Stilovi rosé vina

Naslov orginala: Wine Style-Rose Wine. Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: rose vino, stil, karakteristike

  1. Svježa i suva rose vina (Crisp and Dry Rose Wines)
  2. Bogata i voćna rose vina (Rich and Fruity Rose Wines)
This image has an empty alt attribute; its file name is rose-1.jpg

1. Svježa i suva rose vina. Delikatne ljetne bobice i biljke iz Provence. Često losos ružičaste nijanse, ovaj stil potiče sa brda Provanse u južnoj Francuskoj. Vina imaju tendenciju kombinovanja sočne jagode sa mineralnošću i zeljastim okusom.

Karakteristike: Suva (Dry), Biljna (Herbal), Jagoda (Strawberry), Trešnja (Cherry), Grejpfrut (Grapefruit)

Glavna vina: Provence rosé, New World rosé

2. Bogata i voćna rose vina. Kandirano ljetno voće. U rasponu od živo ružičaste do duboke maline, ova vina voćnih karakteristika često su tipična za rose proizvedena u toplijim klimatskim klimama, poput Španije i Australije.

Karakteristike: Zrele bobičasto voće (Ripe berries), Vanilija (Vanilla), Trešnja (Cherry), Bonbons (Bonbons), Začin (Spice)

Glavna vina: Rioja rosé, Bordeaux Clairet, Tavel, New World rosé

Beaujolais Nouveau?

Naslov orginala: Vad är Beaujolais Nouveau? Izvor: https://www.winefinder.se/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, mlado vino, beaujolais nouveau

Samo područje Beaujolais pripada regionu Burgundy i nalazi se geografski čisto između regiona Burgundy i regiona Doline rijeke Rhone (Rhone Valley). U području Beaujolais proizvode se vina u svim nivoima kvaliteta – od generičkih Beaujolais-a do Grand Cru visokokvalitetnih vina proizvedenih od grožđa crne vinske sorte Gamay (i sasvim male proizvodnje bijelih vina), ali pitanje je li “novo-nouveau” vino regije ono što zaista stavlja region Beaujolais visoko na tržištu. Nouveau je francuska riječ koja znači „novo“ i jako dobro opisuje stil. Vinski stil koji treba piti vrlo mlad, a vino se pušta u promet tek nekoliko nedelja nakon što se grožđe obere sa čokota. Zvanični datum izlaska vina svake godine je treći četvrtak u novembru. Velika prednost za proizvođače je, naravno, što oni brzo oslobađaju kapital. Velika prednost za nas ljubitelje vina je ta što uživamo u vjekovnoj tradiciji uživanja u zdravim, voćnim vinima koja ne morate čuvati godinama da biste uživali. Vina se mogu čuvati najviše 6-12 mjeseci nakon puštanja u promet, da bi se postigo apsolutni vrhunac, dobro ih je piti onakva kakva jesu mlada i uz lakša jela.

Ramato vino?

Naslov orginala: What is ramato wine? Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/ ; Objavljeno: 18.10.2019. by Marisa Finetti: Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, ramoto, proizvodnja, vinska kultura

Ramato vino je za ljubitelje vina više od vina Pinot Grigio, ali nemojte misliti da je to samo još jedan rose ili jedno narandžasto vino.

Vino Pinot Grigio jedno je od najpopularnijih italijanskih vinskih stilova i, dok sorta dijeli isti genetski otisak sa plemenitom sortom, Pinot Gris iz regiona Alsace (Francuska), to različito spelovanje njegovog porijekla nosi jedinstvene stilove bijelog vina. Ali italijanski Pinot Grigio nije uvijek bio proizveden u suvoj varijanti, neobojan kakav ga znamo danas. Dobrodošli u svijet ramato vina, stila koji se još uvijek proizvodi u njegovom istorijskom srcu regije Friuli, a koja sve više privlače pažnju drugih vinara.

Friuli

Po čemu se vino ramato razlikuje od vina rose i narandžastog vina? Kada se grožđe sorte Pinot Grigio izmulja, pokožici je dozvoljeno da provode izvjesno vrijeme u soku, ta, taktilna tekstura i bakrena nijansa rezultiraju u izrazitom vinskom stilu zvanom ramato. Riječ znači “bakar” na talijanskom. Roze i narančasta vina mogu, takođe, pokazati boje koje se kreću od svijetlog rumenila do lososa i duboke amber boje, kao rezultat kontakta sa pokožicom. Ali boja samo po sebi ne može odrediti stil vina. Ono što razlikuje vino ramato od rose ili narandžastog vina je da je ramato proizvod istorijskog vinarskog stila regije Friuli (Italija), proizvedeno od grožđa sorte Pinot Grigio. Roze se proizvodi od velikog broja crnih sorti grožđa, a narandžasta vina se proizvode od bijelog grožđa širom svijeta.

