Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze

Naslov orginala: Differences Between Wild Grape Vines & Domesticated Vines. Izvor: https://homeguides.sfgate.com/; Objavljeno: 08.10.2019. by Ruth de Jauregui. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, divlja loza, domaća loza

Divlje grožđe (Vitis spp.) pronašli su evropski doseljenici kada su stigli na Istočnu obalu sadašnjih SAD. Više o tome u nastavku. Naviknuti na domaće grožđe (Vitis vinifera) porijeklom iz Evrope, raskošni čokoti i plodovi divljeg grožđa podstakli su poznavaoce grožđa da ukrštaju razne vrste za proizvodnju krupnijih, slađih plodova za proizvodnju vina, sokova i želea. Dok se uzgajalo nekoliko autohtonih divljih loza, većina domaćeg grožđa bile su Vitis vinifera sorte.

O grožđu. Sa preko 60 vrsta grožđa širom svijeta, porodica Vitaceae nalazi se prvenstveno u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Divlje grožđe Sjeverne Amerike gaji se u zonama 2 do 10, zavisno od vrste i kultivara, dok se evropske sorte Vitis vinifera gaje u zonama 6 do 9. I divlje i pripitomljeno grožđe neprimjetno raste divlje preko grmlja, drveća i građevina, sa čokotima koji dosežu dužinu (visinu) od 14 do 18 metara ili više.

Divlje nasuprot pripitomljenog grožđe. Glavne razlike između divljeg i kultivisanog grožđa su veličina i slast bobica, otpornost na štetočine i bolesti i razmnožavanje. Divlje grožđe u prosjeku ima sitnije bobice od domaćeg grožđa. Osim toga, većina divljih loza ima samo muške ili ženske cvijetove koji su vrlo mirisni. Domaći kultivari imaju hermafroditne cvijetove, krupnije i slađe bobice. Kad su uzgajivači biljaka radili na hibridizaciji divljeg grožđa Sjeverne Amerike sa evropskim sortama Vitis vinifera, oni su u Evropu odonijeli više tih loza. Filoksera, lisna uš, štetočina iz Amerike, napala je korijen domaće vinove loze i uništila europske vinograde. Korijen sorti Vitis vinifera nije imao otpornost na ubode štetočine, a vinogradi su desetkovani.

Continue reading “Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze”

Sve šta trebate znati o vinu Pecorino

Naslov orginala: Everything You Need to Know About Pecorino Wine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 20.12.2019. by Emily Bell. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pecorino, degustacija

Prvo što vam padne na pamet kad čujete „Pecorino“ je vjerovatno „Romano“ (ili Toscano ili Sardo), ako znate i volite svoje sireve. No, ime omiljenog pikantnog sira dijeli se sa još jednim talijanskim poznanikom: svježim, aromatičnim bijelim vinom. Jednom kada ga upoznate – poželjet ćete da saznate više o njemu – tako će vino Pecorino  pronaći svoje mjesto u vašem srcu, uz bijela vina poput Sauvignon Blanc i Pinot Grigio. To je sorta grožđa koja može biti pogodna za mladenačka ili vina za čuvanje i pak složena vina. Ali prije nego što odlučimo koliko boca da kupimo, evo nekoliko napomena o ovom novom, drugom Pecorino.

Pecorino

Sorta. Bijela vinska sorta grožđa. Pecorino se sreće na većim nadmorskim visinama i sve do padina pored obale mora. Uspijeva u italijanskoj regiji Abruzzo (iako ćete ga naći u regijama Marche, Umbria, Liguria i Tuscany). Samo grožđa ima izuzetno visok sadržaj šećera i ima tendenciju da bez rezerve odražava teroir – osjetljivo je i ekspresivno, za razliku od sorte Pinot Noir, grožđe je za strpljivog, posvećenog vinara.

