Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Grad u vinogradima – oštećenje, metode zaštite i upravljanje

Naslov orginala: Hail in vineyards – damage, protection methods and management; Izvor: http://www.evineyardapp.com/:  Objavljeno: 23.07.2019. by Urska, Prevod: Dragutin Mijatović

U posljednjih mjesec dana, grad je oštetio vinograde u nekoliko vinogradarskih područja u Europi, te iz tog razloga dijelimo praktične savjete o tome kako zaštititi vinograde od tuče i kako upravljati vinovom lozom nakon oštećenja od tuče. Zbog klimatskih promjena, vinogradari širom svijeta suočeni su sa nekoliko nepredvidivih vremenskih događaja. Ne samo da se kasni prolećni mraz pojavljuje češće, već i oluje od grada se pojavljuju sve konstantnije. Grad može prouzrokovati ozbiljna oštećenja u vinogradu, ne samo u pogledu količine i kvaliteta grožđa, već i u smislu opstanka vinove loze i dugoročnog održavanja vinograda.

Štete od grada. Grad može prouzrokovati značajna oštećenja lišća, stabla, lastara, grozdova i bobica. Lišće, cvasti ili bobice mogu biti oštećeni ili povredom grada ili razbijeni o tlo, lišće može biti oštećeno, poderano ili izbušeno; dok lastari i deblo mogu biti polomljeni ili imati jača oštećenja. Grad može smanjiti prinos, broj izdanaka i lisnu površinu, a djelomično ili potpuno zaustaviti normalan protok hranjivih materija. Kao rezultat toga, tuča (grad, led) sa preko 50% oštećenja usporava rast i razvoj preostalih grozdova do 20 dana, dok blaža tuča produžuje procese rasta za oko 10 do 14 dana. Istovremeno, bočni lastarići (zaperci) počinju da se intenzivnije razvijaju. Iz tog razloga, pored smanjenog prinosa, tuča može kao posljedicu imati i niži kvalitet grožđa. Zbog toga je važno stimulisati porast lastara unosom hranljivih materija nakon oštećenja od tuče

Sedam novih sorti grožđa

Naslov orginala: Seven new grapes approved in historic Bordeaux AOC vote;  Izvor: https://www.drinks-today.com/;  Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/;  Objavljeno: 01.07.2019. by Sophie Kevany ;  Prevod: Dragutin Mijatović

Sindikat proizvođača vina Bordeaux i Bordeaux Supérieur odobrio je korištenje sedam “novih” sorti grožđa, u pokušaju da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama.

Ovaj potez se može posmatrati kao istorijski korak prilagođavanja klimatskim promjenama za Bordeaux vinsku industriju, iako postoji saglasnost da su još potrebne veće mjere. Nove sorte odobrene na godišnjoj generalnoj skupštini sindikata bile su, četiri crne: Arinarnoa, Touriga Nacional, Marselan i Castets, te tri bijele: Alvarinho, Petit Manseng i Liliorila.

Sorte vinove loze su odabrane prvenstveno zbog smanjene osjetljivosti (ali ne i otpornosti) na bolesti, kasnijeg potencijala za berbu i sposobnosti da se održi kiselost i količina u uslovima toplijih klimatskih promjena i mrazeva. Sve dok zadržavaju postojeći okus, aromu, proizvodnju i nivo kvaliteta. Uzgajivačima će biti dozvoljeno da zasade nove sorte vinove loze na do 5% površine vinograda, i da do 10% svoje proizvodnje dodaju finalnim mješavinama, sve u okviru postojećih pravila kontrolisanog porijekla (AOC).

Prva sadnja novih sorti grožđa – koje još uvijek podliježu konačnom odobrenju od strane INAO-a, francuskih tijela za kontrolu kvaliteta porijekla – će trajati 10 godina, sa mogućnošću jednog obnavljanja. Prve nove sorte vinove loze treba zasaditi u sezoni 2020/2021. Proizvođač Bordeaux i Bordeaux Supérieur, Christophe Piat (Château Couronneau), izjavio je da je glasanje za nove sorte grožđa odličan prvi korak, ali da je potrebno više. „Još smo daleko od zasađivanja poligenetskih, hibridnih sorti otpornih na bolesti, koje su nam potrebne“, rekao je on. On je dodao da Bordeaux doseže granice onoga što može da uradi u okviru postojećih pravila. “Ne možemo da nastavimo da proizvodimo vino Merlot na 16 stepeni. To će reći svako ko sarađuje sa međunarodnim tržištima “, rekao je Piat.

