Divlje ideje u nauci-biljke bi mogle biti svjesne

Naslov orginala: Wild ideas in science-Plants could be conscious. Izvor: https://www.sciencefocus.com/; Objavljeno: 13.01.2020. by Helen Pilcher. Prevod: Dragutin Mijatović

Loše vijesti za ljubitelje povrća – jedan istraživač smatra da možda postoje dokazi da biljke mogu naučiti i zapamtiti. Biljke su pametnije nego što većina ljudi misli. Venus fly traps (Venera leteća zamka), na primer, mogu računati. Potrebna su im dva dodira kako bi otvorili zamku, a zatim još tri kako bi se omogućilo oslobađanje enzima koji ubijaju insekte. Drveće dijeli hranjive sastojke preko podzemne mreže gljiva nazvanih “drvena široka mreža”, a kada paradaiz napadnu patogeni, oni ispuštaju hemikalije upozorenja svojim susjedima putem istog podzemnog sistema. Ali da li one pasivno reagiraju na svoje okruženje ili bi biljke mogle razmišljati o svojim postupcima? Možda bi zvučalo nadobudno, ali nedavni eksperimenti pokrenuli su nagađanja da bi lisnata čudovišta mogla biti čak i svjesna.

Čuveni Pavlov’s dogs su naučili da povezuju slučajni šum zvona sa nadolazećom nagradom hrane. Razmišljanje je, mogu li biljke učiniti nešto slično, Monica Gagliano sa University  Sydney uzgajala je biljke graška u lavirintu u obliku slova Y, gdje su oni instinktivno rasli prema plavom svjetlu koje se nalazi u jednom od dva kraka.

Potom je postavila plavo svjetlo pored ventilatora koji lagano duva. Nešto kasnije, kada se ventilator predstavio sam, biljke su rasle prema njemu. „Biljke su koristile položaj ventilatora da bi utvrdile gdje bi najvjerovatnije bilo svjetlo “, kaže Gagliano. Pišući o tome, Gagliano kaže kako studija nagovještava da biljke mogu učiti i pamtiti na životinjski način, a ako je to slučaj, to povećava mogućnost da bi mogle biti svjesne.

Kritičari su prema njoj bili podrugljivi. Biljni biolog Lincoln Taiz sa University of California Santa Cruz je i oduševljen podacima Gagliano, i brzo naglasio da biljke jednostavno nemaju hardver za svijest. „Biljke nemaju mozak ili nervne ćelije“, kaže on, ali Gagliano računa da biljke imaju svojevrsni nervni sistem. Nedavno istraživanje pokazalo je kako hemijski glasnik nazvan “glutamat” pokreće talase kalcijevih jona koji se šire kroz biljku na gotovo isti način kao što električni impuls putuje kroz životinju.

Ako su biljke ”svjesne”, ne bismo trebali očekivati da će mehanički izgledati identično, kaže. Uostalom, biljke i životinje dijele samo najudaljenije evolucijske pretke. Taiz je zabrinut što Gagliano antropomorfizira svoje istraživačke subjekte i smatra da se sva ova biljna ponašanja mogu dogoditi u nedostatku svijesti sličnoj životinjskoj. Gagliano je, međutim, oprezna. “Ne kažem da su biljke svjesne”, kaže ona, “ali kažem da bi trebalo da budemo otvorenog uma.” Svijest je teško odrediti, a još je teže dokazati. Trenutno nema eksperimentalnih dokaza koji bi ukazivali da su biljke svjesne, ali takođe nema ni eksperimentalnih dokaza koji bi sugerisali da biljke nisu svjesne. „Studije poput moje mogle bi se koristiti kao okvir za istraživanje ovog problema“, kaže ona. „Ono što nam treba, to su podaci.“

Ko je prvi došao, biljka ili sjemenka?

Naslov orginala: Which came first, the plant or the seed? Izvor: https://www.sciencefocus.com/; Objavljeno: by Luis Villazon. Prevod: Dragutin Mijatović

Zaboravite na pile i jaje, ovaj botanički argument ima riješenje koja pokriva milione godina.

