Upoznavanje vina Urugvaja

Naslov orginala: Exploring the Wines of Uruguay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 13.01.2020. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin MIjatović

Sa sortama Tannat i Albariño kao glavnim zvijezdama, zemlja proizvodi neka od najistaknutijih vina u Južnoj Americi.

<Vinska regija Maldonado. Slika: Bodega Garzón

Urugvaj, smješten između Argentine i Brazila, četvrti je najveći proizvođač vina u Južnoj Americi – njegova proizvodnja u 2018. godini bila je 18 miliona litara. Iako ga veze tanga i karnevala kulturno povezuju sa Argentinom i Brazilom, Urugvaj proizvodi vina jedinstvena na kontinentu.

Oblikovan blagom, atlantskom klimom, Urugvaj je više usporediv sa europskim vinskim regijama od svojih latinoameričkih susjeda, koji imaju kontinentalni, pacifički ili suptropski uticaj. “Urugvaj me više podsjeća na Portugal – malo mjesto sa morskom klimom na Atlantskom okeanu, sa promjenljivim vremenom”, kaže Hans Vinding Diers, konsultant vinara u Bodega Oceánica
José Ignacio iz Maldonado, koji je proizvodio vina na četiri kontinenta. “Urugvaj možete uporediti sa Bordoom, jer ima klimu atlantskog uticaja.”

Klima Starog svijeta u Novom svijetu dio je razloga što se kupci interesuju za urugvajsko vina; tu je i uzbuđenje otkrivanja nečeg novog. “Ono zašto volimo urugvajsko vino je njegov potencijal da postane glavni igrač na vinskoj karti Južne Amerike”, kaže Julio Robledo, suvlasnik Grand Cata, prodavnice vina u Washingtonu, D.C., specijalizovane za vina latinoamerički proizvođača.

“Još je mnogo toga što možemo vidjeti i otkriti iz Urugvaja, a različitost je ključna. Mnogi naši kupci imaju određenu predstavu o Urugvaju i sorti Tannat, ali kada probaju novu bocu ili novo grožđe iz Urugvaja, definitivno se osjećaju iznenađeni kvalitetom. “

Vinograd, mnogo više nego samo zemlja i čokoti

Naslov orginala: The vineyard, much more than a land and vines. Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: 01.03.2019. by Richard Sanchoyarto. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, tlo, hranljive materije, voda, korov

Pogled na vinograd, u sebi nosi složeni sistem u kojem su kombinovani uticaji mnogih različitih elemenata.

Na prvi pogled može se činiti da je vinograd samo polje zasađeno vinovom lozom, ali u stvarnosti je i mnogo više od toga. Vinograd je složen sistem u kojem su kombinuju uticaji mnogih različitih elemenata. Čokoti imaju veliku zavisnost od klime u kojoj rastu i tla koje naseljavaju. Svaki put kada vinogradar donese odluku o lokaciji vinograda, mora voditi računa o tome kako će ta dva elementa, klima i tlo, uticati na čokote. Važno je imati na umu da je sve što ćemo pronaći u vinogradu organizovano je od ruke čovjeka. Imaju starost, lokaciju i raspored koje imaju, vinogradi nisu proizvod prirode, već ljudske volje za dobijanjem grožđa za proizvodnju vina. Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zvisno od sezone: vegetativnog ciklusa

Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zavisno o sezoni u godini. To se događa zato što vinova loza podliježe vegetacijskom ciklusu, vezanom uz proizvodnju grožđa, a reguliša ga vinogradar.

Continue reading “Vinograd, mnogo više nego samo zemlja i čokoti”

Topla zima i njemačko ledeno vino

Naslov orginala: Warm winter puts a freeze on German ice wine. Izvor: https://www.independent.ie/life/; Objavljeno: 02.03.2020. by David McHugh. Prevod: Dragutin Mijatović

Njemački vinogradi ove godine neće proizvoditi nijedno od poznatih ledenih vina u zemlji jer je to topla zima onemogućila. Prekid proizvodnje, prvi put u mnogo godina, objavio je juče nemački Institut za vino. Institut je saopštio da nijedna od vinskih regija u zemlji nije imala temperaturu nižu od -7C potrebnu za proizvodnju skupocjenog zlatnog vina spravljenog od grožđa koje je ostavljeno da se smrzne na vinovoj lozi. Slijed toplih zima zaustavio je proizvodnju ledenog vina nedavno, rekli su iz Instituta, napominjući da je u 2017. uspjelo samo sedam proizvođača proizvesti ledno vino, a 2013. samo pet. “Ako tople zime postanu učestalije tokom narednih godina, ledena vina iz njemačkih regija uskoro će postati rijetkost i još skuplja nego što su već”, rekao je portparol Ernst Buescher.