Klimatske promjene

Naslov orginala: Climate change: Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu, tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost; mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina, vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor's Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.

Zimsko mirovanje vinove loze

Naslov orginala: Grapevines during winter dormancy;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 04.02.2016.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Period mirovanja je faza u ciklusu rasta vinove loze koja se javlja nakon pada lišća, i traje od kasno u zimu do ranog proljeća. Period mirovanja pomaže vinovoj lozi da podnese hladne zimske temperature i ima važan uticaj na cvjetanje vinove loze i vegetativni rast u proljeće. Tokom perioda mirovanja, vinova loza mora biti izložena dovoljnim satima hladne temperature kako bi se kretanje pupoljka i normalan rast pojavili u proljeća naredne sezone.

Sve dok je vinova loza u fazi endomirovanja, može se aklimatizovati na hladno ledeno vrijeme i preživjeti niske temperature.

Šta se dešava sa vinovom lozom tokom mirovanja? Iako se može činiti da se ništa ne događa sa vinovom lozom tokom perioda mirovanja, to nije tačno. Malo aktivnosti se dešava – vinova loza diše, na primer – da bi se održale osnovne metaboličke funkcije. Tokom perioda mirovanja, vinova loza preživljava na osnovu rezervi ugljenohidrata uskladištenih tokom prethodne vegetacije, uglavnom kao skrob, u stalnim drvenastim dijelovima čokota, kao što su korijen, deblo i kraci. S obzirom na to da mora proći period mirovanja sa svojim uskladištenim rezervama od pada lišća pa do rasta novih izdanaka u proljeće, izuzetno je važno dobro pripremiti vinovu lozu za perod odmora. Period mirovanja nije jednostavno stanje u razvoju biljaka, postoje dvije vrste mirovanja tokom zime, odnosno endo-mirovanje i eko-mirovanje.

Continue reading “Zimsko mirovanje vinove loze”

Godišnji ciklus vinove loze – 01

Naslov orginala: Annual cycle of the grapevine, and vineyard maintenance activities;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;   Objavljeno: 04.02.2016.;  Obrada šeme: Dijana Pantić;  Prevod: Dijana Pantić

Godišnji ciklus rasta vinove loze zavisi od vremenskih uslova. U proljeće se vinova loza „budi“ i počinje svoj godišnji ciklus kretanjem pupoljaka, koji završava u jesen sa padom lišća, a zatim zimskim mirovanjem. Prema fenofazi rasta, vinova loza ima različite potrebe / potrebe za uspješnim rastom i razvojem – vinogradari traže zdrave i potpuno zrele bobice. Stoga, godišnje aktivnosti održavanja vinograda zavise od faze porasta vinove loze i njenih potreba.

Faza rasta vinove loze zavisi od klime, vremena, sorte i drugih uslova rasta. Budući da postoji mnogo različitih faktora koji uslovljavju rast vinove loze i razvoj grožđa, teško je potpuno uskladiti faze rasta sa godišnjim kalendarom. Međutim, moguće je dati neke okvire za sve aktivnosti održavanja vinograda. Slika ispod prikazuje glavne godišnje aktivnosti održavanja  vinogradu, po mjesecima, zavisno o životnom ciklusu vinove loze za sjevernu hemisferu (naime u Europi). Za južnu hemisferu sezona – faza rasta vinove loze – mora se vidjeti obrnuto.