Najraniji fosili složenih kopnenih biljaka datiraju od prije, otprilike 470 miliona godina. Izgledali su poput krstastog kopitnjaka- vrsta jednostavne mahovine – i reprodukovali su se ispuštajući spore, koje su se širile kad je padala kiša. Spore sadrže jednu ćeliju, dok sjemenka sadrži višećelijski oplođeni zametak koji je zaštićen od isušivanja tvrdom opnom. Te dodatne osobine trebale su još 150 miliona godina da nastanu prve biljke koje su donijele sjemenke. Tako su biljke prvo došle, samo daleko dužim putem.

Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?

Naslov orginala: Are berries suffocating to death under high temperature and water stress? Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 15.01.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bobica, temperatura, voda, stres

Prošle godine, istraživači sa University of Adelaide, Južnoaustralijskog instituta za istraživanje i razvoj (South Australian Research and Development Institute) i Odeljenja za primarnu industriju (Department of Primary Industries NSW) objavili su članak nakon što su njihova istraživanja pokazala kako grožđe ‘diše’ i da ako je bobica izložena manjku kiseonika tokom zrenja (što se može dogoditi povećanjem toplote ili vodnog stresa) dolazi do osipanja i uginuća bobica. U detaljima svojih otkrića, istraživači opisuju da bobice sorte Shiraz ‘udišu’ kisonik različito od bobica sorte Chardonnay, vjerovatno objašnjavajući zašto je prva osjetljivija na visoke temperature i veću učestalost uginuća ćelija. Njihova otkrića otvaraju vrata za daljnja istraživanja sorti grožđa koje se gaje u toplijim klimatima.

Slika 1

Foto: Sondiranje bobice sorte Shiraz za mjerenje profila koncentracije O2 u mesu. Peteljčica bobice (odozgo) može se vidjeti sa lenticelama na površini (desno). Profil kiseonika kod sorte  Chardonnay bobice pokazuje da se koncentracija O2 smanjuje od površine prema središnjem dijelu mesa i povećava prema središnjem vaskularnom tkivu. Vodoravna os je dubina od površine pokožice bobice, vertikalna os je koncentracija kiseonika. Crvena strelica označava približni trag sonde za kiseonik unutar bobice. Slika u pozadini prikazuje vitalno obojeni uzdužni presek bobice. Zeleni fluorescentni signal označava vitalne ćelije. Sličan O2 profil u blizini pokožice primijećen i kod sorte Shiraz. Prilagođeno od Xiao i sar. (2018b).

Uvod. Smrt ćelija bobica je razvojna pojava koja se javlja kasnije u sazrijevanju, povezuje se sa smežuravanjem-sušenjem i ima posljedice kako na prinos tako i na sastav bobica i vina. Ne znamo u kojoj je mjeri ćelijska smrt genetski programirana i u kojoj mjeri je to odgovor na sredinu i fiziološke izazove. To je važno iz najmanje dva razloga. Prvo, ćelijska smrt može uticati na prinos zbog jake povezanosti sa smežuravanjem bobica kod sorti kao što je Shiraz. Na primjer, ćelijska smrt i smežuravanje mogu biti povezani sa gubicima prinosa do 30% kod sorte Shiraz. Kao rezultat toga, šećer se tokom zrenja koncentriše u grožđu i to bi moglo dovesti do visokog sadržaja alkohola u vinu. Drugo, ćelijska smrt može uticati na senzorne atribute bobica i vina zbog miješanja ćelijskih dijelova i promjena u biohemiji unutar bobica.

Continue reading “Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?”

Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo

Naslov orginala: Fifty shades of green – the need to redefine best practice viticulture. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 07.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinogradarstvo, ozeljavanje vinograda, zelena infrastruktura

Povećavanje biološke raznolikosti u vinogradima sve se više prepoznaje kao sredstvo za uklanjanje nekih tekućih izazova sa kojima se suočavaju uobičajnije pojave, poput epidemije štetočina i bolesti.

Strategije zasnovane na biološkoj raznolikosti obično se nazivaju „zelena infrastruktura“. Olaf Schelezki, Wendy McWilliam i Anna-Kate Goodall sa novozelandskog univerziteta Lincoln predlažu neka pitanja oko ovih strategija, posebno iz perspektive Novog Zelanda, uoči australijskog simpozija o temi „ozelenjavanje vinograda“ ove godine.

