Syrah

Naslov orginala: Syrah. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović

Porijeklo. Sorta crnog grožđa dolazi iz Francuske. Ima preko 80 sinonima koji svjedoče o starosti i rasprostranjenosti sorte u svijetu. Najvažniji iz istorijske perspektive, ili se i danas koriste, su: Hermitage, Shiraz (Australija), Candive, Marsanne Noir, Petite Sirrah, Petite Syrah, Scyras, Sérène, Serine, Sira, Sirac, Sirah, Syra, Syrac (Francuska); Balsamina, Neiretta Cunese, Neiretta del Monregalese, Neiretta del Rosso, Neiretta di Pinerolo, Neiretta di Saluzzo (Italija); Shiraz (Južna Afrika); Žižak (Crna Gora). Unatoč naizgled sugestivnim sinonimima ili morfološkim oznakama, sorta se ne smije zamijenti sa sličnim sortama kao što su: Durif (Petite Sirah), Mondeuse Noire, Persan (Serine), Serina e Zeze ili Shesh i Zi. Zbunjujuća je i krajnje složena konfuzna priča o tri sorte Durif, Peloursin i Syrah u Kaliforniji u vezi s pojmom Petite Si(y)rah nalazi se pod ključnom riječi koja detaljno opisuje sortu Durif.

Video: https://www.youtube.com/watch?v=N5eyxNrCxtA

Postoje mnoge hipoteze o porijeklu sorte. Prema najčešćoj, sorta iz drevnog grada Shiraz (Širaz) u današnjem Iranu (Perzija). Čuveni perzijski pjesnik takođe dolazi iz grada Hafiz (1.324-1.388). Odatle ga je navodno u Francusku doneo francuski krstaš Gaspard de Sterimberg oko godine 1.225. Prema drugoj hipotezi, kažu da potiče iz vremena Plinija Starijeg (Pliny the Elder, 23-79) i Columella (prva polovina 1.vijeka) koji pominju drevnu sortu grožđa Allobrogica. Predpostavlja se da je opisana sorta “bleck Aminea” iz Sirije, predak sorte Syrah. Nadalje, moguće mjesto porijekla je i grupa ostrva Cyclades (grčko ostrvo Syra), grad Syracuse (Sicilija) i takođe Albanija. Međutim, ne postoje istorijski, botanički ili genetski dokazi za sve ove hipoteze. Više u PDF filu.

Rasprostranjenost svjetskih sorti vinove loze

Naslov orginala: Distribution of the world's grapevine varieties. Izvor: http://www.oiv.int/; Objavljeno: Focus OIV 2017. Prevod: Dragutin Mijatović

A sada malo geografije. Na putovanje u svijet sorti letimo preko svih kontinenata da se upoznamo sa gajenim sortama u petnaest zemalja svijeta, koje vidimo na ovoj slikovitoj karti svijeta.

Izvještaj o distribuciji svjetskih sorti vinove loze dala je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV). Pregled distribucije svjetskih sorti vinove loze daje promjene u trendovima ugoja sorti. Ovaj dokument fokusira se na sve sorte, bez obzira na to kako se grožđe koristi (vino, stono, za sušenje ili na neki drugi način), obuhvatajući 75% svjetskih površina pod vinovom lozom. Daje podatke dostupne za 44 zemlje od 2.000. godine i fokusira se na one zemlje sa površinom vinograda iznad 65.000 ha i 10 njihovih glavnih sorti. Imajte na umu da je studija reprezentativnija za vinske sorte od ostalih sorti sa obzirom na prirodu podataka koje posjeduje OIV.

Semillon Gris-južnoafričko staro čudo

Naslov orginala: Semillon Gris-South Africa's old-vine oddity. Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 20.06.2020. by Malu Lambert. Prevod: Dragutin Mijatović

Ova crvena mutacija bijele sorte Semillon Blanc izgleda jedinstvena na vrućem podneblju rta Cape (Južna Afrika) i drevnim vinogradima, prvi put identifikovana još 1800-ih …Čokot sorte Semillon Gris u vinogradu Swerwer


U vinogradima zasađenim sortom Semillon u Južnoj Africi nešto se čudno događa. Zeleni grozdovi iz godine u godinu pocrvene, a slijedeće opet pozelene. Okačeni poput božićnih tričarija na lastarima čokota, grozdovi koji mijenjaju boju trajna su misterija. Vinogradarka i zaštitnica starih čokota Roza Kruger kaže da je izgubila razum kada je prvi put primijetila ovaj fenomen poznat kao crveni Semillon ili Semillon Gris. “Počela sam markirati mutirane (crvene) loze dok sam uzimala reznice za sadni materijal”, objasnila je kad sam je pitala o sorti. “Sledeće godine će grozdovi ponovo biti zeleni. Mislila sam da griješim, ali nakon par godina shvatila sam da Semillon Gris zapravo može mutirati natrag u Blanc. Uopšteno, vinogradi pod sortom Semillon Gris su prilično stabilni nakon što su mutirali.”

