Da li je grožđe dobro za Vas

Naslov orginala: Are Grapes Good for You? Izvor: https://www.healthline.com/; Slika: D.Mijatović. Objavljeno: 06.09.2019. by Annette McDermott. Prevod: Dragutin Mijatović

Pregled. Kad zagrizete bobicu grožđa, dobijete više od eksplozije soka, slasti, dobrote. Dobijate i dozu hranjivih sastojaka i antioksidanata koji vam mogu pomoći da ostanete dobri. Grožđe je sa malo kalorija i gotovo bez masti.

Grožđe postoji već hiljadama godina. Kada su bobice u grozdu sazrele na čokotu, one su:

  • prozirno zelene
  • crne
  • ljubičaste
  • crvene

Neke sorte grožđa imaju jestive sjemenke. Druge sorte su bez sjemena. Grožđe bez sjemenki može se lakše jesti, ali grožđe sa sjemenkama obično je slađe. Sama sjemenka može imati gorak okus. Grožđe koje pronađete u svojoj lokalnoj prodavnici namirnica poznato je i kao stono grožđe. Za proizvodnju vina koriste vinske sorte grožđa. Bobice vinskog grožđa su sitnije od bobica stonog grožđa, ali imaju deblju pokožicu i veće sjemenke. Evo pogleda u nutritivnu prednost jedenja grožđa.

Grožđe je dobar izvor polifenola. Sve sorte grožđa sadrže polifenole. Polifenoli su jedinjenja koja daju grožđu i određenim drugim biljkama svoje žive boje. Takođe nude zaštitu od bolesti i oštećenja okoline. Polifenoli su poznati antioksidanti koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. U pokožici i soku grožđa ima najviše polifenola. Oni takođe imaju najveće antioksidacijske sposobnosti.

Continue reading “Da li je grožđe dobro za Vas”

Grožđe je mnogo više nego samo vino

Naslov orginala: The grapes, much more than wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Vino se uglavnom dobija iz grožđa, ali postoji mnogo proizvoda koji se koriste i za prehranu ljudi i za druge svrhe.

Makroekonomski podaci vinskog sektora, koji su često izloženi u Vinetur, otkrivaju veliki značaj uzgoja vinove loze u svijetu, a posebno u tradicionalno vinogradarskim zemljama.

U stvari, vino je daleko najglavniji proizvod koji se dobija od grožđa, mada postoje mnogi drugi proizvodi koji takođe imaju svoju važnost, kako sa ekonomskog stanovišta, tako i sa kulturnog koje ćemo vidjeti u nastavku.

Još davno sa pritomljavanjem vinove loze, čovjek je grožđe fundamentalno koristio kako bi sebi obezbijedio hranu, danas grožđe uglavnom služi za proizvodnju vina. Međutim, sa napretkom vinarske djelatnosti, tokom vjekova, dobijeni su i drugi proizvodi od grožđa i pogodni drugim namjenama, uključujući i neprehrambenu namjenu.

Ovo su glavni proizvodi koji se dobijaju od grožđa:

Topla zima i njemačko ledeno vino

Naslov orginala: Warm winter puts a freeze on German ice wine. Izvor: https://www.independent.ie/life/; Objavljeno: 02.03.2020. by David McHugh. Prevod: Dragutin Mijatović

Njemački vinogradi ove godine neće proizvoditi nijedno od poznatih ledenih vina u zemlji jer je to topla zima onemogućila. Prekid proizvodnje, prvi put u mnogo godina, objavio je juče nemački Institut za vino. Institut je saopštio da nijedna od vinskih regija u zemlji nije imala temperaturu nižu od -7C potrebnu za proizvodnju skupocjenog zlatnog vina spravljenog od grožđa koje je ostavljeno da se smrzne na vinovoj lozi. Slijed toplih zima zaustavio je proizvodnju ledenog vina nedavno, rekli su iz Instituta, napominjući da je u 2017. uspjelo samo sedam proizvođača proizvesti ledno vino, a 2013. samo pet. “Ako tople zime postanu učestalije tokom narednih godina, ledena vina iz njemačkih regija uskoro će postati rijetkost i još skuplja nego što su već”, rekao je portparol Ernst Buescher.