Godišnji ciklus vinove loze: Godišnje aktivnosti održavanja vinograda zavise od faze rasta vinove loze, Bordeaux

Koja vina pijemo 2050

Naslov orginala: Quel vin et qui pour le déguster en 2050?;  Izvor: http://www.terredevins.com/;  Objavljeno: 14.05.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Simpozij koji se održava u Vinexpo predstavlja izazove globalnog zagrijavanja u odnosu na vino. Otkrivamo nacrt (pregled) ekskluzivne studije projektovane za … 2050. Projekcija u vremenu, sa globalnim zagrijavanjem je zapanjujuća kutija sa fantazijom koja daje slobodu najšokantijim scenarijima. Hoće li Porto biti proizveden u regionu Bordeauxu? Šampanjac u regionu Sussex? Vinexpo organizuje simpozijum o uticaju klimatskih promjena na vinovu lozu kako bi se vratio razlog i naučna relevantnost. Ekskluzivnu studiju o predviđanju potrošnje vina za 2050. uradila je Patrice Geoffron, direktorica klimatskog energetskog tima u Parizu i to će biti predstavljeno za javnost. Novine “Sud Ouest” su bile u mogućnosti da pogledaju studiju.

Zapažanje: “Vinogradarstvo je tokom stotina godina obilato demonstriralo svoju otpornost sa mogućnošću za adaptaciju bez premca među poljoprivrednim aktivnostima.” Ovi podaci se upoređuju na 7,4 miliona hektara pod vinovom lozom koja se uzgaja širom svijeta u oko 70 zemalja. S obzirom na klimatske promjene u svijetu, vinogradarstvo doslovno, ne bi smjelo biti uhvaćeno nesvjesno slomljeno sa adaptacijama od početka 80-ih, jer je “posvetilo mnogo napora evoluciji svojih praksi, da se prilagodi novim ograničenjima ili da se smanji uticaj proizvodnje na životnu sredinu “. “Pitanje nije samo kako izabrati vinske tehnike i sorte grožđa, već pitanje koje će se vino naći na stolu tokom 21. vijeka, a ono je dosta nestabilno, čak i haotično”.

Continue reading “Koja vina pijemo 2050”

Sherry

Naslov orginala: Sherry: The Dry Wine That Everyone Should Love;  Izvor: https://winefolly.com/;  Slike i ilustracije: www.winefolly i www.google.com;  Objavljeno: 14.07.2014. by Jackson Rohrbaugh;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Andaluzija, sherry, solera, flor

Sva Sherry vina nisu slatka, u stvari, većina je suva. U Španiji se sherry vino uživa kao fini viski. Upoznajte različite stilove suvog Sherry vina i one koje biste trebali probati i one koje treba izbjegavati. Jackson Rohrbaugh, Sommelier, upoznaje nas na brzinu kako da zavolimo Sherry.

Lagali su Vas. Negjde, na neki način, učili ste da je Sherry slatko, lepljivo i neprijatno piće. Možda je to bio gutljaj iz djetinjstva iz prašnjavih starih boca na vrhu bakinog frižidera, ili jeftina etiketa masovno proizvedenog kalifornijskog “šerija” na policama supermarketa.

Ako ste ljubitelj smeđih alkoholnih pića, onda je Sherry možda omiljeno vino koje nikada niste probali.

Vodič za vino Sherry. Sherry se često servira u malim kristalnim čašama, ali ga možete piti u bilo kom obliku staklenih čaša. 

Šta je Sherry vino? Možemo početi sa nekoliko istina: Sherry je jako bijelo vino (vino sa više alkohola) iz Andaluzije sa juga Španije i proizvodi se vjekovima. Veći dio vina je suvo vino i namijenjeno za uparivanje sa hranom. Ovdje sam da rastjeram mitove i kažem vam zašto je Sherry jedno od najvećih pića na planeti. Počnimo sa razotkrivanjem nekoliko mitova o vinu Sherry.

Nije li Sherry samo slatko vino?. Neka od slatkih stilova daju odlična desertna vina ili pića za uživanje sjedeći uz kamin (kao što je PX), ali nisu reprezentativni za većinu. Amerikanci, u svoj žudnji za slatkim napitcima nalik na sodu, dali su ovom slatkom Sherry piću prednost sredinom 20. vijeka, dok su Španci i Britanci zadržali najbolje, složene i suve stvari za sebe. Istražićemo ove suve stilove i pokazati zašto zaslužuju svoje mjesto pored klasičnih svjetskih vina.