Vineyrd. Stock picture

Smrzavanje grožđa prije nego što se zgnječi povećava koncentraciju šećera i dovodi do intenzivno slatkog, zlatnog vina koje se često poslužuje uz desert. Oduvijek je skupo zbog male količine. Radnici moraju utrčati u vinograde kako bi obrali grožđe za samo nekoliko sati kada temperatura padne na tih -70C. Vlasnici vinograda takođe se suočavaju sa rizikom da grožđe izdvojeno za ledeno vino propadne na vinovoj lozi prije nego što dođu niže temperature koje vode do smrzavanja.

Godišnji vegetativni ciklus vinove loze

Naslov orginala: The annual vegetative cycle of the vine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Slijed ovih faza karakteriše uzgoj vinove loze u zonama umjerene klime. Godišnji vegetativni ciklus može se sagledati kroz sljedeće faze ili periode od važnog sadržaja za vinogradara:

1. Mobilizacija rezervnih materija, koja omogućava tkivima organa koji rastu (vegetativne kupe) i onima koji se formiraju da se hrane, čekajući da se razvijeni organi (uglavnom odlaze) razviju kako bi ispunili ovu misiju. Fenomen se sastoji u tome da se rezervne materije rastvaraju, putem njihove transformacije pod djelovanjem unutarnjih sekreta biljke (enzima). Može se reći da ova faza traje neposredno prije nego što započne suzenje (kretanje sokova) i traje dosta dugo nakon izbijanja lastarića.

2. Rast svih organa (korijena, lastara, lišća itd.), razlikuje dva perioda (razdoblja). U prvom, taj rast se odnosi isključivo na količinu mobilizovanih rezervi; tokom drugog, zeleni organi (uglavnom razvijeni listovi) koji, transformišući sirovi sok, pružaju precizno razrađenu snagu razvoju organa.

3. Ova ukupna faza rasta ide od kretanja vinove loze do neposredno prije promjene boje bobica grožđa (šarak), datuma kada je razvoj biljke zaustavljen u dužinu (visinu), i lastari i korijenje prestaju da se produžuju, nema porasta.

4. Akumulacija rezervi, koja ide od šarka do pada lišća. Tokom ove faze, hrana koju i dalje stvaraju listovi koristi se za ishranu svih obrazovanih – razvijenih organa čokota, čineći ih jačim (bujnijim),hrana senakuplja i u bobicama grožđa, a nerastvorljivi sastojci hrane smješteni su u živim dijelovima loze: lastarima, krakovima, deblu i korijenu. Ovo su tri odredišta kojima treba hrana te je i borba oko hrane neprestana pomalo neprijateljska.

5.Odmor, što odgovara neaktivnosti biljke, i traje od pada lista sve dok se ne pojavi suzenje (plač) slijedeće vegetacije. Slijed ovih faza karakteriše uzgoj vinove loze u zonama umjerene klime, u kojima loza ima svoje prirodno prebivalište.

U suptropskim i tropskim predjelima vinova loza uvijek vegetativno raste, bez razdoblja mirovanja ili gubitka lista, uz stalni i kontinuirani rast, jer temperatura ne pada ispod vegetativne nule, što se ne događa zbog prosječnih temperatura povišenih tokom dana.Vinova loza postaje zimzelena biljka sa stalnim rastom, a njen ekonomski uzgoj moguć je regulisanjem njenog kretanja, rezidbom i sa manje lišća na čokotu, kojem prethodi mali period mirovanja, bez navodnjavanja nakon berbe, da bi nakon toga uspjele sve ostale faze vegetativnog ciklusa do sljedeće, što se može postići dva i tri puta godišnje.

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.

Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze

Naslov orginala: Differences Between Wild Grape Vines & Domesticated Vines. Izvor: https://homeguides.sfgate.com/; Objavljeno: 08.10.2019. by Ruth de Jauregui. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, divlja loza, domaća loza

Divlje grožđe (Vitis spp.) pronašli su evropski doseljenici kada su stigli na Istočnu obalu sadašnjih SAD. Više o tome u nastavku. Naviknuti na domaće grožđe (Vitis vinifera) porijeklom iz Evrope, raskošni čokoti i plodovi divljeg grožđa podstakli su poznavaoce grožđa da ukrštaju razne vrste za proizvodnju krupnijih, slađih plodova za proizvodnju vina, sokova i želea. Dok se uzgajalo nekoliko autohtonih divljih loza, većina domaćeg grožđa bile su Vitis vinifera sorte.