Continue reading “Sve šta trebate znati o vinu Pecorino”

Aromella

Naslov orginala: New grapes on the block: Varieties to watch. Izvor: https://www.decanter.com/; https://journals.ashs.org/; Objavljeno: 04.07.2018. by Maggie Rosen. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Nove sorte grožđa stvaraju se u cijelom svijetu, ali sa hiljadama koje već postoje, zašto nam treba više? Maggie Rosen istražuje zašto stvaramo bolje sorte vinove loze … Aromella, Mystique, Divico i Floréal možda zvuče kao daleke galaksije ili likovi iz Game of Thrones, ali u stvari su među najnovijim vinskim sortama grožđa dostupnim vinarima. Trenutno, u poljoprivrednim istraživačkim stanicama i eksperimentalnim vinogradima širom svijeta, stotine sorti grožđa nalaze se negdje na složenom putu od svijetle ideje do boce.

Aromella’ je otporna bijela sorta grožđa, vino je visokog potencijala, aromatičnih / muskatnih karakteristika. Čokoti su bujni i više su na zimu otporni nego većina francusko-američkih hibridnih sorti. „Aromella“ je otpornija na bolesti nego mnogi kultivari Vitis vinifera. „Cayuga White“, ranije priznata sorta, korištena je kao referentni kultivar za sva vinogradarska i enološka upoređenja.

Aromella

Porijeklo. Sorta ‘Aromella’ stvorena je u Državnoj stanici za poljoprivredne eksperimente u Njujorku, Univerzitet Cornell, Ženeva, NY (New York State Agricultural Experiment Station, Cornell University, Geneva, NY), a nastala je ukrštanjem sorti ‘Traminette‘ x Ravat 34. Prvo vino od sorte „Aromella“ proizvedeno je 1983. godine, a 1990. razmnožena je za daljnja ispitivanja. Bere se krajem septembra. Sadržaj šećera u grožđu je u prosjeku oko 19,8 Brix-a i kiselina 10,9 g/l.

Top 10 softvera za upravljanje vinogradom

Naslov orginala: Top 10 Vineyard Management Software. Izvor: https://futurewineexpo.com/; Objavljeno: 27.09.2019. by Future Wine Expo. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, softer, budućnost, nauka

Upravljanje vinogradom bez pomoći elektronskog uređaja ili računarskog softvera neće biti samo teško, već ide korak nazad u stari svijet. Prošli su dani arhaičnih alata i tehnika koji se koriste za upravljanje vinogradom ili grožđem u vinogradu. Sa stalnom tehnološkom evolucijom upravljanje vinogradom je postalo lakše nego ikad. Sada je pravo pitanje – koji softvere za upravljanje vinogradom biste obavezno trebali potražiti? Ne brinite se previše, da bismo odgovorili na vaše pitanje pronašli smo 10 najboljih softvera za upravljanje vinogradom koji su dostupni na tržištu i koji će stvoriti čuda u vašem vinogradu.

Poboljšajte upravljanje vinogradom koristeći jedan od 10 najboljih softvera za rukovođenje

1) VineInfo. VineInfo je internetska usluga u stvarnom vremenu koja korisnicima omogućava efikasno upravljanje i praćenje svih potrebnih informacija o vinu, u rasponu od rezidbe do proizvodnje grožđa. Alat omogućava korisnicima da korisno upravljaju svojim vinogradom i pomaže im u boljem odlučivanju. VineInfo se može koristiti bez instaliranja bilo koje namjenske aplikacije na računaru ili bez kupovine namjenskog hardvera. VineInfo se lako može koristiti samo aktivnom internetskom vezom. Ova usluga je već stvorila snažnu korisničku bazu unutar vinograda prisutnih u dolini Nape i Sonoma (Kalifornija).

2) Vintrace. Na broju 2 na našoj listi 10 najboljih softvera za upravljanje vinogradom, imamo Vintrace. Vintrace je poslovni softver za vinare i vinarije. Softver se može lako prilagoditi za vašu vinariju sa samo nekoliko jednostavnih pritisaka na tipke. Od raspodjele posla i praćenja novih dodataka do korištenja i analize buradi, ovaj će softver olakšati život svakog vinara. Vintrace omogućava korisnicima da planiraju i rasporede prijem grožđa i upravljaju operacijama muljanja grožđa, a pritom održavaju vinariju da radi optimalnom brzinom tokom sezone berbe.

