Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.

Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze

Naslov orginala: Differences Between Wild Grape Vines & Domesticated Vines. Izvor: https://homeguides.sfgate.com/; Objavljeno: 08.10.2019. by Ruth de Jauregui. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, divlja loza, domaća loza

Divlje grožđe (Vitis spp.) pronašli su evropski doseljenici kada su stigli na Istočnu obalu sadašnjih SAD. Više o tome u nastavku. Naviknuti na domaće grožđe (Vitis vinifera) porijeklom iz Evrope, raskošni čokoti i plodovi divljeg grožđa podstakli su poznavaoce grožđa da ukrštaju razne vrste za proizvodnju krupnijih, slađih plodova za proizvodnju vina, sokova i želea. Dok se uzgajalo nekoliko autohtonih divljih loza, većina domaćeg grožđa bile su Vitis vinifera sorte.

O grožđu. Sa preko 60 vrsta grožđa širom svijeta, porodica Vitaceae nalazi se prvenstveno u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Divlje grožđe Sjeverne Amerike gaji se u zonama 2 do 10, zavisno od vrste i kultivara, dok se evropske sorte Vitis vinifera gaje u zonama 6 do 9. I divlje i pripitomljeno grožđe neprimjetno raste divlje preko grmlja, drveća i građevina, sa čokotima koji dosežu dužinu (visinu) od 14 do 18 metara ili više.

Divlje nasuprot pripitomljenog grožđe. Glavne razlike između divljeg i kultivisanog grožđa su veličina i slast bobica, otpornost na štetočine i bolesti i razmnožavanje. Divlje grožđe u prosjeku ima sitnije bobice od domaćeg grožđa. Osim toga, većina divljih loza ima samo muške ili ženske cvijetove koji su vrlo mirisni. Domaći kultivari imaju hermafroditne cvijetove, krupnije i slađe bobice. Kad su uzgajivači biljaka radili na hibridizaciji divljeg grožđa Sjeverne Amerike sa evropskim sortama Vitis vinifera, oni su u Evropu odonijeli više tih loza. Filoksera, lisna uš, štetočina iz Amerike, napala je korijen domaće vinove loze i uništila europske vinograde. Korijen sorti Vitis vinifera nije imao otpornost na ubode štetočine, a vinogradi su desetkovani.

Continue reading “Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze”

Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina

Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost

Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.

Promjena u terroir-u, ukidanje vintage vina, bili bi neki činioci klimatskih promjena u vinogradarstvu

Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena. Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.

Continue reading “Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina”

Sve šta trebate znati o vinu Pecorino

Naslov orginala: Everything You Need to Know About Pecorino Wine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 20.12.2019. by Emily Bell. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pecorino, degustacija

Prvo što vam padne na pamet kad čujete „Pecorino“ je vjerovatno „Romano“ (ili Toscano ili Sardo), ako znate i volite svoje sireve. No, ime omiljenog pikantnog sira dijeli se sa još jednim talijanskim poznanikom: svježim, aromatičnim bijelim vinom. Jednom kada ga upoznate – poželjet ćete da saznate više o njemu – tako će vino Pecorino  pronaći svoje mjesto u vašem srcu, uz bijela vina poput Sauvignon Blanc i Pinot Grigio. To je sorta grožđa koja može biti pogodna za mladenačka ili vina za čuvanje i pak složena vina. Ali prije nego što odlučimo koliko boca da kupimo, evo nekoliko napomena o ovom novom, drugom Pecorino.

Pecorino

Sorta. Bijela vinska sorta grožđa. Pecorino se sreće na većim nadmorskim visinama i sve do padina pored obale mora. Uspijeva u italijanskoj regiji Abruzzo (iako ćete ga naći u regijama Marche, Umbria, Liguria i Tuscany). Samo grožđa ima izuzetno visok sadržaj šećera i ima tendenciju da bez rezerve odražava teroir – osjetljivo je i ekspresivno, za razliku od sorte Pinot Noir, grožđe je za strpljivog, posvećenog vinara.

Continue reading “Sve šta trebate znati o vinu Pecorino”

Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

Da li je ovo najjužniji vinograd na svijetu?

Naslov orginala: Is this the southernmost vineyard in the world? Izvor: https://southamericawineguide.com/; Objavljeno: 06.07.2019. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, uzgoj grožđa, proizvodnja vina, argentina

Vinogradi za proizvodnju grožđa (50 hektara) i uljni magnat Alejandro Bulgheroni nalazi se na obali Lago Musters (Sarmiento), duboko u argentinskoj Patagoniji, a već proizvodi vina pod oznakom Otronia Patagonia Extrema, na 45,33°S (južne geografske širine), da li je ovo najjužniji vinograd na svijetu? Jedini drugi komercijalni vinogradi koji se takmiče za titulu najjužnijeg su oni iz regiona Central Otago na Novom Zelandu, tačnije Black Ridge Vineyards u području Aleksandra koji su – donedavno – bili najjužnija vinarija i vinograd na 45,15°S. Treba napomenuti da postoje eksperimentalni vinogradi u području Los Antiguos u argentinskoj provinciji Santa Cruz, na 46,54°S; i preko granice u Čileu, na obali jezera General Carrera u čileanskom području Chico, takođe na 46,54°S, međutim, ovdje nema proizvodnje osim malih, eksperimentalnih serija vina (od kojih nijedno komercijalno nije objavljeno).

