Kategorija: nauka

Vinozofija

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Izvor: http://www.labin.com/; Objavljeno: 12.10.2008. by Glas Istre. Odabrao za vas: Dragutin Mijatović

Zanimljivosti – Vinozofija življenja: vino – lijek, moda, hobi, ljubav, novi statusni simbol

Nekada se koristio glagol – piti. Danas je puno poželjnije – kušati. Jer, dok je vino nekada smatrano prehrambenom namirnicom, danas se ono doživljava kao hobi, lijek, moda, ljubav, strast… kao novi statusni simbol. Slijedom toga trenda, dok s jedne strane tržišta većeg dijela svijeta, bilježe porast potražnje za kvalitetnim vinima, smanjuje se ukupna količina prodanih vina. Paradoksalno, to tržište praktično je u istovremenom porastu i stagnaciji. Zavisi o tome koji parametar uzimamo u obzir za analizu.

No vratimo se piću nasuprot kušanja. Nekada se dakle pilo da bi se zaboravilo ili prehranilo. Pilo se da bi se zaboravilo siromaštvo i sve što ono sa sobom donosi. Pilo se i u poljima, da se ugasi žeđ, ali i povrati snaga, baš kao da je riječ o pravom obroku. Danas je sve to povijest, ili dio segmenta društvene fenomenologije koja nije naša tema. Ovo je vrijeme wine lovera, ljubitelja vina. Tko su, dakle, ti novi ljubitelji, možda čak ispravnije – štovatelji vina.

Štovatelji vina. Profil je otprilike ovakav: pripadnik srednje i srednje visoke klase, nerijetko visokoobrazovan, na menadžerskoj poziciji ili nezavisni uposlenik, slobodni umjetnik ili neki sličan tip nepokorenog duha. Voli putovanja i društven je. Mjesečno kupuje devet boca (kvalitetnoga) vina, koje u prosjeku stoji osam eura za bocu. Za posebne prigode, međutim, za jednu bocu posebnijega vina rado izdvaja između 50 i 85 eura. O vinu rado i čita i razgovara. Barem je vino jedna tako podatna, a tako blaga, neutralna tema. Ima nekoliko dobrih knjiga o toj temi, a jedan od omiljenih poklona mu je, osim boce kakvog sjajnog vina, upis u kakvu školu ili barem vikend-tečaj sommelierstva.
Fenomen rasta kruga (pre)poznavatelja vina relativno je novijeg datuma. U većini čak i razvijenih europskih zemalja (izuzev Francuske, gdje je pop kultura vina stara više od pola stoljeća) vino je iz alkoholnog pića počelo prerastati u način življenja za širi krug ljudi tijekom osamdesetih i sredinom devedesetih godina protekloga stoljeća. Tako barem tvrdi Roberto Cipresso, winemaker odnosno enokonzultant s bogatom riznicom svjetskih enonagrada, koji je ostavio traga i u hrvatskoj enologiji, posebice kada su pelješka vina u pitanju. Cipresso je autor knjige zgodnog naziva »Vinozofija«, u kojoj analizira mjesto i ulogu vina u suvremenome društvu.

Continue reading “Vinozofija” →

Flash detente tehnologija

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Flash Detente Technology. Izvor: https://www.perapellenc.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

PRILAGODITE VAŠE VINO POTROŠAČKIM ZAHTjEVIMA

Ovaj inovativni proces termovinifikacije značajno poboljšava kvalitet vina i prilagođava tip vina zahtjevima potrošača.

“Smatramo da je Flash detente proces veoma vrijedan pronalazak. Ova tehnika nam je omogućila da izmjenimo profile naših vina, čineći ih važnijim i najpogodnijim i savršeno pogodne za podmirenje svjetskog tržišta. Oduševljeni smo svim tehničkim karakteristikama koje ova tehnologija čini mogućim! Izjavio Gonzalo Carcamo podruma Viña La Rosa Chile.

