Vodič za razumijevanje rose vina

Naslov orginala: A guide to understand rosé wines. Izvor: https://conchaytoro.com/en/, Objavljeno: 11.06.2020. by Franciska Jara. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko nije osjetio privlačnost prekrasne ružičaste nijanse ohlađene čaše vina i osjećaj da je pijete na ljetnom zalasku sunca. Iako su rosé vina uobičajeno povezana sa toplim vremenom i laganim ručkom, njihova svestranost i visok nivo pitkosti pozivaju nas da ih bezbroj puta otvorite. Zapravo to nisu vina koja treba da ostare. Rosé vino je proizvedeno posebno sa svježim voćnim okusom i moraju se piti što je prije moguće. Evo, sve što trebate znati da biste uživali u njima.

Ružičasta vina nisu trend. U stvari, prvi vinogradi zasađeni u čuvenom području Provanse – najstarijem vinskom regionu u Francuskoj odakle dolazi većinom francuski rosé – Grci su vino proizvodili prije više od 2.600 godina. Vjeruje se da je prva prava boja crvenih vina bila… ružičasta.

Zašto ružičasta? Jednostavnim riječima mogli bismo reći da su ružičasta vina neka vrsta bijelih vina proizvedena od crnog (crvenog) grožđa. Podsjetimo: pigmenti koji daju boju vinima nalaze se u pokožici grožđa. Svježe iscijeđeni sok od grožđa je proziran, ali kad se kratko vrijeme ostavi sa svojom pokožicom, prelazi u suptilnu ružičastu boju.

Continue reading “Vodič za razumijevanje rose vina”

Detekcija mirisa vina u zavisnosti od vaše pljuvačke

Orginalni text: Perceiving aromas in wine depends on your saliva, according to this study. Izvor: https://www.ticbeat.com/; Objavljeno: 13.05.2020. by Andrea Nunez. Prevod: Dragutin Mijatović

Ne možemo svi primijeti istu aromu kada govorimo o degustaciji vina i uočavanju tragova citrusa, banane, ananasa ili šljive. Naša pljuvačka igra važnu ulogu u dijelu percepcije. Enolozi experti i ljubitelji degustacija vina znaju kako uočiti aromatične dodire vina svake berbe i specijaliteta, nešto što je zadovoljstvo i nauka vrijedna proučavanja. Istraživanje koje su proveli Polytechnic and Complutense universities of Madrid, the Food Science Research Institute (CIAL, CSIC-UAM) and the Institute of Food and Nutrition Science and Technology (ICTAN-CSIC) otkrivaju da percepcija arome vina može varirati od pojedinca do pojedinca zavisno od protoka i sastava pljuvačke svake osobe, uprkos činjenici da svaka supa može imati specifičan aromatični profil.

Da bi to potvrdili, stručnjaci su izveli nekoliko eksperimenata sa degustacijama koji pokazuju kako sastav i protok pljuvačke sudjeluju u osjetnoj percepciji voćnih deskriptora vina poput ananasa, banane, jagode i šljive. Ova fakta, činjenica da oralna fiziologija pljuvačke utiče na način na koji se osjeća aroma, mogla bi otvoriti vrata proizvodnji personalizovanih – ličnih vina.

Continue reading “Detekcija mirisa vina u zavisnosti od vaše pljuvačke”

I vino je hrana

Izvor: http://blog.vino.hr/; Objavljeno: 11.09.2015. piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin. Slika: Dragutin Mijatović. Odabrao za Vas: Dragutin Mijatović

Chardonnay voli raskošne riblje specijalitete i jako masne sireve, a sauvignon jela s puno povrća.

Bijelo meso s bijelim vinom, crveno s crvenim, lakše jelo s lakšim vinom, jače s jačim, osnovna su pravila sparivanja, no da bi vino učinilo neko jelo boljim, treba razmišljati i o okusima i mirisima jela. Mario Meštrović, jedan od naših ponajboljih sommeliera, vrlo je lijepo sažeo principe kojih se treba držati pri izboru vina uz neku hranu.