Stilovi crvenih vina

Naslov orginala: Wine Styles, Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija, vinska kultura

  • Crvena vina
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina (Light and Perfumed Red Wines)
  • 2.Pikantna i klasična crvena vina (Savory and Classic Red Wines)
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina (Bold and Structured Red Wines)
  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina (Rich and Intense Red Wines)
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina. Karakteriše ihsvježe, mlado crveno voće. Uvijek dostupna, spremna za piće, vina sa svježim višnjama i niskim taninima. Za ovaj tip vina nije neophodna hrana da bi se uživalo. Tipično vino je od sorte Gamay iz regiona Beaujolais.
  • Karakteristike: Jagoda (Strawberry), Višnja (Cherry), Žvakaća guma (Bubblegum), Dim (Smoke), Vanilija (Vanilla), Malina (Raspberry)
  • Glavna vina: Beaujolais, Pinot Noir, Dolcetto, Chinon (Loire Valley), Carignan, Etna Rosso

  • 2. Pikantna (ukusna, prijatna) i klasična crvena vina.
  • Neka od najpoznatijih vina na svijetu. Od Barola do Bordeaux, ova vina su tradicionalna. Stil obuhvata širok spektar profila okusa, ali imaju tendenciju da budu elegantnog sastava (strukture) i mogu biti dugotrajna.
  • Karakteristike: Zemlja (Earth), Paprika (Bell Pepper), Duvan (Tobacco), Ribizla (Cassis)*, Cedar (Cedar), Struktura (Structure). *Ribizla (Ribes nigrum). Red Corrant (crvena ribizla), Black Currant (crna ribizla), Cassis
  • Glavna vina: Bordeaux, Burgundy, Barolo, Chianti, Rioja
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina. Moćna moderna crvena vina sa sposobnošću starenja. Tipičan vinski stil vina okarakterisan je zrelim voćem, jakim taninima i ogromnom popularnošću.
  • Karakteristike: Šumska podloga (Forest floor), Tanin (Tannin), Kiselost (Acidity), Crna ribizla (Blackcurrant), Mint (Mint), Eukaliptus (Eucalyptus)
  • Glavna vina: Napa Valley Cabernet Sauvignon, Malbec, Central Otago Pinot Noir, New World Cabernet Franc, South African Bordeaux Blends

  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina. Duboko izražen voćni karakter i džem. Ispunjen zrelim, bogatim voćem i mnoštvom začina. Ovaj stil opisuje vina Shiraz (Australija), Zinfandel (Sonoma) i Châteauneuf-du-Pape.
  • Karakteristike: Biber (Pepper), Začin (Spice),
  • Malina (Raspberry), Trešnja (Cherry),
  • Šljiva (Plum), Koža (Leather)
  • Glavna vina: Shiraz, Carmenère, Douro red wines, Côte Rôtie, Châteauneuf-du-Pape, Zinfandel

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Jedini vinski grafikon koji Vam neće trebati

Naslov orginala: The Only Wine Chart You’ll Ever Need. Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 04.05.2019. by Kristin. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija

Kada tražite idealno vino želite nešto što nudi savršen nivo slasti, ali samo šta to znači?

Grafikon slasti

Pa, biće različito za različite ljude. Možete odabrati bocu vina sa vrlo slatkom procjenom na grafikonu ili ona sa procjenom suva do kosti, ili vam se možda sviđa nešto malo bliže sredini pakovanja. Ako niste sigurni, sada je pravi trenutak da počnete gledati različite tipove vina, kako se rangiraju, a zatim probati nekoliko opcija.

Suvo do kosti nasuprot vrlo slatko. Možda ne mislite o napitku bilo koje vrste kao “suvom od kosti”, ali ako ste ikada vino kategorisali na ovaj način, možda se predomislite. Neka vina zapravo mogu usisati vlagu direktno iz usta i osjećate se kao da ste skoro dehidrirani. Ostala su toliko slatka da možete osjetiti kako šećer prekriva unutrašnjost usta. Naravno, uvijek ima onih vina koja padaju negdje na sredini ili malo bliže jednoj ili drugoj strani grafikona. Samo vi možete odlučiti koji put želite.

