Šta je aromatična sorta grožđa

Šta je aromatična sorta grožđa za proizvodnju bijelog vina? Naziv orginala: What is an aromatic white wine grape variety? Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 27.09.2019. by Chis Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, vino, aroma

Nisu sve sorte grožđa rođene jednake. Određene sorte mogu dati vina sa intenzivnijim aromama, od cvjetnih do biljnih i citrusnih nota.

Klasični primjeri aromatičnih bijelih vinskih sorti grožđa uključuju:

  • Gewürztraminer
  • Riesling
  • Muscat
  • Torrontés
  • Viognier
  • Sauvignon Blanc
Aromatično grožđe sorte Gewurztraminer na čokotu vinove loze u regionu Alsace

Svako vino ima ponešto mirisa i okusa, pa zašto neka – a posebno bijela vina – nose „aromatični“ prizvuk u krugovima za degustaciju? Ovdje se, u određenoj mjeri, radi o intenzitetu mirisa. Koliko su oštri ti primarni okusi na nosu, da li mirisom podsjećaju na agrume, laticu ruže ili biljke? Aromatična bijela vina proizvode se od sorti koje imaju tendenciju da daju veće količine ovih prirodnih aroma. Ali ne postoji zakonska definicija i neke naučne analize sugerišu više prilagodljivu skalu, a ne dvije različite suprotnosti „aromatična“ i „nearomatična“.

Nauka o aromatičnim vinima. Neka naučna istraživanja pokazala su da nekoliko aromatičnih sorti vinove loze imaju više nivoe organskih spojeva nazvanih terpeni. Na primjer, poznato je da monoterpeni doprinose voćnim i cvjetnim aromama, a posebno su istaknuti u vinima proizvedenim od sorti Torrontes i Muscat što pokazuje i studija objavljena u časopisu Foods (Foods journal) 2018. „Ukupna koncentracija monoterpena u vinima Muscat i Torrontes bila je oko četiri puta veća nego u vinu Gewürztraminer, šest puta veća nego u vinima Riesling i Viognier, i preko 30 puta veća nego u vinima Chardonnay i Pinot Gris“, rekli su istraživači. Međutim, to još ostaje naučno područje za ispitivanje.

Izbori u proizvodnji vina. Velike mogućnosti izbora sa kojima se suočavaju vinari, plus uticaj klime, znači da postoji puno prostora za stilske nijanse u proizvodnji vina. Uopšteno govoreći, proizvođači će vjerojatno uložiti veći napor kako bi naglasili primarne voćne arome aromatičnih bijelih vina tokom procesa proizvodnje vina. Klasično mogu da fermentišu na nižim temperaturama, aktivno sprečavaju malolaktičku fermentaciju ili koriste sudove od nerđajućeg čelik za očuvanje aroma. Široki pomak u filozofiji vinarstva prema minimalnoj intervenciji u podrumu, tačnije izražavanju čistoće voćnosti i osjećaju mjesta, znači da možda više ne postoji tako oštar kontrast između tretmana sa aromatičnim i takozvanim nearomatičnim sortama, kako god. Osim toga, uvijek postoje izuzeci od takvih opštih pravila. Sauvignon Blanc slovi kao aromatično bijelo vino, ali se njegovi okusi, uključujući citrusne, travnate i okuse ogrozda, mogu prikriti fermentacijomu u bačvi, malolaktičkom fermentacijom i starenjem u hrastovom buretu kao u regionu Bordeaux i dijelovima Kalifornije. Neka aromatična vina mogu dobiti različite nivoe slasti, a Riesling je jedan od najboljih primjera.


Vulkanska vina

Naziv orginala: “Explosive” Volcanic Wines. Izvor: http://www.city-vino.com/; Objavljeno: 20.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vulkansko tlo, grožđe, vino

U svijetu vina postoje mnoge debate o uticaju koji zemljište ima na vino. Tipovi zemljišta se razlikuju po veličini čestica, sadržaju mineralnih i hranljivih materija, količini raspadnutih organskih materija i kapacitetu zadržavanja vode. Vulkanska zemljišta su različita i mogu se formirati u najrazličitijim uslovima kao što su sporo isticanje lave, eksplozivno izbačene stijene i pepeo koji pada i formira novi sloj tla. Tipovi tla uključuju crni bazalt, plavac i vulkanski aluvijum koji se skuplja u dolinama. Karakteristike koje su zajedničke vulkanskim tlima uključuju širok spektar sadržaja minerala, dobar balans tih minerala, malu količinu organskog materijala, uglavnom nisko zadržavanje vode i nisku plodnost. Ove vrste tla predstavljaju samo oko 1% ukupne površine na planeti

