Grožđe i geografija

Naslov orginala: The grapes and the geography. Izvor: https://wineanorak.com/, Objavljeno: 17.10.2019. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

Postoje dva prilično različita načina da se pristupi vinu. Oba su potrebna. Nastavljajući svoj pomalo mekan put u vino, želio bih istražiti dva pristupa za razumijevanje vino – grožđe i geografija.

Gotovo sva vina (i svakako sva vina koja ćete vjerojatno naći u vinotekama i supermarketima) proizvedena su od iste vrste vinove loze, Vitis vinifera. Prvi put je uzgajana hiljadama godina unazad, a od tog trenutka pojavilo se mnogo hiljada različitih sorti grožđa, mada se ovih dana široko koristi samo 20 ili više njih. Nedavna knjiga, pod nazivom Wine Grapes, pokušava dati detalje o 1.368 različitih sorti grožđa koje se koriste za komercijalnu proizvodnju vina. [To je velika, skupa knjiga, ali veoma dobra.]

Imena sorti poput Cabernet Sauvignon, Chardonnay, Sauvignon Blanc i Shiraz vjerojatno su poznata većini ljudi. Sva ova imena odnose se na pojedine sorte iste vrste vinove loze.

Donedavno (zadnjih 40 godina ili tako nešto) nije bilo uobičajeno vidjeti vina koja se prodaju po imenu sorte grožđa, a u mnogim evropskim zemljama to još uvijek nije – tamo su vina češće označena prema regiji iz koje dolaze. Ali, vinogradari novog svjeta u Kaliforniji i Australiji shvatili su da je stavljanje imena sorte grožđa na etiketu nevjerovatno korisno za potrošače, jer svaka sorta grožđa ima posebno okusno obilježje. Pa umjesto da nauče stotine zbunjujuće zvučnih imena mjesta da bi se kretali po vinskoj listi, ljudi bi se sada mogli prilično dobro snaći samo naučivši imena desetak sorti grožđa.

Continue reading “Grožđe i geografija”

Koja sorta se krije iza imena distrikta-regiona-područja

Naslov orginala: Vilken druva gömmer sig bakom distriktsnamnet? Izvor: Jamais M (2018) 101 saker du måste veta om vinet. Prevod: Dragutin Mijatović

U tabeli koja slijedi daje se nekoliko poznatih evropskih vina koja nose ime prema području gdje su proizvedena prema regulativima koja važe u toj državi (a ne i ime sorte). Velika evropska zbunjujuća neujednačenost. Spisak vina je daleko od svih poznatih.