PDF: FLASH DETENTE TEHNOLOGIJADownload

Kolona vrtložnih rotacija

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Spinning Cone Column. Izvor: https://www.vintechpacific.co.nz/; Prevod: Dragutin Mijatović

Spinning Cone Column (SCC) idealno je rješenje za vina i druge napitke zbog svoje sposobnosti uklanjanja alkohola vrlo nježnim sredstvima, bez izlaganja proizvoda visokim temperaturama ili pritiscima, što može oštetiti osjetljivu mješavinu arome, okusa i teksture.

SCC je u stvari napredni oblik destilacije. Međutim, umjesto da vino podvrgnete visokim temperaturama, proces se odvija pod vakuumom. Konusi koji se brzo okreću unutar vakuumske kolone stvaraju tanki film od pare vina, dramatično poboljšavajući efikasnost postupka. Kao rezultat toga, vino postiže temperature oko 35-45°C, samo za oko 25 sekundi.

Nadalje, da bi se uspješno smanjio nivo alkohola u stonim vinima, samo jedan dio ukupne količine treba proći kroz ovaj postupak, čime se eliminiše bilo kakav uticaj na organoleptički kvalitet vina, a istodobno se osiguravaju važne troškovne prednosti u odnosu na alternativne procese. Spinning Cone tehnologija široko se koristi u primjenama u proizvodnji hrane i pića, kao što su pivo, kava i proizvodnja esencijalnih okusa. U stvari, naša ispitivanja prije puštanja u promet na Novom Zelandu pokazala su da SCC može uspješno uhvatiti vrijedne aromatske spojeve iz šire tokom fermentacije i održavati te spojeve stabilnim, omogućujući im da se ponovo vrate u vino kasnije, flaširanje.

Continue reading “Kolona vrtložnih rotacija” →

Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Maximise your yields with Phenolic Adjustment. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno 10.03.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

VAF Memstar ima savršeno rješenje za vraćanje količina grožđa nazad u lanac proizvodnje. Koristeći napredne membrane, selektivne za fenolne spojeve, naš postupak podešavanja poboljšava boju i kvalitet presanja (što ga čini selektivnijim nego upotreba sredstava za bistrenje). Ovo povećanje kvaliteta 70-80% omogućava klasiranje-odvajanje i miješanje sa vašim samotokom ili prvom preševinom, uklanjajući neželjeni karakter jakog presanja i vraćajući svjetlija voćna vina.


U berbi u kojoj je količina grožđa odnosno budućeg vina kritična, VAF Memstar novi postupak podešavanja fenola donosi izvanredne rezultate. Prednosti su:

  1. vino stabilizovano na proteine
  2. povećan kvalitet
  3. poboljšana boja
  4. smanjena potreba za sredstvima za bistrenje
  5. smanjeni gubici količine vina
  6. nema potrebe za bentonitom
  7. brz i efikasan
  8. ekonomičan

Continue reading “Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola” →

Ultrazvuk daje vinu više aroma

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Ultraljud ger mer aromer i vinet. Izvor: https://www.bkwine.com/sv/; Slika: BKWine Photography. Objavljeno: 13.03.2020, by Britt Karlsson. Prevod: Dragutin Mijatović

Najnovija tehnologija da se dobije više mirisa u vinu je upotreba ultrazvuka. Metoda će vjerojatno biti odobrena za proizvodnju vina. Ultrazvuk se može koristiti na bijelim i crnim sortama grožđa kako bi se brže izdvojila arome i druge komponente iz pokožice grožđa.

<Grožđe sorte Pinot Noir u presi u rejonu Champagne

Grožđe bez peteljkovine i lagano izdrobljen podvrgava se približno pet minuta ultrazvučnoj obradi između 20 i 30 kHz. Nakon tretmana ultrazvukom, crvenim vinima možete skratiti vrijeme za kontakt sa pokožicom na otprilike polovinu onoga što biste inače uradili i još uvijek dobiti stabilno i ukusno vino. Italijanska kompanija nalazi se u početnom projektu za početak prodaje ultrazvučne opreme, ali prvo EU mora odobriti tehnologiju, a to će vjerovatno biti negdje 2020. godine.

Pročitajte više o tome što OIV, Međunarodna organizacija za lozu i vino kaže o korištenju ultrazvuka (Resolution oiv-oeno 616-2019). (Ultrazvuk je zvuk tako visoke frekvencije da ga čovjek ne može čuti. Koristi se, na primjer, za ispitivanje fetusa prije rođenja. Mnoge životinje ga mogu čuti, poput šišmiša koji ga koriste kako bi odredio pravac letenja.)

Studija identifikuje 17 ključnih spojeva u vinskim aromama

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: A study identifies 17 key compounds in wine aromas. Izvor: https://phys.org/news/; Objavljeno: 03.02.2020. by University of Cordoba: Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, vino, aroma

Možda riječi poput etil butanoata i oktalaktona zvuče nepoznato većini ljudi koji piju vino. Međutim, ove supstance su neke od onih koje ovom popularnom piću daju svoj miris. Prema nedavnim istraživanjem koje su objavili University of Cordoba i Gheorghe Asachi Technical University u Rumuniji, identifikovano je ukupno 17 ključnih spojeva u aromi crvenog vina od sorte crvenog grožđa proizvedenog u vinskoj regiji na sjeveroistoku Rumunije.

U studiji je analizirano preko 80 isparljivih spojeva. Ovi spojevi su hemijske supstance koje u velikoj mjeri utiču na senzorne karakteristike vina i takođe su odgovorne za stvaranje određenih mirisa. Prema rezultatima, od svih analiziranih elemenata, 17 njih čini 95% ukupne otkrivene arome, što znači da oni igraju ključnu ulogu u mirisu vina. Kako je objasnio jedan od istraživača zaduženih za studiju na UCO-u, istraživač Rafael Peinado, za postizanje ovog zaključka primijenjene su tehnike plinske hromatografije. Ova metoda omogućava odvajanje i identifikaciju isparljivih komponenti prisutnih u složenim smjesama. Ovih 17 ključnih spojeva povezano je između voćnih, drvenih, tostiranih i limunskih aroma. Tokom studije pronađena je vrsta otisaka različitih vrsta vina koje su analizirane pomoću grupisanja tih isparljivih sastojaka u aroma porodice.

Continue reading “Studija identifikuje 17 ključnih spojeva u vinskim aromama” →

Procjena prinosa grožđa

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Crop Estimation of Grapes. Izvor: https://ohioline.osu.edu/; Objavljeno: 23.02.2012. by Agriculture and Natural Resources*. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, prinos, planiranje prinosa

Dugoročna održiva proizvodnja grožđa za proizvodnju vina sve se više vezuje za jasno i tačno znanje o vinogradarskim uslovima, koji su često promjenjivi zbog nedosljednog vremena iz sezone u sezonu, posebno u nekim regionima. Pored toga, predviđa se da će klimatske promjene (poput povećane akumulacije toplote i kišnih perioda) povećati ovu varijabilnost. Dakle, budući ekonomski opstanak i uspjeh industrije grožđa i vina zavise o našoj sposobnosti da razumijemo i uzmemo u obzir ovu varijabilnost i nastojimo poboljšati kvalitet grožđa.

Ovaj rad pomaže uzgajivačima grožđa u nastojanju pružanjem alata za korekciju prinosa i varijabilnosti kvaliteta, a to se može postići procjenom prinosa (PP). PP je praksa predviđanja, što je moguće tačnije količine grožđa koje će biti ubrano. Vinogradari moraju znati količinu grožđa koje proizvode, kao i da li je čokot dovoljno uravnotežen (previše opterećen rezidbom ili premalo opterećen) za proizvodnju kvalitetnog grožđa i uzgoj zdravih čokota. Nadalje, vinogradari žele unaprijed znati koliko u podrumu treba prostora (tankova) pripremiti za fermentaciju.