Šta čini vino suvim? Dakle, zašto je vino u nekim slučajevima suvo? Profesionalni naučnici o hrani i pisci o vinu na tom rade već godinama i smislili su tri različita aspekta vina koji odlučuju da li je vino suvo ili slatko, kako bi ga bolje smjestili na grafikon. Ova tri aspekta su aroma, tanini i kiselost. Naravno, slatkih vina ima dovoljno, ali u različitim kombinacijama. Povećani tanini će u većini davati više suvi efekat u ustima kada su upareni sa velikom kiselošću, a manje slatka aroma, stvorit će još veći efekat suvoće.

Neka od suvih crnih vina koja možete potražiti uključuju odvažan i gorak okus ili slane okuse, poput vina Tannat, Bordeauxa, Aglianico ili francuski Malbec. Suva bijela vina primarno uključuju arome limuna i minerala i uključuju opcije poput italijanskog vina Pinot Grigio, Gavi, Muscadet, Vinho Verde i Arinto. Ova vina će vam dati suv okus koji možda tražite, ali imajte na umu da se ne šalimo kad kažemo da će vam potpuno isušiti usta i vaše okusne pupoljke na jeziku dok pijete.

Što čini vino slatkim? Po zakonu suprotnosti, znamo da ako potpuno suvo vino ima više tanina, visoke kiseline i slabu slatku aromu, slatko vino mora imati malo tanina, nisku kiselost i veliku slatku aromu, zar ne? Pa, to je samo tako jednostavno. Vina koja imaju slatki okus imaju i slatki miris i kada dobijete nizak nivo kiselosti i nizak nivo suvi tanina, dobit ćete čašu vina koja ima slađi i slađi okus, sve do te zavidne slasti izuzetno slatkog vina.

Ako tražite neka od ovih vrlo slatkih vina, naći ćete crvena vina koja sadrže smokve, grožđice i datule kao najbolje opcije. To su vina Tawny Port i Vin Santo Rosso.

Vrlo slatka bijela vina mogu se sastojati od okusa zlatno grožđice, marmelade od marelice i smokve. Uključuju opcije vina poput White Port, vina Passito, desertno vino Moscatel i Vin Santo. Svako od njih dat će vam težak okus slasti koji tražite i izvrstani su komplimenti sa kiselijim namirnicama. Osim ako, naravno, ne tražite što je moguće više slasti.

Balansiranje. U sredini grafikona nalaze se opcije za suva ili poluslatka vina. Ovo je sjajno za one koji žele malo više ravnoteže, ali imaju tendenciju da se nagnu u jednom ili drugom smjeru. Za crna vina naći ćete poluslatke opcije koje sadrže kandirano voće i cvjetne okuse, poput vina Brachetto D'Acqui, Recioto Della i Valpolicella.

Među bijelim vinima otkrit ćete suva vina sa aromama saća i limuna, poput Chenin Blanc, Kabinett Riesling i Torrontes. Pronaći ćete i poluslatke opcije koje uključuju arome tropskog voća i parfema, poput Moscato. Ovo će vam pružiti malo više balansa koji ćete možda poželjeti za večeru ili srećne trenutke.

Pronalaženje okusa na grafikonu. Različiti aspekti utiču na okus vina, kao što smo pomenuli u grafikonu. Tanini, kiselost i aroma nekog vina pružaju mu izrazito naginjanje prema suvom ili slatkom, pa pogledajte grafikon. Tanini su povezani sa načinom na koji se vino osjeća na jeziku. Oni čine da se vino osjeća suvo ili ne mijenjajući nivo gorčine i adstriniranosti vina. Za neke nije potrebno puno tanina da bi se prepoznao efekat, ali druga nemaju isti nivo osjetljivosti.

Kiselost je još jedno područje gdje ćete primjetiti razliku prema slatkom ili suvom. To je zato što viši nivoi kiselina probijaju slatke aspekte vina ili bilo šta drugo po tom pitanju. Ako imate slatko, želite da dodate barem malo kiselog da uravnotežite. Nije dovoljno i dobijete nešto vrlo slatko; previše i dobijate nešto vrlo kiselo, ili kiselo, zbog čega je okus suvlji.

