Statistical Report on World Vitiviniculture

Izvor: http://www.oiv.int/public/medias/6782/oiv-2019-statistical-report-on-world-vitiviniculture.pdf

OIV – 2019 World Vitiviniculture Situation, OIV Statistical Report on World Vitivinculture.

Podaci Međunardnog ureda za vinovu lozu i vino (OIV) o stanje vinogradarstva i vinarstva u Svijetu za 2018. godini dato je u PDF prilogu. Preglednost podataka nam omogućava da na vrlo lak način saznamo gdje su najveće površine pod vinogradima, gdje se proizvodi najviše grožđa, ko proizvodi najviše vina, ko pije najviše vina itd.

Autohtone sorte grožđa

Naslov orginala: À la découverte des cépages autochtones du monde;  Izvor: https://avis-vin.lefigaro.fr/;  Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/ and  https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 14.06.2019. par Vinexpo;  Prevod: Dragutin Mijatović

Chardonnay, Pinot noir, Merlot ili Cabernet Sauvignon, ovo su sorte grožđa koje zvuče vrlo poznato. Riesling, Semillon, Syrah, Grenache takođe odjekuju najsofisticiranijim tonom. Ali šta je sa sortama Sangiovese, Malvasia Istriana ili Cornalien? Mnogo teže! One su poznato kao autohtone sorte grožđa. Vinexpo ih definiše i objašnjava njihove uloge.

 Šta je autohtona sorta grožđa? Obična osoba je rodom iz zemlje u kojoj živi. Ista priča važi i za sortu grožđa! Autohtona sorta ili endemska je sorta porijeklom iz datog terroir-a. Konkretno: Pinot Noir je autohtona sorta grožđa iz regiona Bourgogne, Grenache Noir iz regiona Roussillon, ​​Chenin iz regiona Val de Loire ili Vermentino sa Korzike. To su tipične sorte vinove loze. One su prilagođene zemljištu i klimi koja im omogućava da izraze svu svoju tipičnost.

Svijet je prirodna kolijevka bogatog biodiverziteta vina. Istorijska i komercijalna razmjena između različitih dijelova svijeta, kao i važna raznolikost zemljišta, vjekovima su uzrokovali uspon i evoluciju vrlo velikog broja sorti grožđa. U svijetu postoji oko 10.000 autohtonih sorti grožđa. Interesantno je da se samo 1.368 takozvanih “internacionalnih” sorti grožđa koristi za proizvodnju vina komercijalno! Postoji standardizacija sorti grožđa. Zašto se lišavamo takvog bogatstva? Na slici sorta Nielluccio.

Oštar pad raznolikosti sorti grožđa. Danas samo deset sorti grožđa od ukupno 80 koristi više od 70% površina pod lozom u Francuskoj. Prema OIV-u , “trećina francuskih vinograda koristi samo tri sorte: Merlot, region Bordeaux terroir i prva je sorta grožđa koja zasađena u Francuskoj (13,9% površina), Ugni Blanc (10,2%), i Grenache noir, simbol francuskog Mediterana (10%) “. Pouzdana priča: 50 sorti grožđa čine osnovu od 99% vina iz cijelog svijeta! Među njima su sorte Merlot, Cabernet Sauvignon i Chardonnay, od kojih svaka pokriva više od 200.000 ha vinograda širom svijeta.

Klimatske promjene

Naslov orginala: Climate change: Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu, tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost; mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina, vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor's Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.

Koja vina pijemo 2050

Naslov orginala: Quel vin et qui pour le déguster en 2050?;  Izvor: http://www.terredevins.com/;  Objavljeno: 14.05.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Simpozij koji se održava u Vinexpo predstavlja izazove globalnog zagrijavanja u odnosu na vino. Otkrivamo nacrt (pregled) ekskluzivne studije projektovane za … 2050. Projekcija u vremenu, sa globalnim zagrijavanjem je zapanjujuća kutija sa fantazijom koja daje slobodu najšokantijim scenarijima. Hoće li Porto biti proizveden u regionu Bordeauxu? Šampanjac u regionu Sussex? Vinexpo organizuje simpozijum o uticaju klimatskih promjena na vinovu lozu kako bi se vratio razlog i naučna relevantnost. Ekskluzivnu studiju o predviđanju potrošnje vina za 2050. uradila je Patrice Geoffron, direktorica klimatskog energetskog tima u Parizu i to će biti predstavljeno za javnost. Novine “Sud Ouest” su bile u mogućnosti da pogledaju studiju.

Zapažanje: “Vinogradarstvo je tokom stotina godina obilato demonstriralo svoju otpornost sa mogućnošću za adaptaciju bez premca među poljoprivrednim aktivnostima.” Ovi podaci se upoređuju na 7,4 miliona hektara pod vinovom lozom koja se uzgaja širom svijeta u oko 70 zemalja. S obzirom na klimatske promjene u svijetu, vinogradarstvo doslovno, ne bi smjelo biti uhvaćeno nesvjesno slomljeno sa adaptacijama od početka 80-ih, jer je “posvetilo mnogo napora evoluciji svojih praksi, da se prilagodi novim ograničenjima ili da se smanji uticaj proizvodnje na životnu sredinu “. “Pitanje nije samo kako izabrati vinske tehnike i sorte grožđa, već pitanje koje će se vino naći na stolu tokom 21. vijeka, a ono je dosta nestabilno, čak i haotično”.

