Uloga vina u religiji

Naslov orginala: The role of wine in religion. Izvor: https://finewinemaster.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Tokom cijelog vremena vino je imalo ulogu u gotovo svemu, a religije nisu iznimka. Suprotno tome, neke religije poput islama zabranjuju pijenje vina ili bilo koje druge vrste alkohola u tom pogledu. U nekima vino igra značajnu ulogu.

<U nekim granama hrišćanstva, sakramentalno vino igra sastavni deo “Svete pričesti” Božjeg života na zemlji.

Postoje istorijski podaci i dokazi koji ukazuju na činjenicu da se vino koristilo za vjerske ceremonije prije 6.000 godina u starom Egiptu. Visoki svećenici, faraoni, egipatske kraljevine, svi su pili vino i darovali vina svojim bogovima, kako bi izrazili svoju pobožnost. Jedan od tih bogova bio je Hathor, kojem su redovno darovali vino. Tokom njihovog “Dana opijenosti” (Day of Intoxication), to se događalo jednom mjesečno. Pili su velike količine vina, pjevali pjesme i plesali u zanosu. Zatim je tu bila Reneunetet, boginja žetve, koja je naredila da se uzgaja loza da bi se dobilo grožđe. Lokalni vinari u Egiptu redovno su odlazili u svetišta kako bi darovali svoje vino.

Continue reading “Uloga vina u religiji”

Vinski bogovi i boginje

Vinski bogovi i boginje u različitim mitologijama 2.020. Naslov orginala: Wine Gods & Goddesses In Various Mythologies 2.020. Izvor: https://wineonmytime.com/; Dopunjeno: 28.01.2020. by Wine On My Time. Prevod: Dragutin Mijatović

Razgovarali smo o istoriji i kulturi vina, ali ovo je naš prvi post o religiji? Vjerovali ili ne, u raznim mitologijama ima bezbroj vinskih bogova i božica vina, jer je to bio tako važan dio svake religije. Ali, naravno, postoji više od toga što ih povezuje sa vinom. Mnogo više.

Dionysus. On nije bio samo bog vina. Bio je bog berbe grožđa, vinarstva, ritualnog ludila i ekstaze. Da, to zvuči puno, ali to je zato što je iz grčke mitologije, za koju svi znamo da se stvari čine lukavijima nego što bi trebale biti. Isto se dogodilo sa bogom Dionysus. Glavno o njegovom poznavanju je da je bio previše ljubazan. Bog vina putovao je svijetom samo da bi ljudima rekao kako se pravi vino. I iako su ga ponekad dočekivali, drugi su ga u početku gledali kao neprijatelja. Ali kada su ga ljudi odbili postao je agresivan, ali i dalje je mirno vladao. Ostao je opušten čak i u najstresnijim situacijama i pokazivao je ljubaznost prema ljudima oko sebe. Na ovaj način su svi prije ili kasnije naučili vjerovati i učiti od njega. Njegovo putovanje se završilo kad su svi znali praviti vino i on se vratio u nebo. Ljudi su mu se zahvalili na znanju i upamtili ga na zanimljiv način. Pijanjem i pjevanjem. Dakle, ako ste jedna od onih osoba koja voli više popiti i pustiti svoj glas, sada imate razlog za to. Čast Bogu koji je svima nama podario vino.

Continue reading “Vinski bogovi i boginje”

Semillon Gris-južnoafričko staro čudo

Naslov orginala: Semillon Gris-South Africa's old-vine oddity. Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 20.06.2020. by Malu Lambert. Prevod: Dragutin Mijatović

Ova crvena mutacija bijele sorte Semillon Blanc izgleda jedinstvena na vrućem podneblju rta Cape (Južna Afrika) i drevnim vinogradima, prvi put identifikovana još 1800-ih …Čokot sorte Semillon Gris u vinogradu Swerwer