Masnija jela traže svježija vina, dakle ona s izraženijom mineralnošću ili jačim, a finim kiselinama. Takvoj hrani pristaju i suha pjenušava vina. Zamašćenim jelima, kojima je masnoća dodana pri pripremi, pristaju vina s jačim alkoholima. Alkohol vole i sočna jela, poput onih s puno rajčice te s umacima, a uz hranu poput grisina, za koju usta moraju lučiti slinu kako bi je lakše progutali, treba poslužiti vina s više tanina. Ujednačiti treba i aromatiku vina i hrane – objašnjava Meštrović i dodaje dva odlična konkretna savjeta. Uz ljuća jela treba poslužiti malo slađa vina, ne ona sasvim slatka, kako bi se ljutina neutralizirala i postigao toliko željeni sklad. A ako je vino prearomatično i previsokih alkohola za jelo, kombinaciju će popraviti malo aromatičnog maslinovog ulja, naravno ako pristaje osnovnoj namirnici.

Majstori poput Meštrovića, kojima je posao da cijele dane provode kušajući vina i tražeći pravi izbor za neku hranu, u velikoj su prednosti pred običnim vinoljupcima jer u svakom trenutku imaju na izbor stotine etiketa. Većinu tih vina već su prije upoznali pa ne trebaju gomile novca trošiti na kupnju različitih butelja i iskušavanje kombinacija s hranom. Ostalima koji takvu priliku nemaju, a vina vole, puno je lakše birati hranu prema vinu. Dovoljno predznanje za to su osnovna pravila s početka priče. Vino se kuša, prepozna njegova svježina, snaga i aromatika, pa prema sommelierskim principima odabere način pripreme jela. Tko poželi jesti piletinu, a ima bocu rizlinga, kuša ga, ocijeni koliko je lagano, svježe ili slatko, te odluči hoće li meso samo ispeći, obogatiti ga umakom, aromatizirati začinima ili zaljutiti. Ako se kuha s vinom, važno je i da se uz jelo posluži vino istog stila. Ne isplati se, naravno, kuhati s velikim vinom, sasvim dovoljno će biti neko korektno, a bolju kapljicu ostavite za čašu. No bijelo vino rijetko će pristajati jelu pripremljenom s crvenim.

Continue reading “I vino je hrana”

Izbor najboljeg vina

Naslov orginala: Selecting The Best Wine For Every Meal. Izvor: http://www.learningaboutwine.net/; Objavljeno: 17.02.2018. by Alberto. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, hrana, degustacija, izbor vina

Postoje li razlike među nama u poznavanju vina? Naravno da, a to pokazuje da će svako ko ima interes za vino naučiti ponešto čitajući i ovaj članak. Mora da ima mnogo stvari koje želite da znate. Pročitajte više da biste saznali više o vinu. Pravilno čuvanje vina može  očuvati okuse vina. Ekstremne temperature mogu upropastiti okus gotovo bilo kojeg vina. Čuvajte vina na temperaturi između 100C i 130C stepeni kako biste postigli optimalne rezultate. Za to postoje rashlađivači za vino ili ih jednostavno možete čuvati u svom podrumu.

Vino može dati sjajne umake za jela od govedine. Da biste napravili jednostavan umak dodajte malu količinu putera u lončić zajedno sa svojim omiljenim crvenim vinom. Pustite umak da se zgusne i ispari mali sadržaj alkohola. Završite stavljanjem smješe preko kuvane govedine pravo na tanjir.

Izbor vina

Jeftino vino ima lošu reputaciju; međutim, može biti vrlo dobro okusa. Pokušajte potražiti čilenska odlična vina po sjajnim cijenama. Mnoga njihova vina imaju razumnu cijenu. Ako ste u nedoumici, odlučite se za Cabernet Sauvignon ili Sauvignon Blanc. Takođe možete dobiti prekrasna vina po izvrsnim cijenama iz Novog Zelanda, Argentine i Južne Afrike. Ako vas boli glava nakon konzumiranja vina, odmarite se. Možda vas boli glava od sulfata. Pijte vodu nekoliko dana, da biste filtrirali malo vina iz svog sistema. Zabavite se uz vina, probavajući različita vina različitih zemalja i godišta. Pokušajte ne razmišljati previše pri konzumiranju, radije cijenite različite okuse. Smisao pijenja vina je uživati u njemu, zato se zabavite! Ako ste veliki ljubitelj vina, svakako morate otići u neku državu poznatu po vinu. Kad vidite gdje se pravi vino, to vam pruža novi izazov. Posjetiti vinograd je takođe odličan način da naučite još više o vinu. Ako imate priliku, iskoristite je. Šta je bolje od učenja i zabave na jednom putovanju?