Continue reading “Koja vina pijemo 2050”

Globalna proizvodnja vina

Globalni oporavak u proizvodnji vina 2018, nakon  60-godišnjeg minimuma u 2017:  Naslov orginala: Global Wine Output Recovered In 2018 From 60-Year Low;  Izvor: https://www.esmmagazine.com/;  Objavljeno: 12.04.2019. by OIV

Nakon što je proizvodnja  vina u 2017. godini dotakla 60-godišnji minimum, zbog ekstremnih vremenskih neprilika u Evropi, uključujući suše i oluje, svetska proizvodnja vina je porasla za 17% u prošloj godini na 292,3 miliona hektolitara, saopštio je OIV, a prenosi Rojters.

Vodeći proizvođači. Porast je rezultat naglog porasta proizvodnje u Italiji, Francuskoj i Španiji – tri najveća svjetska proizvođača – koji su zabilježili skoro 13% više od svojih poslednjih petogodišnjih prosjeka. Brojke su potvrdile početni trend koji je OIV u Parizu projektovao u oktobru prošle godine. Proizvodnja vina, isključujući sok i novo vino, takođe je skočila na južnoj hemisferi prošle godine, sa porastom od 22,8% u Argentini na 14,5 miliona hl i 35,9% u Čileu na 12,9 miliona hl. OIV je procijenio da je svjetska potrošnja bila stabilna i stoji u 2018. godini na 246 miliona hl, u poređenju sa 246,7 miliona hl u 2017. godini. Hektolitar iznosi 100 litara ili ekvivalent od 133 standardnih boca vina.

Pad u proizvodnji. Blagi pad mogao bi se povezati sa padom proizvodnje prethodne godine, dodajući da su procjene potrošnje uslovljene zbog ograničenih podataka. Kontinentalna Kina zabilježila je najveći pad potrošnje među 20 najvećih svjetskih potrošača vina, sa padom od 6,6% na 18 miliona hl, prema OIV-u, bez detaljnog objašnjenja razloga za pad. U Britaniji se potrošnja smanjila za 3,1% na 12,3 miliona hl. Francuski izvoznici procjenjuju da je izvoz vina i alkohola u Kinu pao na 14,4% u 2018. nakon rasta od 24,5% godinu dana ranije. Za razliku od toga, ruska je potražnja vina prošle godine skočila za 6,9% na 11,9 miliona hl.

Globalna trgovina vinom. Globalna trgovina vinom porasla je zapreminski na108 miliona hl, zahvaljujući porastu količina izvezenih vina sa južne hemisfere, nadoknađujući tako manje količine istorijski vodećih europskih proizvođača, rekli su iz OIV. Sa druge strane, gotovo svi europski izvoznici imali su bolji izvoz u vrijednosti 2018. godine, za razliku od svojih kolega na južnoj hemisferi i Sjedinjenim Državama. Ukupni globalni izvoz prošle je godine porastao 1,2% u vrijednosti od 31,3 milijarde EUR (35,25 milijardi USD), saopštio je OIV. Francuska je još uvijek bila glavni izvoznik kada je u pitanju vrijednost izvoza vina, s tim da je u 2018. godini isporučeno vina u vrijednosti od 9,3 milijardi eura, što je za 2,8% više u odnosu na prethodnu godinu 2017.

Novi akteri u sektoru vina

Naslov orginala: A meeting with the future actors of the wine sector;  Izvor: http://www.oiv.int/en/oiv-life/;  Objavljeno: 22.02. 2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: oiv, klima, digitalizacija

Dolazeći iz različitih zemalja širom svijeta, grupa studenata Hochschule Geisenheim University posjetila je OIV kako bi istražila različite aspekte globalne vinogradarsko-vinarske oblasti i njenog međunarodnog upravljanja. OIV je ugostio 21 studenta sa Hochschule Geisenheim University. Sastanak za obogaćivanje znanja, gdje su se studentska pitanja fokusirala na to kako OIV djeluje i koji su ciljevi novog generalnog direktora za njegov petogodišnji mandat. U tom smislu, Pau Roca je ukratko predstavio o čemu će biti riječ u budućem strateškom planu OIV-a za period 2020-2024, navodeći tri glavna pravca: održivost, digitalizacija i poboljšanje usluga koje je OIV predložio svojim državama članicama. Zapravo, digitalizacija je u središtu pažnje novog generalnog direktora koji nastoji predvidjeti promjene i posljedice tehnologija kao što je blok sistem u sektoru vina.

Promocija umjerene potrošnje vina i njene autentičnosti kao proizvoda bio je drugi aspekt koje je naglasio Pau Roca. “U ekosistemu mora biti očuvan biodiverzitet. Isto važi i za mnoštvo malih vinarija u sektoru. Promocija ove raznolikosti ne dolazi samo od marketinga ili brendiranja. Moramo se usredotočiti na kulturni put razumijevanja potrošnje vina” .

Klimatske promjene – glavna briga. U današnje vrijeme, klimatske promjene su glavna briga i očigledno je bila tema na sastanku. Pau Roca je podsjetio da je sadnja loze i podizanje vinograda usmjereno na ljude: „sorte je stvorio čovjek“. Stoga, „sektor vina je veoma osjetljiv na klimatske promjene i nikada nije negirao ovaj problem“. U vezi sa ovom temom, generalni direktor će učestvovati na ceremoniji otvaranja “Climate Change Leadership – Solutions for the Wine Industry” (https://climatechange-porto.com/) skup će se održati u Portugalu, 6. marta 2019. godine, gdje će se produbiti ovo pitanje. Ovaj događaj, pod visokim pokroviteljstvom OIV-a, održaće forum na kojem ljudi iz industrije vina mogu raspravljati i dijeliti lična iskustva i praktična kratkoročna i dugoročna rješenja za ublažavanje posljedica promjene klime.