Konačno, način na koji nešto miriše može izigrati vašu svijest. Ako vam je nešto slatko, vaše tijelo misli da mora imati slatki okus i to djeluje u korist slađih vina. S druge strane, ako nešto miriše kiselo, osjetit ćete kiselost čim popijte gutljaj. Vaš um može vas na taj način izigrati ili može poboljšati namjerno okus krajnjeg proizvoda.

Bez obzira koji tip vina tražite, možete ga pronaći među crvenim ili bijelim, uz suvu ili slatku opciju. Takođe možete isprobati nekoliko različitih tipova koji se naginju u bilo kojem smjeru. Slatka vina se razlikuju od polusuvih do vrlo slatkih, a suva se vina razlikuju od potpuno suvih, pa sve do suvih do kosti. Zato koristite grafikon kao pomoć.

Vino u limenci

Naslov orginala: Radius Trend: Canned Wine. Izvor: https://www.theiwsr.com/Objavljeno: 02.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pakovanje, limenka, trend

Vino u limenci razvilo se od novosti do poznate kategorije jer mlađi potrošači odbacuju vjekovnu tradiciju i prihvataju praktičnost, održivost i kontrolu količine pića.

Šta pokreće trend prema vinu u limenkama? Opšti odgovor su milenijski potrošači, koji sve više biraju vino nego pivo. Dok mladi potrošači prate više prodajnih kategorija, vinska industrija se usmijerava na svoje stavove i prednosti.

Praktičnost. Milenijci vino smatraju opuštenim društvenim napitkom koji stoji pored piva i koktela u mnoštvu društvenih prilika; za ove mlađe potrošače vino nije samo za uparivanje sa hranom i proslavu: ono je prikladno za plažu, na muzičkim festivalima, za ljuljuškanje u bazenu, navijanje na fudbalskoj utakmici ili na vrhu dugog planinarenja. Za milenijumske potrošače vino je svuda prikladno i zato im treba ambalaža koja može ići bilo gdje.

Manji formati. Milenijsko tržište je visoko angažovano u zdravstvu i wellnessu, jer trend utiče na alkoholnu industriju na više načina. Ova grupa je glavni pokretač u kretanju prema umjerenosti, što je stavilo niske ABV proizvode u prvi plan i rasvijetlilo potrebu za kontrolom količine pića – veličina limenki u rasponu od 187 ml do 500 ml, vino iz limenke nudi manju količinu pića od standardne boce od 750 ml.  Kao dodatni bonus, ovi manji formati vjerovatno će podstaći takmičenje među avanturističkim potrošačima koji se ne žele obavezati na cijelu bocu vina; ovo je nesumnjivo brži način probijanja na tržište upravo vina u limenci, jer niska cijena limenke (često samo 4 do 7 dolara) olakšava prodaju novim potrošačima.

 Održivost. Svjesni vlastitog uticaja na prirodni svijet, milenijalci traže mogućnost pakovanja koja su ekološki održiva. Limenke su održive na više načina: manji format može smanjiti otpad, pogotovo kod potrošača koji možda neće popiti čitavu bocu od 750 ml prije nego što se njen sadržaj pokvari. Za okolinu je izbor između boce i limenke jasan: aluminijske limenke se lakše isporučuju, što znači da koriste manje fosilnog goriva u tranzitu, što u velikoj mjeri smanjuje uticaj kategorije vina na sredinu u zemlji koja proizvodi najveći dio svog vina na jednoj strani, a zatim šalje na drugi kraj zemlje. Limenke se takođe mogu beskonačno reciklirati i vjerovatnije je da će se reciklirati više nego staklene boce. Prema izvještaju američkog Aluminijum udruženja, gotovo 50% aluminijskih limenki se reciklira u SAD, nasuprot tome staklena ambalaža se reciklira manje od 40%. Kako održivost postaje sve vitalnija tema za potrošače, preduzeća i vlade, limenke će postati još popularnije.