Prosecco

Naslov orginala: The Prosecco Wine Guide;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 21.12.2016. by Madeline Puckette; Obrada slike: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: pjenušavo vino, prosecco

Prosecco vina su najpopularnija italijanska pjenušava vina. Dok ga često upoređuju sa šampanjcem, ipak proizveden je od drugih sorti grožđa i drugačijom metodom. Čim ga otkrijete, saznaćete da ima više Prosecco vina nego ”mjehurića u njemu”. Saznajte više o ovom fascinantnom pjenušavom vinu, uključujući kako odabrati Prosecco, različite stilove, glavni vinarski region, Valdobbiadene i koju hranu upariti sa vinom.

Šta je Prosecco? Tehnički, Prosecco je pjenušavo vino koje potiče iz regije Valdobbiadene iz regiona Veneto, Italija. Vino se proizvodi od grožđa sorte Prosecco (sinonim “Glera”) i proizvodi se po metodu Charmat (Charmat sparkling method) koji daje pjenušava vina od oko 3 atmosfere.

Gdje se Prosecco proizvodi. Regija Conegliano-Valdobbiandene je nevjerojatno lijep set zelenih brda prekrivenih vinogradima. Ovde pada dosta kiše i kao rezultat toga, najbolji vinogradi se uglavnom nalaze na južnim padinama sa dobrom drenažom i blagim vetrovima koji prosušuju grožđe nakon dnevnog tuširanja. Prosecco se proizvedi na ovom području oko 300 godina (iako su raniji stilovi bili manje pjenušavi).

Efekti klimatskih promjena

Naslov orginala: The Radical Vineyard Experiments Scientists Are Using To Fight Climate Change;  Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno: 19.02.2019. by Tim McKirdy;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vinogradarstvo, vinova loza, nauka, klima, ugljen dioksid

Efekti klimatskih promjena osjećaju se u gotovo svim vinogradarskim regijama širom svijeta. U regionu Champagne su neki proizvođači počeli da razmišljaju, iako tiho, o neizbežnom prelasku sa pjenušavih na proizvodnju mirnih vina zbog smanjenja kiselosti grožđa. Godine 2018., više regiona, uključujući Alsace, Northern Rhone (Sjeverna Rajna) i Austria, doživjeli su svoje najranije berbe u posljednjih nekoliko decenija, dok su požari u Kaliforniji uništavali državne vinograde, zajedno sa kućama i životima njegovih stanovnika, drugu godinu zaredom.

Ali nije samo da povećanje globalne temperature zabrinjava proizvođače vina. Provedeni ogledi pokazuju kako povećanje nivoa ugljen dioksida (CO2) ima veliki uticaj na vinograde i vinovu lozu. Prema izveštaju Quartz-a, istraživači sa nemačkog Hochschule Geisenheim University proveli su nekoliko godina simulirajući efekte povećanja nivoa CO2 u vinogradu regiona Rheingau, i sada počinju da objelodanjuju svoje rezultate.

„Ako želite da idete u budućnost, morate oponašati budućnost“, kaže dr Hans Reiner Schultz sa Univerziteta. “To ne možete učiniti u stakleniku.” Da bi simulirali buduće uslove, naučnici na Hochschule Univerzitetu izgradili su kompleksan sistem od šest ventilatora, od kojih tri ispuštaju ugljeni dioksid na redove vinove loze sorti Riesling i Cabernet Sauvignon, dok ostala tri ispuštaju normalan vazduh. Istraživači su zatim podigli koncentraciju CO2 u vinogradu za oko 20% da bi dostigli nivo za koji se očekuje da će se pojaviti širom svijeta do 2050. godine.

Do sada su uočena neka važna zapažanja. Prvi je, da dodatni CO2 razvija ekstra (više) šećera u grožđu, što bobice čini većim i sočnijim. Drugo, grozdovi se povećavaju i sadrže više bobica. Ovo može zvučati radosno, da li je moguće da vinova loza upija mnogo više vode nego što je uobičajeno, tako što troši (iscrpi) duboke podzemne rezerve?

