Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu

Naslov orginala: Wine consumers are caring about wine category over knowledge. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 22.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kvalitet, znanje, potrošači

Uprkos smanjenju nivoa znanja o vinu, svjetski potrošači vina brinu više o kategorijama vina, navodi se u izvještaju Globalnog trenda o vinu, Wine Intelligence 2020. Globalni trendovi o vinu 2020, objavljeni ove sedmice, otkrivaju kako potrošači na glavnim svjetskim tržištima potrošnje vina postaju sve više uključeni u poznavanje vina. Suprotno tome, znanje potrošača o vinu smanjeno je, najvjerojatnije zbog smanjene potrebe za zadržavanjem činjenica i povećanog pristupa neposrednim informacijama iz ruke putem pametnih telefona. Među ključnim tržištima, Australija i Japan zabilježili su najveći rast uključenosti u kategorije vina u posljednjih pet godina.

U Japanu je procenat potrošača vina koji su visoko uključeni u poznavanje kategorija vina porastao sa 36% u 2015. na 41% u 2019. godini, s tim da je visoko involvirana populacija vina u Australiji porastala sa 30% na 36% svih odraslih ljubitelja pića na mjesečnom nivou. U međuvremenu, potrošači u Kini i SAD-u su doživjeli nagli pad u znanju o vinu između 2015. i 2019. godine. Za kineske potrošače opao je indeks znanja o vinu za 6 bodova sa 34,7 na 28,6, a američki potrošači zabilježili su sličan pad indeksa znanja sa 34,2 na 28,8. Indeks znanja o vinu-vinska inteligencija izračunava se na osnovu znanja potrošača o zemljama proizvođačima vina, vinogradarskim rejonima i vinskim brendovima i predstavlja se na skali  0-100, gde veći rezultat predstavlja više znanja o vinu.

Continue reading “Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu”

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.

Australijski Saperavi

Naslov orginala: Australian first for world’s oldest grape. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 09.12.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, saperavi, australija

Australijski proizvođači rijetkog gruzijskog grožđa sorte Saperavi ujedinili su se u jednu od prvih nacionalnih – specifičnih vinskih grupa za sorte (Australian Saperavi Association-ASA) „Australijsko Saperavi Udruženje.“

Saperavi svoje porijeklo vodi od prije više od 8.000 godina i gaji se u kolijevci vinarstva u Gruziji, ali uprkos dugovječnosti i jedinstvenom kvalitetu, sorta ostaje relativno nepoznato u Australiji. ASA želi to promijeniti. Prvoga vikenda u novembru održan je najveći forum australijskih proizvođača grožđa sorte Saperavi.

Continue reading “Australijski Saperavi”

Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

Baza podataka italijanskih regiona i sorti

Naslov orginala: Il Database dei Vitigni d'Italia su Quattrocalici. Izvor: https://www.quattrocalici.it/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: italija, regioni, sorte

Ovo je Vodič sa svim italijanskim sortama koje se pojavljuju sa oznakama DOP i IGP italijanskih vina. Na sajtu je inače više od 350 šema koje prikazuju, uz morfološke podatke o sortama, u dotičnim regionima i kratku istoriju sorti, sa organoleptičkim karakteristikama dobijenih vina i oznakama porijekla, sa linkom na šemu i podacima koji se odnose na nacionalnu registraciju sorte. Preko prozora pretraživanja možete pregledati regionalne tabele sorti i pretraživati po abecednom redu sve registrovane sorte i još mnogo toga.

Šema: Pregled italijanskih vinskih regiona i glavnih gajenih sorti

Champagne

Naslov orginala: How to Choose Champagne. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, šampanjac (champagne), proizvodnja

Kako odabrati šampanjac? Bit ću iskrena, nije lako. Na prvom mjestu, šampanjac nije jeftin, tako da nije stvar za šalu. Uz to, način proizvodnje šampanjca, regionalne razlike i označavanje etiketa žargonom vinara mogu za većinu nas biti zastrašujuće. Od hiljade pjenušavih vina koja se proizvode svake godine, u biti postoje 4 stila koja treba znati. Ovaj članak pomaže u prepoznavanju važnih stvari na koje morate obratiti pažnju na etiketi (ili dok istražujete) kako biste odabrali odgovarajući šampanjac.

Bez obzira da li volite kremasti, tostirani stil „shampy“ ili vam se sviđa suv i mršav, uvijek možete pronaći ono što tražite! Hajde da prvo eliminišemo jednu stvar: nije svako pjenušavo vino šampanjac. Šampanjac se isključivo odnosi na pjenušavo vino proizvedeno u regiji Šampanja (Champagne), u Francuskoj.