Tabela: Ime-naziv vina, područje-region, država, sortni sastav vina i boja vina
Tip vina: Ime-naziv vina Područje-region Država Sortni sastav vina Boja vina
1. Amarone della Valpolicella Veneto Italija Corvina, Rondinella, Molinera crveno
2. Bandol Provance Francuska Mourvedre, Grenache, Cinsault crveno
3. Barbaresco Piemonte Italija Nebbiolo crveno
4. Barolo Piemonte Italija Nebbiolo crveno
5. Beaujolais Bourgogne Francuska Gamay crveno
6. Bierzo Castilla y Leon Španija Mencia crveno
7. Bordeaux Bordeaux Francuska Suavignon Blanc, Semillon bijelo
8. Bordeaux Bordeaux Francuska Cabernet Sauvignon, Merlot, Cabernet Franc, Malbec, Petit Verdot crveno
9. Bourgogne Bourgogne Francuska Chardonnay bijelo
10. Chablis Bourgogne Francuska Chardonnay bijelo
11. Chateauneuf-du-Pape Rhone Francuska Grenache, Mourvedre, Syrah, Cinsault, Carignan crveno
12. Chianti Toscana Italija Sangiovese crveno
13. Condrieu Rhone Francuska Viognier bijelo
14. Cote-Rotie Rhone Francuska Syrah, Viognier crveno
15. Cotes du Jura Jura Francuska Savagnin, Chardonnay bijelo
16. Cotes du Jura Jura Francuska Pinot Noir, Poulsard, Trousseau crveno
17. Cotes du Rhone Rhone Francuska Grenache Blanc, Clairette, Marsanne, Roussanne, Viognier bijelo
18. Cotes du Rhone Rhone Francuska Grenache, Syrah, Mourvedre, Carignan, Cinsault crveno
19. Crozes-Hermitage Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
20. Crozes-Hermitage Rhone Francuska Syrah crveno
21. Etna Rosso Sicilia Italija Nerollo Mascalese crveno
22. Gavi Piemonte Italija Cortese bijelo
23. Gigondas Rhone Francuska Grenache, Syrah, Mourvedre, Cinsault crveno
24. Hermitage Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
25. Hermitage Rhone Francuska Syrah crveno
26. Montsant Katalonia Španija Garnacha, Carinena crveno
27. Orvieto Umbria Italija Trebbiano, Grechetto, Malvasia bijelo
28. Pouilly-Fume Loire Francuska Suvignon Blanc bijelo
29. Priorat Katalonia Španija Garnacha, Carinena crveno
30. Ribera del Duero Castilla y Leon Španija Tempranillo, Cabernet Sauvignon crveno
31. Rioja Rioja Španija Viura, Malvasia bijelo
32. Rioja Rioja Španija Tempranillo, Garnacha, Carinena crveno
33. Retsina Grčka Savatiano bijelo
34. Rueda Castilla y Leon Španija Verdejo bijelo
35. Saint-Joseph Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
36. Saint-Joseph Rhone Francuska Syrah crveno
37. Sancerre Loire Francuska Sauvignon Blanc bijelo
38. Sancerre Loire Francuska Pinot Noir crveno
39. Santorini Grčka Assyrtiko bijelo
40. Soave Veneto Italija Garganega bijelo
41. Taurasi Kampania Italija Aglianico crveno
42. Toro Castilla y Leon Španija Tempranillo crveno
43. Valpolicella Veneto Italija Corvina, Rondinella, Molinera crveno
44. Vinho Verde Portugal Azal Branco, Loureiro, Rabiata, i više sorti bijelo
45. Vino Nobille di Montepulciano Toscana Italija Sangiovese crveno

Sedam vinskih čuda svijeta

Naslov orginala: The Seven Wine Wonders of the World. Izvor: https://www.vivino.com/, Objavljeno: 27.11.2015. by Julien Miquel. Prevod: Dragutin Mijatović

Svi to znamo: svijet vina pun je čuda. Ima ih više nego što bilo ko može izračunati. Jednostavno rečeno, što više znate o vinu, više otkrivate zadivljujuća i iznenađujuća čuda koja se odnose na našu svakodnevicu – krajolike, kulture, zgrade, ljude – i, što je još zanimljivije, našu istoriju. Iako bi se moglo tvrditi da se u svakom detalju čuda čini ono što čini vino, letjeli smo cijelim širokim svijetom kako bismo identifikorali njih sedam koji se ističu i zaista zbunjuju maštu svojom apsolutnom veličinom i nasljeđem. Pogledajte ih u nastavku i recite: za koje biste čudo promijenili svoje planove za sljedeći odmor? Drugim riječima: koje ćete dodati na svoju listu – destinaciju?

1.Vulkanski pustinjski vinogradi Lanzarote, Kanarska ostrva, Španija


Kanarska ostrva dio su Španije, udaljena oko 600 milja (1.000 km) od Iberijskog poluostrva, u velikoj regiji Maroka, zapadna Sahara, Afrika. Budući da je tako blizu najveće pustinje na svijetu, jedva da ikad pada kiša na sedam vulkanskih ostrva arhipelaga. Na najistočnijem ostrvu: Lanzarote, pejzaži su lunarni, dominiraju crna vulkanska tla, a stalno duvaju jaki atlantski vjetrovi što onemogućava da išta raste.