Količina grožđa koja se dobija na vulkanskim tlima relativno je malo i grožđe je obično visoke kiselosti, sa niskom zrelošću. Sitnije bobice (mala veličina) znači da grožđe ima koncentrisanije okuse. Niska zrelost znači da vina proizvedena od ovog grožđa mogu pokazati više pikantnih okusa, a ne i voćnosti. Vinova loza koje se uzgaja na vulkanskim tlima daje grožđe od kojeg se proizvode vina koja često imaju slanost kao jednu od njihovih karaktera.

Vulkansko tlo je porozno što znači da voda brže teče preko korijena loze. Budući da je korijen u kontaktu sa vodom samo kratko vrijeme, korijen prodire dublje u tlo upotrazi za više vode. Kako čokoti rastu jače dok traže vodu, proizvedena vina imaju intenzivnije okuse, više tanina i mineralnih nota. Regije sa vulkanskim tlima su lokacije na brdima-uzvišenjima, a to znači da nadmorska visina, nagib terena i orijentacija prema stranama svijeta takođe jako doprinose razlikama proizvedenih vina. Ove regije su često u udaljenim predjelima, na neravnim terenima, što znači da se grožđe mora brati ručno.

Ako ste zainteresovani za degustaciju vina proizvedenih od grožđa uzgojenog na vulkanskom tlu, potražite etikete vina sa brda: Etna (Sicily), Santorini (Greece), Somlo (Hungary), the island of Sardinia (Italy), The Azores (Portugal), The Canary Islands (Spain), Campania (Italy), Soave (Italy), Golan Heights (Israel), Madeira, and Lake County (California).

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Genetska raznolikost u čaši vina

Podizanje čaše grožđa iznenađujuća je genetska raznolikost. Naslov orginala: Raising a glass to grapes’ surprising genetic diversity. Izvor: https://www.infowine.com/; Slika: D.Mijatović. Objavljeno: 16.09.2019. by UC Davis. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, genetika

Geni mogu objasniti razliku u okusu i boji grožđa, otkriće koje se nedavno dogodilo u Institutu za nauku o vinu i hrani UC Davis Robert Mondavi.

Evo otkrića kome je dobro nazdraviti: Istraživački tim koji su predvodili profesor Brandon Gaut sa Kalifornijskog univerziteta, Irvine i profesor Dario Cantu sa Kalifornijskog univerziteta, Davis dešifrovao je genom grožđa sorte Chardonnay. Radeći to, otkrili su nešto fascinantno: sorte nasljeđuju različiti broj gena od svojih majki i očeva. Njihov rad upravo je objavljen u Nature Plants*.

Tim je posvetio tri godine istraživanja onome što je poznato kao strukturne varijante, ili promjene hromosoma, u genima grožđa sorti Chardonnay i Cabernet Sauvignon kako bi se utvrdila njihova genetska sličnost. Svaka od sorti ima oko 37.000 gena.

Cabernet Sauvignon

“Svako od nas nasljeđuje jedan primjerak gena od majke i jedan od oca”, kazao je profesor Gaut. “Moglo bi se pretpostaviti da sorta nasljeđuje dvije kopije svakog gena, pri čemu po jedan dolazi od njihovih roditelja. Međutim, otkrili smo da postoji samo jedan primjerak, a ne dva, za 15% gena kod sorte Chardonnay, isto važi i za sortu Cabernet Sauvignon. Zajedno, to znači da se sorte grožđa razlikuju u prisustvu ili odsustvu hiljada gena. “

“Ove genetske razlike vjerojatno doprinose mnogim razlikama u okusu između vina proizvedenih od različitih sorti grožđa”, rekao je profesor Cantu. A oni svakako doprinose jednoj važnoj osobini grožđa: njihovoj boji.