Continue reading “Izbor najboljeg vina”

Zašto naručiti najjeftinije vino sa vinske karte

Naslov orginala: Därför ska du alltid beställa det billigaste vinet på menyn;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slika: TT;  Objavljeno: 12.03.2017. by Antonia Backlund;  Prevod: Dragutin Mijatović

Obično vjerujete da je bolje naručiti neko skuplje vino u restoranu? Ako tako mislite, tada biste trebali ovo pročitati.

Da li obično naručujete bocu drugog ili trećeg najjeftinijeg vina u restoranu kako ne bi izgledali škrti? Tada ste potpuno u krivu prema somelijeru Mark Oldman, piše Independent. Oldman objašnjava da čak i ako mislite da ste pametni kad birate drugo ili treće vino na listi, ipak niste toliko pametni koliko mislite. Jer je sommelier već shvatio da tačno tako razmišljate, objašnjava Oldman.

Mnogi restorani dodaju vino na vinsku kartu jer imaju previše boca, ili su snizili cijenu tih vina, mada vjerovatno ne postoji toliko velika razlika u kvalitetu između najjeftinijeg i drugog najjeftinijeg. To znači da su brojke dva i tri na vinskoj karti obično najmanje vrijedna vina na cijeloj vinskoj karti. Stoga je, prema Oldmanu, sigurnije naručiti najjeftinije vino sa liste ako želite nešto vrijedno za novac koji ulažete. Ipak, ističe da trik funkcioniše samo u restoranima visoke klase koji imaju visok kvalitet svih svojih vina – čak i onih jeftinijih. A kako znate da ste u takvom restoranu? Pa, prema Oldmanu, primjećuje se da je osoblje u restoranu dobro potkovano, te lako može objasniti podatke o svakom vinu na listi i bez problema odgovoriti na vaša pitanja, piše Independent.

Dakle, sljedeći put kad izađete i fino jedete u gradu, imajte na umu da se ne treba stidjeti naručiti najjeftinije vino. Odlično!

Šta je Marsala vino

Naslov orginala: What is Marsala Wine: An Unexpected Sicilian Wine; Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 21.05.2018. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vino Marsala je jako vino i dolazi sa Sicilije. Marsala se najčešće upotrebljava u kuhinji za kreiranje orašastih, bogatih karameliziranih umaka. To je nevjerovatan dodatak kuhinji svakog kuvara. Usput, ako nađete bocu koja nije sa Sicilije, ne treba joj vjerovati!

 Kuvanje sa vinom Marsala. Većina kuvara najbolje radi sa vinom Dry Marsala. Potražite Fine ili Superiore za najbolji kvalitet (i cijenu). Zaista, Marsala je mnogo više od vina za kuvanje! Mnogi stilovi su dovoljno dobri za pijanje, kao što je Sherry ili Madeira. Trenutno je Marsala podcijenjena. Nadamo se da ćemo vas zagrijati za ovo jedinstveno vino koje ima neke upečatljive okuse slično sa vinom Madeira.

Najčešći okusi su vanilija, smeđi šećer, paprikaš i tamarind. Vino Marsala se kreće od gotovo suvog do sočno slatkog i poslužuje se lagano hladno oko 13° C. Ako dobijete priliku da probate vrhunsko vino Marsala, doživjet ćete veći raspon nijansiranih okusa, uključujući višnje, jabuke, sušenog voća, medg, duvang, orahg i sladićg.

Slaganje sa hranom: Vina Marsala divno se slažu sa hranom koja se teško slaže uz ostala vina, kao što su špargla, briselske klice i čokolada.

Koliko Marsala ostaje otvorena? Vino Marsala držaće se dobro otvoreno oko mjesec dana. Ako želite da je zadržite duže, stavite vino na hladno tamno mjesto i uklonite kiseonik prije nego što stavite poklopac pomoću limenke za čuvanje vina.