Ipak, vjekovima su lokalni poljoprivrednici usavršavali tehniku uzgoja vinove loze u tim nemogućim uslovima, i što je još važnije, proizvodili vino. Svaka je loza posađena u širokoj rupi stvorenoj od ljudi ukopane u vulkansko tlo i okružena kamenim polukružnim zidom. Depresija pomaže u upijanju svake kiše i usmjeravanju vode prema korijenju vinove loze, dok zid nudi efikasnu zaštitu od vjetra i dehidracije biljaka. Nepregledni pejzaži koje nude ovi jedinstveni vinogradi počast su čovjekovoj upornosti u proizvodnji vina u ekstremnim uslovima i dokaz velike otpornosti vinove loze. Lanzarote proizvodi vina različitih boja i stilova: crvena, bijela ili rosé, suva ili slatka od različitih sorti grožđa poput Malvasia, Moscatel ili Listan Negro.

Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa

Naslov orginala: Portugal anticipates the internationalization of its grape varieties. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/en/; Objavljeno: 12.02.2020. by Alexandre Abellan. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, autohtona sorta, vino, portugal


32 sorte grožđa predstavljaju 75% portugalskih vinograda u 2018. godini (10% Tempranillo, 7% Touriga Franca, 6% Touriga Nacional, 6% Fernão Pires, 4% Castelão …). – foto kredit: Alexandre Abellan (Vitisphere)

Vidjevši svoje domaće sorte kako se šire u kontekstu prilagođavanja suši, portugalski vinogradi doživljavaju komercijalnu priliku i pripremaju se za vrednovanje zaboravljenih sorti grožđa.

“Danas su međunarodne sorte grožđa francuske. Uz klimatske promjene, ovo će se dogoditi i sa autohtonim sortama Iberskog poluostrva. Touriga Nacional (na slici, desno) i Alvarinho (na slici, lijevo) postat će međunarodne sorte grožđa “, naglašava Jorge Monteiro, predsjednik udruženja interprofesionalna vina Portugala (ViniPortugal) na pariškom sajmu Vinexpo (izložbeni centar Versailles).

Continue reading “Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa”

Upoznavanje vina Urugvaja

Naslov orginala: Exploring the Wines of Uruguay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 13.01.2020. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin MIjatović

Sa sortama Tannat i Albariño kao glavnim zvijezdama, zemlja proizvodi neka od najistaknutijih vina u Južnoj Americi.

<Vinska regija Maldonado. Slika: Bodega Garzón

Urugvaj, smješten između Argentine i Brazila, četvrti je najveći proizvođač vina u Južnoj Americi – njegova proizvodnja u 2018. godini bila je 18 miliona litara. Iako ga veze tanga i karnevala kulturno povezuju sa Argentinom i Brazilom, Urugvaj proizvodi vina jedinstvena na kontinentu.

Oblikovan blagom, atlantskom klimom, Urugvaj je više usporediv sa europskim vinskim regijama od svojih latinoameričkih susjeda, koji imaju kontinentalni, pacifički ili suptropski uticaj. “Urugvaj me više podsjeća na Portugal – malo mjesto sa morskom klimom na Atlantskom okeanu, sa promjenljivim vremenom”, kaže Hans Vinding Diers, konsultant vinara u Bodega Oceánica
José Ignacio iz Maldonado, koji je proizvodio vina na četiri kontinenta. “Urugvaj možete uporediti sa Bordoom, jer ima klimu atlantskog uticaja.”

Klima Starog svijeta u Novom svijetu dio je razloga što se kupci interesuju za urugvajsko vina; tu je i uzbuđenje otkrivanja nečeg novog. “Ono zašto volimo urugvajsko vino je njegov potencijal da postane glavni igrač na vinskoj karti Južne Amerike”, kaže Julio Robledo, suvlasnik Grand Cata, prodavnice vina u Washingtonu, D.C., specijalizovane za vina latinoamerički proizvođača.

