Tanini u vinu

Tanini u vinu? – Evo sve šta treba da znate. Naslov orginala: Tannins in Wine? – Here's Everything You Need to Know. Izvor: https://finewinemaster.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Ljudi koji su novi u svijetu vina možda nisu upoznati sa taninima. Tanini su ono što vino čini jedinstvenim i posebnim. Ključni je sastojak vina zbog kojeg vino ima okus koji ima. Stoga je učenje o njima od ključne važnosti. To će vam poznavanje pomoći da bolje cijenite i razumijete vino.

Šta su tanini? Tanini se prirodno javljaju u sjemenu, biljkama, drvetu, pokožici voćnih plodova, lišću i kori. Tehnički termin za tanine su polifenoli. Polifenoli su tip makromolekula koje su kombinacija i kiseonika i vodonika. Tanini su makronutrijenti koji dodaju okus i osjećanje vina u ustima (mouthfeel)= fizički osjećaji u ustima koje proizvodi određena hrana i piće. Tanini vina potiču iz peteljkovine, sjemenki, pokožice grožđa i hrastove buradi. Kada se peteljkovina, sjemenke i pokožica potope u sok grožđa (šira), oslobađaju se tanini. Što više vremena provode u soku, to se više tanina oslobađa. Tanini se javlja uglavnom u crvenim vinima, a rjeđe u bijelim vinima. Tanini vinu tipično dodaju astringenciju (oporost), gorčinu i složenost. Ostavlja tragove stezanja usta, osjećaj suvog na jeziku.

Continue reading “Tanini u vinu”

Ljudski nos može otkriti 1 bilion mirisa

Naslov orginala: Human nose can detect 1 trillion odours. Izvor: https://www.nature.com/; Objavljeno: 20.03.2014. by Jessica Morrison. Prevod: Dragutin Mijatović

Šta nos zna može biti bezgranično, navode istraživači.

<Richard Green/Commercial/Alamy

Ljudski nos ima otprilike 400 vrsta receptora za miris koji mogu otkriti najmanje 1 bilion različitih mirisa. Ljudski nos može razlikovati najmanje 1 bilion različitih mirisa, veličine rezolucije iznad prethodne procjene od samo 10.000 mirisa, izvijestili su danas istraživači za Science. Naučnici koji proučavaju miris već neko vrijeme sumnjaju u veći broj, ali malo je studija pokušalo istražiti granice senzornih sposobnosti ljudskog nosa. “Upravo se neko sjetio da to uradi”, kaže koautor studije Andreas Keller, olfaktorni istraživač sa Univerziteta Rockefeller u Njujorku.

Continue reading “Ljudski nos može otkriti 1 bilion mirisa”

Aroma vina

Primarne nasuprot tercijarnih aroma vina: u čemu je razlika? Naslov orginala: Primary vs tertiary wine aromas: what's the difference? Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 04.06.2020. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Miris, aroma i bouquet vina, su izrazi koji često ne razumijemo. Kako mirisi tartufa, kože i malina mogu udobno živjeti u vašoj vinskoj čaši? Evo kratkog objašnjenja ključnih razlika između primarne, sekundarne i tercijarne arome vina. 

Vinski mirisi na prvi pogled: Primarne arome, poput voćnih i cvjetnih mirisa, potiču od same sorte grožđa. Sekundarne arome uglavnom potiču iz procesa proizvodnje vina. Tercijarne arome razvijaju se starenjem vina. Vinske arome dolaze u svim oblicima i veličinama – neke više lične prirode, a druge prihvaćene kao široko konvencionalni opisi određenog stila. Studija sa Univerziteta Rockefeller iz 2014. procijenila je da ljudi mogu otkriti više od bilion mirisa.

Bez obzira da ili ne, možemo reći da su mnogi mirisi drugačija stvar, ali to je samo jedno istraživanje mnogih koje naglašava važnost upotrebe nosa prilikom degustacije vina. Nauka o razvoju vinskih aroma i njihovom odnosu kontinuirano je proučavanje. Ali, profesionalni dugustatori vina uobičajeno dijele ključne arome u tri velike kategorije.

Continue reading “Aroma vina”

Terroir predviđa stres i to možete okusiti!