Continue reading “Top 10 softvera za upravljanje vinogradom”

Divico – nova sorta grožđa

Naslov orginala: Divico. Izvor: https://www.agroscope.admin.ch/; https://swisswine.ch/en/; Prevod: Dragutin Mijatović

Divico je švajcarska sorta grožđa izuzetnih karakteristika kada se radi o otpornosti sorte na gljivična oboljenja. Pored svojih osobina koje je pokazala u vinogradima Švajcarska, oduševila je vinogradare u Engleskoj. Sorta zahvalna za organsku proizvodnju grožđa.

Sinonimi:  U Švajcarskoj: nema.

Porijeklo: Sorta dobijena u istraživačkoj stanici Agroscope u Pully 1997, ukrštanjem između sorti Gamaret i Bronner. Sorta sa genima otpornosti na bolesti naslijeđenih od ameriških i azijskih vrsta Vitis stvarana je kroz izuzetno dug put.

Šema stvaranje sorte Divico

Sugraone

Sinonim: Superior Seedless. Naslov orginala: Sugraone. Izvor: https://sunworldinnovations.com; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, besjemena sorta

Sugraone (Superior Seedless) sorta bijelog (zelenog) grožđa bez sjemenki nudi veliku količinu blagog, slatkog okusa umotanog u hrskavu teksturu. Ova sorta grožđa prvi put uvedeno je u proizvodnju 1972. Godine. Opleminjivači rade više od četrdeset godina usavršavajući prakse stvarajući sorte da bi nam podarili najkvalitetnije stono besjemeno grožđe.

Sugraone

Više informacija – Bolji rezultati

Naslov orginala: Better information. Better results. Izvor: http://www.vinemetrics.com; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, senzori, tehnologija, vinemetrics

Vinemetrics razvija inovativnu tehnologiju praćenja vinove loze, uključujući težinu grozda, stanje vode ili vodni stres te senzore za praćenje porasta lastara. Ova tehnologija pomaže uzgajivačima grožđa da bolje upravljaju navodnjavanjem, đubrenjem, standardnim zahvatima, prinosom, kvalitetom grožđa (vinsko grožđe, stono grožđe i grožđice-suvo grožđa), i kvalitetom vina. Tehnologija je korisna za rukovodioce vinograda, vinogradare, konsultante, kupce grožđa, vinare i druge. Vaš se vinograd svakodnevno mijenja. Da biste donijeli najbolje odluke, morate znati kritične momente čokota koji nosi grožđe određenog kvaliteta i zdravlje čokota. Zato smo oformili VineMetrics – kako bismo uzgajivačima grožđa pružili najbolje informacije, alate i usluge neophodne za donošenje boljih odluka.

Šta kontrolišemo

VineMetrics je pionirska biljna tehnologija senzora. Mi smo prva i jedina tvrtka na svijetu koja može kontinuirano pratiti masu grozda, porast lastara i praćenje stanja vode u čokotu. Sa više od 12 godina iskustva u radu sa fiziologijom vinove loze, VineMetrics savjetnici mogu vam pomoći da razumjete vaše podatke i dati dodatne vrijedne preporuke kako bi se smanjila neizvjesnost i rizik kod uzgoja vinove loze i proizvodnje grožđa.

Ledeno vino

Naslov orginala: Ice Wine, You’re So Fine (A Detailed Guide). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, ledeno vino (ice wine), proizvodnja vina

Dobrodošli u čudesni svijet ledenog vina, jednu od najslađih grešaka koje je priroda ikad napravila. Teško je znati kako bi neko ciljano napravio ovo vino. Pravo ledeno vino jedno je od najtežih, najatraktivnijih vina koje se proizvodi. Zamislite sebe vani na nižim temperaturama, u mraku, na klizavom brdu, usred smrznute zime, pokušavajući da berete grožđe.