Novozelandski međunarodni položaj i popularnost je njegova čista i zelena slika. To podupire brendiranje i prodaju naših proizvoda, uključujući naša vina. Stoga je od suštinske važnosti da podržavamo i ojačamo ovaj imidž podržavajući naše trenutne uspjehe u pogledu usvajanja održivih praksi – kako bismo ih učinili što održivijima uz istovremeno povećanje profitabilnosti.

Brojne studije dokumentuju uticaj na okoliš i gubitak otpornosti povezan sa konvencionalnim dizajnom vinograda i upravljačkim praksama koje rezultiraju značajnim vanjskim unosom vode, đubriva, pesticida i / ili fosilnih goriva (Cerejeira et al. 2000, Komarek et al. 2010).

Strategija poljoprivrede za efikasnost / supstituciju popularno se primjenjuju za smanjenje ovih inputa i njihovih uticaja na međunarodnom nivou. Na primjer, jedna takva strategija je povećati efikasnost upotrebe pesticida (Spadaro i Gullino 2005), a druga zamjena sintetičkih organskim inputima (Villanueva-Ray et al. 2014).

Međutim, mnoga su istraživanja pokazala sumnjiva ili samo ograničena poboljšanja ovih strategija (Point i sar. 2012). Nadalje, neki se uticaji, poput niske podrške autohtonoj biološkoj raznolikosti, ne rješavaju. se 

Continue reading “Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo”

Šta je molekularna ampelografija

Naslov orginala: Qu’est-ce que l’ampélographie moléculaire? (What is molecular ampelography?). Izvor: https://www.vignevin.com/; Objavljeno: 06.05.2019. by Olivier Yobrégat. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, DNK, ampelografija

Savremene tehnike genotipizacija i analiza DNK revolucionirale su ampelografiju. Omogućuju razlikovanje velikih skupina unutar vrste Vitis vinifera i razlikovanje sorti bez čekanja na razvoj biljaka. Izraz ampelografija dolazi od grčkog “ampelos” što znači vinova loza i “pravopis” koji se odnosi na opis. Predložen prvi put 1661. godine od strane doktora Sachsa u knjizi Ampelographia, ovaj termin sada uključuje i opis i identifikaciju sorti grožđa, proučavanje njihove evolucije i odnosa koji postoje među njima i saznanja o njihovom ponašanju prema okolini (kulturne i enološke vještine). Dugo vremena se ampelografija temeljila samo na vizuelnom promatranju vinove loze, osobito na morfologiji lista, lastara i grozda. Među stotinu deskriptora kodiranih da opisuju različite organe loze, OIV je odabrao 14 primarnih deskriptora zbog svoje dobre diskriminirajuće moći između sorti. U novije vrijeme ampelografija je stekla nove alate kao što su hemotaksonomija (ispitivanja spojeva sekundarnog metabolizma) ili biohemijski markeri (isozymes). Prava revolucija nastala je ugradnjom u genetsku ampelografiju 1990-ih. Molekularno označavanje i sekvencioniranje DNK omogućili su pristup ne samo fenotipu, već i direktno genotipu, u ranoj fazi bez potrebe da se čeka potpuni razvoj biljke. DNK potreban za ovu vrstu analize može se izdvojiti iz nekoliko desetina miligrama biljnog materijala i iz bilo kojeg organa ili dijela biljke (list, bobica, lastar, korijen itd.)

Šta je DNK i kako je građena? Deoksiribonukleinska kiselina, odnosno DNK, molekul je koji se nalazi u svim živim ćelijama i sadrži sve informacije neophodne za razvoj i funkcionisanje organizma. Podržava i nasljednost jer se prenosi tokom reprodukcije, bilo da je integralna ili ne. Stoga nosi genetske informacije i sačinjava genom živih bića. DNK određuje sintezu proteina, putem RNA. Ova dvostruka spirala sastavljena je od nukleotidnih sekvenci sastavljenih od fosfatne skupine povezane sa šećerom, deoksiribozom, koja je sama povezana sa azotnom bazom. Postoje četiri različite azotne baze uključujući citozin (C) i timin (T) iz porodice pirimidina te adenin (A) i guanin (G) iz porodice purina. U biljnim ćelijama DNK je lokalizirana u jezgru i u hloroplastima. Hloroplasti su esencijalne organele koje pomažu u hvatanju svjetlosti koje uzrokuje fotosintezu.