“Još je mnogo toga što možemo vidjeti i otkriti iz Urugvaja, a različitost je ključna. Mnogi naši kupci imaju određenu predstavu o Urugvaju i sorti Tannat, ali kada probaju novu bocu ili novo grožđe iz Urugvaja, definitivno se osjećaju iznenađeni kvalitetom. “

Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina

Naslov orginala: The Tiny But Fascinating Realm of Irish Wine. Izvor: https://www.themanual.com/; Slika: Holly Wilmeth. Objavljeno: 12.03.2020. by Mark Stock. Prevod: Dragutin MIjatović

Da budemo pravedni, to praktično ne postoji, ali irska vinska scena može jednog dana probuditi barem trunku pažnje. Ako Engleska može proizvoditi pjenušava vina, a Japan može uzgajati Pinot Noir, zašto Irska ne može to isto pokrenuti? Pa, nekoliko stvari djeluje protiv Irske. Irska je prilično sjeverno, izvan dosega većine sorti Vitis vinifera. Također je vlažno kao i uvijek, pod onim što izgleda poput beskonačnog i turobnog oblaka. Klima se, naravno, mijenja i u svakoj zemlji postoje avanturističke duše. U tom smislu, postoji barem treptaj potencijala kada je u pitanju irsko vino. Kao što je hippest bend onaj za koji niko nije čuo, možda će se pojaviti i najzastupljenija vinska scena koja se još nije formirala. Nisam ovdje da to objavim kao sljedeću veliku stvar; daleko od toga. Ali ako se trendovi nastave i prevladava zanimanje za nepoznato, barem će doći do određenog rasta u ovoj, sada nepoznatoj areni.

Trenutno sorte koje najbolje stoje u Irskoj su otporne sorte, poput sorte Rondo. Hibridna crna sorta nastala je 1960-ih. Ircima se posebno sviđa otpornost na plijesan i mraz. Postoje i druge sorte, poput sorti Gewurztraminer, Cabernet Sauvignon i Merlot, ali ove sorte se obično uzgajaju zagrtanjem zimi ili sa nekim tzv kotačima za klimatski uzgoj (climatic training wheels). Irsko vino je malo, ali sa očaravajućim ekosistemom. Mikro-scena pomalo liči na istraživanje Marsa ili neke nove nautičke rute stvorene topljenjem ledenih kapa, a industrija se prvi put rađa oko svakog novog ugla. Vino postoji u određenoj mjeri privatno, s tim da mali proizvođači prave dovoljno vina za svoje komšije i nemaju javnu degustaciju vina ili sistem putovanja (vinskih cesta). Postoje neophodna voćna i vina bobičastog voća koja obično asociraju na hladna i vlažna mjesta. Ali postoji i više od toga. Jedan od zanimljivijih likova o irskom vinu je David Llewellyn. Vožnja rolerom na njegovim vinogradarskim avanturama koje vodi, sam za sebe, vrijedi pratiti na društvenim medijima.

Continue reading “Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina”

Sauvignon Blanc – Marlborough – prvi je u svijetu bez alkohola

Naslov orginala: Marlborough Sauvignon Blanc goes alcohol-free in world first. Izvor: https://winetitles.com.au/; Slika: Giesen. Objavljeno: 19.02.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, nova tehnologija, bezalkoholno piće

Danas porodična vinarija Kiwi, Giesen, lansira prvi svjetski uklonjeni alkohol iz vina Marlborough Sauvignon Blanc.

Sjajna inovacija omogućit će prepoznatljivim potrošačima vina Sauvignon Blanc širom svijeta da u bilo kojoj prilici uživaju u čaši popularnog vinskog stila sa Novog Zelanda uz ograničavanje unosa alkohola. Kao dio vinske inicijative NZ Lighter, Giesen vjeruje da će bezalkoholni segment lakših vina postati značajan dio kategorije ‘lakših vina’. Za razliku od drugih bezalkoholnih sorti na tržištu, Giesen 0% – Marlborough Sauvignon Blanc prolazi kroz potpuno isti postupak proizvodnje vina kao i sortna vina normalne proizvodnje, počevši od grožđa Sauvignon Blanc koje se uzgaja u Giesen-ovim vinogradima duž regiona Marlborough. Za proizvodnju bezalkoholnog vina, vinari vinarije Giesen koriste inovativnu spinning cone technology – popularnu u proizvodnji parfema – koja odvaja miris i alkohol od vina. Nakon što je alkohol uklonjen, u vino se dodaje prepoznatljiva destilovana aroma jedinstvena za Marlborough Sauvignon Blanc. Ovaj oblik destilacije omogućava vinariji Giesen da nježno upravlja sa vinom, održavajući integritet i osjetljivost nepca okusa i teksture tokom cijelog postupka. Uklanjanje alkohola daje vinarija vinu Giesen 0% – Marlborough Sauvignon Blanc svoj jedinstveni profil okusa. Iako raznoliko ekspresivan, puno je lakši od orginalno proizvedenog vina sa sadržajem alkohola i ima okus citrusa sa notama crne ribizle i voća. 