Naslov orginala: Terroir provides stress, and that you can taste! Izvor: https://winescience.org/; Objavljeno 21.07.2019. by Wine Experience. Prevod: Dragutin Mijatović

Terroir vina, ko za to nije čuo? Vinski stručnjaci često bacaju svoje svjetlo na terroir u gotovo pjesničkom stilu. Ali šta okusiti, i može li se to doista pratiti do vinove loze u polju, ne sa lijeve, nego sa desne strane puta? Terroir je kolektivni izraz za sve što utiče na grožđe u vinogradu. Terroir je dakle izveden iz tla, lokacije i vegetacije vinograda, (mikro) klime, ali i radnji vinogradara u vinogradu (1). Izraz terroir podrazumijeva da vino ima jedinstvene karakteristike koje se ne mogu umnožavati na drugom mjestu, uprkos korištenju istih sorti grožđa i metoda vinifikacije. Je li istina da smjer redova u vinogradu, defolijacija, prorjeđivanje grozdova, hladni povjetarac ili krečnjačka ili glinasta zemlja daju toliko različitih mirisa vina?

<Terroir se sastoji od faktora klime, lokacije, tla i upravljanja vinogradom

Uticaj terroir-a na vinovu lozu. Svaki vanjski uticaj na vinovu lozu, biotski (napad ptica, parazita, bakterija, gljivica, korova itd.) i abiotski (razlike u temperaturi, suša, sunčeva svjetlost, sastav tla itd.) uzrokuje stres. Da bi zaštitila svoj integritet, vinova loza će se prilagoditi tim stresorima. Prilagođavanje vinove loze kao rezultat svih tih uticaja (terroir-a) mogu se već odvijati na nivou DNK. Spisak naučnih radova na kraju PDF fila.

Lansirana papirna boca za vino: šta je to?

Naslov orginala: Paper wine bottle launched: What is it like? Izvor:https://www.decanter.com/; Objavljeno: 30.06.2020. by Ellie Douglas. Prevod: Dragutin Mijatović

Bocu za vino napravljenu od recikliranog kartona lansirala je kompanija Frugalpac u Velikoj Britaniji, a dobili smo i uzorak da je isprobamo.

Papirna boca za vino, poznata kao “Frugal boca”, predstavljena je kao lakša i ekološki prihvatljivija alternativa staklu. Sa 83 grama, Frugalpac je rekao da je njegova boca i do pet puta lakša od obične staklene boce za vino i da su glavni supermarketi u Velikoj Britaniji ‘aktivno razmatrali’ ideju o prihvatanju boce. Dodao je da je ukupno smanjenje emisije ugljen dioksida (carbon footprint) i do šest puta manje od staklenih boca, na osnovu analize Intertek grupe. Debi boca najnoviji je u nizu inicijativa namijenjenih smanjivanju uticaja vinarske industrije na okolinu, od recikliranih plastičnih boca do čaša lakše težine i isporuke više vina u neflaširanom stanju.

Continue reading “Lansirana papirna boca za vino: šta je to?”

Semillon Gris-južnoafričko staro čudo

Naslov orginala: Semillon Gris-South Africa's old-vine oddity. Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 20.06.2020. by Malu Lambert. Prevod: Dragutin Mijatović

Ova crvena mutacija bijele sorte Semillon Blanc izgleda jedinstvena na vrućem podneblju rta Cape (Južna Afrika) i drevnim vinogradima, prvi put identifikovana još 1800-ih …Čokot sorte Semillon Gris u vinogradu Swerwer


U vinogradima zasađenim sortom Semillon u Južnoj Africi nešto se čudno događa. Zeleni grozdovi iz godine u godinu pocrvene, a slijedeće opet pozelene. Okačeni poput božićnih tričarija na lastarima čokota, grozdovi koji mijenjaju boju trajna su misterija. Vinogradarka i zaštitnica starih čokota Roza Kruger kaže da je izgubila razum kada je prvi put primijetila ovaj fenomen poznat kao crveni Semillon ili Semillon Gris. “Počela sam markirati mutirane (crvene) loze dok sam uzimala reznice za sadni materijal”, objasnila je kad sam je pitala o sorti. “Sledeće godine će grozdovi ponovo biti zeleni. Mislila sam da griješim, ali nakon par godina shvatila sam da Semillon Gris zapravo može mutirati natrag u Blanc. Uopšteno, vinogradi pod sortom Semillon Gris su prilično stabilni nakon što su mutirali.”

Continue reading “Semillon Gris-južnoafričko staro čudo”

Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni

Naslov orginala: Winkler's climate regions. Izvor: http://www.winewisdom.com/, Objavljeno: 23.03.2010. Prevod: Dragutin Mijatović

(Growing degree days-GDD) će revolucionisati kalifornijsko vinogradarstvo i katapultirati regiju u međunarodno priznanje. Amerine i Winkler (1944.) definisali su pet uzgojnih regija Kalifornije koristeći temperaturni indeks (sumu aktivnih temperaturna, sumu toplotnih stepeni, GDD-Growing degree days). Posmatrajući i analizirajući sezonu rasta kroz sedam mjeseci (april-oktobar), oni su izračunali sume toplotnih stepeni za mjesece koji su imali prosječnu dnevnu temperaturu ‘iznad 10°C (temperatura na kojoj počinje rast vinove loze). Srednja mjesečna temperatura mjeseca umanjena za 10oC i pomnožena sa brojem dana u mjesecu, dala je sumu toplotnih stepeni za dotični mjesec (GDD). Tako se uradi za svih 7 mjeseci i zbir daje ukupnu sumu aktivnih temperatura (ukupnu sumu toplotnih stepeni, GDD) za region za 7 mjeseci vegetacije.
Continue reading “Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni”