Vineyrd. Stock picture

Smrzavanje grožđa prije nego što se zgnječi povećava koncentraciju šećera i dovodi do intenzivno slatkog, zlatnog vina koje se često poslužuje uz desert. Oduvijek je skupo zbog male količine. Radnici moraju utrčati u vinograde kako bi obrali grožđe za samo nekoliko sati kada temperatura padne na tih -70C. Vlasnici vinograda takođe se suočavaju sa rizikom da grožđe izdvojeno za ledeno vino propadne na vinovoj lozi prije nego što dođu niže temperature koje vode do smrzavanja.

Zašto su stari čokoti vinove loze toliko posebni

Naslov orginala: Why Old Vine Wines Are So Special. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 17.02.2020. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, stari čokoti, vino

Što je sa starim čokotima vinove loze tako posebno? Istražimo neke teorije o starenju vinograda i zašto su tako rijetki. Možda ste primjetili riječi „stari čokoti“ ispisane na etiketi boce. Ili ste možda čuli kako nekakav ošamućeni prijatelj u lokalnom vinskom baru glasno ispovijeda ljubav prema staroj lozi Zinfandel. Ne možete dozvoliti da okusna opcija izmiče nepcu, shvatimo zašto su ovi stari čokoti pravi posao. Ali prvo, jesu li?

Koliko su stari čokoti potrebni za proizvodnju dobrog vino? Evo kratkog opisa o životnom ciklusu vinove loze:

  • • Nakon što posadite, potrebno je oko tri godine da vinova loza donese grozdove.
  • • Vinova loza dostiže „odraslu dob“ oko sedam ili osam godina starosti.
  • • Za “zrelu” vinovu lozu kažu da može da živi od 12. do 25. godina.
  • • “Stare loze” su obično više od 25 godina, a po mogućnosti više od 50 godina!

Ono što je zanimljivo je da tokom životnog ciklusa vinove loze postoje neke primijećene promjene koje daju starijim vinogradima jedinstvene kvalitetne karakteristike:

Stari čokori daju kvalitetnije grožđe. Stare loze (čokoti) imaju tendenciju gubitka produktivnosti sa godinama. Mnogi vjeruju da to povećava kvalitet-količinu šećera i daje koncentrovanije-kvalitetnije vino.

Korijenje starih čokota prodire dublje u tle. To zvuči lijepo, ali isto tako znači da čokoti izvlače svoje hranjive materije i izvore vode daleko ispod površine tla. Iz tog razloga, starije loze ne trpe toliko različitosti i imaju tendenciju da budu podložnije promaji / tolerantne prema poplavi.

Zrelost nije problem. Pravi problem zrenja grožđa (posebno kod crnih vina) su tanini. Nezreli tanini mogu imati okus zelenog i adstrigentnog oblika. Proizvođači primjećuju da stariji čokoti naginju dosljednijem postizanju fiziološke zrelosti.

Stari čokoti vode računa o sebi. Vinogradari, čuvari starijih vinograda imaju tendenciju da se previše trude (sve dok su stari čokoti zdravi). Ipak, treba biti vrlo oprezan da se ne ošteti stari čokot!

Brzi vodič za Field Blends

Naslov orginala: A Quick Guide to Field Blends. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 06.08.2019. by Shelby Vittek. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, grožđe, sorta, mješavina sorti, vino

Danas se većina miješanih vina proizvodi od grožđa koje se uzgaja na lokacijama specifičnim za sortu. Grožđe se odvojeno bere i fermentiše, a potom kombinuje da bi se dobilo konačno vino. Ali nisu sve mješavine proizvedene na ovaj način. Prije postojanja sortnih vina i modernih mješavina cuvée, postojale su skromne poljske mješavine – smješa sorti u vinogradu (field blends). Ovaj drevni pristup vinarstvu nekad je bio normalan. Iako je danas manje uobičajen, u pojedinim vinskim regijama tradicija još živi. Pogledajmo istoriju i budućnost vina iz smješe sorti na terenu.