Kako se proizvodi pjenušavo vino šampanjac. Postoji 6 glavnih metoda pomoću kojih se proizvode pjenušava vina od kojih svaka ima različiti nivo karbonizacije i, na kraju, drugačijim stilom mjehurića! Traditional Method, Tank Method, Transfer Method, Ancestral Method, Continuous Method i Carbonation. Na dva vrijedi obratiti posebnu pažnju to su tradicionalna metoda koja se koristi za šampanjac (Traditional Method) i metoda tenka (Tank Method) koji se koristi za proizvodnju pjenušavog vina Prosecco. Ovdje je riječ o Traditional Method, koji jepoznat i pod nazivima: Méthode Champenoise, méthode traditionnelle, Methode Cap Classique, Metodo Classico, klassische flaschengärung.

Porto

Naslov orginala: What is Port Wine? Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 03.06.2015. by Madeline Puckette. Obrada slika: Dijana Pantić, Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, porto, proizvodnja, portugalija

Porto je slatko, crveno, jako vino iz Portugalije. Porto se najčešće uživa kao desertno vino jer je bogato i slatko. Postoji nekoliko stilova vina Porto, uključujući crveni, bijeli, rosé i odležali stil nazvan Tawny Porto. Dok je veći dio vina Porto koji vidimo u supermarketu prosječnog kvaliteta, postoje fina vina Porto koja su visoko cjenjena za ispijanje i koštaju nekoliko stotina dolara. Da vidimo i to fascinantno i istorijsko slatko vino. Pravo Porto vino može se proizvoditi samo u Portugaliji.

Kakv okus ima vino Porto? Porto je slatko vino sa okusima maline, kupine, karamele, cimeta i čokoladnog umaka. Postoji nekoliko različitih tipova vina Porto, ali dva primarna stila vina Porto uključuju crveni Porto sa više okusa bobica i čokolade (i nešto manje slasti), i žutosmeđi (towny) obojeni Porto sa više okusa karamele i oraha (i više slasti). Fina odležala Vintage Port ili Tawny Port od 30+ godina imaju još širi spektar suptilnih okusa, uključujući grafit, zeleni pepar, lješnik, badem, buter-smeđi šećer i biljni kreker. Preuzmite PDF fil za cio tekst!

Da li je ovo najjužniji vinograd na svijetu?

Naslov orginala: Is this the southernmost vineyard in the world? Izvor: https://southamericawineguide.com/; Objavljeno: 06.07.2019. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, uzgoj grožđa, proizvodnja vina, argentina

Vinogradi za proizvodnju grožđa (50 hektara) i uljni magnat Alejandro Bulgheroni nalazi se na obali Lago Musters (Sarmiento), duboko u argentinskoj Patagoniji, a već proizvodi vina pod oznakom Otronia Patagonia Extrema, na 45,33°S (južne geografske širine), da li je ovo najjužniji vinograd na svijetu? Jedini drugi komercijalni vinogradi koji se takmiče za titulu najjužnijeg su oni iz regiona Central Otago na Novom Zelandu, tačnije Black Ridge Vineyards u području Aleksandra koji su – donedavno – bili najjužnija vinarija i vinograd na 45,15°S. Treba napomenuti da postoje eksperimentalni vinogradi u području Los Antiguos u argentinskoj provinciji Santa Cruz, na 46,54°S; i preko granice u Čileu, na obali jezera General Carrera u čileanskom području Chico, takođe na 46,54°S, međutim, ovdje nema proizvodnje osim malih, eksperimentalnih serija vina (od kojih nijedno komercijalno nije objavljeno).

Novopodignuti vinograd Santa Kruz

U najjužnijem vinogradu na svijetu sa izrazito kontinentalnom klimom, gdje su ljetni dani dovoljno sunčani i topli i koji omogućavaju sazrijevanje grožđa, proizvode se vina od sorti Pinot Noir, Chardonnay, Gewürztraminer, Pinot Gris i Merlot. Međutim, česti mrazevi i jaki vjetrovi (do 100 km na sat!) znače da ovo nije nužno najlakše mjesto za uzgoj grožđa. Rasprskivači i mreže koriste se za zaštitu vinove loze od mraza i zaštitu od vjetra. Ovdje je izvorno bio voćnjak trešanja, ali 2011. godine – nakon savjetovanja sa stručnjakom za zemljište Pedro Parra i savjetnikom za vino Alberto Antonini – posađeni su prvi čokoti vinove loze 2011. Prva vina iz berbe 2017. sada dolaze na tržište pod njihovim brandovima Otronia 45 Rugientes i Otronia Block Series.