U vinogradima zasađenim sortom Semillon u Južnoj Africi nešto se čudno događa. Zeleni grozdovi iz godine u godinu pocrvene, a slijedeće opet pozelene. Okačeni poput božićnih tričarija na lastarima čokota, grozdovi koji mijenjaju boju trajna su misterija. Vinogradarka i zaštitnica starih čokota Roza Kruger kaže da je izgubila razum kada je prvi put primijetila ovaj fenomen poznat kao crveni Semillon ili Semillon Gris. “Počela sam markirati mutirane (crvene) loze dok sam uzimala reznice za sadni materijal”, objasnila je kad sam je pitala o sorti. “Sledeće godine će grozdovi ponovo biti zeleni. Mislila sam da griješim, ali nakon par godina shvatila sam da Semillon Gris zapravo može mutirati natrag u Blanc. Uopšteno, vinogradi pod sortom Semillon Gris su prilično stabilni nakon što su mutirali.”

Continue reading “Semillon Gris-južnoafričko staro čudo”

Studija genoma vinove loze otkriva tragove divlje prošlosti

Naslov orginala: Genomic study reveals clues to wild past of grapes. Izvor: https://phys.org/; Objavljeno: 02.11.2017. by University of California. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: nauka, genetika, vinova loza

“Podaci govore da su ljudi sakupljali plodove vinove loze u divljini vjekovima prije nego što su je počeli uzgajati”, kaže saradnik studije Brandon Gaut, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCI (University of California, Irvine). Istraživanje je takođe otkrilo ključne genetske promjene tokom pripitomljavanja koje su i danas vidljive u plodu, poput grožđa sorte Grenache koje se uzgaja u južnoj Francuskoj.

Prije otprilike 22.000 godina, kada su se ledene ploče koje su pokrivale veći dio Sjeverne Amerike i Evrope počele povlačiti, ljudi su počeli konzumirati plodove koji danas donose radost milionima ljubitelja vina širom svijeta: grožđe. To je ono u što vjeruju evolucijski biolog Brandon Gaut  (Kalifornijski univerzitet, Irvine) i biljni biolog Dario Cantu (UC Davis). Uporedili su sekvencirane genome divlje i pripitomljene evroazijske loze i otkrili dokaze da su ljudi možda jeli grožđe čak 15.000 godina prije nego što su vinovu lozu pripitomili kao poljoprivrednu kulturu. “Kao i većina biljaka, smatra se da se i vinova loza uzgajala prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, ali naš rad ukazuje da ljudska umiješanost u proizvodnji grožđa možda prethodi tim datumima”, kazao je Gaut. “Podaci govore kako su ljudi vjekovima skupljali grožđe u divljini prije nego što su ga kultivisali. Ako smo u pravu, ovo otkriće dodaje se malom, ali rastućem nizu primjera kako su ljudi imali velik uticaj na ekosisteme prije početka organizovane poljoprivrede. “

Studija se pojavljuje u online časopisu Zbornik nacionalne akademije nauka (Proceedings of the National Academies of Sciences). Danas je vinova loza jedna od ekonomski najvažnijih hortikulturnih biljaka na svijetu, ali pregledom evolucijskih podataka naučnici su otkrili da se populacija vinove loze neprestano smanjivala do razdoblja pripitomljavanja, kada se vinova loza počela uzgajati i od grožđa proizvoditi vino. Dugo opadanje moglo bi odražavati nepoznate prirodne procese, ili može značiti da su ljudi počeli upravljati prirodnim populacijama mnogo prije nego što su ih zapravo pripitomili. Gaut je rekao da podaci studije takođe ukazuju na to da je izmjena nekoliko važnih gena tokom pripitomljavanja ključna prekretnica sastava ploda. Ti su geni uključivali i neke gene koji su uključeni u određivanje pola i druge koji su se prvenstveno odnosili na proizvodnju šećera. Te su promjene pomogle u definisanju grožđa kakvog ga danas poznajemo i vjerovatno su doprinijele širenju vinove loze širom drevnog svijeta.

