Naslov orginala: Wild ideas in science-Plants could be conscious. Izvor: https://www.sciencefocus.com/; Objavljeno: 13.01.2020. by Helen Pilcher. Prevod: Dragutin Mijatović
Loše vijesti za ljubitelje povrća – jedan istraživač smatra da možda postoje dokazi da biljke mogu naučiti i zapamtiti. Biljke su pametnije nego što većina ljudi misli. Venus fly traps (Venera leteća zamka), na primer, mogu računati. Potrebna su im dva dodira kako bi otvorili zamku, a zatim još tri kako bi se omogućilo oslobađanje enzima koji ubijaju insekte. Drveće dijeli hranjive sastojke preko podzemne mreže gljiva nazvanih “drvena široka mreža”, a kada paradaiz napadnu patogeni, oni ispuštaju hemikalije upozorenja svojim susjedima putem istog podzemnog sistema. Ali da li one pasivno reagiraju na svoje okruženje ili bi biljke mogle razmišljati o svojim postupcima? Možda bi zvučalo nadobudno, ali nedavni eksperimenti pokrenuli su nagađanja da bi lisnata čudovišta mogla biti čak i svjesna.
Čuveni Pavlov’s dogs su naučili da povezuju slučajni šum zvona sa nadolazećom nagradom hrane. Razmišljanje je, mogu li biljke učiniti nešto slično, Monica Gagliano sa University Sydney uzgajala je biljke graška u lavirintu u obliku slova Y, gdje su oni instinktivno rasli prema plavom svjetlu koje se nalazi u jednom od dva kraka.
Potom je postavila plavo svjetlo pored ventilatora koji lagano duva. Nešto kasnije, kada se ventilator predstavio sam, biljke su rasle prema njemu. „Biljke su koristile položaj ventilatora da bi utvrdile gdje bi najvjerovatnije bilo svjetlo “, kaže Gagliano. Pišući o tome, Gagliano kaže kako studija nagovještava da biljke mogu učiti i pamtiti na životinjski način, a ako je to slučaj, to povećava mogućnost da bi mogle biti svjesne.
Kritičari su prema njoj bili podrugljivi. Biljni biolog Lincoln Taiz sa University of California Santa Cruz je i oduševljen podacima Gagliano, i brzo naglasio da biljke jednostavno nemaju hardver za svijest. „Biljke nemaju mozak ili nervne ćelije“, kaže on, ali Gagliano računa da biljke imaju svojevrsni nervni sistem. Nedavno istraživanje pokazalo je kako hemijski glasnik nazvan “glutamat” pokreće talase kalcijevih jona koji se šire kroz biljku na gotovo isti način kao što električni impuls putuje kroz životinju.
Ako su biljke ”svjesne”, ne bismo trebali očekivati da će mehanički izgledati identično, kaže. Uostalom, biljke i životinje dijele samo najudaljenije evolucijske pretke. Taiz je zabrinut što Gagliano antropomorfizira svoje istraživačke subjekte i smatra da se sva ova biljna ponašanja mogu dogoditi u nedostatku svijesti sličnoj životinjskoj. Gagliano je, međutim, oprezna. “Ne kažem da su biljke svjesne”, kaže ona, “ali kažem da bi trebalo da budemo otvorenog uma.” Svijest je teško odrediti, a još je teže dokazati. Trenutno nema eksperimentalnih dokaza koji bi ukazivali da su biljke svjesne, ali takođe nema ni eksperimentalnih dokaza koji bi sugerisali da biljke nisu svjesne. „Studije poput moje mogle bi se koristiti kao okvir za istraživanje ovog problema“, kaže ona. „Ono što nam treba, to su podaci.“