Continue reading “Šta je molekularna ampelografija”

Dionis-nova sorta vinove loze

Naslov orginala: Dionis – mala revolucija i novi adut za dobro crveno eko vino. Izvor: https://www.agroklub.ba/; Objavljeno: 29.11.2018. by Đorđe Simović. Pripremio: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, nova sorta, ampelografija, vino

Nakon 16 godina ispitivanja, provjeravanja kvaliteta i umnožavanja repro materijala, nauka je dala odgovor. Stvorila je sortu pogodnu za organsku proizvodnju visoko kvalitetnih crvenih vina. Isčekivanju je najzad došao kraj. Nakon stručnog skupa “Inovacije u vinogradarstvu” održanog na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu stručna javnost bila je u prilici da između 20-tak vina probaju crveno vino od novostvorene sorte za crvena vina – Dionis. I mnogi će se zapitati šta je tu epohalno?

Dionis

Riječ je o sorti koja je u kolekcionom zasadu dokazala da je otporna na najvažnija gljivična oboljenja vinove loze. Čekalo se da se od nje napravi vino, pa ako oko bude zadovoljavajuće, imali bismo pravi malu revoluciju u sektoru proizvodnje crvenih vina koja mogu da se proizvedu prema eko principima. Kada je enolog Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Siniša Ostojić gostima sipao vino, svojih ruku djelo, “na prvu loptu” smo ustanovili da je uspjeh zagarantovan. Riječ je o izbalansiranom vinu, rubin crvene boje, voćnih aroma, umjerenog tijela, u kome je sve na svom mjestu. U nadolazećem godinama možemo očekivati samo bolja i bolja vina od ove sorte. Kao i kod svakog vina, potrebno je da prođe nekoliko berbi, da enolozi puste sebi na maštu i da se “poigraju” sa ovom sortom.

Continue reading “Dionis-nova sorta vinove loze”

Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina

Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost

Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.

Promjena u terroir-u, ukidanje vintage vina, bili bi neki činioci klimatskih promjena u vinogradarstvu

Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena. Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.

Continue reading “Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina”

Nove kalifornijske sorte vinove loze otporne na Pierce-ovu bolest

Naslov orginala: New California wine grape cultivars offer Pierce’s disease resistance. Izvor: https://www.goodfruit.com/; Objavljeno: 24.12.2019. by Kate Prengaman. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, nova sorta, otpornost na bolesti, kalifornija

Kalifornijski uzgajivači grožđa dobijaju novo oružje, pet novo priznatih sorti u borbi protiv Pierce-ove bolesti u narednim godinama, zahvaljujući Univerzitetu u Kaliforniji i programu oplemenjivanja i stvaranja novih sorti. Novo priznavanje označava prve sorte grožđa iz uzgojnog programa od 1980-ih, navodi se u saopštenju sa Univerziteta. Pierce-ova bolest je smrtonosna bakterijska bolest koju prenose skakavci, košta kalifornijske uzgajivače grožđa oko 100 miliona dolara godišnje.

Uzgajivač i genetičar Andy Walker dobio je nove sorte ukrštanjem, autohtone vinove loze Vitis arizonica porijeklom sa jugozapadnog dijela Amerike i sjevernog Meksika koja je nosila gen za otpornost na bolest, sa europskom vinovom lozom, Vitis vinifera. Potom je kroz nekoliko uzastopnih generacija ukrštanja sa Vitis vinifera uspio prenijeti gen otpornosti u grožđe koje slično tradicionalnim europskim stilovima vina, a genetski gledano, ima najmanje 90% Vitis vinifera.