Douro Valley, Portugal

Šta su field blends (terenske mješavine – mješavina sorti u vinogradu) i kako se prave?

Mješavine sorti u vinogradu čine kombinacije različitog grožđa – različitih sorti koje se uzgajaju u istom vinogradu, a zatim se grožđe istovremeno bere i fermentiše. Ova jedinstvena vina razlikuju se od tipičnih mješavina kakve poznajemo danas, poput onih iz regiona Bordeaux, gdje se sorte grožđa odvojeno uzgajaju i odvojeno se obavlja fermentacija.

Vjekovima su sorte grožđa gajene rame uz rame u vinogradu. Vinari iz Starog svijeta sadili su neke sorte za zrelost, neke za kiselost, a druge da bi dobili boju. To je učinjeno kako bi se osiguralo da se berba te godine ne izgubi ako bi ekološki uslovi uticali na jednu ili više sorti grožđa. Bio je to način da se održi dosljedan kvalitet mnogo prije nego što je tehnološki napredak to olakšao. U berbi se interplantirano grožđe bere i zajedno stavlja na fermentaciju. Profil okusa ovih mješavina varira zavisno od grožđa sorti koje su u mješavini, ali cijene se zbog ravnoteže, harmonije i složenosti. Za mnoge vinare koji vole da ih prave, mješavine sorti u vinogradu su poseban i ekspresivan način prikazivanja terroir-a vinograda i poštivanja tradicije.

Digitalni alat za praćenje berbe grožđa

Naslov orginala: Digital grape picking tracker targets horticulture industry. Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/; Objavljeno: 18.12.2019. by Andrew Spence. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, berba, digitalni alat, taglog

Sistem upravljanja radom dizajniran da poboljša efikasnost berbe za australijsku vinsku industriju širi se i na ostale poljoprivredne sektore. Taglog sistem (Taglog se sastoji od integrisane platforme sa terenskim uređajima za evidentiranje podataka. Terenski uređaji bilježe radni proces koji se događa, uključujući vrijeme i GPS pečat) koristi tehnologiju zasnovanu na “cloud” za praćenje produktivnosti berača na terenu kako bi se osiguralo da im se korektno isplati dnevnica za rad, a da ih smatraju odgovornim za kvalitet svog rada. Pristup putem mobilne aplikacije, Taglog koristi RFID- radio frequency identification (radiofrekvencijsku identifikaciju), vremenske i GPS pečate i prikazuje ih na operativnoj platformi u stvarnom vremenu koja omogućava jednostavne platne liste i fakturisanje. Startup je predstavljen od poslovne grupe za logistiku vinogradarskih usluga Adelaide Hills, koja je poznata i kao GLOG (Group Logistics).

Najveći dio Taglog-ovih 30 kupaca su vinogradari u Južnoj Australiji, ali tehnologiju su takođe prihvatili uzgajivači jabuka, kruška, jagoda i trešsnja. Terenska ispitivanja sistema započela su 2014. godine nakon što je generalni direktor GLOG-a Charles Rosback odlučio prebaciti kompanije koje berače plaćaju na satnice da berače plaćaju na akord radi rješavanja problema produktivnosti. Rosback je rekao da su vinogradi koji su koristili Taglog sistem tokom berbe dobijali povećan iznos novca za radnike, smanjili troškove branja grožđa i povećali maržu. „Vrlo rijetko u bilo kojoj situaciji vidite pobedu, ali smo u ovom slučaju imali sreću da to ipak doživimo“, rekao je on.

Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze

Naslov orginala: Differences Between Wild Grape Vines & Domesticated Vines. Izvor: https://homeguides.sfgate.com/; Objavljeno: 08.10.2019. by Ruth de Jauregui. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, divlja loza, domaća loza

Divlje grožđe (Vitis spp.) pronašli su evropski doseljenici kada su stigli na Istočnu obalu sadašnjih SAD. Više o tome u nastavku. Naviknuti na domaće grožđe (Vitis vinifera) porijeklom iz Evrope, raskošni čokoti i plodovi divljeg grožđa podstakli su poznavaoce grožđa da ukrštaju razne vrste za proizvodnju krupnijih, slađih plodova za proizvodnju vina, sokova i želea. Dok se uzgajalo nekoliko autohtonih divljih loza, većina domaćeg grožđa bile su Vitis vinifera sorte.

O grožđu. Sa preko 60 vrsta grožđa širom svijeta, porodica Vitaceae nalazi se prvenstveno u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Divlje grožđe Sjeverne Amerike gaji se u zonama 2 do 10, zavisno od vrste i kultivara, dok se evropske sorte Vitis vinifera gaje u zonama 6 do 9. I divlje i pripitomljeno grožđe neprimjetno raste divlje preko grmlja, drveća i građevina, sa čokotima koji dosežu dužinu (visinu) od 14 do 18 metara ili više.

Divlje nasuprot pripitomljenog grožđe. Glavne razlike između divljeg i kultivisanog grožđa su veličina i slast bobica, otpornost na štetočine i bolesti i razmnožavanje. Divlje grožđe u prosjeku ima sitnije bobice od domaćeg grožđa. Osim toga, većina divljih loza ima samo muške ili ženske cvijetove koji su vrlo mirisni. Domaći kultivari imaju hermafroditne cvijetove, krupnije i slađe bobice. Kad su uzgajivači biljaka radili na hibridizaciji divljeg grožđa Sjeverne Amerike sa evropskim sortama Vitis vinifera, oni su u Evropu odonijeli više tih loza. Filoksera, lisna uš, štetočina iz Amerike, napala je korijen domaće vinove loze i uništila europske vinograde. Korijen sorti Vitis vinifera nije imao otpornost na ubode štetočine, a vinogradi su desetkovani.

Continue reading “Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze”

Sve šta trebate znati o vinu Pecorino

Naslov orginala: Everything You Need to Know About Pecorino Wine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 20.12.2019. by Emily Bell. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pecorino, degustacija

Prvo što vam padne na pamet kad čujete „Pecorino“ je vjerovatno „Romano“ (ili Toscano ili Sardo), ako znate i volite svoje sireve. No, ime omiljenog pikantnog sira dijeli se sa još jednim talijanskim poznanikom: svježim, aromatičnim bijelim vinom. Jednom kada ga upoznate – poželjet ćete da saznate više o njemu – tako će vino Pecorino  pronaći svoje mjesto u vašem srcu, uz bijela vina poput Sauvignon Blanc i Pinot Grigio. To je sorta grožđa koja može biti pogodna za mladenačka ili vina za čuvanje i pak složena vina. Ali prije nego što odlučimo koliko boca da kupimo, evo nekoliko napomena o ovom novom, drugom Pecorino.

Pecorino

Sorta. Bijela vinska sorta grožđa. Pecorino se sreće na većim nadmorskim visinama i sve do padina pored obale mora. Uspijeva u italijanskoj regiji Abruzzo (iako ćete ga naći u regijama Marche, Umbria, Liguria i Tuscany). Samo grožđa ima izuzetno visok sadržaj šećera i ima tendenciju da bez rezerve odražava teroir – osjetljivo je i ekspresivno, za razliku od sorte Pinot Noir, grožđe je za strpljivog, posvećenog vinara.

Continue reading “Sve šta trebate znati o vinu Pecorino”

Aromella

Naslov orginala: New grapes on the block: Varieties to watch. Izvor: https://www.decanter.com/; https://journals.ashs.org/; Objavljeno: 04.07.2018. by Maggie Rosen. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Nove sorte grožđa stvaraju se u cijelom svijetu, ali sa hiljadama koje već postoje, zašto nam treba više? Maggie Rosen istražuje zašto stvaramo bolje sorte vinove loze … Aromella, Mystique, Divico i Floréal možda zvuče kao daleke galaksije ili likovi iz Game of Thrones, ali u stvari su među najnovijim vinskim sortama grožđa dostupnim vinarima. Trenutno, u poljoprivrednim istraživačkim stanicama i eksperimentalnim vinogradima širom svijeta, stotine sorti grožđa nalaze se negdje na složenom putu od svijetle ideje do boce.

