Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Šta je VDP?

Naslov orginala: What is the VDP? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/;  Objavljeno: 16.09.2019. by Chris Wilson.  Slika: image: https://keyassets.timeincuk.net/; Prevod: Dragutin Mijatović.  Ključne riječi: vino, označavanje, Njemačka

Možda zvuči kao nekakva tajna organizacija, ali VDP je njemačka vinska grupa koja predstavlja mnoge od najboljih proizvođača u zemlji.

VDP logotip, stilizovani orao sa grozdom grožđa

Verband Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) je njemačka organizacija koja promoviše vrhunska vina i vinarije u zemlji. Pod jednim transparentom objedinjuje 197 najboljih njemačkih vinarija; nudeći garancije za kvalitet i prinos.

Osnovana 1910. od strane gradonačelnika Trira Alberta von Bruchhausena, tadašnji cilj VDP-a bio je okupiti proizvođače pod kišobranom ‘standarda kvaliteta’ kako bi im olakšavao bolju prodaju vina na aukcijskom tržištu. Danas okuplja najbolje njemačke vinarije iz svih 13 vinskih regija zemlje sa zajedničkim ciljem promocije najviših nivoa kvaliteta u njemačkoj vinskoj industriji. Članovi za kontrolu kvaliteta moraju se pridržavati strogih pravila, uključujući niske prinose, veće ponderisanje, selektivnu ručnu berbu i petogodišnju inspekciju. Članovi VDP-a imaju pravo koristiti logotip VDP-a, stilizovanog orla sa grozdom grožđa, na vratu i etiketama svojih boca. Takođe imaju pristup klasifikacijama za VDP „Erste Lage“ i „Grosse Lage“ za vrhunska suva vina koja ispunjavaju uslove kvaliteta. Ova vina podliježu panel degustacijama, moraju imati najveći prinos od 50 hl/ha, grožđe se mora ručno brati a vino proizvoditi od tradicionalnog grožđa na provjerenim lokalitetma.

Trenutno ima 197 članova, u odnosu na 161 u 1990. godine kada su utvrđena trenutna pravila. U to vrijeme 128 vinarija pridružilo se grupi, a 92 su napustili. Članstvo je putem poziva samo sa proizvođačima poznatim po dugogodišnjem kvalitetu i opredjeljenju za izvrsnost na lokalnom i globalnom nivou. Članovi se mogu isključiti iz VDP-a ako tokom petogodišnje inspekcije ne ispunjavaju standarde organizacije.

Klasifikacije. Kao i prva dva nivoa – Erste Lage i Grosse Lage – postoje još dva niža nivoa na skali klasifikacija VDP-a, Ortswein i Gutswein.

  • Gutswein: To su često prva vina poslije berbe koja se flaširaju i prodaju i vide se kao proizvođački trendovi za novo godište. Moraju dolaziti od grožđa vinarije koja proizvođačima daje slobodu da eksperimentišu i dodaju nove inovacije.
  • Ortswein: Vina koja odražavaju regionalnost. Grožđe mora doći iz jednog određenog sela i pružiti osjećaj izražavanja tog određenog lokaliteta. Koriste se samo regionalne sorte grožđa i mnoga od tih vina potiču sa više različitih mjesta Grosse Lage ili Erste Lage.
  • Erste Lage: Premier Cru vino iz prvoklasnih vinograda u kojima se mogu pronaći optimalni uslovi za uzgoj. Vina se moraju uzgajati i proizvoditi sa ciljem održivosti i tradicije.
  • Grosse Lage: Oznaka za najkvalitetnije njemačke vinograde. Složena – velika Cru vina koja izražavaju pojedinačni lokaliteti i poznata su po svojom potencijalnom dugovječnosti. Suva vina u ovoj kategoriji poznata su kao Grosse Gewächs.

Pravila za Riesling. Oko 5% njemačkih vinograda uključeno je u VDP klasifikaciju, što čini oko 7,5% prometa njemačke vinarske industrije. Riesling je najvažnija sorta grožđa među proizvođačima VDP-a sa 55% svih VDP vinograda zasađeno je sortom Riesling u poređenju sa 23% u cijeloj Njemačkoj.