Istraživački tim pokazao je da je crveno grožđe mutiralo u bijelo grožđe u više različitih uslova. Svaka mutacija uključuje veliku hromosomsku promjenu koja je promijenila broj kopija ključnih gena u boji. Manje kopija gena u boji uzrokuje bijelo grožđe.

Osim pružanja ključnih naučnih saznanja vinogradarima, naučnici kažu kako njihova otkrića imaju važne implikacije na razumijevanje prehrambenih vrijednosti između ostalog voća i povrća. Strukturne varijacije uglavnom su neistražene u biljnim genima, ali profesor Gaut kaže da je istraživanje važno za razumijevanje onoga što se nalazi u voću i povrću koje jedemo. “Na primjer, čak i između različitih vrsta paradajza, strukturne varijacije mogu imati različite prehrambene vrijednosti”, rekao je. “Bolje razumijevanje genetskog sastava vrsta omogućava nam pristup alatima koji poboljšavaju uzgoj biljaka.”

* Yongfeng Zhou, Andrea Minio, Mélanie Massonnet, Edwin Solares, Yuanda Lv, Tengiz Beridze, Dario Cantu & Brandon S. Gaut (2019) The population genetics of structural variants in grapevine domestication. Nature Plants, volume 5, pages 965–979 (2019)

Studija genoma vinove loze otkriva tragove divlje prošlosti

Naslov orginala: Genomic study reveals clues to wild past of grapes. Izvor: https://phys.org/; Objavljeno: 02.11.2017. by University of California. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: nauka, genetika, vinova loza

“Podaci govore da su ljudi sakupljali plodove vinove loze u divljini vjekovima prije nego što su je počeli uzgajati”, kaže saradnik studije Brandon Gaut, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCI (University of California, Irvine). Istraživanje je takođe otkrilo ključne genetske promjene tokom pripitomljavanja koje su i danas vidljive u plodu, poput grožđa sorte Grenache koje se uzgaja u južnoj Francuskoj.

Prije otprilike 22.000 godina, kada su se ledene ploče koje su pokrivale veći dio Sjeverne Amerike i Evrope počele povlačiti, ljudi su počeli konzumirati plodove koji danas donose radost milionima ljubitelja vina širom svijeta: grožđe. To je ono u što vjeruju evolucijski biolog Brandon Gaut  (Kalifornijski univerzitet, Irvine) i biljni biolog Dario Cantu (UC Davis). Uporedili su sekvencirane genome divlje i pripitomljene evroazijske loze i otkrili dokaze da su ljudi možda jeli grožđe čak 15.000 godina prije nego što su vinovu lozu pripitomili kao poljoprivrednu kulturu. “Kao i većina biljaka, smatra se da se i vinova loza uzgajala prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, ali naš rad ukazuje da ljudska umiješanost u proizvodnji grožđa možda prethodi tim datumima”, kazao je Gaut. “Podaci govore kako su ljudi vjekovima skupljali grožđe u divljini prije nego što su ga kultivisali. Ako smo u pravu, ovo otkriće dodaje se malom, ali rastućem nizu primjera kako su ljudi imali velik uticaj na ekosisteme prije početka organizovane poljoprivrede. “

Studija se pojavljuje u online časopisu Zbornik nacionalne akademije nauka (Proceedings of the National Academies of Sciences). Danas je vinova loza jedna od ekonomski najvažnijih hortikulturnih biljaka na svijetu, ali pregledom evolucijskih podataka naučnici su otkrili da se populacija vinove loze neprestano smanjivala do razdoblja pripitomljavanja, kada se vinova loza počela uzgajati i od grožđa proizvoditi vino. Dugo opadanje moglo bi odražavati nepoznate prirodne procese, ili može značiti da su ljudi počeli upravljati prirodnim populacijama mnogo prije nego što su ih zapravo pripitomili. Gaut je rekao da podaci studije takođe ukazuju na to da je izmjena nekoliko važnih gena tokom pripitomljavanja ključna prekretnica sastava ploda. Ti su geni uključivali i neke gene koji su uključeni u određivanje pola i druge koji su se prvenstveno odnosili na proizvodnju šećera. Te su promjene pomogle u definisanju grožđa kakvog ga danas poznajemo i vjerovatno su doprinijele širenju vinove loze širom drevnog svijeta.