Continue reading “Semillon Gris-južnoafričko staro čudo”

Vinogradi Švedske

Naslov orginala: Vin från Sverige – här är de bästa vingårdarna. Izvor: https://www.expressen.se/allt-om-vin/; Objavljeno: 11.07.2019. by Mikael Mölstad. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko je mogao prije 20 godina računati da će Švedska postati vinska zemlja na sjeveru Evrope?  Sada je to stvarnost i mnogo više nego to. Mikael Mölstad za časopis Allt om Vin predlaže semestar vodič kroz najbolje komercijalne vinograde.


Ästad Vingård, vinograd u srezu Halland. Foto: PRESS

Loza raste u švedskim vinogradima. Površine još nisu velike – ali ukupno preko stotinu hektara. Najveći, Arilds Vingård, će u nekoliko narednih godina imati dvadeset vlastitih hektara. Od skromnog uzgoja u dvorištima, loza se sve više uzgaja i pojavljuju se profesionalni vinari. Švedsko udruženje vinogradara sada broji ukupno 35 profesionalnih uzgajivača, dok je još oko 150 uvijek na nivou hobija.

Colombard

Naslov orginala: Colombard. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod: Dragutin Mijatović

Bijela sorta grožđa dolazi iz Francuske. Naziv potiče od “Colombe” (golub) i odnosi se na sivu boju bobica. Sinonimi po abecednom redu grupisani po zemljama su: Bardero, Blanc Emery, Bon Blanc, Chabrier Vert, Charbrier Vert, Colombar, Colombeau, Colombie, Colombier, Coulombier, Cubzadais, Donne Rousse, Donne Verte, Gros Blanc Doux, Gros Blanc Roux, Guenille, Martin Cot, Queue Tendre, Queue Verte, Tourterelle (Francuska); Francuski Colombard, West's White Prolific (Kalifornija); Colombar (Južna Afrika).

Prvi put se spominje početkom 18. vijeka pod imenom Colombar. Unatoč naoko indikativnim sinonimima ili morfološkim oznakama, oni se ne smiju miješati sa sortama Sémillon (Colombier) ili Colombaud. Prema DNK analizi iz 2013. Sorta je vjerovatno nastala prirodnim ukrštanjem sorti Gouais Blanc (Heunisch) x Chenin Blanc. Ostale sorte sa istim roditeljima su sorte Balzac Blanc i Meslier Saint-François. Sorta se uglavnom gaji na jugozapadu Francuske, u departmanima Charente, Charente-Maritime, Lot-et-Garonne i Gironde (Bordeaux), kao i u Commonedoc-u. U Francuskoj je 2010. godine zauzimala površinu od ukupno 8.173 ha, a 2018. godine pod ovom sortom je preko 11.000 ha. Continue reading “Colombard”

Vinarija Stobi

Vinarije neobičnog naziva: Vinarija Stobi. Preuzeto sa: http://winejour.blogspot.com/2015/07/vinarija-stobi-tikves-makedonija.html; Objavljeno: 28.07.2015. by Kulturnik. Pripremio: Dragutin Mijatović. 

Dobro došli u svijet vinske magije! Vinarija Stobi nalazi se u centralnoj Makedoniji, u čuvenom vinogradarskom regionu Tikveš. Ovaj region sa 12 hiljada hekatara pod vinogradima, čini trećinu ukupnih vinograda u Makedoniji. Ono što ovaj region čini blagorodnim je mješanje mediteranske klime sa juga i kontinetalne sa sjevera. Vinarija Stobi je mlada po godinama, a iskusna po znanju. Ona je jedna od najnovijih i jedna od najmodernijih makedonskih vinarija, locirana u opštini Gradsko, neposredno u blizini antičkog lokaliteta Stobi, po kome je i dobila ime. Grožđe stiže sa teroara kojim su se nekada kretale rimske legije, krstaši riteri, otomanski osvajači i mnogi drugi, zvani i nezvani. Video na kraju teksta.

Continue reading “Vinarija Stobi”

Marselan

Original text: Marselan. Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: 21.03.2020. by Lau Malbec. Prevod: Dragutin Mijatović

Marselan je novost među sortama vinove loze uzgojenim u Boliviji. Iako su vinari i agronomi već nekoliko godina pomno pratili njegovo prilagođavanje i rezultate na bolivijskom tlu, potrošači su to saznali tek od prošle 2018. godine. Sve ukazuje da ćemo uskoro imati sve više i više vina koja sortu ukjljučuju u svoj sastav.