Novopodignuti vinograd Santa Kruz

U najjužnijem vinogradu na svijetu sa izrazito kontinentalnom klimom, gdje su ljetni dani dovoljno sunčani i topli i koji omogućavaju sazrijevanje grožđa, proizvode se vina od sorti Pinot Noir, Chardonnay, Gewürztraminer, Pinot Gris i Merlot. Međutim, česti mrazevi i jaki vjetrovi (do 100 km na sat!) znače da ovo nije nužno najlakše mjesto za uzgoj grožđa. Rasprskivači i mreže koriste se za zaštitu vinove loze od mraza i zaštitu od vjetra. Ovdje je izvorno bio voćnjak trešanja, ali 2011. godine – nakon savjetovanja sa stručnjakom za zemljište Pedro Parra i savjetnikom za vino Alberto Antonini – posađeni su prvi čokoti vinove loze 2011. Prva vina iz berbe 2017. sada dolaze na tržište pod njihovim brandovima Otronia 45 Rugientes i Otronia Block Series.

Otronia Block Series

Dobro je znati. Prema podacima (https://www.britannica.com) Santa Cruz je provincija (pokrajina) u južnoj Argentini. Leži unutar regije Patagonije i prostire se zapadno od Atlantskog okeana do kordiljera južnih dijelova planinskog lanca Ande na granici sa Čileom. Rijetko je naseljena. Río Gallegos, na krajnjem jugu, glavni je grad provincije. Santa Cruz je regija stalnih vjetrova i velikih oluja koje se nadvijaju preko suvih polja i njegove aridne, nepristupačne obale. Uprkos velikoj geografskoj širini, temperature se ublažavaju blizinom okeana. Zapadni dio pokrajine uključuje šumovita andska podnožja i mnoštvo prekrasnih ledenjačkih jezera, naročito je poznato jezero Argentino, gdje je turizam glavna ekonomska aktivnost.

Ledeno vino

Naslov orginala: Ice Wine, You’re So Fine (A Detailed Guide). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, ledeno vino (ice wine), proizvodnja vina

Dobrodošli u čudesni svijet ledenog vina, jednu od najslađih grešaka koje je priroda ikad napravila. Teško je znati kako bi neko ciljano napravio ovo vino. Pravo ledeno vino jedno je od najtežih, najatraktivnijih vina koje se proizvodi. Zamislite sebe vani na nižim temperaturama, u mraku, na klizavom brdu, usred smrznute zime, pokušavajući da berete grožđe.

Ledeno vino, tako si dobro. To je jedno od onih vina za koje se neki pretvaraju da ih mrze ili ljepše rečeno da ih ne vole. Na kraju krajeva, gotovo se udvostručila slatkoća Coca-Cole. Ipak, teško je zanemariti prekrasan dar koji stvara grožđe i hladna klima.

Vinograd na području Michigan. Slika: Andrew McFarlane

Klimatske promjene mijenjaju okus velikih svjetskih vina

Naslov orginala: Climate Change Is Altering the Taste of the World’s Great Wines. Izvor: https://www.bloomberg.com/; Objavljeno: 22.10.2019. by Elin McCoy. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: velika vina, klima

Od Nape (Kalifornija) do Švedske, budite spremni na varijaciju okusa vina. Kad dohvatimo bocu sa maloprodajne police u prodavnici, očekujemo miris i okus vina. Neki su šampanjaci bogatiji i okrugliji od drugih, ali svi imaju osvježavajuću kiselost i svijetle, okretne, mineralne i kredne arome koji pobude pupoljke okusa na jeziku. U 2019. godini grožđe regija bilo je vrlo zrelo, ali s obzirom na to da je bilo izbalansirano sa visokim kiselinama, ove godine je prevladao klasični stil.

Vinograd u regionu Napa. Slika: Martin Sundberg

Berba neće uvijek biti takva. Jednostavno rečeno, visoke temperature od globalnog zagrijavanja snižavaju kiselost grožđa i povećavaju šećer, koji se pomoću kvasca pretvara u više alkohola tokom fermentacije. Toplota takođe utiče na jedinjenja u tragovima u grožđu koja pridonose okusu i aromi vina. Gaia Gaja, čija porodica posjeduje istoimenu vinariju u italijanskom region Piedmont, ističe najočiglednije promjene okusa: „Vina postaju punija, sa više alkohola i zrelijeg okusa.“ Gaja brine zbog suptilnih nota i prolaznih, osjetljivih mirisa, koji se toliko osjećaju da vina postaju rizična za piće. Topliji uslovi preusmjeravaju okuse crvenog vina sa nota crvenog voća poput maline i trešnje prema okusima crnog voća poput kupine. Toplota ublažava arome i uspostavlja osvjetljenje koje vinima daje energiju. Vina u dolini Rajne zahvaljujući ljetnim vrućinama već dostižu nivo alkohola od 16%, do jačine vina Sherry. Neke vinske firme – na primer, Charbonniere – planiraju da pomješaju male količine bijelog grožđa sorti Bourboulenc i Clairette, u svoje crne sorte kako bi vino dobilo više svježine.