Fiziologija rasta bobica. Bobica grožđa u vegetaciji raste po veličini i težini prateći tzv S krivu ili dvostruku sigmoidnu krivu koja se možu podijeliti u tri različita stadijuma (graf. 1). Nakon cvjetanja (cvatnje) i zametanja bobica, početni rast bobica je povezan sa brzom diobom ćelija koja slijedi ćelijsko uvećanje. Fazu diobe ćelije (stadijum I) prati faza ekspanzije-povećanja ćelije (stadijum III) sa intermedijarnom-ubačenom fazom (stadijum II) smanjenog rasta koja se naziva „stadij usporavanja rasta“.

Članak kao PDF preuzmite ovdje. Procjena prinosa grožđaDownload

Divlje ideje u nauci-biljke bi mogle biti svjesne

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Wild ideas in science-Plants could be conscious. Izvor: https://www.sciencefocus.com/; Objavljeno: 13.01.2020. by Helen Pilcher. Prevod: Dragutin Mijatović

Loše vijesti za ljubitelje povrća – jedan istraživač smatra da možda postoje dokazi da biljke mogu naučiti i zapamtiti. Biljke su pametnije nego što većina ljudi misli. Venus fly traps (Venera leteća zamka), na primer, mogu računati. Potrebna su im dva dodira kako bi otvorili zamku, a zatim još tri kako bi se omogućilo oslobađanje enzima koji ubijaju insekte. Drveće dijeli hranjive sastojke preko podzemne mreže gljiva nazvanih “drvena široka mreža”, a kada paradaiz napadnu patogeni, oni ispuštaju hemikalije upozorenja svojim susjedima putem istog podzemnog sistema. Ali da li one pasivno reagiraju na svoje okruženje ili bi biljke mogle razmišljati o svojim postupcima? Možda bi zvučalo nadobudno, ali nedavni eksperimenti pokrenuli su nagađanja da bi lisnata čudovišta mogla biti čak i svjesna.

Čuveni Pavlov’s dogs su naučili da povezuju slučajni šum zvona sa nadolazećom nagradom hrane. Razmišljanje je, mogu li biljke učiniti nešto slično, Monica Gagliano sa University  Sydney uzgajala je biljke graška u lavirintu u obliku slova Y, gdje su oni instinktivno rasli prema plavom svjetlu koje se nalazi u jednom od dva kraka.

Potom je postavila plavo svjetlo pored ventilatora koji lagano duva. Nešto kasnije, kada se ventilator predstavio sam, biljke su rasle prema njemu. „Biljke su koristile položaj ventilatora da bi utvrdile gdje bi najvjerovatnije bilo svjetlo “, kaže Gagliano. Pišući o tome, Gagliano kaže kako studija nagovještava da biljke mogu učiti i pamtiti na životinjski način, a ako je to slučaj, to povećava mogućnost da bi mogle biti svjesne.

Kritičari su prema njoj bili podrugljivi. Biljni biolog Lincoln Taiz sa University of California Santa Cruz je i oduševljen podacima Gagliano, i brzo naglasio da biljke jednostavno nemaju hardver za svijest. „Biljke nemaju mozak ili nervne ćelije“, kaže on, ali Gagliano računa da biljke imaju svojevrsni nervni sistem. Nedavno istraživanje pokazalo je kako hemijski glasnik nazvan “glutamat” pokreće talase kalcijevih jona koji se šire kroz biljku na gotovo isti način kao što električni impuls putuje kroz životinju.