Camminare Noir

„Ljudi koji su probali vino od ovih sorti izuzetno su zadovoljni“, rečeno je u saopštenju. „Impresionirani su jer su sorte otporne, ali i da su proizvodena vina dobrog kvaliteta.“ Priznate su tri crne sorte: Camminare Noir, Paseante Noir i Errante Noir, i dvije bijele: Ambulo Blanc i Caminante Blanc. Na raspolaganju će biti samo ograničena količina sadnog materijala 2020. godine, ali mnogo više očekuje se 2021. Više sadnog materijala iz uzgojnog programa očekuje se u narednim godinama.

Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

PiWi Sorte vinove loze

Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/ ; Prevod: Dragutin Mijatović

Sorte sa relativno dobrom i dobrom otpornošću na gljivične bolesti u njemačkom jeziku nazivaju se Pilzwiderstandsfähige Rebsorten ili samo PiWi Sorte. U engleskom jeziku zovu ih  Fungus resistant grape varieties. To su sorte koje se preporučuju za uzgoj i proizvodnju vina uz minimalno korišćenje sredstava za zaštitu.

BIJELE VINSKE SORTE

Soreli. Italijansaka sorta, interspecies hybrid (UD-34.113), dobijen ukrštanjem sorti: Friulano (Sauvignonasse) Kozma 20-3. Sorta u sebi nosi gene vrsta Vitis amurensisVitis berlandieriVitis rupestris i Vitis vinifera. Rano sazrijeva i podnosi mraz do -24oC.

Vino Leonardo da Vinci

Naslov orginala: ‘Leonardo da Vinci wine’ re-created in central Milan. Izvor: https://www.decanter.com/wine-news/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 22.11.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, nauka

Italijanska vinarija proizvela je prvo vino od grožđa iz vinograda u središnjem dijelu Milana koji ima istorijske veze sa Leonardo-om da Vinci, a boce vina se stavljaju na aukciju ove godine.

Unutar muzeja “Vigna di Leonardo” u središnjem dijelu grada Milano

Oko 330 boca „Leonardo da Vinci wine “ proizvedeno je iz berbe 2018. godine, izjavila je ove sedmice za Decanter.com  Giovannella Fugazza, suvlasnik vinarije Castello di Luzzano. Vinarija Castello di Luzzano proizvela je vina od specifičnog klona Malvazije di Candia Aromatica, sa čokota koji su posađeni 2015. godine na istom mjestu u Milanu, gdje se vjeruje da je Leonardo da Vinci nekada posjedovao vinograd sa čokotima iste sorte grožđa.

Vino, koje je provelo vrijeme u velikoj amfori od terakote prije punjenja u proljeće 2019. godine, proizvedeno je u partnerstvu sa tvrtkom La Vigna di Leonardo, organizacijom koja sada vodi muzej na mjestu vinograda. Neke boce iz berbe 2018. biće date na aukciju u decembru ove godine, iako precizni detalji prodaje nisu odmah bili dostupni. Vinarija Castello di Luzzano izabrana je za proizvođača vina jer je vijekovima poznavala sortu Malvasia di Candia, rekla je Fugazza,

Continue reading “Vino Leonardo da Vinci”

Aromella

Naslov orginala: New grapes on the block: Varieties to watch. Izvor: https://www.decanter.com/; https://journals.ashs.org/; Objavljeno: 04.07.2018. by Maggie Rosen. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Nove sorte grožđa stvaraju se u cijelom svijetu, ali sa hiljadama koje već postoje, zašto nam treba više? Maggie Rosen istražuje zašto stvaramo bolje sorte vinove loze … Aromella, Mystique, Divico i Floréal možda zvuče kao daleke galaksije ili likovi iz Game of Thrones, ali u stvari su među najnovijim vinskim sortama grožđa dostupnim vinarima. Trenutno, u poljoprivrednim istraživačkim stanicama i eksperimentalnim vinogradima širom svijeta, stotine sorti grožđa nalaze se negdje na složenom putu od svijetle ideje do boce.

Aromella’ je otporna bijela sorta grožđa, vino je visokog potencijala, aromatičnih / muskatnih karakteristika. Čokoti su bujni i više su na zimu otporni nego većina francusko-američkih hibridnih sorti. „Aromella“ je otpornija na bolesti nego mnogi kultivari Vitis vinifera. „Cayuga White“, ranije priznata sorta, korištena je kao referentni kultivar za sva vinogradarska i enološka upoređenja.

