.jpg

1. Svježa i suva rose vina. Delikatne ljetne bobice i biljke iz Provence. Često losos ružičaste nijanse, ovaj stil potiče sa brda Provanse u južnoj Francuskoj. Vina imaju tendenciju kombinovanja sočne jagode sa mineralnošću i zeljastim okusom.

Karakteristike: Suva (Dry), Biljna (Herbal), Jagoda (Strawberry), Trešnja (Cherry), Grejpfrut (Grapefruit)

Glavna vina: Provence rosé, New World rosé

2. Bogata i voćna rose vina. Kandirano ljetno voće. U rasponu od živo ružičaste do duboke maline, ova vina voćnih karakteristika često su tipična za rose proizvedena u toplijim klimatskim klimama, poput Španije i Australije.

Karakteristike: Zrele bobičasto voće (Ripe berries), Vanilija (Vanilla), Trešnja (Cherry), Bonbons (Bonbons), Začin (Spice)

Glavna vina: Rioja rosé, Bordeaux Clairet, Tavel, New World rosé

Beaujolais Nouveau?

Naslov orginala: Vad är Beaujolais Nouveau? Izvor: https://www.winefinder.se/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, mlado vino, beaujolais nouveau

Samo područje Beaujolais pripada regionu Burgundy i nalazi se geografski čisto između regiona Burgundy i regiona Doline rijeke Rhone (Rhone Valley). U području Beaujolais proizvode se vina u svim nivoima kvaliteta – od generičkih Beaujolais-a do Grand Cru visokokvalitetnih vina proizvedenih od grožđa crne vinske sorte Gamay (i sasvim male proizvodnje bijelih vina), ali pitanje je li “novo-nouveau” vino regije ono što zaista stavlja region Beaujolais visoko na tržištu. Nouveau je francuska riječ koja znači „novo“ i jako dobro opisuje stil. Vinski stil koji treba piti vrlo mlad, a vino se pušta u promet tek nekoliko nedelja nakon što se grožđe obere sa čokota. Zvanični datum izlaska vina svake godine je treći četvrtak u novembru. Velika prednost za proizvođače je, naravno, što oni brzo oslobađaju kapital. Velika prednost za nas ljubitelje vina je ta što uživamo u vjekovnoj tradiciji uživanja u zdravim, voćnim vinima koja ne morate čuvati godinama da biste uživali. Vina se mogu čuvati najviše 6-12 mjeseci nakon puštanja u promet, da bi se postigo apsolutni vrhunac, dobro ih je piti onakva kakva jesu mlada i uz lakša jela.

Ramato vino?

Naslov orginala: What is ramato wine? Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/ ; Objavljeno: 18.10.2019. by Marisa Finetti: Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, ramoto, proizvodnja, vinska kultura

Ramato vino je za ljubitelje vina više od vina Pinot Grigio, ali nemojte misliti da je to samo još jedan rose ili jedno narandžasto vino.

Vino Pinot Grigio jedno je od najpopularnijih italijanskih vinskih stilova i, dok sorta dijeli isti genetski otisak sa plemenitom sortom, Pinot Gris iz regiona Alsace (Francuska), to različito spelovanje njegovog porijekla nosi jedinstvene stilove bijelog vina. Ali italijanski Pinot Grigio nije uvijek bio proizveden u suvoj varijanti, neobojan kakav ga znamo danas. Dobrodošli u svijet ramato vina, stila koji se još uvijek proizvodi u njegovom istorijskom srcu regije Friuli, a koja sve više privlače pažnju drugih vinara.

Friuli

Po čemu se vino ramato razlikuje od vina rose i narandžastog vina? Kada se grožđe sorte Pinot Grigio izmulja, pokožici je dozvoljeno da provode izvjesno vrijeme u soku, ta, taktilna tekstura i bakrena nijansa rezultiraju u izrazitom vinskom stilu zvanom ramato. Riječ znači “bakar” na talijanskom. Roze i narančasta vina mogu, takođe, pokazati boje koje se kreću od svijetlog rumenila do lososa i duboke amber boje, kao rezultat kontakta sa pokožicom. Ali boja samo po sebi ne može odrediti stil vina. Ono što razlikuje vino ramato od rose ili narandžastog vina je da je ramato proizvod istorijskog vinarskog stila regije Friuli (Italija), proizvedeno od grožđa sorte Pinot Grigio. Roze se proizvodi od velikog broja crnih sorti grožđa, a narandžasta vina se proizvode od bijelog grožđa širom svijeta.

Stilovi crvenih vina

Naslov orginala: Wine Styles, Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija, vinska kultura

  • Crvena vina
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina (Light and Perfumed Red Wines)
  • 2.Pikantna i klasična crvena vina (Savory and Classic Red Wines)
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina (Bold and Structured Red Wines)
  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina (Rich and Intense Red Wines)
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina. Karakteriše ihsvježe, mlado crveno voće. Uvijek dostupna, spremna za piće, vina sa svježim višnjama i niskim taninima. Za ovaj tip vina nije neophodna hrana da bi se uživalo. Tipično vino je od sorte Gamay iz regiona Beaujolais.
  • Karakteristike: Jagoda (Strawberry), Višnja (Cherry), Žvakaća guma (Bubblegum), Dim (Smoke), Vanilija (Vanilla), Malina (Raspberry)
  • Glavna vina: Beaujolais, Pinot Noir, Dolcetto, Chinon (Loire Valley), Carignan, Etna Rosso

  • 2. Pikantna (ukusna, prijatna) i klasična crvena vina.
  • Neka od najpoznatijih vina na svijetu. Od Barola do Bordeaux, ova vina su tradicionalna. Stil obuhvata širok spektar profila okusa, ali imaju tendenciju da budu elegantnog sastava (strukture) i mogu biti dugotrajna.
  • Karakteristike: Zemlja (Earth), Paprika (Bell Pepper), Duvan (Tobacco), Ribizla (Cassis)*, Cedar (Cedar), Struktura (Structure). *Ribizla (Ribes nigrum). Red Corrant (crvena ribizla), Black Currant (crna ribizla), Cassis
  • Glavna vina: Bordeaux, Burgundy, Barolo, Chianti, Rioja
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina. Moćna moderna crvena vina sa sposobnošću starenja. Tipičan vinski stil vina okarakterisan je zrelim voćem, jakim taninima i ogromnom popularnošću.
  • Karakteristike: Šumska podloga (Forest floor), Tanin (Tannin), Kiselost (Acidity), Crna ribizla (Blackcurrant), Mint (Mint), Eukaliptus (Eucalyptus)
  • Glavna vina: Napa Valley Cabernet Sauvignon, Malbec, Central Otago Pinot Noir, New World Cabernet Franc, South African Bordeaux Blends

  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina. Duboko izražen voćni karakter i džem. Ispunjen zrelim, bogatim voćem i mnoštvom začina. Ovaj stil opisuje vina Shiraz (Australija), Zinfandel (Sonoma) i Châteauneuf-du-Pape.
  • Karakteristike: Biber (Pepper), Začin (Spice),
  • Malina (Raspberry), Trešnja (Cherry),
  • Šljiva (Plum), Koža (Leather)
  • Glavna vina: Shiraz, Carmenère, Douro red wines, Côte Rôtie, Châteauneuf-du-Pape, Zinfandel

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna