Korištenje tehnologije u vinogradu

Naslov orginala: Use of technology in the vineyard. Izvorhttps://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 16.09.2015. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vinograd, nova tehnologija

Industrijska revolucija je tehnologiju dovela u poljoprivredu. Od tada, tehnologija je napravila velik skok naprijed i ne može biti sinonim za ne-prirodan način uzgoja – naprotiv, tehnologija vam može uveliko pomoći da prirodno gajite tako što vam pomaže da se lako organizujete i bolje informišete, a da ne dirate vaše čokte vinove loze koji i dalje potpuno prirodno restu. Razvoj novih tehnologija, potreba za ekonomskom proizvodnjom hrane i zaštitom sredine doveli su do razvoja precizne poljoprivrede.

Precizna poljoprivreda (Precision agriculture-PA) je koncept upravljanja poljoprivredom koji se zasniva na posmatranju i mjerenju podataka o sredini kako bi se proizvodnja organizovala na optimalan način i umanjio uticaj i rizik sredine. Ova vrsta uzgoja posebno je korisna u proizvodnji visokovrijednih kultura, kao što je proizvodnja grožđa. Precizne vinogradarske (Precision viticulture-PV) tehnologije počele su se intenzivnije razvijati u Australiji krajem devedesetih. Ali jezgra koncepta PV ima svoje korijene u francuskom konceptu – Terroir, koji se odnosi na specifične uslove sredine koji vinu daju njegov jedinstveni okus i aromu. Sa PV tehnologijama može se primijeniti odgovarajuća praksa upravljanja vinogradarstvom, prema lokalnim varijacijama vinograda, koje utiču na količinu i kvalitet grožđa, kao što su tlo, topografija, mikro-klima itd.

Postoji nekoliko različitih tehnologija koje se mogu primijeniti u vinogradu, kao što su: globalni sustemi za pozicioniranje (Global Positioning Systems-GPS), meteorološke stanice, satelitsko i vazdušno daljinsko istraživanje, geografski informacijski sistemi (Geographic Information Systems-GIS), digitalni modeli nadmorske visine (Digital Elevation Models-DEM), istraživanje tla visoke rezolucije, bežične senzorske mreže i još mnogo toga. Čini se da će raširene senzorske mreže i sustemi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems-DSS) igrati važnu ulogu u budućoj proizvodnji grožđa jer već započinju, nadgledanjem ključnih faktora sredine u vinogradu (poput temperature i vlažnosti), rješavanjem problema upravljanja i odlučivanja.

Senzori eVineyard

Primijenjene tehnologije mogu pružiti informacije koje vam pomažu da optimalno predvidite vrijeme berbe, u odnosu na stepen zrelosti grožđa. Budući da se troškovi inputa u vinogradarstvu, poput vode, đubriva, mašina i pesticida stalno povećavaju, visoka tehnologija može vam pomoći da minimizirate troškove tih unosa i umjesto toga uzgajate prirodnije, dobijate zdravije grožđe, istovremeno pomažući da povratite dio rastuće sreće koja se često izgubila sa rastom industrializacije.

Osim toga, precizni sistemi vinogradarstva predviđaju prinose, skupljaju tlo za analize i predviđaju razvoj bolesti. Unatoč svim istraživanjima koja pokazuju da su informacije koje pružaju PV tehnologije pouzdane i da mogu sniziti troškove proizvodnje, čak za 20-30%, mnogi se vinogradari i dalje oslanjaju samo na svoj “instinkt”. Imati instinkt vinogradara je sjajno, ali imati tehnologiju koja može nadoknaditi ono što osjećate i dati vam dodatne informacije za vaše odluke, neprocjenjivo je. Na taj način uvijek možete biti sigurni da ćete proizvesti najbolje moguće vino. Poljoprivredni sektor je trenutno u fazi uvođenja novih tehnologija koje štede vrijeme, novac i čuvaju okolinu. Ali svi moraju shvatiti da je tehnologija upotrebljiva samo kad znamo šta sa tehnologijom želimo postići!

U eVineyardu naporno radimo kako bismo bili u toku sa najnovijim tehnološkim trendovima i integrisali najnovije korisne tehnologije za vinogradare na način da rade bez ikakvih posebnih konfiguracija na najkorisniji način kroz cjelovito softversko rješenje.

Sources:
Precision viticulture; Tony Proffitt, SPAA Precision Ag Symposium
Adoption of Precision Viticulture on the rise; T. Proffitt and E. Winter, Winetitles

Genetska raznolikost u čaši vina

Podizanje čaše grožđa iznenađujuća je genetska raznolikost. Naslov orginala: Raising a glass to grapes’ surprising genetic diversity. Izvor: https://www.infowine.com/; Slika: D.Mijatović. Objavljeno: 16.09.2019. by UC Davis. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, genetika

Geni mogu objasniti razliku u okusu i boji grožđa, otkriće koje se nedavno dogodilo u Institutu za nauku o vinu i hrani UC Davis Robert Mondavi.

Evo otkrića kome je dobro nazdraviti: Istraživački tim koji su predvodili profesor Brandon Gaut sa Kalifornijskog univerziteta, Irvine i profesor Dario Cantu sa Kalifornijskog univerziteta, Davis dešifrovao je genom grožđa sorte Chardonnay. Radeći to, otkrili su nešto fascinantno: sorte nasljeđuju različiti broj gena od svojih majki i očeva. Njihov rad upravo je objavljen u Nature Plants*.

Tim je posvetio tri godine istraživanja onome što je poznato kao strukturne varijante, ili promjene hromosoma, u genima grožđa sorti Chardonnay i Cabernet Sauvignon kako bi se utvrdila njihova genetska sličnost. Svaka od sorti ima oko 37.000 gena.

Cabernet Sauvignon

“Svako od nas nasljeđuje jedan primjerak gena od majke i jedan od oca”, kazao je profesor Gaut. “Moglo bi se pretpostaviti da sorta nasljeđuje dvije kopije svakog gena, pri čemu po jedan dolazi od njihovih roditelja. Međutim, otkrili smo da postoji samo jedan primjerak, a ne dva, za 15% gena kod sorte Chardonnay, isto važi i za sortu Cabernet Sauvignon. Zajedno, to znači da se sorte grožđa razlikuju u prisustvu ili odsustvu hiljada gena. “

“Ove genetske razlike vjerojatno doprinose mnogim razlikama u okusu između vina proizvedenih od različitih sorti grožđa”, rekao je profesor Cantu. A oni svakako doprinose jednoj važnoj osobini grožđa: njihovoj boji.

Istraživački tim pokazao je da je crveno grožđe mutiralo u bijelo grožđe u više različitih uslova. Svaka mutacija uključuje veliku hromosomsku promjenu koja je promijenila broj kopija ključnih gena u boji. Manje kopija gena u boji uzrokuje bijelo grožđe.

Osim pružanja ključnih naučnih saznanja vinogradarima, naučnici kažu kako njihova otkrića imaju važne implikacije na razumijevanje prehrambenih vrijednosti između ostalog voća i povrća. Strukturne varijacije uglavnom su neistražene u biljnim genima, ali profesor Gaut kaže da je istraživanje važno za razumijevanje onoga što se nalazi u voću i povrću koje jedemo. “Na primjer, čak i između različitih vrsta paradajza, strukturne varijacije mogu imati različite prehrambene vrijednosti”, rekao je. “Bolje razumijevanje genetskog sastava vrsta omogućava nam pristup alatima koji poboljšavaju uzgoj biljaka.”

* Yongfeng Zhou, Andrea Minio, Mélanie Massonnet, Edwin Solares, Yuanda Lv, Tengiz Beridze, Dario Cantu & Brandon S. Gaut (2019) The population genetics of structural variants in grapevine domestication. Nature Plants, volume 5, pages 965–979 (2019)

Softver za upravljanje vinogradom

Kako softver za upravljanje vinogradima poboljšava poslovanje sa vinom? Naslov orginala: How vineyard management software improves wine business? Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 24.04.2019. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: softver, rukovođenje, vinograd, vinarija

Imati vinograd i / ili biti vinogradar nagrađuje, ali istovremeno se naporno i radi. Istina je da je biti rukovodioc vinograda sve samo ne jednostavno, jer postoji toliko mnogo aspekata koje je potrebno uzeti u obzir da bi se proizvelo najbolje moguće kvalitetno grožđe. Grožđe je osnova, potrebno za spravljenje izuzetnog vina, koje se na kraju prodaje. Kada je riječ o upravljanju vinogradom, vinogradar mora biti sve: meteorolog, agronom, hemičar, mašinski radnik, mehaničar, finansijski planer i organizator posla. A to često može biti naporno, posebno u jednočlanom domaćinstvu i u malim vinarijama.

Uz posao, dolaze nova znanja i nove informacije. Pogotovo što se nekoliko informacija preklapa, a više informacija mora biti uzeto u obzir kako biste donijeli pametne odluke o sljedećim radnjama u vinogradu, koje će vaše grožđe, a samim tim i vino, staviti ispred konkurencije. Iz tog razloga razvijen je softver za upravljanje vinogradom, koji pomaže vinogradarima u donošenju odluka, administrativnom radu i obično radi povećanja efikasnosti.Šta je softver za upravljanje vinogradom? Softver za upravljanje vinogradom je kompjuterski softver (danas moderni sistemi poput eVineyard obično su web i / ili pametni programi) koji omogućuju vinogradarima, upraviteljima vinograda i stručnjacima u oblasti vinogradarstva da poboljšaju svoje performanse, uzgajaju grožđe boljeg kvaliteta i proizvode veću količinu grožđa, kontrolišu radne aktivnosti u vinogradu i prate bioklimatske informacije o vinogradima. Uz pomoć softvera za upravljanje vinogradom, korisnici mogu steći bolji uvid u nekoliko operacija vinograda i na temelju prikupljenih podataka donositi bolje odluke: poput toga šta, gdje i kada poduzeti određene aktivnosti radi poboljšanja produktivnosti, smanjenja troškova proizvodnje, i povećanja kvaliteta.