Ledeno vino, tako si dobro. To je jedno od onih vina za koje se neki pretvaraju da ih mrze ili ljepše rečeno da ih ne vole. Na kraju krajeva, gotovo se udvostručila slatkoća Coca-Cole. Ipak, teško je zanemariti prekrasan dar koji stvara grožđe i hladna klima.

Vinograd na području Michigan. Slika: Andrew McFarlane

Klimatske promjene mijenjaju okus velikih svjetskih vina

Naslov orginala: Climate Change Is Altering the Taste of the World’s Great Wines. Izvor: https://www.bloomberg.com/; Objavljeno: 22.10.2019. by Elin McCoy. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: velika vina, klima

Od Nape (Kalifornija) do Švedske, budite spremni na varijaciju okusa vina. Kad dohvatimo bocu sa maloprodajne police u prodavnici, očekujemo miris i okus vina. Neki su šampanjaci bogatiji i okrugliji od drugih, ali svi imaju osvježavajuću kiselost i svijetle, okretne, mineralne i kredne arome koji pobude pupoljke okusa na jeziku. U 2019. godini grožđe regija bilo je vrlo zrelo, ali s obzirom na to da je bilo izbalansirano sa visokim kiselinama, ove godine je prevladao klasični stil.

Vinograd u regionu Napa. Slika: Martin Sundberg

Berba neće uvijek biti takva. Jednostavno rečeno, visoke temperature od globalnog zagrijavanja snižavaju kiselost grožđa i povećavaju šećer, koji se pomoću kvasca pretvara u više alkohola tokom fermentacije. Toplota takođe utiče na jedinjenja u tragovima u grožđu koja pridonose okusu i aromi vina. Gaia Gaja, čija porodica posjeduje istoimenu vinariju u italijanskom region Piedmont, ističe najočiglednije promjene okusa: „Vina postaju punija, sa više alkohola i zrelijeg okusa.“ Gaja brine zbog suptilnih nota i prolaznih, osjetljivih mirisa, koji se toliko osjećaju da vina postaju rizična za piće. Topliji uslovi preusmjeravaju okuse crvenog vina sa nota crvenog voća poput maline i trešnje prema okusima crnog voća poput kupine. Toplota ublažava arome i uspostavlja osvjetljenje koje vinima daje energiju. Vina u dolini Rajne zahvaljujući ljetnim vrućinama već dostižu nivo alkohola od 16%, do jačine vina Sherry. Neke vinske firme – na primer, Charbonniere – planiraju da pomješaju male količine bijelog grožđa sorti Bourboulenc i Clairette, u svoje crne sorte kako bi vino dobilo više svježine.

Šta je aromatična sorta grožđa

Šta je aromatična sorta grožđa za proizvodnju bijelog vina? Naziv orginala: What is an aromatic white wine grape variety? Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 27.09.2019. by Chis Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, vino, aroma

Nisu sve sorte grožđa rođene jednake. Određene sorte mogu dati vina sa intenzivnijim aromama, od cvjetnih do biljnih i citrusnih nota.

Klasični primjeri aromatičnih bijelih vinskih sorti grožđa uključuju:

  • Gewürztraminer
  • Riesling
  • Muscat
  • Torrontés
  • Viognier
  • Sauvignon Blanc
Aromatično grožđe sorte Gewurztraminer na čokotu vinove loze u regionu Alsace

Svako vino ima ponešto mirisa i okusa, pa zašto neka – a posebno bijela vina – nose „aromatični“ prizvuk u krugovima za degustaciju? Ovdje se, u određenoj mjeri, radi o intenzitetu mirisa. Koliko su oštri ti primarni okusi na nosu, da li mirisom podsjećaju na agrume, laticu ruže ili biljke? Aromatična bijela vina proizvode se od sorti koje imaju tendenciju da daju veće količine ovih prirodnih aroma. Ali ne postoji zakonska definicija i neke naučne analize sugerišu više prilagodljivu skalu, a ne dvije različite suprotnosti „aromatična“ i „nearomatična“.