Aromella’ je otporna bijela sorta grožđa, vino je visokog potencijala, aromatičnih / muskatnih karakteristika. Čokoti su bujni i više su na zimu otporni nego većina francusko-američkih hibridnih sorti. „Aromella“ je otpornija na bolesti nego mnogi kultivari Vitis vinifera. „Cayuga White“, ranije priznata sorta, korištena je kao referentni kultivar za sva vinogradarska i enološka upoređenja.

Aromella

Porijeklo. Sorta ‘Aromella’ stvorena je u Državnoj stanici za poljoprivredne eksperimente u Njujorku, Univerzitet Cornell, Ženeva, NY (New York State Agricultural Experiment Station, Cornell University, Geneva, NY), a nastala je ukrštanjem sorti ‘Traminette‘ x Ravat 34. Prvo vino od sorte „Aromella“ proizvedeno je 1983. godine, a 1990. razmnožena je za daljnja ispitivanja. Bere se krajem septembra. Sadržaj šećera u grožđu je u prosjeku oko 19,8 Brix-a i kiselina 10,9 g/l.

Top 10 softvera za upravljanje vinogradom

Naslov orginala: Top 10 Vineyard Management Software. Izvor: https://futurewineexpo.com/; Objavljeno: 27.09.2019. by Future Wine Expo. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, softer, budućnost, nauka

Upravljanje vinogradom bez pomoći elektronskog uređaja ili računarskog softvera neće biti samo teško, već ide korak nazad u stari svijet. Prošli su dani arhaičnih alata i tehnika koji se koriste za upravljanje vinogradom ili grožđem u vinogradu. Sa stalnom tehnološkom evolucijom upravljanje vinogradom je postalo lakše nego ikad. Sada je pravo pitanje – koji softvere za upravljanje vinogradom biste obavezno trebali potražiti? Ne brinite se previše, da bismo odgovorili na vaše pitanje pronašli smo 10 najboljih softvera za upravljanje vinogradom koji su dostupni na tržištu i koji će stvoriti čuda u vašem vinogradu.

Poboljšajte upravljanje vinogradom koristeći jedan od 10 najboljih softvera za rukovođenje

1) VineInfo. VineInfo je internetska usluga u stvarnom vremenu koja korisnicima omogućava efikasno upravljanje i praćenje svih potrebnih informacija o vinu, u rasponu od rezidbe do proizvodnje grožđa. Alat omogućava korisnicima da korisno upravljaju svojim vinogradom i pomaže im u boljem odlučivanju. VineInfo se može koristiti bez instaliranja bilo koje namjenske aplikacije na računaru ili bez kupovine namjenskog hardvera. VineInfo se lako može koristiti samo aktivnom internetskom vezom. Ova usluga je već stvorila snažnu korisničku bazu unutar vinograda prisutnih u dolini Nape i Sonoma (Kalifornija).

2) Vintrace. Na broju 2 na našoj listi 10 najboljih softvera za upravljanje vinogradom, imamo Vintrace. Vintrace je poslovni softver za vinare i vinarije. Softver se može lako prilagoditi za vašu vinariju sa samo nekoliko jednostavnih pritisaka na tipke. Od raspodjele posla i praćenja novih dodataka do korištenja i analize buradi, ovaj će softver olakšati život svakog vinara. Vintrace omogućava korisnicima da planiraju i rasporede prijem grožđa i upravljaju operacijama muljanja grožđa, a pritom održavaju vinariju da radi optimalnom brzinom tokom sezone berbe.