Osim vinove loze, zahvaćeni su i okolni ekosistemi. Moljci (Leptiri) koji žive u vinogradu se brže razmnožavaju, što za posljedicu ima više larvi koje se hrane grožđem, za uzgajivače grožđa nova borba protiv štretočina. Iako su nalazi još uvijek preliminarni (a vina od dobijenog grožđa izgledaju normalno), naučnici ostaju zabrinuti. Ako su ovi eksperimenti bilo kakve indikacije, vinari u narednih 30 godina će se morati dramatično prilagoditi promjenjivim uslovima vinograda kako bi ostali operativni. Iz tog razloga, stvaranje i testiranje novih tehnologija može biti od vitalnog značaja.

Novi akteri u sektoru vina

Naslov orginala: A meeting with the future actors of the wine sector;  Izvor: http://www.oiv.int/en/oiv-life/;  Objavljeno: 22.02. 2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: oiv, klima, digitalizacija

Dolazeći iz različitih zemalja širom svijeta, grupa studenata Hochschule Geisenheim University posjetila je OIV kako bi istražila različite aspekte globalne vinogradarsko-vinarske oblasti i njenog međunarodnog upravljanja. OIV je ugostio 21 studenta sa Hochschule Geisenheim University. Sastanak za obogaćivanje znanja, gdje su se studentska pitanja fokusirala na to kako OIV djeluje i koji su ciljevi novog generalnog direktora za njegov petogodišnji mandat. U tom smislu, Pau Roca je ukratko predstavio o čemu će biti riječ u budućem strateškom planu OIV-a za period 2020-2024, navodeći tri glavna pravca: održivost, digitalizacija i poboljšanje usluga koje je OIV predložio svojim državama članicama. Zapravo, digitalizacija je u središtu pažnje novog generalnog direktora koji nastoji predvidjeti promjene i posljedice tehnologija kao što je blok sistem u sektoru vina.

Promocija umjerene potrošnje vina i njene autentičnosti kao proizvoda bio je drugi aspekt koje je naglasio Pau Roca. “U ekosistemu mora biti očuvan biodiverzitet. Isto važi i za mnoštvo malih vinarija u sektoru. Promocija ove raznolikosti ne dolazi samo od marketinga ili brendiranja. Moramo se usredotočiti na kulturni put razumijevanja potrošnje vina” .

Klimatske promjene – glavna briga. U današnje vrijeme, klimatske promjene su glavna briga i očigledno je bila tema na sastanku. Pau Roca je podsjetio da je sadnja loze i podizanje vinograda usmjereno na ljude: „sorte je stvorio čovjek“. Stoga, „sektor vina je veoma osjetljiv na klimatske promjene i nikada nije negirao ovaj problem“. U vezi sa ovom temom, generalni direktor će učestvovati na ceremoniji otvaranja “Climate Change Leadership – Solutions for the Wine Industry” (https://climatechange-porto.com/) skup će se održati u Portugalu, 6. marta 2019. godine, gdje će se produbiti ovo pitanje. Ovaj događaj, pod visokim pokroviteljstvom OIV-a, održaće forum na kojem ljudi iz industrije vina mogu raspravljati i dijeliti lična iskustva i praktična kratkoročna i dugoročna rješenja za ublažavanje posljedica promjene klime.

Antarktik zemlja vina

Naslov orginala: All About Antarctica Wine Country;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 01.04.2014. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Antarktik, sorta, vino

Uz globalno zagrijavanje koje zagrijava vinske regije širom svijeta, neke južne zemlje, uključujući Argentinu i Novi Zeland, osvajaju velike površine Antarktika kao regiju za proizvodnju ledenog vina.