Efekat pivarskog zanata na percepciju formata limenke. Jedno veliko pitanje je ovo: mogu li potrošači vjerovati kvalitetu vina u limenci? Kako se proizvodi lansiraju od strane uglednih proizvođača, poput kalifornijske vinarije Field Recordings, odgovor je oni to rade uspješno. Ovi proizvodi nisu prvi koji su unaprijedili format limenke: proizvođači piva već dugi niz godina prepuštaju format limenke u potrošačke misli. To je podstaklo očekivanja za pristupačne premijere i povećalo male limenke osim kod bezalkoholnih pića i domaćih lagera, što je otvorilo put i za limenke za vino

Ključ prodaje. Vođeno milenijumskim prednostima, vino u limenci je u porastu u SAD. Kategorija, vino u limenci, je eksponencijalno poraslo u prodaji u protekle dvije godine. Manji format limenke rješava mnogo potrošačkih želja, uključujući umjerenost i kontrolu količine pića; pokretnost; održivost i smanjenje otpada; jednostavnost testiranja i pristupačnost.

Da li muzika može poboljšati okus vina

Naslov orginala: Can music make wine taste better?;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 28.01.2016. by Hannah Seaton;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, okus, muzika

Studija kaže da muzika može poboljšati okus vinaCredit: Wikipedia / RAI National Symphony Orchestra (Turin) at MITO festival

Provedena studija je pokazala da ljudi mogu imati 15% više uživanja pijući odabrano vino i istovremeno slušajući pravu vrstu muzike. Šta ti misliš? Jeste li imali dobrih iskustava sa određenim kombinacijama muzike i vina? Studija, koju je vodio Charles Spence, profesor eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Oxford, uporedila je okuse poput slatko-kiselo sa zvučnim karakteristikama muzike poput tona i tempa.

„Mozak pod uticajem sredine“. Studija je potvrdila da na mozak, a samim tim i na okus vina, utiče spoljašnje okruženje kada se jede i pije. Ako je sredina prijatna, takav je i okus. Ako želite poboljšati okus vina ili poboljšati određene karakteristike okusa, mudro odaberite pozadinsku muziku. Opšta otkrića bila su da ljudi žele uskladiti vanjske senzacije sa okusom. Tako su ljudi koji su bili uključeni u studiju upoređivali teška crvena vina, poput Malbec, sa instrumentima poput orgulja i svijetla bijela vina, poput Sauvignon Blanc, sa harfom. Dakle zvuk može u potpunosti promijeniti i okus i teksturu vina. Na primjer, ako slušate moćnu i tešku muziku, to će učiniti da okus vina bude snažniji i teži ili ako slušate nježnu i laganu muziku, lagani okus vina toj muzici više odgovara.

Studija se uglavnom poklapa kada se upoređuje osjetljivost okusa sa muzičkim karakteristikama, ali složena vina imaju simfoniju okusa koja će se, ako se upare sa složenom muzikom, pojačavati različite osjećaje okusa i teksturu vina tokom cijelog trajanja pjesme.

Rezultati. Slatka vina, poput kasna berba Riesling, uklapaju se u muziku ravnomjernog ritma, sporog tempa i visokog tona, a opet meka. Klavirska muzika je najbolja. Kisela vina, poput crvenih italijanskih, poput Barbera, podudaraju se sa muzikom koja ima skraćen ritam, brzi tempo i visok ton. Plehani instrumenti su dobri. Fino Sherry i druga slična vina su takođe dobra sa plehanim instrumentima, ali više vole staccato.

Studija je takođe uparivala specifične okuse prema muzici. Vina sa voćnim aromama poput Beaujolais-a podudaraju se sa visokim tonom, dok se vina sa aromom dima (Margaux), tamne čokolade (Nero d'Avola) ili kedra (Bordeaux) podudaraju sa niskim tonom.  Vina bogata taninima podudaraju se sa muzikom rok gitare debelih žica, a puna vina, sa simfonijskim orkestrom. Uz opšte kombinacije okusa i zvuka, tim sa Univerziteta Oxford u procesu je ispitivanja mnogo detaljnijeg podudaranja specifičnih okusa sa zvucima muzike. Vina jake narančaste arome kao što je Sauternes, podudaraju se sa muzikom koja ima jasnu, oštru boju zvuka, stakato i dinamičnu artikulaciju, skraćen, živahan i brz ritam. Okus vanilije, vina poput američkog barikiranog Chardonnay, podudaraju se sa muzikom meke boje zvuka, povezanom artikulacijom, laganog ritma i sporog tempa.

