Neočekivana vina starog Rima

3 neočekivana vina na drevnoj rimskoj degustaciji vina. Naslov orginala: 3 Unexpected Wines at an Ancient Roman Wine Tasting. Izvor: https://justwineapp.com/. Slika: The Telegraph. Objavljeno: 15.02.2017. by Shira Kogut. Prevod: Dragutin Mijatović

Rimljani su imali vrlo drugačiji okus kada se radi o vinu nego mi danas. Riječ je o tri vina koja su pili Rimljani, a za koje smo sigurni da ih NIKADA nećete probati.

Drevno nasuprot modernom pijenju vina. Stari Rimljani su bili velike pijanice (vina), ali vrlo je vjerovatno da su se njihovi okusi razlikovali od onih koji danas svakodnevno piju vino. Dio toga je posljedica načina fermentacije vina i vrsta posuda u kojima se vino nosilo i čuvalo. Očigledno nisu imali napredak u tehnologiji koju danas imamo u modernom svijetu.

Evo 3 vina koja biste mogli isprobati na drevnoj rimskoj degustaciji vina.

Drevno rimsko vino br. 1: Vino uz dodatak morske vode. Ovo vino bilo je imitacija čuvenog helenskog vina spravljenog na grčkom ostrvu Kos. So vodi ne samo da je davala nevjerovatno slani okus, već je i smanjivala kiselost vina. Možda je Nathan Myhrvold, bivši šef Microsoftove tehnologije preuzeo ideju od Rimljana o dodavanju soli u vino.

Continue reading “Neočekivana vina starog Rima”

Virtuelna degustacija vina?

Kakva je budućnost virtuelnih degustacija vina? Naslov orginala: What’s the Future of Virtual Wine Tastings? Izvor:https://spitbucket.net/. Objavljeno: 28.07.2020. by Amber Le Beau. Prevod: Dragutin Mijatović

Iako je sadašnjost još uvijek sumorna u nekim područjima (poput Južne Afrike), mnogi vinski krajevi otvaraju svoje degustacijske sobe čak i u ograničenom, socijalno udaljenom kapacitetu. To je sigurno olakšanje vinarijama bez novca i dobrodošao predah za ljubitelje vina koji trebaju digitalni detoks. (Pod uslovom da se osjećaju sigurno i dobrodošli). Ali ne pravite grešku. Postoji još puno vrijednosti i zdravog tržišta za internetske vinske događaje. Ljudi koji su se navikli da pronađu vinsku edukaciju iz udobnosti svog kauča, ne tope se u letnjim vrućinama.

Otkako sam pokrenuo VirtualWineEvent.com (VWE) početkom maja, očekivao sam da će stvari postati manje intersantne kako se mjesta otvaraju. Ali ako ste se pitali zašto nisam toliko pisao, mogu vam reći da se ta očekivanja nisu ispunila. Pokretanje VWE-a pretvara se u posao sa punim radnim vremenom, kao i upravljanje listama, kao i savjetovanje vinarija o njihovim događajima. (Iako smo i dalje posvećeni tome da ovo ostane kao besplatan resurs za vinsku industriju. (Though we’re still committed to keeping this as a free resource for the wine industry). Sada ću reći da je broj internetskih vinskih događanja koji se svakog dana prikazuju na mjestu zasigurno smanjio sa visoke tačke 60-70+ dnevno u maju/junu, na oko 30 do 40 dnevno. (Iskreno, ta je tačka bila malo previsoka.) Ipak, saobraćaj na našim stranicama se nastavlja. Veliki razlog, pretpostavljam, je taj što je ukupan kvalitet porastao.

Continue reading “Virtuelna degustacija vina?”