Osim toga, istraživači su otkrili da moderni genomi vinove loze sadrže više potencijalno štetnih mutacija nego što su to imali divlji preci. Oni se nakupljaju zahvaljujući klonskom razmnožavanju, što je zapravo razmnožavanje umnožavanjem genetski identičnih kopija pojedinih biljaka. Grožđe (Vinova loza) se vjekovima umnožava klonskim razmnožavanjem, jer omogućava da se genetski identične jedinke sorte Cabernet sauvignon ili Chardonnay uzgajaju širom svijeta. Identifikacija ovih potencijalno štetnih mutacija može se pokazati korisnim uzgajivačima grožđa.

Antička vinarija otkrivena u Izraelu

Antička vinarija otkrivena u Izraelu “najveća vinarija krstaške era još uvijek tu”;   Naslov orginala: Ancient Winery Discovered in Israel Is ‘Largest Crusader-Era Winery Yet’;  Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno 15.08.2019. by Cat Wolinski;  Slika: Thedrinksbusiness.com;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vijekovi mogu prolaziti, ali otkrivanje drevnih vinarija nikada ne zastarijeva. Iskopavanja u malom zapadnom galilejskom selu u Izraelu nedavno su otkrila ono što lokalni arheolozi nazivaju „najvećom vinarijom krstaške ere do sada pronađenom“ u regiji, izvijestio je Drinks Business. U mjestu Mi'ilya u Izraelu arheolozi rade na iskopavanju i obnovi dvorca iz sredine12. vijeka za koji se vjeruje da ga je sagradio kralj Baldwin III (kralj Jeruzalema od 1143. do 1163.). Vinarija je pronađena pod kućom lokalne vlasnice benzinske pumpe, Salma Assaf.

Galileja, koja je danas vinogradarska regija, navodno je zasađena vinovom lozom tokom rimskog i krstaškog perioda. Kao takva, drevna vinarija i dvorac vjerovatno su bili središte feudalnog imanja, gdje bi lokalni uzgajivači grožđa iz susjednih sela trebali donositi svoje grožđe kao najamninu. Što se tiče vlasnice benzinske pumpe, Assaf se navodno preselila u novu kuću i izgradila restoran u svojoj bivšoj rezidenciji. Tamo znatiželjnici mogu pogledati drevnu vinariju kroz staklene podove, kao i posjetiti vinariju ispod staklenih podova.

Vrijeme preispitivanja uzgoja tradicionalnih sorti

Naslov orginala: Giving tradition a nudge in the vineyard; Izvor: https://www.goodfruit.com/; Objavljeno: 10.07.2019. by Kate Prengaman; Prevod: Dragutin Mijatović

Nova generacija sorti vinove loze otpornih na bolesti pokazuje znake povećanog prihvatanja u Europi. Francuski Nacionalni institut za istraživanja u poljoprivredi, INRA, dao je u proizvodnju četiri nove sorte vinove loze koje su otporne na pepelnicu i plamenjaču, nudeći proizvođačima priliku da smanje primjenu fungicida sa više od deset puta tokom godine na samo par puta. Upis sorti u zvanični francuski katalog, koji ne uključuje tradicionalne francusko-američke hibride, sugeriše novu mogućnost za vinogradare da riješe probleme sa kojima se suočavaju gajeći tradicionalne, cijenjene sorte vinove loze.

U vrhunskom vinskom svijetu hibridno grožđe je dugo imalo loš imidž, ali postoje znaci sve veće prihvaćenosti nove generacije hibrida otpornih na bolesti. Za razliku od skoro svih drugih kultura, vinogradari imaju tendenciju da izbjegavaju nove sorte u korist tradicionalnih kultivara uzgajanih u Evropi prije više vjekova, uprkos činjenici da su veoma podložne gljivičnim bolestima iz Novog svijeta, naime pepelnici i plamenjači. Domaće loze u Sjevernoj Americi imaju mnogo veću otpornost, jer su evoluirale zajedno sa patogenima, a uzgajivači su to iskoristili, kroz hibridizaciju, više od jednog vijeka. Takvi hibridi pomogli su evropskim vinogradarima da se ponovo povrate nakon filoksere. Ali podloge otporne na filokseru i moderni fungicidi omogućili su vinogradarima širom svijeta da uspješno gaje sorte Vitis vinifera i tako udalje hibride sa tržišta: uzgoj hibridnih sorti je pao sa 400.000 hektara u Francuskoj 1950-ih na samo oko 6.000 hektara danas.