Studija genoma vinove loze otkriva tragove divlje prošlosti

Naslov orginala: Genomic study reveals clues to wild past of grapes. Izvor: https://phys.org/; Objavljeno: 02.11.2017. by University of California. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: nauka, genetika, vinova loza

“Podaci govore da su ljudi sakupljali plodove vinove loze u divljini vjekovima prije nego što su je počeli uzgajati”, kaže saradnik studije Brandon Gaut, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCI (University of California, Irvine). Istraživanje je takođe otkrilo ključne genetske promjene tokom pripitomljavanja koje su i danas vidljive u plodu, poput grožđa sorte Grenache koje se uzgaja u južnoj Francuskoj.

Prije otprilike 22.000 godina, kada su se ledene ploče koje su pokrivale veći dio Sjeverne Amerike i Evrope počele povlačiti, ljudi su počeli konzumirati plodove koji danas donose radost milionima ljubitelja vina širom svijeta: grožđe. To je ono u što vjeruju evolucijski biolog Brandon Gaut  (Kalifornijski univerzitet, Irvine) i biljni biolog Dario Cantu (UC Davis). Uporedili su sekvencirane genome divlje i pripitomljene evroazijske loze i otkrili dokaze da su ljudi možda jeli grožđe čak 15.000 godina prije nego što su vinovu lozu pripitomili kao poljoprivrednu kulturu. “Kao i većina biljaka, smatra se da se i vinova loza uzgajala prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, ali naš rad ukazuje da ljudska umiješanost u proizvodnji grožđa možda prethodi tim datumima”, kazao je Gaut. “Podaci govore kako su ljudi vjekovima skupljali grožđe u divljini prije nego što su ga kultivisali. Ako smo u pravu, ovo otkriće dodaje se malom, ali rastućem nizu primjera kako su ljudi imali velik uticaj na ekosisteme prije početka organizovane poljoprivrede. “

Studija se pojavljuje u online časopisu Zbornik nacionalne akademije nauka (Proceedings of the National Academies of Sciences). Danas je vinova loza jedna od ekonomski najvažnijih hortikulturnih biljaka na svijetu, ali pregledom evolucijskih podataka naučnici su otkrili da se populacija vinove loze neprestano smanjivala do razdoblja pripitomljavanja, kada se vinova loza počela uzgajati i od grožđa proizvoditi vino. Dugo opadanje moglo bi odražavati nepoznate prirodne procese, ili može značiti da su ljudi počeli upravljati prirodnim populacijama mnogo prije nego što su ih zapravo pripitomili. Gaut je rekao da podaci studije takođe ukazuju na to da je izmjena nekoliko važnih gena tokom pripitomljavanja ključna prekretnica sastava ploda. Ti su geni uključivali i neke gene koji su uključeni u određivanje pola i druge koji su se prvenstveno odnosili na proizvodnju šećera. Te su promjene pomogle u definisanju grožđa kakvog ga danas poznajemo i vjerovatno su doprinijele širenju vinove loze širom drevnog svijeta.

Osim toga, istraživači su otkrili da moderni genomi vinove loze sadrže više potencijalno štetnih mutacija nego što su to imali divlji preci. Oni se nakupljaju zahvaljujući klonskom razmnožavanju, što je zapravo razmnožavanje umnožavanjem genetski identičnih kopija pojedinih biljaka. Grožđe (Vinova loza) se vjekovima umnožava klonskim razmnožavanjem, jer omogućava da se genetski identične jedinke sorte Cabernet sauvignon ili Chardonnay uzgajaju širom svijeta. Identifikacija ovih potencijalno štetnih mutacija može se pokazati korisnim uzgajivačima grožđa.

Nova tehnika održavanja vinograda

Nova tehnika održavanja vinograda tokom vegetacije kako bi se odgodilo sazrijevanje grožđa. Naslov orginala: Nouvelle technique de gestion de la végétation du vignoble pour retarder la maturation du raisin. Izvor: https://www.infowine.com/fr/; Objavljeno: 07.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, ampelotehnika, berba grožđa

Nove tehnike upravljanja vegetacijom u vinogradu, poput kasnog i jačeg orezivanja lastara, mogu odgoditi sazrijevanje grožđa za 15 do 20 dana. Moguće je odgoditi sazrijevanje grožđa otprilike mjesec dana kombinovanjem ove dvije tehnike. Ovo kašnjenje sazrijevanja dovoljno je za odlaganje datuma berbe, dok uslovi sredine u većini vinskih regija ne postanu hladniji.