O grožđu. Sa preko 60 vrsta grožđa širom svijeta, porodica Vitaceae nalazi se prvenstveno u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Divlje grožđe Sjeverne Amerike gaji se u zonama 2 do 10, zavisno od vrste i kultivara, dok se evropske sorte Vitis vinifera gaje u zonama 6 do 9. I divlje i pripitomljeno grožđe neprimjetno raste divlje preko grmlja, drveća i građevina, sa čokotima koji dosežu dužinu (visinu) od 14 do 18 metara ili više.

Divlje nasuprot pripitomljenog grožđe. Glavne razlike između divljeg i kultivisanog grožđa su veličina i slast bobica, otpornost na štetočine i bolesti i razmnožavanje. Divlje grožđe u prosjeku ima sitnije bobice od domaćeg grožđa. Osim toga, većina divljih loza ima samo muške ili ženske cvijetove koji su vrlo mirisni. Domaći kultivari imaju hermafroditne cvijetove, krupnije i slađe bobice. Kad su uzgajivači biljaka radili na hibridizaciji divljeg grožđa Sjeverne Amerike sa evropskim sortama Vitis vinifera, oni su u Evropu odonijeli više tih loza. Filoksera, lisna uš, štetočina iz Amerike, napala je korijen domaće vinove loze i uništila europske vinograde. Korijen sorti Vitis vinifera nije imao otpornost na ubode štetočine, a vinogradi su desetkovani.

Continue reading “Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze”

Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina

Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost

Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.

Promjena u terroir-u, ukidanje vintage vina, bili bi neki činioci klimatskih promjena u vinogradarstvu

Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena. Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.

Continue reading “Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina”

Sve šta trebate znati o vinu Pecorino

Naslov orginala: Everything You Need to Know About Pecorino Wine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 20.12.2019. by Emily Bell. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pecorino, degustacija

Prvo što vam padne na pamet kad čujete „Pecorino“ je vjerovatno „Romano“ (ili Toscano ili Sardo), ako znate i volite svoje sireve. No, ime omiljenog pikantnog sira dijeli se sa još jednim talijanskim poznanikom: svježim, aromatičnim bijelim vinom. Jednom kada ga upoznate – poželjet ćete da saznate više o njemu – tako će vino Pecorino  pronaći svoje mjesto u vašem srcu, uz bijela vina poput Sauvignon Blanc i Pinot Grigio. To je sorta grožđa koja može biti pogodna za mladenačka ili vina za čuvanje i pak složena vina. Ali prije nego što odlučimo koliko boca da kupimo, evo nekoliko napomena o ovom novom, drugom Pecorino.

Pecorino

Sorta. Bijela vinska sorta grožđa. Pecorino se sreće na većim nadmorskim visinama i sve do padina pored obale mora. Uspijeva u italijanskoj regiji Abruzzo (iako ćete ga naći u regijama Marche, Umbria, Liguria i Tuscany). Samo grožđa ima izuzetno visok sadržaj šećera i ima tendenciju da bez rezerve odražava teroir – osjetljivo je i ekspresivno, za razliku od sorte Pinot Noir, grožđe je za strpljivog, posvećenog vinara.

Continue reading “Sve šta trebate znati o vinu Pecorino”

Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

Da li je ovo najjužniji vinograd na svijetu?

Naslov orginala: Is this the southernmost vineyard in the world? Izvor: https://southamericawineguide.com/; Objavljeno: 06.07.2019. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, uzgoj grožđa, proizvodnja vina, argentina

Vinogradi za proizvodnju grožđa (50 hektara) i uljni magnat Alejandro Bulgheroni nalazi se na obali Lago Musters (Sarmiento), duboko u argentinskoj Patagoniji, a već proizvodi vina pod oznakom Otronia Patagonia Extrema, na 45,33°S (južne geografske širine), da li je ovo najjužniji vinograd na svijetu? Jedini drugi komercijalni vinogradi koji se takmiče za titulu najjužnijeg su oni iz regiona Central Otago na Novom Zelandu, tačnije Black Ridge Vineyards u području Aleksandra koji su – donedavno – bili najjužnija vinarija i vinograd na 45,15°S. Treba napomenuti da postoje eksperimentalni vinogradi u području Los Antiguos u argentinskoj provinciji Santa Cruz, na 46,54°S; i preko granice u Čileu, na obali jezera General Carrera u čileanskom području Chico, takođe na 46,54°S, međutim, ovdje nema proizvodnje osim malih, eksperimentalnih serija vina (od kojih nijedno komercijalno nije objavljeno).