Komplikovano

Komplikovano: “razumijevanje nestabilne kiselosti i njene uloge u vinuNaslov orginala: ‘It’s Complicated’: “Understanding Volatile Acidity and Its Role in Wine”; Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 07.07.2019. by Christine Clark; Ilustracija: Danielle Grinberg; Prevod: Dragutin Mijatović

Vi ste na večeri u Samovoj kući. Sam uglavnom pije vino od proizvođača i od grožđa za koje nikada niste čuli. On vam sipa čašu svog omiljenog novog pét-nat (Pétillant-naturel, ukratko pét-net, je prirodno pjenušavo vino često nefiltrirano). Ukusno je! Podsjeća vas na slatkiše sa kiselim lubenicama sa spritzy finišom.

Međutim, nakon što sjedne na trenutak, manje vam se sviđa. Kako se zagrijava, počinje da na okusu bude… kiselo? Kao loš kombucha (Kombucha, fermentisano gazirano piće koje se obično pravi sa crnim ili zelenim čajem (ili oboje), plus šećer, kvasac, bakterije i neobavezne arome). Uz note odstranjivača laka za nokte? Sam obara oči. “Pretpostavljam da jednostavno ne volite prirodno vino“, podsmjehuje. “U redu je, još uvijek nema okus za svačije nepce.” Uh? Prije svega, trebali biste naći prijatelje koji vole vino i koji su manje odvratni od Sama. Drugo, on je oko 30% desno i 100% nepristojan.

Continue reading “Komplikovano”

Šta list paradajza radi u mom vinu

Naslov orginala: What Is a Tomato Leaf and What’s It Doing in My Wine?;  Izvor: https://vinepair.com/;  Ilustracija: Danielle Grinberg;  Objavljeno: 04.06.2019. by Tim Mckirdy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Bez obzira na to koliko su lakrdijaški zvučni, tehnički termini degustacije vina služe valjanoj svrsi. Vino koje je opisano kao strukturno, na primjer, ono je sa dobrom ravnotežom tanina i kiselina. Dubina se koristi za označavanje obilja okusa i aroma, dok dužina označava koliko dugo okus ostaje u ustima. Za nepoznate, međutim, ti pojmovi ne znače ništa – i mogu biti izuzetno zastrašujući.

Određeni pojmovi opisuju nešto opipljivo, ali ipak nekako uspijevaju otuđiti. Primjer: list paradajza. Svi znamo kakav miris i okus ima paradajz, – a isto vrijedi i za list. Ali koliko često kupujete paradajz sa lišćem? Šanse su, vrlo male. Do nedavno, mnogi su pogrešno mislili da su listovi toksični. Zašto se taj pojam tako često pojavljuje u opisima vina?

“Kad degustatori koriste izraz” paradajz “, koriste ga kao kratki opis da bi opisali zemljanu aromu koja takođe ima i malo slatku komponentu povrća”, objašnjava Keith Beavers, direktor VinePair degustacije. Umjesto upotrebe izraza paradajz, što bi se moglo protumačiti kao slatka nota, ili običan stari list, vino bi moglo zvučati previše zeleno ili biljno, list paradajza ima lijepu ravnotežu između ta dva termina. Lisa Perrotti-Brown se slaže. “Kažete list paradajza i čujem pirazine – sastojak koji se nalazi u vinu proizvedenom iz manje zrelih primjeraka određenog grožđa”, piše ona u članku o vinu, “Koliko su važne napomene za degustaciju?” (“How Important Are Tasting Notes?”)  grožđe je Cabernet Franc, Merlot i Sangiovese.

Jamie Goode, biolog i saradnik VinePair-a navodi da je list paradajza obično deskriptor za sortu Sauvignon Blanc, ali on koristi taj izraz u mnogo doslovnijem smislu. “Danas sam zalio paradajz i pogodila me izuzetna aroma koja dolazi iz lišća kada ih četkam rukom”, napisao je u blogu 2008. godine. Kada je prisutan u vinu, objasnio je Goode, “izrazito zelena lisnata aroma” dolazi od hemijskih jedinjenja cis-3-heksen-1-ol i 2-izobutiltiazol, koji su prisutni u grožđu.

U zvaničnoj mreži degustacije Wine and Spirits Education Trust (WSET) list paradajza leži u grupi zeljastih primarnih aroma, ili onih koji dolaze iz samog grožđa i alkoholne fermentacije. Navedena je uz zelenu papriku, travu i šparglu, a sve su to uobičajeni deskriptori za degustacije za vina sorti Cabernet Franc i Sauvignon Blanc. Naravno, nijedno od ovih povrća nije prisutno u vinu ili grožđu. To je ono što čini vino tako nevjerovatnim, kažu degustatori. “To nam daje sve te stvari koje mi prepoznajemo, ali to nije tamo u vinogradu.”