Aroma trešnje (Cherry) u vinu

Naslov orginala: How to understand tasting notes (Kako razumjeti note okusa). Izvor: https://www.decanter.com/. Slika: https://keyassets.timeincuk.net/. Objavljeno: 23.12.2019. by Laura Seal. Prevod: Dragutin Mijatović

Trešnja. Trešnje imaju izrazit voćni karakter, često se vještački kopiraju u poslastičarnicama i likerama. Kada je riječ o notama degustacije vina, važno je razlikovati različite tipove i okuse trešanja. Za početak postoje i slatke i kisele trešnje – razmislite o razlici između višnje maraschino i morello. Crvene trešnje se vide kao dio okusa crvenog voća, a crne trešnje su u kategoriju crnog voća. U oba ova profila trešnje se mogu smatrati ne tako slatkim ili trpkim poput bobica, ali su na primjer koncentrovanije od mesnatih šljiva.

U Decanterovoj knjizi Kako čitati napomene za degustaciju vina, opšti karakter trešnje definisan je kao “čvrsto i živo voće sa dozom kiselosti i bez slasti, recimo, crne ribizle”. Vina koja mogu nositi notu pikantnih trešanja uključuju sjeverna italijanska crvena vina, kao što su piemontska vina Barolo i Barbaresco proizvedena od grožđa sorte Nebbiolo. Note crvene trešnje mogu se naći u nekim vinima toskane proizvedena od sorte Sangiovese (Brunello di Montalcino i Chianti).

Mlada vina Pinot noir mogu obuhvatiti niz okusa trešanja od crvene do crne, posebno vina sa Novog Zelanda, gdje neka od najboljih primjera kombinuju trešnju sa tragovima džema ili jagode kako bi se nadoknadile zemljane note. Možda vino koje se najviše povezuje sa trešnjama je vino Beaujolais, crveno vino proizvedeno od grožđa sorte Gamay. Napomena, trešanja u tim vinima obično su proizvod karbonske maceracije, procesa u kojem se cijelo grožđe zatvoreno u sudu napunjenim ugljen dioksidom. Ovo pomaže očuvanju prirodno sočnog i voćnog karaktera sorte Gamay.

Razumijevanje kiselosti u vinu

Naslov orginala: Understanding Acidity in Wine. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 18.04.2020. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović

Šta je kiselost u vinu i kako to čovjek osjeća? Takođe, koliko je kiselo vino? A zašto je kiselost vina važna? Odgovori na ova pitanja i na još nekoliko drugih će vam pomoći da shvatite ovu osnovnu karakteristiku vina. Poznavanje kiselosti pomoći će vam definišete šta vam se sviđa, kao i razumjeti ulogu kiselosti pri sparivanju vina i hrane.

Kiselost je jedna od 4 osnovne karakteristike vina (ostale su tanin, alkohol i slast vina). Kiseline daje vinu opor i kiseo okus. U osnovi, sva vina leže na kiseloj strani pH spektra, a većina se kreće od 2,5 do oko 4,5 pH (7 je neutralno). Postoji nekoliko različitih kiselina koje se nalaze u vinu, a koje mogu uticati na to koliko će vino biti kiselo. Najzastupljenije kiseline koje se nalaze u vinu su vinska, jabučna i limunska kiselina.

Napomena: pH skala je logaritamska skala, pa je teoretski, vino sa pH 3 deset puta kiselije od vina sa pH 4. Više o kiselinama u vinu u članku, Kiseline u vinu. 

Izbor pravog vina za vašu hranu

Naslov orginala: Wine Pairing – Choosing the Right Wine for Your Food (Uparivanje vina – izbor pravog vina za vašu hranu). Izvor:http://drinksparadise.com/; Objavljeno: 18.02.2020. by Lee Cuellar. Prevod: Dragutin Mijatović

Uparivanje vina je postupak povezivanja hrane i vina kako bi se za obe komponente naglasio okus. Vina su često puta uparena sa namirnicama komplementarnih (podudarnih) okusa i tekstura. Neki poznavaoci vina posjećuju više kurseva o hrani, gdje je svaki obrok uparen sa zasebnim vinom. Iako uparivanje hrane i vina zavisi o individualnom okusu, postoje univerzalne smjernice.

Osnovna smjernica za sparivanje vina je podudaranje prema boji. To znači crveno vino sa crvenim mesom (govedina, janjetina i dr.), i bijelo vino sa bijelim mesom (riba, piletina itd.). Ovo opšte pravilo uparivanja je univerzalno, ali se može posmatrati kao prekomjerno pojednostavljenje složenog procesa. Uparivanje vina je suptilna umjetnost, a ovo opšte pravilo uparivanja je samo početna tačka.