Autohtone sorte grožđa

Naslov orginala: À la découverte des cépages autochtones du monde;  Izvor: https://avis-vin.lefigaro.fr/;  Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/ and  https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 14.06.2019. par Vinexpo;  Prevod: Dragutin Mijatović

Chardonnay, Pinot noir, Merlot ili Cabernet Sauvignon, ovo su sorte grožđa koje zvuče vrlo poznato. Riesling, Semillon, Syrah, Grenache takođe odjekuju najsofisticiranijim tonom. Ali šta je sa sortama Sangiovese, Malvasia Istriana ili Cornalien? Mnogo teže! One su poznato kao autohtone sorte grožđa. Vinexpo ih definiše i objašnjava njihove uloge.

 Šta je autohtona sorta grožđa? Obična osoba je rodom iz zemlje u kojoj živi. Ista priča važi i za sortu grožđa! Autohtona sorta ili endemska je sorta porijeklom iz datog terroir-a. Konkretno: Pinot Noir je autohtona sorta grožđa iz regiona Bourgogne, Grenache Noir iz regiona Roussillon, ​​Chenin iz regiona Val de Loire ili Vermentino sa Korzike. To su tipične sorte vinove loze. One su prilagođene zemljištu i klimi koja im omogućava da izraze svu svoju tipičnost.

Svijet je prirodna kolijevka bogatog biodiverziteta vina. Istorijska i komercijalna razmjena između različitih dijelova svijeta, kao i važna raznolikost zemljišta, vjekovima su uzrokovali uspon i evoluciju vrlo velikog broja sorti grožđa. U svijetu postoji oko 10.000 autohtonih sorti grožđa. Interesantno je da se samo 1.368 takozvanih “internacionalnih” sorti grožđa koristi za proizvodnju vina komercijalno! Postoji standardizacija sorti grožđa. Zašto se lišavamo takvog bogatstva? Na slici sorta Nielluccio.

Oštar pad raznolikosti sorti grožđa. Danas samo deset sorti grožđa od ukupno 80 koristi više od 70% površina pod lozom u Francuskoj. Prema OIV-u , “trećina francuskih vinograda koristi samo tri sorte: Merlot, region Bordeaux terroir i prva je sorta grožđa koja zasađena u Francuskoj (13,9% površina), Ugni Blanc (10,2%), i Grenache noir, simbol francuskog Mediterana (10%) “. Pouzdana priča: 50 sorti grožđa čine osnovu od 99% vina iz cijelog svijeta! Među njima su sorte Merlot, Cabernet Sauvignon i Chardonnay, od kojih svaka pokriva više od 200.000 ha vinograda širom svijeta.

Vinogradarstvo sa starim korjenima

Naslov orginala: Frankreich: Weinbau mit antiken Wurzeln;  Izvor: https://www.focus.de/;  Objavljeno: 11.06.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Već prije više od 2.000 godina, rimski vinari u Francuskoj koristili su moderne tehnike proizvodnje vina i stvarali sorte grožđa koje još uvijek postoje genetski uglavnom nepromijenjene. Od svog pripitomljavanja u Aziji prije više od 6.000 godina, grožđe je među najpopularnijim i ekonomski najznačajnijim plodovima širom svijeta. Od davnina uzgoj vinove loze i proizvodnja grožđa uglavnom se koristili za proizvodnju vina. Čak su i Rimljani koristili tehniku ​​vegetativnog razmnožavanja vinove loze. Ova metoda može proizvesti genetski identične biljke kćeri – prednost ako želite dobiti posebno povoljne osobine bobica.