Stilovi vina Marsala. Vino Marsala podijeljeno je u različite stilove na osnovu tipa korištenog grožđa (bijelo ili uglavnom crno) i metode proizvodnje vina. Otkrit ćete da je većina vina Marsala proizvedena za kuvanje Fino ili Fine Marsala što je zapravo najniži nivo kvaliteta ovog vina.

Hercegovačka kuća

Naslov orginala: LAZAR AĆIMOVIĆ – Kad jaganjci utihnu, u Mosku počinje posao. Veliki posao. Koji proguta skoro 50.000 litara vina!;  Preuzeto sa: https://www.vinskeprice.com/;  Objavljeno: 14.10.2018. by Željko Garmaz

Ne znam zašto, ali Hercegovačka kuća u Mosku, selu na magistralnoj cesti između Trebinja i Bileće, neopravdano se zaobilazi u svim gastronomadskim „prebrojavanjima“ bosanskohercegovačkih ugostiteljskih objekata „od formata“ koji su svoju prepoznatljivost zaslužili kvalitetom pečene janjetine. Svugdje i uvijek se spominje „Lovački dom“, restoran u Donjoj Jablanici u narodu poznatiji jednostavno kao „Kod Gojka“, hvali se, opravdano, restoran „Udovice“ u mjestu Sretnice, a kao vrhunac bizarnosti voli se spomenuti restoran „Palas“ u Mionici kod Gradačca kojeg njegov gazda Redžep Hećimović znan kao Regan reklamira na jumbo plakatima s prigodnim sloganom – „Kad jaganjci utihnu“! Međutim, „Hercegovačka kuća“, restoran u Mosku u kojem se janjetina na ražnju vrti od 1972. godine i jedino je mjesto u istočnoj Hercegovini gdje se uopće janjetina može jesti tako pripremljena, medijski gotovo ne postoji.

Nevjerojatno, ali u vinskoj priči Lazara Aćimovića, najmlađeg istočnohercegovačkog vinara ili, pak, vlasnika najmlađe, tek tri godine stare, Vinarije Aćimović, vino gotovo kao da ne postoji. Svijet brojeva kojima Lazar govori o golemom ugostiteljskom kompleksu desetak kilometara udaljenom od Trebinja, s druge strane Leotara, uz obalu Bilećkog jezera, drugog najvećeg (poslije Buškog blata) akumulacijskog jezera u Bosni i Hercegovini, toliko je impresivan da u njemu izvanredna vina iz tek tri godine stare vinarije djeluju – izgubljeno! U stvari, cijeli taj svadbeno-restoransko-hotelijerski kompleks doslovno usiše polovinu od kompletne proizvodnje koja godišnje iznosi 55.000 litara žilavke, chardonnaya, vranca i merlota Vinarije Aćimović!!! Dobro, nešto se proda u Bijeljini, nešto u Banjoj Luci, nešto u Trebinju, ali – što se u Mosku proizvede, u Mosku se i proda.

Crvena vina za početnike

Naslov orginala: 4 Good Red Wines For Beginners (Crowd Pleasers!;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 14.05.2019. by Madeline Puckette;  Obrada slika: D. Mijatović;  Prevod: Dragutin Mijatović

Nije tajna da interes za vina raste.

Možda volite vino zbog implicitnih zdravstvenih prednosti (npr. vino je keto prijateljsko, antioksidansi, itd.). Ili, možda jednostavno volite rosé! Bez obzira na razlog, jedan od problema sa kojim se mnoge pridošlice bore jest dosljedno biranje vina koje vole. To naročito vrijedi za crvena vina jer su stilski gledano vrlo raznolika. Ovdje su četiri dobra crvena vina koja će vas oduševiti. Nazivamo ih vinima koja zadovoljavaju sve okuse:

 

  • Velika su na okusu i imaju veliku voćnost.
  • Ona nisu sa previše tanina i imaju glatku završnicu.
  • U poređenju sa drugim sortnim vinima, nude veliku vrijednost, dobar odnos kvalitet-cijena.