6 stvari koje moraš znati da bi probao vino

Naslov orginala: 6 cosas que debes saber para catar un vino. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Degustacija je intelektualna, svjesna vježba koja zahtijeva stalni trening. Degustacija je profesija koja zahtijeva intelektualno obrazovanje koje je većini nepoznato. Tako o degustaciji vina razmišljaju po winetur.

Tokom dana, naši umovi ostaju budni i bilježe vizualne, mirisne, gustatorne, slušne i taktilne podražaje, ali njih većinu ne poznajemo. Kad probamo vino naš mozak je, hiperaktivan, analizira i pamti i koncentriše se na najveći broj svjesnih senzacija koje nam vino prenosi, čime se povećava ne samo naše znanje, već i radost našeg uma. Kliničke studije su pokazale da se regije mozga aktiviraju pred degustaciju (sommelieri, vinari, novinari …), što je slučaj sa mnogim drugim tehničkim zanimanjima, koje kod drugih ljudi ostaju neaktivne.

Continue reading “6 stvari koje moraš znati da bi probao vino”

Semillon Gris-južnoafričko staro čudo

Naslov orginala: Semillon Gris-South Africa's old-vine oddity. Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 20.06.2020. by Malu Lambert. Prevod: Dragutin Mijatović

Ova crvena mutacija bijele sorte Semillon Blanc izgleda jedinstvena na vrućem podneblju rta Cape (Južna Afrika) i drevnim vinogradima, prvi put identifikovana još 1800-ih …Čokot sorte Semillon Gris u vinogradu Swerwer


U vinogradima zasađenim sortom Semillon u Južnoj Africi nešto se čudno događa. Zeleni grozdovi iz godine u godinu pocrvene, a slijedeće opet pozelene. Okačeni poput božićnih tričarija na lastarima čokota, grozdovi koji mijenjaju boju trajna su misterija. Vinogradarka i zaštitnica starih čokota Roza Kruger kaže da je izgubila razum kada je prvi put primijetila ovaj fenomen poznat kao crveni Semillon ili Semillon Gris. “Počela sam markirati mutirane (crvene) loze dok sam uzimala reznice za sadni materijal”, objasnila je kad sam je pitala o sorti. “Sledeće godine će grozdovi ponovo biti zeleni. Mislila sam da griješim, ali nakon par godina shvatila sam da Semillon Gris zapravo može mutirati natrag u Blanc. Uopšteno, vinogradi pod sortom Semillon Gris su prilično stabilni nakon što su mutirali.”

Continue reading “Semillon Gris-južnoafričko staro čudo”

Vinarija Stobi

Vinarije neobičnog naziva: Vinarija Stobi. Preuzeto sa: http://winejour.blogspot.com/2015/07/vinarija-stobi-tikves-makedonija.html; Objavljeno: 28.07.2015. by Kulturnik. Pripremio: Dragutin Mijatović. 

Dobro došli u svijet vinske magije! Vinarija Stobi nalazi se u centralnoj Makedoniji, u čuvenom vinogradarskom regionu Tikveš. Ovaj region sa 12 hiljada hekatara pod vinogradima, čini trećinu ukupnih vinograda u Makedoniji. Ono što ovaj region čini blagorodnim je mješanje mediteranske klime sa juga i kontinetalne sa sjevera. Vinarija Stobi je mlada po godinama, a iskusna po znanju. Ona je jedna od najnovijih i jedna od najmodernijih makedonskih vinarija, locirana u opštini Gradsko, neposredno u blizini antičkog lokaliteta Stobi, po kome je i dobila ime. Grožđe stiže sa teroara kojim su se nekada kretale rimske legije, krstaši riteri, otomanski osvajači i mnogi drugi, zvani i nezvani. Video na kraju teksta.