 Analiza DNK antičkog i srednjovjekovnog grožđa. “Na osnovu spisa rimskog autora i prirodnjaka Plinija Starijeg i drugih, znamo da su Rimljani već imali napredna znanja o vinarstvu”, objašnjava Jazmin Ramos-Madrigal sa Univerziteta u Kopenhagenu. “Znanja su se odnosila o poznavanju različitih sorti grožđa, grožđa sa specifičnim imenima, ali do sada nije bilo moguće povezati njihova imena sa modernim sortama grožđa.” Samo u dijelovima je bilo poznato kako i sa kojim tipom vinogradarstvo je započeto u Francuskoj: Istorijski dokumenti govore da su prvi vinogradi nastali oko 600 godine prije Krista na području današnjeg Marseja, samo oko 500 godina kasnije Rimljani su intenzivirali svoje vinogradarstvo u tom području, na cijelu južnu Francusku.

Da bi razjasnili korjene francuskog vinogradarstva, Ramos-Madrigal i njen tim analizirali su DNK 28 tipova “sorti” grožđa pronađenih tokom arheoloških iskopavanja u Francuskoj. “Možemo koristiti genetiku da odredimo koje vino su Rimljani proizvodili od grožđa iz svojih vinograda”, kažu istraživači. Starost bobica grožđa iz devet lokaliteta datira još iz željeznog doba (oko 500. godine prije nove ere) do srednjeg vijeka (oko 1.200 godine). Genetski materijal dobijen iz ovih bobica istraživači su uporedili međusobno, kao i sa DNK modernih sorti grožđa.

 Klonovi starih sorti grožđa. Pokazalo se da su još prije više od 2.000 godina rimski vinari koristili moderne tehnike vinogradarstva i oplemenjivanja vinove loze. Tako su istraživači otkrili da su neke drevne sorte grožđa bila genetski identične uprkos stotinama kilometara razdaljinama njihovih lokaliteta. To dokazuje da su ove vinove loze uzgajane vegetativnim razmnožavanjem iste izvorne biljke. “Genetski klonovi ukazuju na to da su Rimljani prevozili vinovu lozu na velike udaljenosti od više od 600 kilometara – najvjerovatnije kao reznice”, izvještava Ramos-Madrigal i njen tim.

Neke moderne sorte grožđa su direktni potomci ovog drevnog i srednjovjekovnog vinogradarstva, kako su otkrili istraživači. Na primjer, hiljadugodišnje staro arheološko grožđe pronađeno u blizini Orleansa pokazalo se da je genetski identičan klon još uvijek postojećeg Savagnin Blanc, takođe poznatog kao Weisstraminer. Ova sorta se danas uzgaja uglavnom u Francuskoj Juri, ali i u Centralnoj Evropi. Kao što DNK analize sada otkrivaju, sve ove loze se vraćaju u reznice srednjovjekovne početne biljke. U drugoj sorti grožđa, “Mondeuse Blanche”, naučnici su identificirali samo generacijske promjene u posljednjih 1.800 godina – ova sorta grožđa ima čak i drevne korjene.

“Naši rezultati potvrđuju dugogodišnju pretpostavku da su rimski i srednjovekovni vinari uzgajali i širili svoje sorte grožđa uz pomoć vegetativnog razmnožavanja”, kažu Ramos-Madrigal i njen tim. “Moderna francuska vinska kultura u Francuskoj uglavnom je proizvod ovih tradicija.”