Novopodignuti vinograd Santa Kruz

U najjužnijem vinogradu na svijetu sa izrazito kontinentalnom klimom, gdje su ljetni dani dovoljno sunčani i topli i koji omogućavaju sazrijevanje grožđa, proizvode se vina od sorti Pinot Noir, Chardonnay, Gewürztraminer, Pinot Gris i Merlot. Međutim, česti mrazevi i jaki vjetrovi (do 100 km na sat!) znače da ovo nije nužno najlakše mjesto za uzgoj grožđa. Rasprskivači i mreže koriste se za zaštitu vinove loze od mraza i zaštitu od vjetra. Ovdje je izvorno bio voćnjak trešanja, ali 2011. godine – nakon savjetovanja sa stručnjakom za zemljište Pedro Parra i savjetnikom za vino Alberto Antonini – posađeni su prvi čokoti vinove loze 2011. Prva vina iz berbe 2017. sada dolaze na tržište pod njihovim brandovima Otronia 45 Rugientes i Otronia Block Series.

Otronia Block Series

Dobro je znati. Prema podacima (https://www.britannica.com) Santa Cruz je provincija (pokrajina) u južnoj Argentini. Leži unutar regije Patagonije i prostire se zapadno od Atlantskog okeana do kordiljera južnih dijelova planinskog lanca Ande na granici sa Čileom. Rijetko je naseljena. Río Gallegos, na krajnjem jugu, glavni je grad provincije. Santa Cruz je regija stalnih vjetrova i velikih oluja koje se nadvijaju preko suvih polja i njegove aridne, nepristupačne obale. Uprkos velikoj geografskoj širini, temperature se ublažavaju blizinom okeana. Zapadni dio pokrajine uključuje šumovita andska podnožja i mnoštvo prekrasnih ledenjačkih jezera, naročito je poznato jezero Argentino, gdje je turizam glavna ekonomska aktivnost.

Ledeno vino

Naslov orginala: Ice Wine, You’re So Fine (A Detailed Guide). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, ledeno vino (ice wine), proizvodnja vina

Dobrodošli u čudesni svijet ledenog vina, jednu od najslađih grešaka koje je priroda ikad napravila. Teško je znati kako bi neko ciljano napravio ovo vino. Pravo ledeno vino jedno je od najtežih, najatraktivnijih vina koje se proizvodi. Zamislite sebe vani na nižim temperaturama, u mraku, na klizavom brdu, usred smrznute zime, pokušavajući da berete grožđe.

Ledeno vino, tako si dobro. To je jedno od onih vina za koje se neki pretvaraju da ih mrze ili ljepše rečeno da ih ne vole. Na kraju krajeva, gotovo se udvostručila slatkoća Coca-Cole. Ipak, teško je zanemariti prekrasan dar koji stvara grožđe i hladna klima.

Vinograd na području Michigan. Slika: Andrew McFarlane

Klimatske promjene mijenjaju okus velikih svjetskih vina

Naslov orginala: Climate Change Is Altering the Taste of the World’s Great Wines. Izvor: https://www.bloomberg.com/; Objavljeno: 22.10.2019. by Elin McCoy. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: velika vina, klima

Od Nape (Kalifornija) do Švedske, budite spremni na varijaciju okusa vina. Kad dohvatimo bocu sa maloprodajne police u prodavnici, očekujemo miris i okus vina. Neki su šampanjaci bogatiji i okrugliji od drugih, ali svi imaju osvježavajuću kiselost i svijetle, okretne, mineralne i kredne arome koji pobude pupoljke okusa na jeziku. U 2019. godini grožđe regija bilo je vrlo zrelo, ali s obzirom na to da je bilo izbalansirano sa visokim kiselinama, ove godine je prevladao klasični stil.

Vinograd u regionu Napa. Slika: Martin Sundberg

Berba neće uvijek biti takva. Jednostavno rečeno, visoke temperature od globalnog zagrijavanja snižavaju kiselost grožđa i povećavaju šećer, koji se pomoću kvasca pretvara u više alkohola tokom fermentacije. Toplota takođe utiče na jedinjenja u tragovima u grožđu koja pridonose okusu i aromi vina. Gaia Gaja, čija porodica posjeduje istoimenu vinariju u italijanskom region Piedmont, ističe najočiglednije promjene okusa: „Vina postaju punija, sa više alkohola i zrelijeg okusa.“ Gaja brine zbog suptilnih nota i prolaznih, osjetljivih mirisa, koji se toliko osjećaju da vina postaju rizična za piće. Topliji uslovi preusmjeravaju okuse crvenog vina sa nota crvenog voća poput maline i trešnje prema okusima crnog voća poput kupine. Toplota ublažava arome i uspostavlja osvjetljenje koje vinima daje energiju. Vina u dolini Rajne zahvaljujući ljetnim vrućinama već dostižu nivo alkohola od 16%, do jačine vina Sherry. Neke vinske firme – na primer, Charbonniere – planiraju da pomješaju male količine bijelog grožđa sorti Bourboulenc i Clairette, u svoje crne sorte kako bi vino dobilo više svježine.

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”