Bijela vina za ljubitelje crvenog vina

Naslov Orginala: White Wines for Red Wine Drinkers;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 20.05.2016. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Za većinu nas, biti u vinu znači biti u crvenom vinu. Možda je to zato što se zna da crvena vina daju više dubine i složenosti od većine bijelih vina. Međutim, postoji nekoliko bijelih vina koja idu iznad i izvan tipičnog voćno-svježeg bijelog stila i pružaju ukusnu složenost koja je dostojna čak i najgovorljivijeg crvenog navijača vina.

Prvo, šta čini crveno vino tako sjajnim?  Ono što crveno vino čini sjajnim je da je od crnog grožđa. Kao prvo, skoro sva crvena vina prolaze kroz jedan proces nakon njihove fermentacije dok se odmaraju u hrastovim bačvama, proces koji se naziva malolaktička fermentacija (skraćeno MLF). Proces nije fermentacija, već bakterijska konverzija koja mijenja primarni tip kiseline u vinu od jabučne kiseline do mliječne kiseline. Dok vino zadržava isti nivo kiselosti, okus kiselosti se mijenja od oštre, kisele, zelene kiseline sa okusom jabuke do mekše, kremastije, mliječne kiseline (mliječna kiselina je ista kiselina koja se nalazi u mlijeku). Takođe, korisno je napomenuti da se MLF obično dešava dok vina stare u drvenim buradima.

Prema tome, ako tražite bijela vina sličnog karaktera kao i crvena vina, potražite:

  • Bijela vina koja stare u hrastovom buretu (neutralni ili novi hrast)
  • Bijela vina koja su prošla djelomičnu ili punu malolaktičku fermentaciju

Slatka vina koja trebate probati

Naslov orginala: 9 “Serious” Sweet Wines You Must Try;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 14.03.2019. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Istraživanje finih vina svijeta je nezgodno ako volite slatkiše, jer najpoznatija i “velika” vina nisu nužno slatka. Istorijski gledano, ipak, slatka vina su nekada bila najželjeniji stil vina na cijelom svijetu. Nestvarno, ali istina je!

Vaša ljubav prema slatkom vinu je upravo ovdje.

Evo interesantne činjenice: prva priznata vinska regija na svijetu nije bila Bordeaux, niti je bila Champagne, već regija u istočnoj Mađarskoj koja se specijalizovala za proizvodnju slatkih bijelih vina pod nazivom Tokaji (“toe-kiy”). Službeno je priznata 1737. godine. Zanimljivo je da su neka od današnjih najznačajnijih crnih vinskih regija nekada bila poznata po proizvodnji slatkog vina. Vino Barolo 1860-ih godina, je bilo mnogo slađe nego što je danas. Evo devet vina koja ćete poželjeti da probate:

  1. Moscato d’Asti
  2. Tokaji Aszú
  3. Sauternes
  4. BA and TBA Riesling
  5. Ice Wine
  6. Rutherglen Muscat
  7. Recioto della Valpolicella
  8. Vintage Port
  9. P.X. Sherry

Praktični vodič za izbor vina-04

Naslov orginala: A Practical Guide To Selecting The Perfect Wine;  Izvor: http://wineactive.com/;  Objavljeno: 19.06.2018.;  Prevod: Dijana Pantić

Istorijsko piće koje datira hiljadama godina je vino. Može se koristiti na razliite načine ili piti čisto. Izbor najboljeg vina za uparivanje sa hranom je od suštinskog značaja jer može da utiče na okuse vašeg jela. Ne procjenjujete vino samo na osnovu godine proizvodnje. Samo zato što je vino proizvedeno odavno ne znači da je kvalitetno vino. Pobrinite se da detaljno proučite vino kako se ne bi prevarili da platite previsoku cijenu za vino sa dna police. Nikada ne kuvajte vino jer ne možete uživati u okusima. Kada se vino kuva, tokom procesa kuvanja, ono postaje koncentrovanije. Bilo kakvi okusi koje vam se ne sviđaju će prevladati, što znači da vam se neće dopasti okus hrane koju ste sa toliko truda pripremili.