Continue reading “Sauvignon Blanc – Marlborough – prvi je u svijetu bez alkohola”

Bosna i Hercegovina – na raskršću

Naslov orginala: Bosnia-Herzegovina – at the crossroads. Izvor: https://www.jancisrobinson.com/; Objavljeno: 06.02.2020. by Caroline Gilby. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: bih, region, sorta, vino

Što više istražujem zemlje bivše Jugoslavije, to se moje interesovanje produbljuje za ovaj kutak Evrope. Zemlja koja se inače naziva Bosna i Hercegovina ili ukratko BiH (sastoji se od više cjelina: Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i administrativni distrik Brčko), čini se da je mikrokosmos izazov jugoslavenskog perioda i poslije – barem iz perspektive autsajdera. To je fascinantna, lijepa, dramatična, prijatna i ponekad šokantna zemlja za posjetu, čija vina pomažu da ispričaju tu priču. Bosna i Hercegovina je zemlja na raskršću. Osmanski, austrougarski i jugoslavenski uticaji ovdje se susreću i zaista je prilično intrigantno stajati na jednom uobičajenom raskršću ulica u Sarajevu i shvatiti da je to mjesto na kojem je ubijen Franz Ferdinand. U blizini možete šetati starom ćaršijom i jesti burek ili slatku baklavu bogatu cimetom, ili se žičarom popeti na vidikovac i diviti se pogledu na grad.


U blizini na padinama brda, bob staza i isprljani grafiti ostaci takmičenja, podsjetnik na zimske olimpijske igare 1984. godine, igre koje se smatraju slavnom prošlošću grada. Ožiljci nedavne prošlosti ovdje još uvijek žive.

Posjeta lijepom gradu Mostaru je poseban doživljaj. Ovo je fascinantno mjesto za vidjeti – obnovljeni stari most je zapanjujući, a tek stari grad i krivudave uličice. Područje gdje je vino duboko oblikovano kulturom ljudi koji ga proizvode, a priče njihovih vina im pomažu da vide budućnost.

Oporavak poslije 1990-ih stavio je vinsku industriju na noge, ali kao i kod mnogih njenih balkanskih susjeda, vino je ovdje u vremenu brze evolucije i ponovnog otkrića.

Učiteljica koja se zaljubila u grožđe

Naslov orginala: The teacher who fell in love with grapes. Izvor: https://www.monitor.co.ug/; Objavljeno: 14.03.2020. by Rajab Mukombozi. Prevod: Dragutin Mijatović


Ham Ahimbisibve (lijevo) objašnjava proizvodnju grožđa na svojoj farmi

Rezime. Poljoprivrednici zarađuju najmanje Shs3,6m ($35.000) sa 0,4 ha zemlje u sezoni. Pojedini dobro njegovani čokot može dati između 200 i 300 kilograma grožđa. Brda, brežuljci i brda gdje god pogledate. Neki mali, neki veliki i svi se pružaju oblikujući prekrasan krajolik u Nyakayojo, okrug Mbarara (Uganda). Kada posjetite to područje, morate biti spremni preći brda. To troši puno energije, ali tim Seeds of Gold bio je spreman za vježbu dok smo pratili Ham Ahimbisibwe, učiteljicu srednje škole Mbarara, koja upravlja vinogradom. Nakon uspona i spuštanja preko nekoliko brda, sreli smo Ahimbisibve na farmi ispitujući grožđe koje se koristi za proizvodnju vina. Sa njom su bila tri farmera, koje je Ahimbisibve podučavala kako da se brinu o lutajućim čokotima.