Aromella

Porijeklo. Sorta ‘Aromella’ stvorena je u Državnoj stanici za poljoprivredne eksperimente u Njujorku, Univerzitet Cornell, Ženeva, NY (New York State Agricultural Experiment Station, Cornell University, Geneva, NY), a nastala je ukrštanjem sorti ‘Traminette‘ x Ravat 34. Prvo vino od sorte „Aromella“ proizvedeno je 1983. godine, a 1990. razmnožena je za daljnja ispitivanja. Bere se krajem septembra. Sadržaj šećera u grožđu je u prosjeku oko 19,8 Brix-a i kiselina 10,9 g/l.

Top 10 softvera za upravljanje vinogradom

Naslov orginala: Top 10 Vineyard Management Software. Izvor: https://futurewineexpo.com/; Objavljeno: 27.09.2019. by Future Wine Expo. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, softer, budućnost, nauka

Upravljanje vinogradom bez pomoći elektronskog uređaja ili računarskog softvera neće biti samo teško, već ide korak nazad u stari svijet. Prošli su dani arhaičnih alata i tehnika koji se koriste za upravljanje vinogradom ili grožđem u vinogradu. Sa stalnom tehnološkom evolucijom upravljanje vinogradom je postalo lakše nego ikad. Sada je pravo pitanje – koji softvere za upravljanje vinogradom biste obavezno trebali potražiti? Ne brinite se previše, da bismo odgovorili na vaše pitanje pronašli smo 10 najboljih softvera za upravljanje vinogradom koji su dostupni na tržištu i koji će stvoriti čuda u vašem vinogradu.

Poboljšajte upravljanje vinogradom koristeći jedan od 10 najboljih softvera za rukovođenje

1) VineInfo. VineInfo je internetska usluga u stvarnom vremenu koja korisnicima omogućava efikasno upravljanje i praćenje svih potrebnih informacija o vinu, u rasponu od rezidbe do proizvodnje grožđa. Alat omogućava korisnicima da korisno upravljaju svojim vinogradom i pomaže im u boljem odlučivanju. VineInfo se može koristiti bez instaliranja bilo koje namjenske aplikacije na računaru ili bez kupovine namjenskog hardvera. VineInfo se lako može koristiti samo aktivnom internetskom vezom. Ova usluga je već stvorila snažnu korisničku bazu unutar vinograda prisutnih u dolini Nape i Sonoma (Kalifornija).

2) Vintrace. Na broju 2 na našoj listi 10 najboljih softvera za upravljanje vinogradom, imamo Vintrace. Vintrace je poslovni softver za vinare i vinarije. Softver se može lako prilagoditi za vašu vinariju sa samo nekoliko jednostavnih pritisaka na tipke. Od raspodjele posla i praćenja novih dodataka do korištenja i analize buradi, ovaj će softver olakšati život svakog vinara. Vintrace omogućava korisnicima da planiraju i rasporede prijem grožđa i upravljaju operacijama muljanja grožđa, a pritom održavaju vinariju da radi optimalnom brzinom tokom sezone berbe.

Continue reading “Top 10 softvera za upravljanje vinogradom”

Divico – nova sorta grožđa

Naslov orginala: Divico. Izvor: https://www.agroscope.admin.ch/; https://swisswine.ch/en/; Prevod: Dragutin Mijatović

Divico je švajcarska sorta grožđa izuzetnih karakteristika kada se radi o otpornosti sorte na gljivična oboljenja. Pored svojih osobina koje je pokazala u vinogradima Švajcarska, oduševila je vinogradare u Engleskoj. Sorta zahvalna za organsku proizvodnju grožđa.

Sinonimi:  U Švajcarskoj: nema.

Porijeklo: Sorta dobijena u istraživačkoj stanici Agroscope u Pully 1997, ukrštanjem između sorti Gamaret i Bronner. Sorta sa genima otpornosti na bolesti naslijeđenih od ameriških i azijskih vrsta Vitis stvarana je kroz izuzetno dug put.

Šema stvaranje sorte Divico