Ako su biljke ”svjesne”, ne bismo trebali očekivati da će mehanički izgledati identično, kaže. Uostalom, biljke i životinje dijele samo najudaljenije evolucijske pretke. Taiz je zabrinut što Gagliano antropomorfizira svoje istraživačke subjekte i smatra da se sva ova biljna ponašanja mogu dogoditi u nedostatku svijesti sličnoj životinjskoj. Gagliano je, međutim, oprezna. “Ne kažem da su biljke svjesne”, kaže ona, “ali kažem da bi trebalo da budemo otvorenog uma.” Svijest je teško odrediti, a još je teže dokazati. Trenutno nema eksperimentalnih dokaza koji bi ukazivali da su biljke svjesne, ali takođe nema ni eksperimentalnih dokaza koji bi sugerisali da biljke nisu svjesne. „Studije poput moje mogle bi se koristiti kao okvir za istraživanje ovog problema“, kaže ona. „Ono što nam treba, to su podaci.“

Ko je prvi došao, biljka ili sjemenka?

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Which came first, the plant or the seed? Izvor: https://www.sciencefocus.com/; Objavljeno: by Luis Villazon. Prevod: Dragutin Mijatović

Zaboravite na pile i jaje, ovaj botanički argument ima riješenje koja pokriva milione godina.

Najraniji fosili složenih kopnenih biljaka datiraju od prije, otprilike 470 miliona godina. Izgledali su poput krstastog kopitnjaka- vrsta jednostavne mahovine – i reprodukovali su se ispuštajući spore, koje su se širile kad je padala kiša. Spore sadrže jednu ćeliju, dok sjemenka sadrži višećelijski oplođeni zametak koji je zaštićen od isušivanja tvrdom opnom. Te dodatne osobine trebale su još 150 miliona godina da nastanu prve biljke koje su donijele sjemenke. Tako su biljke prvo došle, samo daleko dužim putem.

Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa” →

Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Are berries suffocating to death under high temperature and water stress? Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 15.01.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bobica, temperatura, voda, stres

Prošle godine, istraživači sa University of Adelaide, Južnoaustralijskog instituta za istraživanje i razvoj (South Australian Research and Development Institute) i Odeljenja za primarnu industriju (Department of Primary Industries NSW) objavili su članak nakon što su njihova istraživanja pokazala kako grožđe ‘diše’ i da ako je bobica izložena manjku kiseonika tokom zrenja (što se može dogoditi povećanjem toplote ili vodnog stresa) dolazi do osipanja i uginuća bobica. U detaljima svojih otkrića, istraživači opisuju da bobice sorte Shiraz ‘udišu’ kisonik različito od bobica sorte Chardonnay, vjerovatno objašnjavajući zašto je prva osjetljivija na visoke temperature i veću učestalost uginuća ćelija. Njihova otkrića otvaraju vrata za daljnja istraživanja sorti grožđa koje se gaje u toplijim klimatima.

Slika 1

Foto: Sondiranje bobice sorte Shiraz za mjerenje profila koncentracije O2 u mesu. Peteljčica bobice (odozgo) može se vidjeti sa lenticelama na površini (desno). Profil kiseonika kod sorte  Chardonnay bobice pokazuje da se koncentracija O2 smanjuje od površine prema središnjem dijelu mesa i povećava prema središnjem vaskularnom tkivu. Vodoravna os je dubina od površine pokožice bobice, vertikalna os je koncentracija kiseonika. Crvena strelica označava približni trag sonde za kiseonik unutar bobice. Slika u pozadini prikazuje vitalno obojeni uzdužni presek bobice. Zeleni fluorescentni signal označava vitalne ćelije. Sličan O2 profil u blizini pokožice primijećen i kod sorte Shiraz. Prilagođeno od Xiao i sar. (2018b).