Nauka o aromatičnim vinima. Neka naučna istraživanja pokazala su da nekoliko aromatičnih sorti vinove loze imaju više nivoe organskih spojeva nazvanih terpeni. Na primjer, poznato je da monoterpeni doprinose voćnim i cvjetnim aromama, a posebno su istaknuti u vinima proizvedenim od sorti Torrontes i Muscat što pokazuje i studija objavljena u časopisu Foods (Foods journal) 2018. „Ukupna koncentracija monoterpena u vinima Muscat i Torrontes bila je oko četiri puta veća nego u vinu Gewürztraminer, šest puta veća nego u vinima Riesling i Viognier, i preko 30 puta veća nego u vinima Chardonnay i Pinot Gris“, rekli su istraživači. Međutim, to još ostaje naučno područje za ispitivanje.

Izbori u proizvodnji vina. Velike mogućnosti izbora sa kojima se suočavaju vinari, plus uticaj klime, znači da postoji puno prostora za stilske nijanse u proizvodnji vina. Uopšteno govoreći, proizvođači će vjerojatno uložiti veći napor kako bi naglasili primarne voćne arome aromatičnih bijelih vina tokom procesa proizvodnje vina. Klasično mogu da fermentišu na nižim temperaturama, aktivno sprečavaju malolaktičku fermentaciju ili koriste sudove od nerđajućeg čelik za očuvanje aroma. Široki pomak u filozofiji vinarstva prema minimalnoj intervenciji u podrumu, tačnije izražavanju čistoće voćnosti i osjećaju mjesta, znači da možda više ne postoji tako oštar kontrast između tretmana sa aromatičnim i takozvanim nearomatičnim sortama, kako god. Osim toga, uvijek postoje izuzeci od takvih opštih pravila. Sauvignon Blanc slovi kao aromatično bijelo vino, ali se njegovi okusi, uključujući citrusne, travnate i okuse ogrozda, mogu prikriti fermentacijomu u bačvi, malolaktičkom fermentacijom i starenjem u hrastovom buretu kao u regionu Bordeaux i dijelovima Kalifornije. Neka aromatična vina mogu dobiti različite nivoe slasti, a Riesling je jedan od najboljih primjera.


Vulkanska vina

Naziv orginala: “Explosive” Volcanic Wines. Izvor: http://www.city-vino.com/; Objavljeno: 20.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vulkansko tlo, grožđe, vino

U svijetu vina postoje mnoge debate o uticaju koji zemljište ima na vino. Tipovi zemljišta se razlikuju po veličini čestica, sadržaju mineralnih i hranljivih materija, količini raspadnutih organskih materija i kapacitetu zadržavanja vode. Vulkanska zemljišta su različita i mogu se formirati u najrazličitijim uslovima kao što su sporo isticanje lave, eksplozivno izbačene stijene i pepeo koji pada i formira novi sloj tla. Tipovi tla uključuju crni bazalt, plavac i vulkanski aluvijum koji se skuplja u dolinama. Karakteristike koje su zajedničke vulkanskim tlima uključuju širok spektar sadržaja minerala, dobar balans tih minerala, malu količinu organskog materijala, uglavnom nisko zadržavanje vode i nisku plodnost. Ove vrste tla predstavljaju samo oko 1% ukupne površine na planeti

Količina grožđa koja se dobija na vulkanskim tlima relativno je malo i grožđe je obično visoke kiselosti, sa niskom zrelošću. Sitnije bobice (mala veličina) znači da grožđe ima koncentrisanije okuse. Niska zrelost znači da vina proizvedena od ovog grožđa mogu pokazati više pikantnih okusa, a ne i voćnosti. Vinova loza koje se uzgaja na vulkanskim tlima daje grožđe od kojeg se proizvode vina koja često imaju slanost kao jednu od njihovih karaktera.