Ali u izuzetno toplim regijama, kao što su regije IV i V po Winklerovom indeksu, sa više od 1.950°C u periodu između aprila i oktobra, berba grožđa se odvija početkom avgusta (kao na primjer: Montilla-Moriles i Ribera del Guadiana, Španija). U tim slučajevima, ako bi kašnjenje sazrijevanja bilo oko mjesec dana, berba bi se dogodila početkom septembra kada su temperature još uvijek visoke. Za “dobijanje hladnijih uslova” trebalo bi odgoditi sazrijevanje grožđa za dva do tri mjeseca, ali gore navedene tehnike nisu dovoljne za tako dugo vremensko odgađanje.

Predložena nova tehnika odgađa sazrijevanje grožđa za najmanje dva mjeseca, a zasniva se na ubrzavanju razvoja lastara iz novoformiranih pupoljaka. Ovo je interesantan način prevazilženja problema globalnog zagrijavanja u posebno toplim vinskim regijama. Bazirana je na orezivanju lastara u junu*, ostavljajući nekoliko nodusa kako bi se ubrzao razvoj novih pupoljaka. Osim ostavljanja lastara na željenoj visini, potrebno je ukloniti lišće, okca i cvasti ili grozdove na ostalim nodusima.

Prvi ogled proveden u Španiji na ovoj način započeo je 2015. Opšti cilj je bio proučiti tehniku ​​“prisiljavanja” kretanja okaca i utvrditi optimalni vremenski period tretiranja, uzimajući u obzir razvoj loze i kašnjenje sazrijevanja grožđa.

*Orezuju se zeleni lastari između drugog i trećeg nodusa (čvora) i u različitim fenološkim fazama (od faze G do faze K, prema sistemu Baillod i Baggiolini,

Zato postajete crveni u licu kada pijete vino

Naslov orginala: Därför blir du röd i ansiktet av att dricka vin;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Objavljeno: 04.02.2017. by Peggy Billefalt;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključe riječi: vino, histamin, alergija

Mnogi pate od crvenila kada piju vino. U vinu se nalazi materija koja oslobađa histamin. Crveno vino je lošije nego bijelo.

Da li ste jedan od onih koji crven sjedi na žurci nakon par čaša vina? Otkrili smo zašto! Nakon nekoliko čaša vina, mnogi osjete kako lice počinje pulsirati, a kad se pogledate u ogledalo shvatite da vam je lice potpuno crveno. Ne pomaže otvoriti prozor ili pokušati otkriti zašto je odjednom postalo toliko vruće. Novosti24 su sa razlogom razgovarale sa Kai Knudsen, starijom predavačicom i glavnom doktoricom na odjelu za anesteziologiju i intenzivnu njegu bolnice Sahlgrenska, sagovornikom dobro upućenim u pitanja koja se tiču alkohola.

– Prvi razlog je što dolazi do širenja krvnih sudova (vazodilatacija) kad pijete alkohol, takođe dolazi do povećane cirkulacije krvi i crvenila, kaže Kai Knudsen. I zašto se to događa češće kada se pije vino? Supstanca koja se zove histamin oslobađa se kada imate alergijsku reakciju. U vinu postoje materije koje olakšavaju oslobađanje histamina, što može izazvati alergijsku reakciju, poslije čega jednostavno dobijete crvenilo, kaže Kai Knudsen. Šta možete učiniti u vezi s tim?

– Prirodni odgovor je ne piti alkohol, ali u protivnom možete odabrati vina koja ne oslobađaju toliko histamina, na primjer, crvena vina su obično lošija od bijelih, kaže Kai Knudsen. S oprezom ističe kako se ne preporučuju lijekovi za alergiju, antihistaminske tablete. Kao i obično, trebali biste pokušati izbjegavati miješanje lijeka i alkohola.

Međunarodna razmjena istraživača

Naslov orginala: EU wine researchers to gain expertise in Australia;  Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/;  Objavljeno: 05.09.2019. by Andrew Spence;  Prevod: Dragutin Mijatović

Jedanaest evropskih naučnika iz oblasti vinarstva podijelit će svoju stručnost sa australijskim kolegama iz Instituta za istraživanje vina Adelaide, kao dio velikog programa razmjene koji finansira EU (Evropska unija).