Uvod. Smrt ćelija bobica je razvojna pojava koja se javlja kasnije u sazrijevanju, povezuje se sa smežuravanjem-sušenjem i ima posljedice kako na prinos tako i na sastav bobica i vina. Ne znamo u kojoj je mjeri ćelijska smrt genetski programirana i u kojoj mjeri je to odgovor na sredinu i fiziološke izazove. To je važno iz najmanje dva razloga. Prvo, ćelijska smrt može uticati na prinos zbog jake povezanosti sa smežuravanjem bobica kod sorti kao što je Shiraz. Na primjer, ćelijska smrt i smežuravanje mogu biti povezani sa gubicima prinosa do 30% kod sorte Shiraz. Kao rezultat toga, šećer se tokom zrenja koncentriše u grožđu i to bi moglo dovesti do visokog sadržaja alkohola u vinu. Drugo, ćelijska smrt može uticati na senzorne atribute bobica i vina zbog miješanja ćelijskih dijelova i promjena u biohemiji unutar bobica.

Continue reading “Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?” →

Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Fifty shades of green – the need to redefine best practice viticulture. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 07.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinogradarstvo, ozeljavanje vinograda, zelena infrastruktura

Povećavanje biološke raznolikosti u vinogradima sve se više prepoznaje kao sredstvo za uklanjanje nekih tekućih izazova sa kojima se suočavaju uobičajnije pojave, poput epidemije štetočina i bolesti.

Strategije zasnovane na biološkoj raznolikosti obično se nazivaju „zelena infrastruktura“. Olaf Schelezki, Wendy McWilliam i Anna-Kate Goodall sa novozelandskog univerziteta Lincoln predlažu neka pitanja oko ovih strategija, posebno iz perspektive Novog Zelanda, uoči australijskog simpozija o temi „ozelenjavanje vinograda“ ove godine.

Novozelandski međunarodni položaj i popularnost je njegova čista i zelena slika. To podupire brendiranje i prodaju naših proizvoda, uključujući naša vina. Stoga je od suštinske važnosti da podržavamo i ojačamo ovaj imidž podržavajući naše trenutne uspjehe u pogledu usvajanja održivih praksi – kako bismo ih učinili što održivijima uz istovremeno povećanje profitabilnosti.

Brojne studije dokumentuju uticaj na okoliš i gubitak otpornosti povezan sa konvencionalnim dizajnom vinograda i upravljačkim praksama koje rezultiraju značajnim vanjskim unosom vode, đubriva, pesticida i / ili fosilnih goriva (Cerejeira et al. 2000, Komarek et al. 2010).

Strategija poljoprivrede za efikasnost / supstituciju popularno se primjenjuju za smanjenje ovih inputa i njihovih uticaja na međunarodnom nivou. Na primjer, jedna takva strategija je povećati efikasnost upotrebe pesticida (Spadaro i Gullino 2005), a druga zamjena sintetičkih organskim inputima (Villanueva-Ray et al. 2014).

Međutim, mnoga su istraživanja pokazala sumnjiva ili samo ograničena poboljšanja ovih strategija (Point i sar. 2012). Nadalje, neki se uticaji, poput niske podrške autohtonoj biološkoj raznolikosti, ne rješavaju. se 

Continue reading “Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo” →

Šta je molekularna ampelografija

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Qu’est-ce que l’ampélographie moléculaire? (What is molecular ampelography?). Izvor: https://www.vignevin.com/; Objavljeno: 06.05.2019. by Olivier Yobrégat. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, DNK, ampelografija

Savremene tehnike genotipizacija i analiza DNK revolucionirale su ampelografiju. Omogućuju razlikovanje velikih skupina unutar vrste Vitis vinifera i razlikovanje sorti bez čekanja na razvoj biljaka. Izraz ampelografija dolazi od grčkog “ampelos” što znači vinova loza i “pravopis” koji se odnosi na opis. Predložen prvi put 1661. godine od strane doktora Sachsa u knjizi Ampelographia, ovaj termin sada uključuje i opis i identifikaciju sorti grožđa, proučavanje njihove evolucije i odnosa koji postoje među njima i saznanja o njihovom ponašanju prema okolini (kulturne i enološke vještine). Dugo vremena se ampelografija temeljila samo na vizuelnom promatranju vinove loze, osobito na morfologiji lista, lastara i grozda. Među stotinu deskriptora kodiranih da opisuju različite organe loze, OIV je odabrao 14 primarnih deskriptora zbog svoje dobre diskriminirajuće moći između sorti. U novije vrijeme ampelografija je stekla nove alate kao što su hemotaksonomija (ispitivanja spojeva sekundarnog metabolizma) ili biohemijski markeri (isozymes). Prava revolucija nastala je ugradnjom u genetsku ampelografiju 1990-ih. Molekularno označavanje i sekvencioniranje DNK omogućili su pristup ne samo fenotipu, već i direktno genotipu, u ranoj fazi bez potrebe da se čeka potpuni razvoj biljke. DNK potreban za ovu vrstu analize može se izdvojiti iz nekoliko desetina miligrama biljnog materijala i iz bilo kojeg organa ili dijela biljke (list, bobica, lastar, korijen itd.)