Vulkansko tlo je porozno što znači da voda brže teče preko korijena loze. Budući da je korijen u kontaktu sa vodom samo kratko vrijeme, korijen prodire dublje u tlo upotrazi za više vode. Kako čokoti rastu jače dok traže vodu, proizvedena vina imaju intenzivnije okuse, više tanina i mineralnih nota. Regije sa vulkanskim tlima su lokacije na brdima-uzvišenjima, a to znači da nadmorska visina, nagib terena i orijentacija prema stranama svijeta takođe jako doprinose razlikama proizvedenih vina. Ove regije su često u udaljenim predjelima, na neravnim terenima, što znači da se grožđe mora brati ručno.

Ako ste zainteresovani za degustaciju vina proizvedenih od grožđa uzgojenog na vulkanskom tlu, potražite etikete vina sa brda: Etna (Sicily), Santorini (Greece), Somlo (Hungary), the island of Sardinia (Italy), The Azores (Portugal), The Canary Islands (Spain), Campania (Italy), Soave (Italy), Golan Heights (Israel), Madeira, and Lake County (California).

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Genetska raznolikost u čaši vina

Podizanje čaše grožđa iznenađujuća je genetska raznolikost. Naslov orginala: Raising a glass to grapes’ surprising genetic diversity. Izvor: https://www.infowine.com/; Slika: D.Mijatović. Objavljeno: 16.09.2019. by UC Davis. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, genetika

Geni mogu objasniti razliku u okusu i boji grožđa, otkriće koje se nedavno dogodilo u Institutu za nauku o vinu i hrani UC Davis Robert Mondavi.

Evo otkrića kome je dobro nazdraviti: Istraživački tim koji su predvodili profesor Brandon Gaut sa Kalifornijskog univerziteta, Irvine i profesor Dario Cantu sa Kalifornijskog univerziteta, Davis dešifrovao je genom grožđa sorte Chardonnay. Radeći to, otkrili su nešto fascinantno: sorte nasljeđuju različiti broj gena od svojih majki i očeva. Njihov rad upravo je objavljen u Nature Plants*.

Tim je posvetio tri godine istraživanja onome što je poznato kao strukturne varijante, ili promjene hromosoma, u genima grožđa sorti Chardonnay i Cabernet Sauvignon kako bi se utvrdila njihova genetska sličnost. Svaka od sorti ima oko 37.000 gena.

Cabernet Sauvignon

“Svako od nas nasljeđuje jedan primjerak gena od majke i jedan od oca”, kazao je profesor Gaut. “Moglo bi se pretpostaviti da sorta nasljeđuje dvije kopije svakog gena, pri čemu po jedan dolazi od njihovih roditelja. Međutim, otkrili smo da postoji samo jedan primjerak, a ne dva, za 15% gena kod sorte Chardonnay, isto važi i za sortu Cabernet Sauvignon. Zajedno, to znači da se sorte grožđa razlikuju u prisustvu ili odsustvu hiljada gena. “

“Ove genetske razlike vjerojatno doprinose mnogim razlikama u okusu između vina proizvedenih od različitih sorti grožđa”, rekao je profesor Cantu. A oni svakako doprinose jednoj važnoj osobini grožđa: njihovoj boji.

Istraživački tim pokazao je da je crveno grožđe mutiralo u bijelo grožđe u više različitih uslova. Svaka mutacija uključuje veliku hromosomsku promjenu koja je promijenila broj kopija ključnih gena u boji. Manje kopija gena u boji uzrokuje bijelo grožđe.

Osim pružanja ključnih naučnih saznanja vinogradarima, naučnici kažu kako njihova otkrića imaju važne implikacije na razumijevanje prehrambenih vrijednosti između ostalog voća i povrća. Strukturne varijacije uglavnom su neistražene u biljnim genima, ali profesor Gaut kaže da je istraživanje važno za razumijevanje onoga što se nalazi u voću i povrću koje jedemo. “Na primjer, čak i između različitih vrsta paradajza, strukturne varijacije mogu imati različite prehrambene vrijednosti”, rekao je. “Bolje razumijevanje genetskog sastava vrsta omogućava nam pristup alatima koji poboljšavaju uzgoj biljaka.”