Konzorcijum od 13 članova međunarodne organizacije za istraživanja u oblasti proizvodnje grožđa i vina Oenoviti International, uključujući AWRI (Australian Wine Research Institute), dobio je 1,4 miliona dolara finansijskih sredstava (874.000 eura) kako bi 39 istraživača iz oblasti vinarstva iz zemalja EU moglo provesti ukupno 190 mjeseci u industrijskim organizacijama širom svijeta.  Zemlje učesnice među kojima su Argentina, Italija, Južna Afrika, Čile, Francuska, Španija i Australija bit će domaćini istraživačima između 2019. i 2023. godine. Program ima za cilj poboljšanje saradničke mreže, olakša razmjenu znanja i izgradi lične odnose unutar međunarodne zajednice za oblast istraživanje grožđa i vina, što će imati za rezultat trajnu korist za ljude i organizacije uključene među svjetske proizvođače vina.

AWRI sa sjedištem u Adelaide u Južnoj Australiji, odgovorn je za polovinu australijske proizvodnje vina i oko 80% vrhunskih australijskih vina. Generalni direktor AWRI-a, Dan Johnson, rekao je da se očekuje da će 11 istraživača iz Francuske, Portugala i Španije provesti vrijeme u Adelaide, koji je i veliki vinski centar, u sklopu ovog međunarodnog programa razmjene. „AWRI je presretan što je dio ove uspješne ponude“, rekao je dr Johnson. „Naučnici AWRI raduju se što će podijeliti svoje znanje i učenje sa istraživačima visokog kalibra.“

Oenoviti International je mreža posvećena istraživačkoj izvrsnosti i obrazovanju u oblasti vinogradarstva i enologije. Mreža uključuje više od 55 partnera širom svijeta, a koordinira je Univerzitet Bordeaux – Institut des Sciences de la Vigne et du Vin. Koordinator programa, prof. Pierre-Louis Teissedre rekao je da je uspjeh aplikacije za finansiranje pokazao snagu međunarodnih istraživačkih mreža poput Oenoviti International. “Kada naučnici iz oblasti proizvodnje grožđa i vina iz cijelog svijeta rade zajedno i dijele svoju stručnost i znanje, postoje pozitivni ishodi za sve zemlje koje se bave proizvodnjom vina.”

Resveratrol

Novo istraživanje pokazuje da jedna ili dvije čaše vina odgovaraju jednom satu vježbanja u teretani.  Naslov orginala: Den nya forskningen visar att ett eller två glas vin motsvarar en timmes träning på gymmet;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slike: Pixabay;  Objavljeno: 21.08.2019. by Hannes Bjernhagen;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, resveratrol, zdravlje

Zvuči li previše dobro da bi bilo istinito? Pročitajte dalje!

Dobra vijest za sve vas koji volite otvoriti bocu crvenog vina, ali istovremeno osjećate laganu uznemirenost zbog toga što ne biste pravilno izveli vježbu. Nova istraživanja Univerziteta Alberta u Kanadi donose neke zaista zanimljive zaključke.

Jedna ili dvije čaše vina odgovaraju jednom satu vježbanja – s obzirom na učinak efekta resveratrola na organizam.

Sprečava stvaranje masti. Možda se više ne morate brinuti oko sukoba vina i vježbanja. Voditelj istraživanja Jason Dyck otkrio je zdravstvene beneficije supstance resveratrol, koja je antioksidans i koja se prirodno pojavljuje u biljnom carstvu. Resveratrol nastaje u pokožici bobice vinove loze i djeluje, između ostalog, kao odbrana od bakterija i gljivica. Rezultati istraživanja pokazali su da učinak resveratrola, kojeg u izobilju ima u vinu, odgovara učinku onome koji nastaje nakon vježbanja. Može se zapaziti da supstanca sprečava masne ćelije da obrazuju dodatnu masnoću.

Rizik od debljanja može se smanjiti za 70 posto, pokazala su istraživanja.

Najbolji učinak je ako pijete u večernjim satima. Prema istraživanju, rizik od dobijanja kilograma možete smanjiti za 70 posto pijući jednu ili dvije čaše vina – svako veče. Efekat odgovara otprilike sat vremena provedenom u teretani. Crveno vino je najpametniji izbor jer sadrži najviše resveratrola, a najveći učinak postiže se pijenjem u večernjim satima. Još uvijek niste uvjereni? Drugo istraživanje sa danskog Univerziteta uspjelo je dokazati da ljudi koji svakodnevno piju vino dobijaju vitkiji struk, piše časopis Mirror.

Hrast slađi nego šećer u vinu

Naslov orginala: Oak Sweeter than Sugar for Wine;  Izvor: https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 12.02.2017. by Rebecca Gibb;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, slast, hrast, hrastovo bure

Jordan Winery | Očigledno, odgovor na fantomsku slast u vinu leži u drvetu.