Porijeklo. Marselan je crna francuska vinska sorta grožđa koja je dobijena ukrštanem sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Prvi put sortu je uzgajao 1961. godine Paul Truel (INRA-Institut za agronomska istraživanja) u blizini francuskog gradića Marseillan (vinska regija Languedoc). Trenutno se uzgaja u Francuskoj (priznat od 1991. godine i preporučuje se od 1997. godine u 27 departmana), Španiji, Italiji, SAD, Argentini, Urugvaju, Brazilu i Boliviji. Takođe je postala vrlo popularna sorta u Kini.

Continue reading “Marselan”

Vinarija Zavjet

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Zavjet. Izvor: http://www.villagewineries.me/sr/vinarija-zavjet. Pripremio: Dragutin Mijatović

Predstavljamo vam Vinariju Zavjet. Vinarija Zavjet se nalazi u selu Gluhi Do u Virpazaru, u opštini Bar. Vinograde grije sunce oko 2. 300 časova godišnje ili 6,28 sati dnevno, što je najbolja garancija za visok kvalitet grožđa, a uz ljudsku ljubav prema lozi to je dovoljno za vrhunsko vino, koje zaslužuje istorijom zavjetovano ime Zavjet. Vlasnik vinarije, čistokrvni Rus, je impresioniran istorijom ovog kraja i tradicijom našeg naroda pa je samo nekoliko metara ispod starog kamenog mosta preko Bistrice, sačinio novi most, kako bi na plodnoj ravnici nekadašnjih kraljevih vinograda obnovio uzgoj sorte Vranac. Obim proizvodnje vinarije Zavjet godišnje iznosi 10.000 do 12.000 litara, u zavisnosti od roda i klimatskih uslova. Posjeduju mali, vrlo uredan vinski podrum u kome se ogleda harmonična mješavina tradicionalnih načina proizvodnje i savremene tehnologije. Sva vina vinarije Zavjet su u vrhunskoj harmoniji sa lokalnim jelima, imaju izvanredna terapeutska svojstva, koja iznova potvrđuju stoljetnjom tradicijom. U vinariji Zavjet proizvode Lozovu Rakiju, Vranac, Vranac Barrique, desertno vino Porto kao i Cognac. Dobro došli. Za više posjetite stranicu: http://vranaczavjet-com.1gb.ru/hr/vinski-zavjet/

Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni

Naslov orginala: Winkler's climate regions. Izvor: http://www.winewisdom.com/, Objavljeno: 23.03.2010. Prevod: Dragutin Mijatović

(Growing degree days-GDD) će revolucionisati kalifornijsko vinogradarstvo i katapultirati regiju u međunarodno priznanje. Amerine i Winkler (1944.) definisali su pet uzgojnih regija Kalifornije koristeći temperaturni indeks (sumu aktivnih temperaturna, sumu toplotnih stepeni, GDD-Growing degree days). Posmatrajući i analizirajući sezonu rasta kroz sedam mjeseci (april-oktobar), oni su izračunali sume toplotnih stepeni za mjesece koji su imali prosječnu dnevnu temperaturu ‘iznad 10°C (temperatura na kojoj počinje rast vinove loze). Srednja mjesečna temperatura mjeseca umanjena za 10oC i pomnožena sa brojem dana u mjesecu, dala je sumu toplotnih stepeni za dotični mjesec (GDD). Tako se uradi za svih 7 mjeseci i zbir daje ukupnu sumu aktivnih temperatura (ukupnu sumu toplotnih stepeni, GDD) za region za 7 mjeseci vegetacije.
Continue reading “Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni”

Vinarija Blato

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Blato. Preuzeto sa: https://vinarnice.hr/hr/vinarije-u-hrvatskoj/, Pripremio: Dragutin Mijatović

Vinarija BLATO 1902 d.d. dubrovačko-neretvanska-županija. Sjedište tvrtke je u Blatu na Korčuli gdje se od samog početka djelatnost temelji na proizvodnji, preradi i prodaji vina i ekstra djevičanskog maslinova ulja, otkupu suvih smokava i rogača te njihova prerada u specijalne rakije. Blato 1902 d.d. ima u posjedu proizvodne površine cca 20 hektara Korčulanskog vinogorja, na kojima se ulaže je puno truda i sredstava što uz pogodne klimatske uslove južne Dalmacije pridonosi iznimnom kvalitetu grožđa kao sirovine za proizvodnju vrhunskog vina.

Continue reading “Vinarija Blato”