“Oni dolaze ovamo na predavanja. Većina ljudi u ovom regionu drži stoku pored uzgoja banana, ali dobar broj sadi vinovu lozu radi proizvodnje grožđa jer im nudimo tržište “, rekla je Ahimbisibve. U vinogradu od 4 ha, Ahimbisibve gaji i Muscat i Camel stono grožđe, koje takođe dobro uspijevaju u polusušnim područjima.

Continue reading “Učiteljica koja se zaljubila u grožđe”

Više cijene vina u Portugalu

Naslov orginala: Premiumisation trend takes hold in Portugal. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 03.03.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

Kako redovni potrošači vina prihvataju više cijene i postaju više uključeni u kategorije vina, trend premijerizacije se primjenjuje u Portugalu, navodi se u izvještaju Wine Intelligence. Posljednji izvještaj Portugal Wine Landscapes 2020 pokazuje da Portugalci koji piju vino barem jednom mjesečno prihvataju više cijene stila vina, postajući tako povezani sa kategorijom vina.

Prema izvještaju, prosječna potrošnja po boci u mnogim prilikama van trgovine znatno se povećala od 2017., posebno „sa neformalnim obrokom kod kuće“ i „sa svečanijom večerom kod kuće“. Cijena se koristi i kao najvažniji pokretač izbora, sugerišući da su portugalski potrošači uvjereni da su cijene proizvoda na polici dobar odraz kvaliteta unutar boce. Ova spremnost da se troši više korelira sa značajnim rastom interesovanja za kategoriju vina. Podaci praćenja pokazuju porast onih koji se slažu sa izjavom „Uživam redovno probati nove i različite stilove vina“, jedna je od mjera za praćenje Wine Intelligence. Slično tome, udio portugalskih redovnih ljubitelja vina sa malim udjelom znatno se smanjio od 2018. godine.

Sve veću znatiželju iznova potvrđuju trgovački stručnjaci, koji to povezuju sa porastom promotivnih inicijativa usmjerenih na potrošače od strane vlasnika marki, kao što su degustacije, vinski festivali i restorani i vinoteke u vlasništvu vinarije. Prema izvještaju, drugi faktor koji pokreće veće cijene može biti rast turizma – 12,8 milijuna posjetilaca zabilježeno je u 2018. godini, što je nacionalni rekord, pri čemu je vinski turizam jedan od glavnih korisnika.

Kao i na ostalim tržištima, porast uključenosti i potrošnje praćen je padom učestalosti potrošnje. Očekuje se da će ovaj pad učestalosti portugalskih potrošača biti spriječen porastom turizma, a naša analiza sugeriše da će neto količina ostati stabilna u naredne 2-3 godine. Komentirišući izvještaj, direktor Luis Osorio za Wine Intelligence Portugal, rekao je: “Podaci odslikavaju ohrabrujuću sliku za portugalsku vinsku industriju, iako proizvođači moraju imati na umu promjenu u ponašanju potrošača prema povremenijim i promišljenijim odnosima sa vinom”.

Topla zima i njemačko ledeno vino

Naslov orginala: Warm winter puts a freeze on German ice wine. Izvor: https://www.independent.ie/life/; Objavljeno: 02.03.2020. by David McHugh. Prevod: Dragutin Mijatović

Njemački vinogradi ove godine neće proizvoditi nijedno od poznatih ledenih vina u zemlji jer je to topla zima onemogućila. Prekid proizvodnje, prvi put u mnogo godina, objavio je juče nemački Institut za vino. Institut je saopštio da nijedna od vinskih regija u zemlji nije imala temperaturu nižu od -7C potrebnu za proizvodnju skupocjenog zlatnog vina spravljenog od grožđa koje je ostavljeno da se smrzne na vinovoj lozi. Slijed toplih zima zaustavio je proizvodnju ledenog vina nedavno, rekli su iz Instituta, napominjući da je u 2017. uspjelo samo sedam proizvođača proizvesti ledno vino, a 2013. samo pet. “Ako tople zime postanu učestalije tokom narednih godina, ledena vina iz njemačkih regija uskoro će postati rijetkost i još skuplja nego što su već”, rekao je portparol Ernst Buescher.