Praktični vodič za izbor vina-04

Naslov orginala: A Practical Guide To Selecting The Perfect Wine;  Izvor: http://wineactive.com/;  Objavljeno: 19.06.2018.;  Prevod: Dijana Pantić

Istorijsko piće koje datira hiljadama godina je vino. Može se koristiti na razliite načine ili piti čisto. Izbor najboljeg vina za uparivanje sa hranom je od suštinskog značaja jer može da utiče na okuse vašeg jela. Ne procjenjujete vino samo na osnovu godine proizvodnje. Samo zato što je vino proizvedeno odavno ne znači da je kvalitetno vino. Pobrinite se da detaljno proučite vino kako se ne bi prevarili da platite previsoku cijenu za vino sa dna police. Nikada ne kuvajte vino jer ne možete uživati u okusima. Kada se vino kuva, tokom procesa kuvanja, ono postaje koncentrovanije. Bilo kakvi okusi koje vam se ne sviđaju će prevladati, što znači da vam se neće dopasti okus hrane koju ste sa toliko truda pripremili.

Upoznajte dobro svoju prodavnicu vina. Ovo je važno jer je svaka prodavnica priča za sebe. Svako tržište ima i nudi različite tipove, cijene i svoju opštu lepezu vina. Ako ne znate mnogo o vinu, odlazak u trgovinu prepunu skupih marki možda nije dobra stvar. Pronađite prodavnicu u kojoj se možete raspitati o vinu, naravno o onom koje najbolje odgovara vašem okusu kad su bar vina u pitanju. Trebalo bi uvijek zapisati nekoliko osnovnih zabilješki nakon probanja novog vina. Obavezno zapišite naziv vina, njegovo porijeklo i godinu proizvodnje kao i svoje lične utiske. Teško će se sjetiti kakvo je vino bilo na okusu, pogotovo ako prisustvujete degustacijama vina i probate različita vina u istom danu.

Ako volite crveno meso, držite se crvenog vina. To je opšti princip i od njega se rijetko treba udaljavati. Crveno vino Vam pomaže, da se okusi u bifteku ili mesu koje izaberete i obrnuto, na najbolji mogući način upotpune dok uživate uz ručak ili večeru. Kao što je poznato, vino možete koristiti na mnogo različitih načina. Za uživanje u vinu ključno je birati, po mogućnosti, najbolje vino za Vas, jer će ono uticati i na Vaš okus hrane. Ako ste početnik nikad nije na odmet postaviti jedno pitanje više, kako bi uživali u vinu koje platite, i ručku koji ste pripremili. Obogatite svoj doživljaj koristeći iskustva i savjete onih koji nešto više znaju o vinu.

Umami

Naslov orginala: Umami ukus – peti gastronomski element;  Preuzeto sa: http://www.vinoifino.rs/

UmamiŠta to čini kačkavalj, domaću supu, parmezan, tako neodoljivo ukusnim? Umami. Da li ste ikada pokušali da žvaćete potpuno zreo paradajz trideset puta, dok ne dođete do suštine njegovog ukusa? Da li ste se zapitali šta je to što picu čini jelom koje možete jesti i dugo posle tačke potpune sitosti, i kakav je to neuhvatljiv kvalitet koji čini parmezan toliko zaraznim? Osnovna četiri ukusa (slatko, slano, kiselo i gorko) toliko su uvrežena u naše poimanje hrane da nam je nezamisliv život bez njih, a jedna od ogromnih misterija – ne samo gastronomije već i nauke o jeziku, i semiotike, i antropologije – jeste činjenica da je umami, tajnoviti peti ukus, tek nedavno ušao u govorni jezik iako je njegov značaj u prehrambenoj kulturi toliki da zapravo umnogome nadmašuje primarna četiri ukusa.
Umami hranu čini ukusnom, otvara apetit, stimuliše čula i tera nas da tražimo još. Umami je razlog zašto maltene da nema deteta koje će odoleti čizburgeru, ćuftama u marinara sosu ili tanjiru bolonjeza. On se nalazi svuda oko nas, ali malo ko od nas ume da opiše njegov ukus. Daleko lakše je prepoznati jelo bez umamija nego definisati kakav je tačno njegov ukus. Ili je barem bilo tako pre nego što su savremeni kuvari napravili gastronomski kvantni skok i izolovali ukus umamija, predstavivši ga javnosti u njegovom destilovanom obliku.