Grad u vinogradima – oštećenje, metode zaštite i upravljanje

Naslov orginala: Hail in vineyards – damage, protection methods and management; Izvor: http://www.evineyardapp.com/:  Objavljeno: 23.07.2019. by Urska, Prevod: Dragutin Mijatović

U posljednjih mjesec dana, grad je oštetio vinograde u nekoliko vinogradarskih područja u Europi, te iz tog razloga dijelimo praktične savjete o tome kako zaštititi vinograde od tuče i kako upravljati vinovom lozom nakon oštećenja od tuče. Zbog klimatskih promjena, vinogradari širom svijeta suočeni su sa nekoliko nepredvidivih vremenskih događaja. Ne samo da se kasni prolećni mraz pojavljuje češće, već i oluje od grada se pojavljuju sve konstantnije. Grad može prouzrokovati ozbiljna oštećenja u vinogradu, ne samo u pogledu količine i kvaliteta grožđa, već i u smislu opstanka vinove loze i dugoročnog održavanja vinograda.

Štete od grada. Grad može prouzrokovati značajna oštećenja lišća, stabla, lastara, grozdova i bobica. Lišće, cvasti ili bobice mogu biti oštećeni ili povredom grada ili razbijeni o tlo, lišće može biti oštećeno, poderano ili izbušeno; dok lastari i deblo mogu biti polomljeni ili imati jača oštećenja. Grad može smanjiti prinos, broj izdanaka i lisnu površinu, a djelomično ili potpuno zaustaviti normalan protok hranjivih materija. Kao rezultat toga, tuča (grad, led) sa preko 50% oštećenja usporava rast i razvoj preostalih grozdova do 20 dana, dok blaža tuča produžuje procese rasta za oko 10 do 14 dana. Istovremeno, bočni lastarići (zaperci) počinju da se intenzivnije razvijaju. Iz tog razloga, pored smanjenog prinosa, tuča može kao posljedicu imati i niži kvalitet grožđa. Zbog toga je važno stimulisati porast lastara unosom hranljivih materija nakon oštećenja od tuče

Vrijeme preispitivanja uzgoja tradicionalnih sorti

Naslov orginala: Giving tradition a nudge in the vineyard; Izvor: https://www.goodfruit.com/; Objavljeno: 10.07.2019. by Kate Prengaman; Prevod: Dragutin Mijatović

Nova generacija sorti vinove loze otpornih na bolesti pokazuje znake povećanog prihvatanja u Europi. Francuski Nacionalni institut za istraživanja u poljoprivredi, INRA, dao je u proizvodnju četiri nove sorte vinove loze koje su otporne na pepelnicu i plamenjaču, nudeći proizvođačima priliku da smanje primjenu fungicida sa više od deset puta tokom godine na samo par puta. Upis sorti u zvanični francuski katalog, koji ne uključuje tradicionalne francusko-američke hibride, sugeriše novu mogućnost za vinogradare da riješe probleme sa kojima se suočavaju gajeći tradicionalne, cijenjene sorte vinove loze.

U vrhunskom vinskom svijetu hibridno grožđe je dugo imalo loš imidž, ali postoje znaci sve veće prihvaćenosti nove generacije hibrida otpornih na bolesti. Za razliku od skoro svih drugih kultura, vinogradari imaju tendenciju da izbjegavaju nove sorte u korist tradicionalnih kultivara uzgajanih u Evropi prije više vjekova, uprkos činjenici da su veoma podložne gljivičnim bolestima iz Novog svijeta, naime pepelnici i plamenjači. Domaće loze u Sjevernoj Americi imaju mnogo veću otpornost, jer su evoluirale zajedno sa patogenima, a uzgajivači su to iskoristili, kroz hibridizaciju, više od jednog vijeka. Takvi hibridi pomogli su evropskim vinogradarima da se ponovo povrate nakon filoksere. Ali podloge otporne na filokseru i moderni fungicidi omogućili su vinogradarima širom svijeta da uspješno gaje sorte Vitis vinifera i tako udalje hibride sa tržišta: uzgoj hibridnih sorti je pao sa 400.000 hektara u Francuskoj 1950-ih na samo oko 6.000 hektara danas.

Ostaci pesticida nalaze se u 90% vina

Naslov orginala: Pesticide residues found in 90% of wines; Izvor: https://www.rawwine.com/; Objavljeno: 20.02.2013. by Raw Wine Team; Prevod: Dragutin Mijatović

Francuska studija je pronašla ostatke pesticida u 90% testiranih vina.