Osim toga, istraživači su otkrili da moderni genomi vinove loze sadrže više potencijalno štetnih mutacija nego što su to imali divlji preci. Oni se nakupljaju zahvaljujući klonskom razmnožavanju, što je zapravo razmnožavanje umnožavanjem genetski identičnih kopija pojedinih biljaka. Grožđe (Vinova loza) se vjekovima umnožava klonskim razmnožavanjem, jer omogućava da se genetski identične jedinke sorte Cabernet sauvignon ili Chardonnay uzgajaju širom svijeta. Identifikacija ovih potencijalno štetnih mutacija može se pokazati korisnim uzgajivačima grožđa.

Nova tehnika održavanja vinograda

Nova tehnika održavanja vinograda tokom vegetacije kako bi se odgodilo sazrijevanje grožđa. Naslov orginala: Nouvelle technique de gestion de la végétation du vignoble pour retarder la maturation du raisin. Izvor: https://www.infowine.com/fr/; Objavljeno: 07.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, ampelotehnika, berba grožđa

Nove tehnike upravljanja vegetacijom u vinogradu, poput kasnog i jačeg orezivanja lastara, mogu odgoditi sazrijevanje grožđa za 15 do 20 dana. Moguće je odgoditi sazrijevanje grožđa otprilike mjesec dana kombinovanjem ove dvije tehnike. Ovo kašnjenje sazrijevanja dovoljno je za odlaganje datuma berbe, dok uslovi sredine u većini vinskih regija ne postanu hladniji.

Ali u izuzetno toplim regijama, kao što su regije IV i V po Winklerovom indeksu, sa više od 1.950°C u periodu između aprila i oktobra, berba grožđa se odvija početkom avgusta (kao na primjer: Montilla-Moriles i Ribera del Guadiana, Španija). U tim slučajevima, ako bi kašnjenje sazrijevanja bilo oko mjesec dana, berba bi se dogodila početkom septembra kada su temperature još uvijek visoke. Za “dobijanje hladnijih uslova” trebalo bi odgoditi sazrijevanje grožđa za dva do tri mjeseca, ali gore navedene tehnike nisu dovoljne za tako dugo vremensko odgađanje.

Predložena nova tehnika odgađa sazrijevanje grožđa za najmanje dva mjeseca, a zasniva se na ubrzavanju razvoja lastara iz novoformiranih pupoljaka. Ovo je interesantan način prevazilženja problema globalnog zagrijavanja u posebno toplim vinskim regijama. Bazirana je na orezivanju lastara u junu*, ostavljajući nekoliko nodusa kako bi se ubrzao razvoj novih pupoljaka. Osim ostavljanja lastara na željenoj visini, potrebno je ukloniti lišće, okca i cvasti ili grozdove na ostalim nodusima.

Prvi ogled proveden u Španiji na ovoj način započeo je 2015. Opšti cilj je bio proučiti tehniku ​​“prisiljavanja” kretanja okaca i utvrditi optimalni vremenski period tretiranja, uzimajući u obzir razvoj loze i kašnjenje sazrijevanja grožđa.

*Orezuju se zeleni lastari između drugog i trećeg nodusa (čvora) i u različitim fenološkim fazama (od faze G do faze K, prema sistemu Baillod i Baggiolini,

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Kako zaustaviti fermentaciju tokom proizvodnje vina

Naslov orginala: How to Stop Fermentation During Winemaking;  Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 18.03.2019. by Avery; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, fermentacija, proizvodnja vina, vino

Konačna slast ili suvoća vina zavisi o tome koliko preostalog šećera iz grožđa ostaje nakon završene fermentacije. Ovdje će se objasniti kako ovaj proces funkcioniše i kako zaustaviti fermentaciju u proizvodnji vina. Stručnjaci uopšteno preporučuju da pustite fermentaciju na prirodnu krajnju tačku, čak i kod domaćeg vinarstva. Ipak, evo nekoliko metoda u slučaju da ih želite isprobati.