Kako vino može biti slatkog okusa bez ostatka šećera? Da li to vodi na neočekivani izvor. Jeste li ikad probali bijelo vino za koje se čini da ima tragove slasti, a kažu da je potpuno suvo? Nisi sam. Fenomen je uzrokovao da mnogi degustatori vina mrzovoljno podignu obrve i provjeravaju nepce kada se suoče sa suvim vinom koje kao da sadrži malo šećera. Međutim, čini se da kašičica kverkotriterpenozida (quercotriterpenosides) pomaže ovom fenomenu. „Koncept slasti bez šećera (u vinu) – je naizgled paradoks“, rekao je Axel Marchal sa Univerziteta Bordeaux, koji je proučavao upravo ovo pitanje. Bez ikakvih priprema, on je krenuo da pronađe objašnjenje za ovu pojavu u periodu 2000-2009, temeljeći svoju doktorsku tezu na toj temi. Neki vjeruju da alkohol i glicerin igraju ulogu u osjećaju slasti koja se nalazi u suvim vinima, ali studije – uključujući i Marchalove – nisu za to našle nikakav dokaz. Umjesto toga, čini se da hrastova burad imaju veći učinak na vašu čašu vina Chardonnay.

“Otkrili smo da postoji porodica molekula koja ranije nije bila posebno istaknuta – a prirodnim putem oslobađa se iz hrastovog drveta i daje prirodnu slatst bez šećera. One su 8000 puta slađe od saharoze.” Naučnici su im, naravno, dali jednostavno ime: quercotriterpenosides. Idući korak dalje, Marchal je sarađivao sa svojim mentorom, pokojnim Bordeauxovim enologom i legendom Denis Dubourdieu, kako bi objavio istraživanja koja pokazuju da nivo slasti koje hrastovo drvo odaje zavisi od vrste hrasta koji se koristi u vinarstvu. “Otkrili smo da je, nakon što smo identifikovali tu molekulu, slatka komponenta bila mnogo prisutnija u hrastu Quercus pertraea (sessile oak, Cornish oak, or durmast oak) nego hrastu Quercus robur (pedunculate oak, European oak or English oak), tako da je Quercus pertraea mnogo prikladniji za vino”, rekao je Marchal.

Sessile hrast, ili Quercus pertraea, koji mu je dao svoje ime, je bijela vrsta hrasta lužnjaka porijeklom iz Europe i ima tendenciju da raste u plitkim, kamenitim tlima, otuda i naziv petraea, ili „kamenjara“. Drvo se koristi u građevinarstvu, izradi ograde i buradi. Nasuprot tome, pedunkularni hrast ili Quercus robur preferiraju proizvođači ormana. Pa šta uopšte znači ova nauka? Razvojem sistema za prepoznavanje vrsta hrasta koji nude ovaj slatki osjećaj u suvim bijelim vinima, vinarima je još jedan alat u njihovoj vinskoj alatnici. Vinari više ne bi trebali tražiti određene hrastove šume za izbor hrasta, nego bi trebali tražiti samo određenu vrstu hrasta. Ide li ovo predaleko i odvlači dio romantike daleko od vina? Ne prema Marchalu. “Enologija vam daje slobodu.”

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”

Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa

Naslov Orginala: New System More Accurately Estimates Vineyard Crop Yields;  Izvor: https://www.winebusiness.com/;   Objavljeno: 06.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, prinos, ATV (terensko vozilo), procjena

Nathan Strong, izvršni direktor i predsjednik startup kompanije Terroir AI, demonstrira automatizovani sistem za procjenu prinosa na stanici UC Davis Oakville. Sistem Terroir AI postavljen je na zadnjem dijelu ATV (terenskog vozila). Kerana

Kompanija Terroir AI razvija kompjutorski sistem za procjenu prinosa u vinogradu uz saradnju naučnika UC Davis. Nathan Strong, predsjednik i izvršni direktor Terroir AI u Menlo Park, demonstrirao je sistem za procjenu prinosa na Stanici UC Davis's Oakville. Boks postavljen u zadnjem dijelu ATV-a (terenskog vozila) sadrži četiri senzorske kamere, kamere su podešene za (špalir) visoki system uzgoja u eksperimentalnom bloku. Senzori prikupljaju podatke o broju grozdova i zapremini za svaki red dok se ATV kreće do 8 km na sat; algoritmi mašinskog učenja potom procjenjuju prinos grožđa. „Kompjutor vam govori šta trenutno imate, odnosno koliko je grožđa za branje“, rekao je Strong.

Terroir AI u drugoj fazi razvoja želi izgraditi modele vještačke inteligencije kako bi predvidio prinos mjesec dana prije berbe, uzimajući u obzir prakse rukovođenja vinogradom, mjesto uzgoja loze i druge faktore, rekao je Strong. Ovo će pomoći vinogradarima da ispune svoje ciljeve. Na kraju će sistemi i algoritmi biti dizajnirani kako bi uočili mjesta za otkrivanje bolesti.