Upoznajte dobro svoju prodavnicu vina. Ovo je važno jer je svaka prodavnica priča za sebe. Svako tržište ima i nudi različite tipove, cijene i svoju opštu lepezu vina. Ako ne znate mnogo o vinu, odlazak u trgovinu prepunu skupih marki možda nije dobra stvar. Pronađite prodavnicu u kojoj se možete raspitati o vinu, naravno o onom koje najbolje odgovara vašem okusu kad su bar vina u pitanju. Trebalo bi uvijek zapisati nekoliko osnovnih zabilješki nakon probanja novog vina. Obavezno zapišite naziv vina, njegovo porijeklo i godinu proizvodnje kao i svoje lične utiske. Teško će se sjetiti kakvo je vino bilo na okusu, pogotovo ako prisustvujete degustacijama vina i probate različita vina u istom danu.

Ako volite crveno meso, držite se crvenog vina. To je opšti princip i od njega se rijetko treba udaljavati. Crveno vino Vam pomaže, da se okusi u bifteku ili mesu koje izaberete i obrnuto, na najbolji mogući način upotpune dok uživate uz ručak ili večeru. Kao što je poznato, vino možete koristiti na mnogo različitih načina. Za uživanje u vinu ključno je birati, po mogućnosti, najbolje vino za Vas, jer će ono uticati i na Vaš okus hrane. Ako ste početnik nikad nije na odmet postaviti jedno pitanje više, kako bi uživali u vinu koje platite, i ručku koji ste pripremili. Obogatite svoj doživljaj koristeći iskustva i savjete onih koji nešto više znaju o vinu.

Bordeaux vina

Naslov orginala: A Primer to Bordeaux Wine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 05.08.2016. by Madeline Pucketete; Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Bordeaux, Red Bordeaux, White Bordeaux, Wine

Šta je vino Bordeaux (Bordo)? Bordeaux se odnosi na vino iz regiona Bordeaux, Francuska. Više od 90% Bordeaux vina su crvena vina sa sortama Merlot i Cabernet Sauvignon. Upoznajemo Vas sa vinom iz regiona Bordeaux, uključujući zabilješke o degustacijama, prijedloge za uparivanje hrane i vina i ostale važnije detalje koje bi trebali znati.

 

Prve Cabernet Sauvignon i Merlot loze potiču iz regiona Bordeaux.

 ZABILJEŠKE O DEGUSTACIJI VINA BORDEAUX

 Primarni okusi crvenog vina Bordeaux: crna ribizla, šljiva, grafit, kedar, ljubičica. Crvena vina iz regiona Bordeaux su srednje do punog okusa sa aromama crne ribizle, šljive i zemljane note mokrog šljunka ili olovke. Kada okusite vina, ona ističu mineralne i voćne note koje vode u peckave, slane tanine koji se suše u ustima. Tanini su često dovoljno visoki da se vina mogu čuvati nekoliko decenija.

U zavisnosti od kvaliteta, godine berbe i koja vina region Bordeaux nudi, voćni okusi variraju od više oporih voćnih do slatkastih zrelih plodova voća. Vintage (Godina berbe) varijacija je i definitivno nešto na šta treba obratiti pažnju kada su u pitanju vina iz ovog područja. Govoreći o godinama berbi (vintages), jedna od tajni u pronalaženju velike vrijednosti Bordeaux regiona ima upravo veze sa godinama berbi. Dostupna vina nude izvanrednu vrijednost poslije dobre berbe i takva vina će stariti (dozrijevati) iz godine i godinu! Inače, čini se da su se velike berbe pojavljivale 1-2 puta svakih 5 godina. (npr. 2015, 2014, 2010…)

Različita područja na jeziku osjećaju različite okuse?

Uobičajena zabluda je da se svaki osnovni okus može posmatrati samo na određenom dijelu jezika. Istraživanja su pokazala da različite osnovne namirnice osjećamo svuda na jeziku gdje postoje receptori okusa. Svaka pojedinačna ćelija za okus odgovara samo određenom osnovnom okusu, ali u izraštajima za okus obično ima nekoliko različitih vrsta ćelija okusa, tako da receptori okusa mogu da odgovore na različite osnovne okuse. Otvor za okus obično se sastoji od najmanje 50 ćelija za okus, tako da nije teško dobiti svaki osnovni okus u svakoj ćeliji za okus. Odgovor je onda ne, nema dijela jezika gdje osjećate samo slatki okus i drugi dio jezika na kome osjećate samo slani okus.

Preuzmite PDF ovdje