Proizvodnja vina – Fermentacija. Nakon berbe grožđe se mulja (gnječi) tako dobijen grožđani sok može se pretvoriti u vino fermentacijom-vrenjem. Ovu hemijsku reakciju postižu kvasci u kljuku, a to je svježa mješavina soka od grožđa, pokožice i sjemenki (ili u soku bez čvrstih dijelova bobice). Kvasci mogu biti divlji, kvasci iz vazduha koji su prirodno povezani sa grožđem. Kvasci se takođe mogu namjerno dodati tokom procesa proizvodnje vina. Tokom fermentacije, kvasci koriste šećere grožđa, pretvarajući ih u etanol i oslobađajući ugljen dioksid. Ovaj etanol je alkohol u vinu, naravno. Kako se sadržaj alkohola povećava, sadržaj preostalog šećera opada, što vino na kraju čini suvim. Ravnoteža tih procesa kontroliše konačnu slast vina.

To takođe znači da količina raspoloživog šećera u širi (moštu) diktira koliko će alkohola biti u vinu na kraju procesa. Grožđe sa nižim sadržajem šećera će generalno dati vina sa manjim sadržajem alkohola. Neke sorte vinove loze imaju prirodno niži sadržaj šećera. Sadržaj šećera u grožđu raste kako grožđe dozrijeva na čokotu. Ovo je dio razloga zašto je vrijeme berbe grožđa toliko kritično. Prerano obrano grožđe znači propuštanje vrijednih šećera.

Međunarodna razmjena istraživača

Naslov orginala: EU wine researchers to gain expertise in Australia;  Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/;  Objavljeno: 05.09.2019. by Andrew Spence;  Prevod: Dragutin Mijatović

Jedanaest evropskih naučnika iz oblasti vinarstva podijelit će svoju stručnost sa australijskim kolegama iz Instituta za istraživanje vina Adelaide, kao dio velikog programa razmjene koji finansira EU (Evropska unija).

Konzorcijum od 13 članova međunarodne organizacije za istraživanja u oblasti proizvodnje grožđa i vina Oenoviti International, uključujući AWRI (Australian Wine Research Institute), dobio je 1,4 miliona dolara finansijskih sredstava (874.000 eura) kako bi 39 istraživača iz oblasti vinarstva iz zemalja EU moglo provesti ukupno 190 mjeseci u industrijskim organizacijama širom svijeta.  Zemlje učesnice među kojima su Argentina, Italija, Južna Afrika, Čile, Francuska, Španija i Australija bit će domaćini istraživačima između 2019. i 2023. godine. Program ima za cilj poboljšanje saradničke mreže, olakša razmjenu znanja i izgradi lične odnose unutar međunarodne zajednice za oblast istraživanje grožđa i vina, što će imati za rezultat trajnu korist za ljude i organizacije uključene među svjetske proizvođače vina.

AWRI sa sjedištem u Adelaide u Južnoj Australiji, odgovorn je za polovinu australijske proizvodnje vina i oko 80% vrhunskih australijskih vina. Generalni direktor AWRI-a, Dan Johnson, rekao je da se očekuje da će 11 istraživača iz Francuske, Portugala i Španije provesti vrijeme u Adelaide, koji je i veliki vinski centar, u sklopu ovog međunarodnog programa razmjene. „AWRI je presretan što je dio ove uspješne ponude“, rekao je dr Johnson. „Naučnici AWRI raduju se što će podijeliti svoje znanje i učenje sa istraživačima visokog kalibra.“

Oenoviti International je mreža posvećena istraživačkoj izvrsnosti i obrazovanju u oblasti vinogradarstva i enologije. Mreža uključuje više od 55 partnera širom svijeta, a koordinira je Univerzitet Bordeaux – Institut des Sciences de la Vigne et du Vin. Koordinator programa, prof. Pierre-Louis Teissedre rekao je da je uspjeh aplikacije za finansiranje pokazao snagu međunarodnih istraživačkih mreža poput Oenoviti International. “Kada naučnici iz oblasti proizvodnje grožđa i vina iz cijelog svijeta rade zajedno i dijele svoju stručnost i znanje, postoje pozitivni ishodi za sve zemlje koje se bave proizvodnjom vina.”