Continue reading “Vinarija Stobi”

Zašto inovativni vinari dodaju hmelj u vino

Naslov orginala: Why Innovative Winemakers Are Adding Hops to Wine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 13.05.2020. by Evan Rail. Ilustracija: by Danielle Grinberg. Prevod: Dragutin Mijatović

Nije tajna da pivo poslednjih godina sve više liči na vino, sa mnogim modernim pivom IPA koji se obično opisuju kao “sočan” i “voćni”, dva termina koja su nekada čvrsto bila povezana sa mladim crvenim vinima. Uzimanje uzoraka piva koje sada stare u nekadašnjim bačvama za vino i sve veće popularnosti piva (Ale) od grožđa, talijanskog ili nekog drugog, i možete zamisliti slučajeve da zanatske pivare koračaju stazama koje su nekada pripadale gotovo isključivo vinarima.

Ali ta ulica ide u oba smjera. Dok pivari prave piva sa karakteristikama sjajnog vina, vinogradari eksperimentišu sa dry-hopping vinima, stvarajući uzbudljiva nova vina koja mogu ispoljiti zaštitne arome mnogih zanatskih piva. “Smatram to komplementarnim”, kaže Joe Krajkiewcz, vinar i vlasnik Michigan Wine Company, koji je nedavno proizveo bijelo dry-hopping vino. “Radi se o aromama. Nekako me usrećuje. Piše: “Hej, ovo je zanimljivo.”

Novo izdanje je polusuvo bijelo vino Krajkiewcz proizvedeno od sorte Seyval Blanc, relativno modernog francuskog hibridnog grožđa. Pred kraj fermentacije vina, otprilike dvije sedmice, Krajkiewcz je dodao šišarke Citra hmelja. Arome iz hmelja, kaže Krajkiewcz, dobro djeluju sa tim grožđem. “Seyval ima aromu začina”, kaže on. “To nije neutralno grožđe. Ima neke jedinstvene karakteristike. ”

Ne griješite: čak i ako to nazivamo ” dry-hopping=suvo-skakanje”, još uvek govorimo o tečnostima. U dry-hopping, hmelj se dodaje pivu – ili u ovom slučaju vinu – nakon zagrijavanja na relativno hladnim temperaturama, bilo za vrijeme ili nakon fermentacije, za razliku od uobičajene metode dodavanja hmelja za vrijeme kuvanja. Primarna razlika? Dodavanje hmelja za vrijeme kuvanja je ono što stvara karakteristične gorke okuse piva, dok dry-hopping dodaje samo arome.

Continue reading “Zašto inovativni vinari dodaju hmelj u vino”

Detekcija mirisa vina u zavisnosti od vaše pljuvačke

Orginalni text: Perceiving aromas in wine depends on your saliva, according to this study. Izvor: https://www.ticbeat.com/; Objavljeno: 13.05.2020. by Andrea Nunez. Prevod: Dragutin Mijatović

Ne možemo svi primijeti istu aromu kada govorimo o degustaciji vina i uočavanju tragova citrusa, banane, ananasa ili šljive. Naša pljuvačka igra važnu ulogu u dijelu percepcije. Enolozi experti i ljubitelji degustacija vina znaju kako uočiti aromatične dodire vina svake berbe i specijaliteta, nešto što je zadovoljstvo i nauka vrijedna proučavanja. Istraživanje koje su proveli Polytechnic and Complutense universities of Madrid, the Food Science Research Institute (CIAL, CSIC-UAM) and the Institute of Food and Nutrition Science and Technology (ICTAN-CSIC) otkrivaju da percepcija arome vina može varirati od pojedinca do pojedinca zavisno od protoka i sastava pljuvačke svake osobe, uprkos činjenici da svaka supa može imati specifičan aromatični profil.

Da bi to potvrdili, stručnjaci su izveli nekoliko eksperimenata sa degustacijama koji pokazuju kako sastav i protok pljuvačke sudjeluju u osjetnoj percepciji voćnih deskriptora vina poput ananasa, banane, jagode i šljive. Ova fakta, činjenica da oralna fiziologija pljuvačke utiče na način na koji se osjeća aroma, mogla bi otvoriti vrata proizvodnji personalizovanih – ličnih vina.

Continue reading “Detekcija mirisa vina u zavisnosti od vaše pljuvačke”