Šta je DNK i kako je građena? Deoksiribonukleinska kiselina, odnosno DNK, molekul je koji se nalazi u svim živim ćelijama i sadrži sve informacije neophodne za razvoj i funkcionisanje organizma. Podržava i nasljednost jer se prenosi tokom reprodukcije, bilo da je integralna ili ne. Stoga nosi genetske informacije i sačinjava genom živih bića. DNK određuje sintezu proteina, putem RNA. Ova dvostruka spirala sastavljena je od nukleotidnih sekvenci sastavljenih od fosfatne skupine povezane sa šećerom, deoksiribozom, koja je sama povezana sa azotnom bazom. Postoje četiri različite azotne baze uključujući citozin (C) i timin (T) iz porodice pirimidina te adenin (A) i guanin (G) iz porodice purina. U biljnim ćelijama DNK je lokalizirana u jezgru i u hloroplastima. Hloroplasti su esencijalne organele koje pomažu u hvatanju svjetlosti koje uzrokuje fotosintezu.

Continue reading “Šta je molekularna ampelografija” →

Dionis-nova sorta vinove loze

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: Dionis – mala revolucija i novi adut za dobro crveno eko vino. Izvor: https://www.agroklub.ba/; Objavljeno: 29.11.2018. by Đorđe Simović. Pripremio: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, nova sorta, ampelografija, vino

Nakon 16 godina ispitivanja, provjeravanja kvaliteta i umnožavanja repro materijala, nauka je dala odgovor. Stvorila je sortu pogodnu za organsku proizvodnju visoko kvalitetnih crvenih vina. Isčekivanju je najzad došao kraj. Nakon stručnog skupa “Inovacije u vinogradarstvu” održanog na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu stručna javnost bila je u prilici da između 20-tak vina probaju crveno vino od novostvorene sorte za crvena vina – Dionis. I mnogi će se zapitati šta je tu epohalno?

Dionis

Riječ je o sorti koja je u kolekcionom zasadu dokazala da je otporna na najvažnija gljivična oboljenja vinove loze. Čekalo se da se od nje napravi vino, pa ako oko bude zadovoljavajuće, imali bismo pravi malu revoluciju u sektoru proizvodnje crvenih vina koja mogu da se proizvedu prema eko principima. Kada je enolog Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Siniša Ostojić gostima sipao vino, svojih ruku djelo, “na prvu loptu” smo ustanovili da je uspjeh zagarantovan. Riječ je o izbalansiranom vinu, rubin crvene boje, voćnih aroma, umjerenog tijela, u kome je sve na svom mjestu. U nadolazećem godinama možemo očekivati samo bolja i bolja vina od ove sorte. Kao i kod svakog vina, potrebno je da prođe nekoliko berbi, da enolozi puste sebi na maštu i da se “poigraju” sa ovom sortom.

Continue reading “Dionis-nova sorta vinove loze” →

Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina

Posted on by Dr Dragutin Mijatovic

Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost

Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.

Promjena u terroir-u, ukidanje vintage vina, bili bi neki činioci klimatskih promjena u vinogradarstvu

Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena. Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.

Continue reading “Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina” →