Continue reading “Top 10 softvera za upravljanje vinogradom”

Divico – nova sorta grožđa

Naslov orginala: Divico. Izvor: https://www.agroscope.admin.ch/; https://swisswine.ch/en/; Prevod: Dragutin Mijatović

Divico je švajcarska sorta grožđa izuzetnih karakteristika kada se radi o otpornosti sorte na gljivična oboljenja. Pored svojih osobina koje je pokazala u vinogradima Švajcarska, oduševila je vinogradare u Engleskoj. Sorta zahvalna za organsku proizvodnju grožđa.

Sinonimi:  U Švajcarskoj: nema.

Porijeklo: Sorta dobijena u istraživačkoj stanici Agroscope u Pully 1997, ukrštanjem između sorti Gamaret i Bronner. Sorta sa genima otpornosti na bolesti naslijeđenih od ameriških i azijskih vrsta Vitis stvarana je kroz izuzetno dug put.

Šema stvaranje sorte Divico

Sugraone

Sinonim: Superior Seedless. Naslov orginala: Sugraone. Izvor: https://sunworldinnovations.com; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, besjemena sorta

Sugraone (Superior Seedless) sorta bijelog (zelenog) grožđa bez sjemenki nudi veliku količinu blagog, slatkog okusa umotanog u hrskavu teksturu. Ova sorta grožđa prvi put uvedeno je u proizvodnju 1972. Godine. Opleminjivači rade više od četrdeset godina usavršavajući prakse stvarajući sorte da bi nam podarili najkvalitetnije stono besjemeno grožđe.

Sugraone

Više informacija – Bolji rezultati

Naslov orginala: Better information. Better results. Izvor: http://www.vinemetrics.com; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, senzori, tehnologija, vinemetrics

Vinemetrics razvija inovativnu tehnologiju praćenja vinove loze, uključujući težinu grozda, stanje vode ili vodni stres te senzore za praćenje porasta lastara. Ova tehnologija pomaže uzgajivačima grožđa da bolje upravljaju navodnjavanjem, đubrenjem, standardnim zahvatima, prinosom, kvalitetom grožđa (vinsko grožđe, stono grožđe i grožđice-suvo grožđa), i kvalitetom vina. Tehnologija je korisna za rukovodioce vinograda, vinogradare, konsultante, kupce grožđa, vinare i druge. Vaš se vinograd svakodnevno mijenja. Da biste donijeli najbolje odluke, morate znati kritične momente čokota koji nosi grožđe određenog kvaliteta i zdravlje čokota. Zato smo oformili VineMetrics – kako bismo uzgajivačima grožđa pružili najbolje informacije, alate i usluge neophodne za donošenje boljih odluka.

Šta kontrolišemo

VineMetrics je pionirska biljna tehnologija senzora. Mi smo prva i jedina tvrtka na svijetu koja može kontinuirano pratiti masu grozda, porast lastara i praćenje stanja vode u čokotu. Sa više od 12 godina iskustva u radu sa fiziologijom vinove loze, VineMetrics savjetnici mogu vam pomoći da razumjete vaše podatke i dati dodatne vrijedne preporuke kako bi se smanjila neizvjesnost i rizik kod uzgoja vinove loze i proizvodnje grožđa.

Ledeno vino

Naslov orginala: Ice Wine, You’re So Fine (A Detailed Guide). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, ledeno vino (ice wine), proizvodnja vina

Dobrodošli u čudesni svijet ledenog vina, jednu od najslađih grešaka koje je priroda ikad napravila. Teško je znati kako bi neko ciljano napravio ovo vino. Pravo ledeno vino jedno je od najtežih, najatraktivnijih vina koje se proizvodi. Zamislite sebe vani na nižim temperaturama, u mraku, na klizavom brdu, usred smrznute zime, pokušavajući da berete grožđe.

Ledeno vino, tako si dobro. To je jedno od onih vina za koje se neki pretvaraju da ih mrze ili ljepše rečeno da ih ne vole. Na kraju krajeva, gotovo se udvostručila slatkoća Coca-Cole. Ipak, teško je zanemariti prekrasan dar koji stvara grožđe i hladna klima.

Vinograd na području Michigan. Slika: Andrew McFarlane