Vino i šampanjac stari jedan vijek

Naslov orginala: Century-Old Wine and Champagne Discovered in Shipwreck Off British Coast;  Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno: 23.04.2019. by Tim Mckirdy;  Slika: Cookson Adventures;  Prevod: Dragutin Mijatović

Odmah na jugozapadnoj obali Britanije, 100 metara ispod nivoa mora, nalazi se trgovački brod iz Prvog svjetskog rata koji “nosi” izuzetno rijedak i vrijedan teret. Kodno ime “Mercury”, brod leži na morskom dnu neometan već više od jednog vijeka, prema luksuznoj avanturističkoj turističkoj kompaniji Cookson Adventures. Torpediran od strane njemačke podmornice 1918. godine. Merkur je krenuo prema Velikoj Britaniji iz Bordeauxa, noseći dragocjeni teret šampanjca, brendija, dobrog vina i likera benediktin (Champagne, brandy, fine wine, and Benedictine).

Lokacija broda je tek nedavno otkrivena, a tim ronilaca upravo je završio početno istraživanje dijela broda. Prema Cornwall Live, ronjenje je otkrilo “stotine netaknutih boca starog alkohola uključujući šampanjac, vino i brendi.” Iako su proveli više od jednog vijeka pod vodom, stručnjaci za vino vjeruju da su tama i stalne hladne temperature pomogle u očuvanju tereta, a vino treba da bude pitko kada se vrati na površinu. Cookson Adventures se udružuje sa timom morskih naučnika i stručnjaka za vino kako bi spasio istorijske artefakte, i dozvoljava (plaća) članovima javnosti da im se pridruže u avanturi.

Sledeća faza ekspedicije, podmornice i daljinski upravljana podvodna vozila zaroniti će na morsko dno kako bi se dovršio daljnji pregled područja i preuzelo nekoliko boca. Nakon toga, „ekskluzivna sedmodnevna pomorska ekspedicija“, koja je otvorena za javnost, uključivat će i nedeljni boravak u privatnoj vili i kulminirati operacijom spašavanja. Ekspedicija će uključivati i obroke koje kuva privatni kuvar, kao i transfere helikoptera do i od spasilačkog broda.

Cookson Adventures nije otkrio koliko će ovo koštati, ali privatni kuvari i helikopterske vožnje nisu jeftini. S druge strane, vjekovni šampanjac….

Bordeaux vina

Naslov orginala: A Primer to Bordeaux Wine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 05.08.2016. by Madeline Pucketete; Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Bordeaux, Red Bordeaux, White Bordeaux, Wine

Šta je vino Bordeaux (Bordo)? Bordeaux se odnosi na vino iz regiona Bordeaux, Francuska. Više od 90% Bordeaux vina su crvena vina sa sortama Merlot i Cabernet Sauvignon. Upoznajemo Vas sa vinom iz regiona Bordeaux, uključujući zabilješke o degustacijama, prijedloge za uparivanje hrane i vina i ostale važnije detalje koje bi trebali znati.

 

Prve Cabernet Sauvignon i Merlot loze potiču iz regiona Bordeaux.

 ZABILJEŠKE O DEGUSTACIJI VINA BORDEAUX

 Primarni okusi crvenog vina Bordeaux: crna ribizla, šljiva, grafit, kedar, ljubičica. Crvena vina iz regiona Bordeaux su srednje do punog okusa sa aromama crne ribizle, šljive i zemljane note mokrog šljunka ili olovke. Kada okusite vina, ona ističu mineralne i voćne note koje vode u peckave, slane tanine koji se suše u ustima. Tanini su često dovoljno visoki da se vina mogu čuvati nekoliko decenija.

U zavisnosti od kvaliteta, godine berbe i koja vina region Bordeaux nudi, voćni okusi variraju od više oporih voćnih do slatkastih zrelih plodova voća. Vintage (Godina berbe) varijacija je i definitivno nešto na šta treba obratiti pažnju kada su u pitanju vina iz ovog područja. Govoreći o godinama berbi (vintages), jedna od tajni u pronalaženju velike vrijednosti Bordeaux regiona ima upravo veze sa godinama berbi. Dostupna vina nude izvanrednu vrijednost poslije dobre berbe i takva vina će stariti (dozrijevati) iz godine i godinu! Inače, čini se da su se velike berbe pojavljivale 1-2 puta svakih 5 godina. (npr. 2015, 2014, 2010…)