Continue reading “Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa”

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Vinova loza: sekvenciran genom podloge

Naslov orginala. Vigne: le génome d’un porte-greffe enfin séquencé; Izvor: http://www.inra.fr/; Objavljeno: 19.07.2019.; Prevod: Dragutin Mijatović: Ključne riječi: vinova loza, podloga, sekvenciranje (vine – rootstocks – sequencing)

Istraživači sa INRA (Institut national de la recherche agronomique) i ISVV (Institut des Sciences de la Vigne et du Vin) Univerziteta  Bordeaux objavili su prvu séquence genoma podloge vinove loze. Ovi rezultati predstavljaju napredak i saznanje o genotipu američkog porijekla Vitis riparia ” Gloire de Montpellier “. Samo evropska vinova loza (Vitis vinifera) do sada je bila sekvencirana. U većini vinograda širom svijeta vinova loza se uzgaja kalemljena na podlogama koje daju otpornost na štetočine tla kao što je filoksera kao i prilagodljivost različitim zemljišnim uslovima. Ova visokokvalitetna sekvenca otvara nove puteve za identifikaciju gena od vinogradarskog interesa koji nedostaju evropskoj lozi (otpornost na bolesti i štetočine, prilagođavanje okolini), od kojih su neki specifični za korijen. Takođe omogućuje predviđanje novih mogućnosti za poboljšanje uslova gajenja vinove loze, sorti podložnih jakim pritiscima patogena, uslovima uzgoja pod ograničenjima i klimatskim promjenama. Rad je objavljen u časopisu Scientific Data 19. jula 2019. godine.

Prvo sekvenciranje genoma u vinogradu izvršeno je 2007. godine na Vitis vinifera (sorta Pinot Noir) od strane francusko-italijanskog konzorcijuma čiju je koordinaciju vodila INRA. Od tada se pojavilo nekoliko verzija ovog genoma, a međunarodni timovi objavili su i sekvence novih sorti. Istraživači sa INRA-a, ISVV-a i Univerziteta sada objavljuju sastav američkog genotipa Vitis riparia “Gloire de Montpellier”. To je prvi neevropski genom vinove loze koji je sekvenciran, kao i prva podloga. Riječ je o najstarijoj podlozi korištenoj u Francuskoj, koja je otac mnogih drugih podloga koje se trenutno koriste u vinogradarstvu.

Ovaj rad započet 2016., kombiniujući tri komplementarna pristupa, doveo je do potpunog sekvenciranja i komentara. Rezultati imaju posebnost prikazivanja faznog genoma, to jest predstavljanja dvije haplotipske verzije svakog para homolognih hromosoma. Ovo predstavlja mnoštvo dodatnih informacija koje, na primjer, pružaju pristup alelnim i informacijama o tipu strukturnih varijacija. Nešto više od 37.000 gena i ponovljenih nizova (oko 35% genoma sastoji se od prenosivih elemenata) je identifikovano. Zabilješke će pomoći da se identifikuju i drugi elementi, poput mikroRNA, dugih nekodirajućih RNA. Istraživači su takođe napravili prvu komparativnu analizu sa sekvencom sorte Pinot Noir. Primijetili su vrlo veliku srodnost i pored divergentosti evolucije tokom 50 milijona godina. Ove analize će biti dovršene kako bi se očuvale karakteristike gena, njihove razlike, tačke konvergencije i proučili molekularni i genetički mehanizmi koji upravljaju osobinama od interesa u nekoliko predstavnika roda Vitis i njihovu raznolikost.

Konačno, istraživači su čitavoj naučnoj zajednici stavili na raspolaganje „pretraživač genoma“: pretraživač koji može virtualno cirkulisati kroz genom i tražiti gen da bi vizualizirao njegovu lokaciju i pogledao njegov sastav. Uskoro će biti dostupan na web stranici zajedničke istraživačke jedinice Ecophysiology and functional genomics of the vine (Ekofiziologija i funkcionalna genomika vinove loze): https://www6.bordeaux-aquitaine.inra.fr/egfv .

Nanotehnologija ‘Ključ za uklanjanje grešaka u vinu’

Naslov orginala: Nanotechnology ‘Key To Removing Wine Faults’, Researchers Find; Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/;  Objavljeno: 25.07.2019. by Arabella Mileham; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vino, greške u vinu, nanotehnologija

Upotreba sitnih magnetnih nanočestica može biti ključna za uklanjanje grešaka u vunu. Greške u vinu poput dima i djelića pluta mogu se ukloniti lako i sigurno, rekli su istraživači u Australiji, nakon uspjeha u uklanjanju proteina i neželjenih mirisa.

Merlot pod mikroskopom. Credit: Caters News Agency

Prema Wine Australia, istraživači u toj zemlji rekli su da bi nantehnologija – grana tehnologije koja proučava i manipuliše pojedinačnim atomima i molekulama – mogla imati značajan uticaj na vinski sektor i koristiti se za rješavanje niza problema “na molekularnom nivou”. Tim sa Univerziteta u Adelaidi prošle godine uspješno je koristio nanotehnologiju da bi razvio polimer koji bi mogao da ukloni metoksipirazin, jedinjenje za koje se zna da proizvodi aromu zelene paprike u vinu Cabernet Sauvignon. Tim je na polimere pričvrstio magnetne nanočestice koje su potom izvukli pomoću magneta.