* Yongfeng Zhou, Andrea Minio, Mélanie Massonnet, Edwin Solares, Yuanda Lv, Tengiz Beridze, Dario Cantu & Brandon S. Gaut (2019) The population genetics of structural variants in grapevine domestication. Nature Plants, volume 5, pages 965–979 (2019)

Studija genoma vinove loze otkriva tragove divlje prošlosti

Naslov orginala: Genomic study reveals clues to wild past of grapes. Izvor: https://phys.org/; Objavljeno: 02.11.2017. by University of California. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: nauka, genetika, vinova loza

“Podaci govore da su ljudi sakupljali plodove vinove loze u divljini vjekovima prije nego što su je počeli uzgajati”, kaže saradnik studije Brandon Gaut, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCI (University of California, Irvine). Istraživanje je takođe otkrilo ključne genetske promjene tokom pripitomljavanja koje su i danas vidljive u plodu, poput grožđa sorte Grenache koje se uzgaja u južnoj Francuskoj.

Prije otprilike 22.000 godina, kada su se ledene ploče koje su pokrivale veći dio Sjeverne Amerike i Evrope počele povlačiti, ljudi su počeli konzumirati plodove koji danas donose radost milionima ljubitelja vina širom svijeta: grožđe. To je ono u što vjeruju evolucijski biolog Brandon Gaut  (Kalifornijski univerzitet, Irvine) i biljni biolog Dario Cantu (UC Davis). Uporedili su sekvencirane genome divlje i pripitomljene evroazijske loze i otkrili dokaze da su ljudi možda jeli grožđe čak 15.000 godina prije nego što su vinovu lozu pripitomili kao poljoprivrednu kulturu. “Kao i većina biljaka, smatra se da se i vinova loza uzgajala prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, ali naš rad ukazuje da ljudska umiješanost u proizvodnji grožđa možda prethodi tim datumima”, kazao je Gaut. “Podaci govore kako su ljudi vjekovima skupljali grožđe u divljini prije nego što su ga kultivisali. Ako smo u pravu, ovo otkriće dodaje se malom, ali rastućem nizu primjera kako su ljudi imali velik uticaj na ekosisteme prije početka organizovane poljoprivrede. “

Studija se pojavljuje u online časopisu Zbornik nacionalne akademije nauka (Proceedings of the National Academies of Sciences). Danas je vinova loza jedna od ekonomski najvažnijih hortikulturnih biljaka na svijetu, ali pregledom evolucijskih podataka naučnici su otkrili da se populacija vinove loze neprestano smanjivala do razdoblja pripitomljavanja, kada se vinova loza počela uzgajati i od grožđa proizvoditi vino. Dugo opadanje moglo bi odražavati nepoznate prirodne procese, ili može značiti da su ljudi počeli upravljati prirodnim populacijama mnogo prije nego što su ih zapravo pripitomili. Gaut je rekao da podaci studije takođe ukazuju na to da je izmjena nekoliko važnih gena tokom pripitomljavanja ključna prekretnica sastava ploda. Ti su geni uključivali i neke gene koji su uključeni u određivanje pola i druge koji su se prvenstveno odnosili na proizvodnju šećera. Te su promjene pomogle u definisanju grožđa kakvog ga danas poznajemo i vjerovatno su doprinijele širenju vinove loze širom drevnog svijeta.

Osim toga, istraživači su otkrili da moderni genomi vinove loze sadrže više potencijalno štetnih mutacija nego što su to imali divlji preci. Oni se nakupljaju zahvaljujući klonskom razmnožavanju, što je zapravo razmnožavanje umnožavanjem genetski identičnih kopija pojedinih biljaka. Grožđe (Vinova loza) se vjekovima umnožava klonskim razmnožavanjem, jer omogućava da se genetski identične jedinke sorte Cabernet sauvignon ili Chardonnay uzgajaju širom svijeta. Identifikacija ovih potencijalno štetnih mutacija može se pokazati korisnim uzgajivačima grožđa.