Pingvini u vinogradu. Kada se govori o hranljivim materijama, pošto je količina organske materije u tlu nevjerovatno niska, bilo je nekih kreativnih riješenja da se loza održi živom. Došlo je do “simbioze vinove loze sa lokalnom divljači”. Nekoliko grupa Adeliepingvina zauzela su gnijezga vrana u vinogradu; njihovi izmeti obezbeđuju hranljive materije za i onako nizak procenat kretanja loze. Ovo je presudno kako bi grožđe dozrelo u letnjem periodu (tokom januara daleko dolje na Antarktiku!).

Činioci koji uslovljavaju kvalitet grožđa

Preuzeto sa: http://winestyle.rs/;  Piše: Miša Cilić

Terroir vs. klimatski faktori. Decenijama se vodi polemika o tome koji činioci su najbitniji za kvalitet grožđa, odnosno vina. Predstavnici evropskog vinogradarstva, odnosno “starog vinskog sveta”, stalno ističu lokaciju na kojoj se gaji loza kao presudnu za klasifikaciju vina po kvalitetu, pozivajući se na dvo milenijumsko iskustvo i vraćajući se u doba Rimljana. Najjače dokaze i objašnjenje teroara  povlače iz Francuskog zavoda za zaštitu geografskog porekla, iza kojeg stoji viševekovna tradicija i iskustvo spajanja sorti loze sa podnebljem. Kritičari iz Novog sveta često opisuju teroar (terroir) kao naučno nedokazan i u službi samog sebe. Za njih, on je samo sredstvo zahvaljujući kojem neki proizvođači iz Starog sveta uspevaju da postave neke norme, ekskluzivne franšize… i steknu ekonomski primat. Zbog toga i ne iznenađuje aktuelnost debate o korelaciji teroar vs. klimatski uslovi, kao i specifičnim karakteristikama vina između proizvođača takozvanog Starog (Evropa) i Novog vinskog sveta (USA, Australija, Južna Afrika, Latinska Amerika).

Ocenjivanje činilaca koji mogu uticati na kvalitet vina značajno je otežano problemima u vezi sa samom determinacijom, odnosno određivanjem nivoa kvaliteta. Finalno ocenjivanje vina obavlja se organoleptički, prevashodno čulima vida, mirisa i ukusa, što je umnogome subjektivno i varira od ocenjivača do ocenjivača. Dobro uvežbani paneli koji rade zajedno duži vremenski period i koriste iste termine za deskripciju uzoraka, mogu da daju realno viđenje uz dobru analizu, ali u literaturi se češće nailazi na površni prikaz korišćenih metoda. Ulažu se veliki napori da se hemijska analiza vina poveže sa senzornom ocenom, radi dobijanja merodavnijih i objektivnijih rezultata. Hemijskom analizom određuju se osnovni parametri: sadržaj šećera, organske kiseline (vinska, jabučna i limunska kiselina), pH vrednost, fenolna jedinjenja i antocijani, aromatične materije… Dinamika promene navedenih parametara u grožđu i njihov sadržaj u vinu kao finalnom proizvodu, uslovljen je nizom činilaca. Polemike se vode da li je bitniji uticaj klimatskih uslova ili zemljišta na razvoj vinove loze i kvalitet grožđa i vina. Velike su razlike u mišljenjima proizvođača iz Novog sveta i tradicionalnih, zapadnoevropskih predstavnika.

 Kao odgovor na pitanje “Zašto najbolja vina dolaze baš iz određenih vinograda?” Francuzi propagiraju terminterroir koji uopšte gledano obuhvata celokupnu ekologiju vinograda, svaki aspekt u njegovom okruženju, od porekla minerala u zemljištu i mezoklimatskih karakteristika, pa do primene agrotehnike i načina vođenja vinograda. Naravno, do najboljih pozicija i najadekvatnijeg sortimenta, vinogradari u evropskim vinogorjima došli su empirijski. U nedostatku tradicije i sličnih zaključaka, vinogradari i istraživači iz Novog sveta kao dominantan ističu uticaj klimatskih činilaca. Međutim, veoma je teško ispitati uticaj svakog činioca ponaosob, jer je njihovo dejstvo međusobno uslovljeno, kompleksno i umnogome sinergično. Ali, krenimo redom.

Continue reading “Činioci koji uslovljavaju kvalitet grožđa”