Vineyrd. Stock picture

Smrzavanje grožđa prije nego što se zgnječi povećava koncentraciju šećera i dovodi do intenzivno slatkog, zlatnog vina koje se često poslužuje uz desert. Oduvijek je skupo zbog male količine. Radnici moraju utrčati u vinograde kako bi obrali grožđe za samo nekoliko sati kada temperatura padne na tih -70C. Vlasnici vinograda takođe se suočavaju sa rizikom da grožđe izdvojeno za ledeno vino propadne na vinovoj lozi prije nego što dođu niže temperature koje vode do smrzavanja.

Devedeset glavnih vinskih regiona u svijetu?

Naslov orginala: The 90 main wine regions of the world. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vingradarski rejoni, svijet

Raspored glavnih regiona za proizvodnju vina na planeti, po državama je dosta zanimljiv. Vinova loza kao biljka za proizvodnju vina prisutna je praktično u svakom uglu svijeta, međutim velike zemlje koje se bave proizvodnjom vina ograničene su na nešto više od desetak regiona.

Trenutno uzgoj vinove loze u svijetu proširio se na dvije sasvim definisane trake u kojima se danas pravi vino, smještene na obe hemisfere: na sjeveru (Francuska, Španija, Italija, Njemačka, Portugal i Sjedinjene Države, itd) i na jugu (Argentina, Čile, Australija, Južna Afrika i Novi Zeland, itd).

Kolijevka vina bila je i ostaje u Evropi u kojoj se proizvodi više od polovine vina sa svih strana planete. Međutim, brojne svjetske zemlje uspješno su se pridružile svjetskoj vinskoj sceni. Većina ljubitelja vina zna, manje-više glavne zemlje koje proizvode vino na planeti, čak i manje uobičajeni potrošač vina može imenovati tri ili četiri zemlje proizvođača. Međutim, stvar se mijenja kada je u pitanju imenovanje regija koje proizvode grožđe i vino. Ostavljajući po strani Španiju, gdje postoji više od 130 regija između geografskih oznaka (Geographical Indications), oznaka porijekla (Denominations of Origin) i vina za plaćanje,  ovdje se ograničavamo na ostalih nekoliko glavnih svjetskih regija koje su podijeljene po kontinentima i zemljama: Više u PDF filu.

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu

Naslov orginala: Wine consumers are caring about wine category over knowledge. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 22.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kvalitet, znanje, potrošači

Uprkos smanjenju nivoa znanja o vinu, svjetski potrošači vina brinu više o kategorijama vina, navodi se u izvještaju Globalnog trenda o vinu, Wine Intelligence 2020. Globalni trendovi o vinu 2020, objavljeni ove sedmice, otkrivaju kako potrošači na glavnim svjetskim tržištima potrošnje vina postaju sve više uključeni u poznavanje vina. Suprotno tome, znanje potrošača o vinu smanjeno je, najvjerojatnije zbog smanjene potrebe za zadržavanjem činjenica i povećanog pristupa neposrednim informacijama iz ruke putem pametnih telefona. Među ključnim tržištima, Australija i Japan zabilježili su najveći rast uključenosti u kategorije vina u posljednjih pet godina.

U Japanu je procenat potrošača vina koji su visoko uključeni u poznavanje kategorija vina porastao sa 36% u 2015. na 41% u 2019. godini, s tim da je visoko involvirana populacija vina u Australiji porastala sa 30% na 36% svih odraslih ljubitelja pića na mjesečnom nivou. U međuvremenu, potrošači u Kini i SAD-u su doživjeli nagli pad u znanju o vinu između 2015. i 2019. godine. Za kineske potrošače opao je indeks znanja o vinu za 6 bodova sa 34,7 na 28,6, a američki potrošači zabilježili su sličan pad indeksa znanja sa 34,2 na 28,8. Indeks znanja o vinu-vinska inteligencija izračunava se na osnovu znanja potrošača o zemljama proizvođačima vina, vinogradarskim rejonima i vinskim brendovima i predstavlja se na skali  0-100, gde veći rezultat predstavlja više znanja o vinu.

Continue reading “Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu”

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.