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”

Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa

Naslov Orginala: New System More Accurately Estimates Vineyard Crop Yields;  Izvor: https://www.winebusiness.com/;   Objavljeno: 06.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, prinos, ATV (terensko vozilo), procjena

Nathan Strong, izvršni direktor i predsjednik startup kompanije Terroir AI, demonstrira automatizovani sistem za procjenu prinosa na stanici UC Davis Oakville. Sistem Terroir AI postavljen je na zadnjem dijelu ATV (terenskog vozila). Kerana

Kompanija Terroir AI razvija kompjutorski sistem za procjenu prinosa u vinogradu uz saradnju naučnika UC Davis. Nathan Strong, predsjednik i izvršni direktor Terroir AI u Menlo Park, demonstrirao je sistem za procjenu prinosa na Stanici UC Davis's Oakville. Boks postavljen u zadnjem dijelu ATV-a (terenskog vozila) sadrži četiri senzorske kamere, kamere su podešene za (špalir) visoki system uzgoja u eksperimentalnom bloku. Senzori prikupljaju podatke o broju grozdova i zapremini za svaki red dok se ATV kreće do 8 km na sat; algoritmi mašinskog učenja potom procjenjuju prinos grožđa. „Kompjutor vam govori šta trenutno imate, odnosno koliko je grožđa za branje“, rekao je Strong.

Terroir AI u drugoj fazi razvoja želi izgraditi modele vještačke inteligencije kako bi predvidio prinos mjesec dana prije berbe, uzimajući u obzir prakse rukovođenja vinogradom, mjesto uzgoja loze i druge faktore, rekao je Strong. Ovo će pomoći vinogradarima da ispune svoje ciljeve. Na kraju će sistemi i algoritmi biti dizajnirani kako bi uočili mjesta za otkrivanje bolesti.

Continue reading “Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa”

Devet otpornih sorti grožđa uskoro u vinogradima

Naslov orginala: Neuf cépages résistants bientôt dans les vignobles du Gard; Izvor: https://www.francebleu.fr/; Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/; https://sibbus.com/; Objavljeno: 12.07.2019. by Marianne Naquet; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, nove sorte

Federacija Gardoise des vins IGP-Indications Géographiques Protégées (zaštićeno geografsko porijeklo) uvodi devet novih sorti grožđa: otpornih na bolesti. Prava inovacija za zdravu sredinu.

 Gard, Francuska. Federacija Gardner IGP vina (IGP Gard, IGP Cévennes, IGP Coteaux of Pont du Gard) u svoj sortiment integriše devet novih sorti grožđa. To su Floreal (Villaris x  Mtp 3159-2-12), Voltis (Villaris x Mtp 3159-2-12), Artaban (Mtp 3082-1-42     x Regent), Vidoc (Mtp 3082-1-42 x Regent), Cabernet Blanc (Cabernet Sauvignon x mješavina polena), Cabernet Cortis (Cabernet Sauvignon x (Merzling x (Zarya Severa x Muskat Ottonel))), Muscaris (Solaris x Muskateller), Souvignier (Cabernet Sauvignon x Bronner), Soreli (Tocai friulano x 20/3). Za stvaranje sorte potrebno je u prosjeku petnaest godina.

Sorte su rezistentne na bolesti. Koje su karakteristike sorti? Otporne su na tri glavne bolesti: plamenjaču, pepelnicu (oidium), crnu trulež. Ove tri gljive obično napadaju vinovu lozu i oštećuju bobice grozda. Ukratko ovih devet sorti su tolerantne na ove bolesti.

Manje tretmana. Vinogradari će koristiti manji broj tretiranja protiv bolesti, to je mnogo pogodnija ekološka proizvodnja grožđa. “Mislim da je to revolucija u vinogradima, u vinu možemo imati “nula” rezidua pesticida, jer se izbjegavaju hemikalije”, kaže Christophe Aguilar, vinar u opštini Bezouce i dodaje sledeće godine sadim sortu Floreal. Još jedna prednost sorti: manje su osjetljive na sušu.

“Preopznatljivi novi okusi”. Nove sorte grožđa, novi okusi. Bijele sorte, Floréal ima mirise tiola, Voltis je neutralniji i sa više kiselosti. Crne sorte, Artaban prilično voćni, manje slasti i kiselosti, Vidoc snažniji, robusniji, sa laganim začinjenim notama. “Ovo su okusi osjetljiviji od onih koje poznajemo”, objašnjava Christophe Aguilar, vinar i predsjednik IGP Coteaux Pont du Gard.