Iako je vodeći istraživač, vanredni profesor za oblast Nauku o vinu, David Jeffery, rekao da je polimerima potrebno precizno prilagođavanje i daljnje ispitivanje, posebno za razvoj procesa u toj razmjeri, oni se mogu iskoristiti za uklanjanje dima ili pluta iz vina. Istraživanje je rađeno na osnovu rada tima sa Australijskog instituta za istraživanje vina (AWRI- Australian Wine Research Institute) koji je prošle godine uspješno razvio metodu magnetskog odvajanja koja bi mogla brzo i efikasno odvojiti mutne proteine iz vina tako da ih veže na polimer akrilne kiseline u plazmi obloženoj magnetnim nanočesticama, bez uticaja na fenole.

Dr Agnieszka Mierczynska-Vasilev iz AWRI-a rekla je da je prednost postupka ta što je brz, bez rastvarača, mogao se primijeniti na niskoj temperaturi i nije zahtijevao nikakvu površinsku aktivaciju ili predobradu. Nanotehnologija be se mogla koristiti i za pružanje širokog spektra površinskih funkcionalnosti, rekla je u svom istraživanju, dodajući da je vidjela „svijetlu budućnost“ u vinskom sektoru jer omogućava upravljanje vinom „na molekularnom nivou“. „Uvjerena sam da će nanotehnologija imati značajan uticaj na vinski sektor u budućnosti na područjima kao što su prilagođavanje senzornih svojstava vina radi postizanja boljeg okusa ili teksture ili izmjene hranjivih vrijednosti, što potencijalno nudi koristi i sektoru i potrošačima”, rekla je ona.

Neuromarketing vina

Neuromarketing vina: vijest za sommeliere. Naslov orginala: Neuromarketing del vino: le novità per i sommelier; Izvor: http://www.civiltadelbere.com/; Objavljeno. 26.07.2019. by Anita Franzon; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vino, nauka, neuromarketing

Mjerenje moždanih talasa, širenje zjenica i otkucaja srca omogućava nam da razumijemo principe koji nas vode u izboru boce vina. Visoka tehnologija koja se primjenjuje pri punjenju boce može pomoći profesionalcima u tom sektoru. Stručnjaci za marketing i komunikacije, prodavači i sommelieri: to su poslovi koji započinju kada proizvođač zatvori bocu koja odlazi, kao štap štafete, trkom sprintera i, na kraju, stiže na cilj do onih koji će je otvoriti.

Uloga novih disciplina i tehnologije. Nedavno su discipline poput marketinga i neuromarketinga primijenjene u svijetu vina i podržane visokom tehnologijom izmijenile pravila ove vjekovne štafete kako bi se pomoglo manje iskusnim potrošačima – koji trenutno upravljaju većim dijelom tržišta – u odabiru vinu. U međuvremenu, u sklopu vinske usluge, domen gotovo naučnefantastike, uređaji obećavaju produžiti zadovoljstvo degustacije. Objašnjenje funkcionisanja ovih novih granica povezanih sa najnovijim tehnološkim otkrićima, daju Vincenzo Russo (profesor psihologije potrošača i neuromarketinga za Milan Iulm i naučni direktor istraživačkog centra Behavior and Brain Lab Research) i Andrea Montini (sommelier i diplomirana studentica komunikacija i upravljanje vinom u Alma School in Colorno, Parma).

Analizom pokreta oka (pomoću Eye Tracker) otkrivate šta privlači pažnju potrošača kada gleda reklamnu sliku vina.

Emocije pokreću naše izbore. “Nismo misleće mašine koje se uzbuđuju, nego emocionalne mašine koje misle”. Polazeći od citata neuropsihologa Antonio Damasio (Descartes’ Error, Adelphi 1994, 404 strana), gdje Vincenzo Russo objašnjava kako su u posljednjih pedeset godina studije ekonomije ponašanja i neuronauke (discipline koje su zajedno sa marketingom i psihologijom potrošača dovele do pojave neuromarketinga) pokazale da se ljudi u procesima donošenja odluka prepuštaju afektivnoj dinamici, racionalizaciji i motivišu se sa razlogom za ono što je u stvarnosti odabrano sa osjećajem.

Članak se nastavlja na Civiltà del bere 3/2019. Ako ste digitalni pretplatnik, možete čitati i preuzimati časopis prijavljivanjem . Inače se možete pretplatiti ili kupiti časopis na  store.civiltadelbere.com (zadnji broj je takođe na kioscima). Za informacije: store@civiltadelbere.com