Otronia Block Series

Dobro je znati. Prema podacima (https://www.britannica.com) Santa Cruz je provincija (pokrajina) u južnoj Argentini. Leži unutar regije Patagonije i prostire se zapadno od Atlantskog okeana do kordiljera južnih dijelova planinskog lanca Ande na granici sa Čileom. Rijetko je naseljena. Río Gallegos, na krajnjem jugu, glavni je grad provincije. Santa Cruz je regija stalnih vjetrova i velikih oluja koje se nadvijaju preko suvih polja i njegove aridne, nepristupačne obale. Uprkos velikoj geografskoj širini, temperature se ublažavaju blizinom okeana. Zapadni dio pokrajine uključuje šumovita andska podnožja i mnoštvo prekrasnih ledenjačkih jezera, naročito je poznato jezero Argentino, gdje je turizam glavna ekonomska aktivnost.

Ramato vino?

Naslov orginala: What is ramato wine? Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/ ; Objavljeno: 18.10.2019. by Marisa Finetti: Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, ramoto, proizvodnja, vinska kultura

Ramato vino je za ljubitelje vina više od vina Pinot Grigio, ali nemojte misliti da je to samo još jedan rose ili jedno narandžasto vino.

Vino Pinot Grigio jedno je od najpopularnijih italijanskih vinskih stilova i, dok sorta dijeli isti genetski otisak sa plemenitom sortom, Pinot Gris iz regiona Alsace (Francuska), to različito spelovanje njegovog porijekla nosi jedinstvene stilove bijelog vina. Ali italijanski Pinot Grigio nije uvijek bio proizveden u suvoj varijanti, neobojan kakav ga znamo danas. Dobrodošli u svijet ramato vina, stila koji se još uvijek proizvodi u njegovom istorijskom srcu regije Friuli, a koja sve više privlače pažnju drugih vinara.

Friuli

Po čemu se vino ramato razlikuje od vina rose i narandžastog vina? Kada se grožđe sorte Pinot Grigio izmulja, pokožici je dozvoljeno da provode izvjesno vrijeme u soku, ta, taktilna tekstura i bakrena nijansa rezultiraju u izrazitom vinskom stilu zvanom ramato. Riječ znači “bakar” na talijanskom. Roze i narančasta vina mogu, takođe, pokazati boje koje se kreću od svijetlog rumenila do lososa i duboke amber boje, kao rezultat kontakta sa pokožicom. Ali boja samo po sebi ne može odrediti stil vina. Ono što razlikuje vino ramato od rose ili narandžastog vina je da je ramato proizvod istorijskog vinarskog stila regije Friuli (Italija), proizvedeno od grožđa sorte Pinot Grigio. Roze se proizvodi od velikog broja crnih sorti grožđa, a narandžasta vina se proizvode od bijelog grožđa širom svijeta.

Ledeno vino

Naslov orginala: Ice Wine, You’re So Fine (A Detailed Guide). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, ledeno vino (ice wine), proizvodnja vina

Dobrodošli u čudesni svijet ledenog vina, jednu od najslađih grešaka koje je priroda ikad napravila. Teško je znati kako bi neko ciljano napravio ovo vino. Pravo ledeno vino jedno je od najtežih, najatraktivnijih vina koje se proizvodi. Zamislite sebe vani na nižim temperaturama, u mraku, na klizavom brdu, usred smrznute zime, pokušavajući da berete grožđe.

Ledeno vino, tako si dobro. To je jedno od onih vina za koje se neki pretvaraju da ih mrze ili ljepše rečeno da ih ne vole. Na kraju krajeva, gotovo se udvostručila slatkoća Coca-Cole. Ipak, teško je zanemariti prekrasan dar koji stvara grožđe i hladna klima.

Vinograd na području Michigan. Slika: Andrew McFarlane

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Šta je VDP?

Naslov orginala: What is the VDP? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/;  Objavljeno: 16.09.2019. by Chris Wilson.  Slika: image: https://keyassets.timeincuk.net/; Prevod: Dragutin Mijatović.  Ključne riječi: vino, označavanje, Njemačka

Možda zvuči kao nekakva tajna organizacija, ali VDP je njemačka vinska grupa koja predstavlja mnoge od najboljih proizvođača u zemlji.

VDP logotip, stilizovani orao sa grozdom grožđa

Verband Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) je njemačka organizacija koja promoviše vrhunska vina i vinarije u zemlji. Pod jednim transparentom objedinjuje 197 najboljih njemačkih vinarija; nudeći garancije za kvalitet i prinos.

Osnovana 1910. od strane gradonačelnika Trira Alberta von Bruchhausena, tadašnji cilj VDP-a bio je okupiti proizvođače pod kišobranom ‘standarda kvaliteta’ kako bi im olakšavao bolju prodaju vina na aukcijskom tržištu. Danas okuplja najbolje njemačke vinarije iz svih 13 vinskih regija zemlje sa zajedničkim ciljem promocije najviših nivoa kvaliteta u njemačkoj vinskoj industriji. Članovi za kontrolu kvaliteta moraju se pridržavati strogih pravila, uključujući niske prinose, veće ponderisanje, selektivnu ručnu berbu i petogodišnju inspekciju. Članovi VDP-a imaju pravo koristiti logotip VDP-a, stilizovanog orla sa grozdom grožđa, na vratu i etiketama svojih boca. Takođe imaju pristup klasifikacijama za VDP „Erste Lage“ i „Grosse Lage“ za vrhunska suva vina koja ispunjavaju uslove kvaliteta. Ova vina podliježu panel degustacijama, moraju imati najveći prinos od 50 hl/ha, grožđe se mora ručno brati a vino proizvoditi od tradicionalnog grožđa na provjerenim lokalitetma.