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Grad u vinogradima – oštećenje, metode zaštite i upravljanje

Naslov orginala: Hail in vineyards – damage, protection methods and management; Izvor: http://www.evineyardapp.com/:  Objavljeno: 23.07.2019. by Urska, Prevod: Dragutin Mijatović

U posljednjih mjesec dana, grad je oštetio vinograde u nekoliko vinogradarskih područja u Europi, te iz tog razloga dijelimo praktične savjete o tome kako zaštititi vinograde od tuče i kako upravljati vinovom lozom nakon oštećenja od tuče. Zbog klimatskih promjena, vinogradari širom svijeta suočeni su sa nekoliko nepredvidivih vremenskih događaja. Ne samo da se kasni prolećni mraz pojavljuje češće, već i oluje od grada se pojavljuju sve konstantnije. Grad može prouzrokovati ozbiljna oštećenja u vinogradu, ne samo u pogledu količine i kvaliteta grožđa, već i u smislu opstanka vinove loze i dugoročnog održavanja vinograda.

Štete od grada. Grad može prouzrokovati značajna oštećenja lišća, stabla, lastara, grozdova i bobica. Lišće, cvasti ili bobice mogu biti oštećeni ili povredom grada ili razbijeni o tlo, lišće može biti oštećeno, poderano ili izbušeno; dok lastari i deblo mogu biti polomljeni ili imati jača oštećenja. Grad može smanjiti prinos, broj izdanaka i lisnu površinu, a djelomično ili potpuno zaustaviti normalan protok hranjivih materija. Kao rezultat toga, tuča (grad, led) sa preko 50% oštećenja usporava rast i razvoj preostalih grozdova do 20 dana, dok blaža tuča produžuje procese rasta za oko 10 do 14 dana. Istovremeno, bočni lastarići (zaperci) počinju da se intenzivnije razvijaju. Iz tog razloga, pored smanjenog prinosa, tuča može kao posljedicu imati i niži kvalitet grožđa. Zbog toga je važno stimulisati porast lastara unosom hranljivih materija nakon oštećenja od tuče

Sedam novih sorti grožđa

Naslov orginala: Seven new grapes approved in historic Bordeaux AOC vote;  Izvor: https://www.drinks-today.com/;  Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/;  Objavljeno: 01.07.2019. by Sophie Kevany ;  Prevod: Dragutin Mijatović

Sindikat proizvođača vina Bordeaux i Bordeaux Supérieur odobrio je korištenje sedam “novih” sorti grožđa, u pokušaju da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama.

Ovaj potez se može posmatrati kao istorijski korak prilagođavanja klimatskim promjenama za Bordeaux vinsku industriju, iako postoji saglasnost da su još potrebne veće mjere. Nove sorte odobrene na godišnjoj generalnoj skupštini sindikata bile su, četiri crne: Arinarnoa, Touriga Nacional, Marselan i Castets, te tri bijele: Alvarinho, Petit Manseng i Liliorila.

Sorte vinove loze su odabrane prvenstveno zbog smanjene osjetljivosti (ali ne i otpornosti) na bolesti, kasnijeg potencijala za berbu i sposobnosti da se održi kiselost i količina u uslovima toplijih klimatskih promjena i mrazeva. Sve dok zadržavaju postojeći okus, aromu, proizvodnju i nivo kvaliteta. Uzgajivačima će biti dozvoljeno da zasade nove sorte vinove loze na do 5% površine vinograda, i da do 10% svoje proizvodnje dodaju finalnim mješavinama, sve u okviru postojećih pravila kontrolisanog porijekla (AOC).

Prva sadnja novih sorti grožđa – koje još uvijek podliježu konačnom odobrenju od strane INAO-a, francuskih tijela za kontrolu kvaliteta porijekla – će trajati 10 godina, sa mogućnošću jednog obnavljanja. Prve nove sorte vinove loze treba zasaditi u sezoni 2020/2021. Proizvođač Bordeaux i Bordeaux Supérieur, Christophe Piat (Château Couronneau), izjavio je da je glasanje za nove sorte grožđa odličan prvi korak, ali da je potrebno više. „Još smo daleko od zasađivanja poligenetskih, hibridnih sorti otpornih na bolesti, koje su nam potrebne“, rekao je on. On je dodao da Bordeaux doseže granice onoga što može da uradi u okviru postojećih pravila. “Ne možemo da nastavimo da proizvodimo vino Merlot na 16 stepeni. To će reći svako ko sarađuje sa međunarodnim tržištima “, rekao je Piat.

Klimatske promjene

Naslov orginala: Climate change: Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu, tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost; mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina, vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor's Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.