Ultravioletno grožđe za ubijanje gljivica

Naslov orginala: Des raisins aux ultraviolets pour tuer un champignon. Izvor: https://www.lapresse.ca/, Objavljeno: 09.06.2020. by Mathieu Perreault. Prevod: Dragutin Mijatović

Američki istraživači razvili su poljoprivredne robote koji uništavaju gljivice koje napadaju grožđe. Ti roboti noću prolaze između redova u kojima “prskaju” vinovu lozu ultraljubičastim svjetlom (ultravioletni zraci).

Photo Fournie Par L'université Cornell Grožđe napadnuto plijesni. 
“Isprobali smo tehnologiju na vinovoj lozi, sorta Chardonnay i uspjeli smo ukloniti pepelnicu u dvije godine, uz tretmane svake sedmice”, rekao je David Gadoury sa Univerziteta Cornell, koji je glavni autor studije objavljene u časopisu Plant Health Progress. Na konceptu radi već deset godina, uključujući i uzgajivače jagoda sa Floride, a to čini uz pomoć norveške kompanije za poljoprivrednu robotiku Saga Robotics. Sljedeći korak je robot koji daje različite “količine” UV zračenja, zavisno od jačine napada bolesti. “U prosjeku, vinogradar mora koristiti fungicide za pepelenicu 10 do 15 puta godišnje”, napominje njegov kolega i koautor Lance Cadle-DavidsonPepelnica je gljiva koja se vrlo brzo prilagođava novim fungicidima, ali ima Ahilovu petu: sama se štiti od oštećenja uzrokovanih UV zracima zahvaljujući biohemijskom mehanizmu za oporavak koji je stimulisan plavom svjetlošću prisutnoj u sunčevim zracima. Noću ne postoji plava svjetlost, tako gljiva ostaje bez odbrane. “Njen mehanizam za oporavak ne radi zbog nedostatka plave svjetlosti”, objašnjava Gadoury. UV ne oštećuje biljku.

BBCH Code

Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Pripremio: Dragutin Mijatović

BBCH, Skraćenica za “Federal Biological Institute, Federal Office of Variety Office and Chemical Industry”. BBCH kod ili skala BBCH pruža informacije o morfološkoj fazi razvoja u ciklusu rasta biljke i služi u naučnoj komunikaciji o pitanjima razvoja biljaka i optimalnoj ili preporučenoj upotrebi đubriva i mjera zaštite u uzgoju biljaka.

Svaka od deset glavnih BBCH faza podijeljena je u deset pod-faza. 1977. dr. KW Eichhorn i dr. H. Lorenz razvili su sistem koji je opisao razvoj loze od hibernacije (mirovanja) do opadanja lišća u 47 stadijuma. Zatim je ovaj sistem prebačen na BBCH kod 1994. godine. Izmijenjen je samo brojčani kod, nivoi su zadržani. Deset glavnih faza BBCH su:

Španski naučnici poboljšavaju starenje crvenog vina ultrazvukom

Original text: Spanish scientists improve the aging of red wine with ultrasound. Izvor: https://www.ticbeat.com/; Objavljeno: 16.01.2020. by Andrea Nunez. Prevod: Dragutin Mijatović

Dobre vijesti za ljubitelje vina: Španski naučnici koristili su ultrazvuk da bi skratili vrijeme proizvodnje vina, ubrzavši proces. Ultrazvuk je u stanju da uzrokuje dezintergraciju ćelija u crvenim vinima starenjem na talogu – poboljšavajući njihova organoleptička svojstva i njihovu fizičko-hemijsku stabilnost – skraćujući njihov proizvodni proces. To je dostignuće stručnjaka sa Higher Technical School of Agronomic, Food and Biosystems Engineering (ETSIAAB) of the Polytechnic University of Madrid (UPM). Starenje na talogu kvasaca – čvrstim i ostavljenom u bačvi ili tanku nakon fermentacije – tradicionalna je metoda koja se koristi u pjenušavim i bijelim vinima. Tokom starenja se odvija ćelijska autoliza koja prenosi spojeve u vino i poboljšava njihov kvalitet i svojstva.

Continue reading “Španski naučnici poboljšavaju starenje crvenog vina ultrazvukom”