Trenutno ima 197 članova, u odnosu na 161 u 1990. godine kada su utvrđena trenutna pravila. U to vrijeme 128 vinarija pridružilo se grupi, a 92 su napustili. Članstvo je putem poziva samo sa proizvođačima poznatim po dugogodišnjem kvalitetu i opredjeljenju za izvrsnost na lokalnom i globalnom nivou. Članovi se mogu isključiti iz VDP-a ako tokom petogodišnje inspekcije ne ispunjavaju standarde organizacije.

Klasifikacije. Kao i prva dva nivoa – Erste Lage i Grosse Lage – postoje još dva niža nivoa na skali klasifikacija VDP-a, Ortswein i Gutswein.

  • Gutswein: To su često prva vina poslije berbe koja se flaširaju i prodaju i vide se kao proizvođački trendovi za novo godište. Moraju dolaziti od grožđa vinarije koja proizvođačima daje slobodu da eksperimentišu i dodaju nove inovacije.
  • Ortswein: Vina koja odražavaju regionalnost. Grožđe mora doći iz jednog određenog sela i pružiti osjećaj izražavanja tog određenog lokaliteta. Koriste se samo regionalne sorte grožđa i mnoga od tih vina potiču sa više različitih mjesta Grosse Lage ili Erste Lage.
  • Erste Lage: Premier Cru vino iz prvoklasnih vinograda u kojima se mogu pronaći optimalni uslovi za uzgoj. Vina se moraju uzgajati i proizvoditi sa ciljem održivosti i tradicije.
  • Grosse Lage: Oznaka za najkvalitetnije njemačke vinograde. Složena – velika Cru vina koja izražavaju pojedinačni lokaliteti i poznata su po svojom potencijalnom dugovječnosti. Suva vina u ovoj kategoriji poznata su kao Grosse Gewächs.

Pravila za Riesling. Oko 5% njemačkih vinograda uključeno je u VDP klasifikaciju, što čini oko 7,5% prometa njemačke vinarske industrije. Riesling je najvažnija sorta grožđa među proizvođačima VDP-a sa 55% svih VDP vinograda zasađeno je sortom Riesling u poređenju sa 23% u cijeloj Njemačkoj.

Grad u vinogradima – oštećenje, metode zaštite i upravljanje

Naslov orginala: Hail in vineyards – damage, protection methods and management; Izvor: http://www.evineyardapp.com/:  Objavljeno: 23.07.2019. by Urska, Prevod: Dragutin Mijatović

U posljednjih mjesec dana, grad je oštetio vinograde u nekoliko vinogradarskih područja u Europi, te iz tog razloga dijelimo praktične savjete o tome kako zaštititi vinograde od tuče i kako upravljati vinovom lozom nakon oštećenja od tuče. Zbog klimatskih promjena, vinogradari širom svijeta suočeni su sa nekoliko nepredvidivih vremenskih događaja. Ne samo da se kasni prolećni mraz pojavljuje češće, već i oluje od grada se pojavljuju sve konstantnije. Grad može prouzrokovati ozbiljna oštećenja u vinogradu, ne samo u pogledu količine i kvaliteta grožđa, već i u smislu opstanka vinove loze i dugoročnog održavanja vinograda.

Štete od grada. Grad može prouzrokovati značajna oštećenja lišća, stabla, lastara, grozdova i bobica. Lišće, cvasti ili bobice mogu biti oštećeni ili povredom grada ili razbijeni o tlo, lišće može biti oštećeno, poderano ili izbušeno; dok lastari i deblo mogu biti polomljeni ili imati jača oštećenja. Grad može smanjiti prinos, broj izdanaka i lisnu površinu, a djelomično ili potpuno zaustaviti normalan protok hranjivih materija. Kao rezultat toga, tuča (grad, led) sa preko 50% oštećenja usporava rast i razvoj preostalih grozdova do 20 dana, dok blaža tuča produžuje procese rasta za oko 10 do 14 dana. Istovremeno, bočni lastarići (zaperci) počinju da se intenzivnije razvijaju. Iz tog razloga, pored smanjenog prinosa, tuča može kao posljedicu imati i niži kvalitet grožđa. Zbog toga je važno stimulisati porast lastara unosom hranljivih materija nakon oštećenja od tuče