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Grad u vinogradima – oštećenje, metode zaštite i upravljanje

Naslov orginala: Hail in vineyards – damage, protection methods and management; Izvor: http://www.evineyardapp.com/:  Objavljeno: 23.07.2019. by Urska, Prevod: Dragutin Mijatović

U posljednjih mjesec dana, grad je oštetio vinograde u nekoliko vinogradarskih područja u Europi, te iz tog razloga dijelimo praktične savjete o tome kako zaštititi vinograde od tuče i kako upravljati vinovom lozom nakon oštećenja od tuče. Zbog klimatskih promjena, vinogradari širom svijeta suočeni su sa nekoliko nepredvidivih vremenskih događaja. Ne samo da se kasni prolećni mraz pojavljuje češće, već i oluje od grada se pojavljuju sve konstantnije. Grad može prouzrokovati ozbiljna oštećenja u vinogradu, ne samo u pogledu količine i kvaliteta grožđa, već i u smislu opstanka vinove loze i dugoročnog održavanja vinograda.

Štete od grada. Grad može prouzrokovati značajna oštećenja lišća, stabla, lastara, grozdova i bobica. Lišće, cvasti ili bobice mogu biti oštećeni ili povredom grada ili razbijeni o tlo, lišće može biti oštećeno, poderano ili izbušeno; dok lastari i deblo mogu biti polomljeni ili imati jača oštećenja. Grad može smanjiti prinos, broj izdanaka i lisnu površinu, a djelomično ili potpuno zaustaviti normalan protok hranjivih materija. Kao rezultat toga, tuča (grad, led) sa preko 50% oštećenja usporava rast i razvoj preostalih grozdova do 20 dana, dok blaža tuča produžuje procese rasta za oko 10 do 14 dana. Istovremeno, bočni lastarići (zaperci) počinju da se intenzivnije razvijaju. Iz tog razloga, pored smanjenog prinosa, tuča može kao posljedicu imati i niži kvalitet grožđa. Zbog toga je važno stimulisati porast lastara unosom hranljivih materija nakon oštećenja od tuče

Kina vodeći proizvođač grožđa u 2018. godini

Naslov orginala: OIV: la Cina primo produttore di uva anche nel 2018; Izvor: https://www.federvini.it/; Objavljeno: 17.07.2019. by OIV; Prevod: Dragutin Mijatović

Uprkos padu od 11% u 2018. godini, Kina je vodeći svjetski proizvođač grožđa, sa 11,7 miliona tona – 15% svjetske proizvodnje grožđa, a slijede je Italija (8,6 miliona), Sjedinjene Države (6,9), Španija (6,9) i Francuska (5,5): brojke su se pojavile na 42. Svjetskom kongresu o vinogradima i vinu, koji je održan u Ženevi (15-19. jula 2019), uz prisustvo oko 500 stručnjaka iz cijelog svijeta, gdje se raspravljalo o održivosti u proizvodnji i potrošnji vina. Tema konferencije, koju je organizovala Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV), bila je: “Očuvanje i inovacije: ekološka, ​​ekonomska i socijalna očekivanja“. Govorili su predstavnici iz zemalja koje su tradicionalno povezane sa vinogradarstvom, kao što su Italija, Francuska i Španija, ali i iz Kine, Japana i Bolivije, te zemalja potrošača, kao što su Danska i Velika Britanija.

“Španija ostaje vodeća zemlja po površinama za uzgoj vinove loze sa 969.000 hektara, ispred Kine (875.000) i Francuske (793.000)”, izjavio je u svom izvještaju generalni direktor OIV-a Pau Roca. “Kinesko vinsko područje – rekao je Roca – nastavilo je rasti za 10.000 hektara između 2017. i 2018.”, naglašavajući da čak i Kinezi konzumiraju više vina. Sa 33 miliona hektolitara (mhl), Sjedinjene Države su najveći potrošač vina na svijetu od 2011. godine, a slijede ih Francuska (26,8 mhl), Italija (22,4 mhl), Njemačka (20 mhl) i Kina (17.9 mhl). Kongres se takođe bavi klimatskim promjenama, kojima su vinogradi vrlo osjetljivi, kao i razvojem proizvoda za zaštitu vinove loze.