© C. G. P. Grey

Provedena u laboratoriji Excell (Bordeaux), studija je otkrila da je samo 10% od 300 testiranih francuskih vina bilo čisto od bilo kakvih hemijskih tragova tretmana vinove loze. Pascal Chatonnet, koji je vodio studiju, testirao je vina iz berbi 2009. i 2010. godine, uključujući vina iz područja Bordeaux, Rhône, Madiran i Gaillac. Vina su testirana na 50 različitih komponenti pesticida koji se obično koriste u tretmanima vinove loze. Fungicid protiv truleži, primjenjen krajem vegetacije, bio je najčešće pronađen, u nekim vinima koje sadrže do devet različitih komponenti. Utvrđeno je da su pojedinačne komponente ispod nivoa praga toksičnosti, iako Chatonnet vjeruje da je potrebno provesti hitna istraživanja o tome kako se komponente razgrađuju i međusobno djeluju.

Prema Chatonnet-u, prisustvo nekoliko komponenti potencijalno bi moglo biti štetnije od višeg nivoa jedne komponente. Dok vinogradsko zemljište predstavlja samo 3% poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj, vinska industrija je odgovorna za 80% upotrebe fungicida. Od 2008. godine u Francuskoj postoji plan za smanjenje upotrebe pesticida za 50% do 2018. godine, iako su se nivoi zapravo povećali za 2,7% između 2010. i 2011. godine. Umjesto da utiču na ljude koji piju vino, radnici u vinogradu su najviše izloženi riziku. U maju 2012. godine, francuska vlada je prepoznala vezu između pesticida i Parkinsonove bolesti kod radnika u vinogradima, dok su prošlog mjeseca neurolozi sa UCLA (The University of California, Los Angeles) otkrili vezu između pesticida benomyl i Parkinsonove bolesti.

Kina vodeći proizvođač grožđa u 2018. godini

Naslov orginala: OIV: la Cina primo produttore di uva anche nel 2018; Izvor: https://www.federvini.it/; Objavljeno: 17.07.2019. by OIV; Prevod: Dragutin Mijatović

Uprkos padu od 11% u 2018. godini, Kina je vodeći svjetski proizvođač grožđa, sa 11,7 miliona tona – 15% svjetske proizvodnje grožđa, a slijede je Italija (8,6 miliona), Sjedinjene Države (6,9), Španija (6,9) i Francuska (5,5): brojke su se pojavile na 42. Svjetskom kongresu o vinogradima i vinu, koji je održan u Ženevi (15-19. jula 2019), uz prisustvo oko 500 stručnjaka iz cijelog svijeta, gdje se raspravljalo o održivosti u proizvodnji i potrošnji vina. Tema konferencije, koju je organizovala Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV), bila je: “Očuvanje i inovacije: ekološka, ​​ekonomska i socijalna očekivanja“. Govorili su predstavnici iz zemalja koje su tradicionalno povezane sa vinogradarstvom, kao što su Italija, Francuska i Španija, ali i iz Kine, Japana i Bolivije, te zemalja potrošača, kao što su Danska i Velika Britanija.

“Španija ostaje vodeća zemlja po površinama za uzgoj vinove loze sa 969.000 hektara, ispred Kine (875.000) i Francuske (793.000)”, izjavio je u svom izvještaju generalni direktor OIV-a Pau Roca. “Kinesko vinsko područje – rekao je Roca – nastavilo je rasti za 10.000 hektara između 2017. i 2018.”, naglašavajući da čak i Kinezi konzumiraju više vina. Sa 33 miliona hektolitara (mhl), Sjedinjene Države su najveći potrošač vina na svijetu od 2011. godine, a slijede ih Francuska (26,8 mhl), Italija (22,4 mhl), Njemačka (20 mhl) i Kina (17.9 mhl). Kongres se takođe bavi klimatskim promjenama, kojima su vinogradi vrlo osjetljivi, kao i razvojem proizvoda za zaštitu vinove loze.

Šta je Marsala vino

Naslov orginala: What is Marsala Wine: An Unexpected Sicilian Wine; Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 21.05.2018. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vino Marsala je jako vino i dolazi sa Sicilije. Marsala se najčešće upotrebljava u kuhinji za kreiranje orašastih, bogatih karameliziranih umaka. To je nevjerovatan dodatak kuhinji svakog kuvara. Usput, ako nađete bocu koja nije sa Sicilije, ne treba joj vjerovati!

 Kuvanje sa vinom Marsala. Većina kuvara najbolje radi sa vinom Dry Marsala. Potražite Fine ili Superiore za najbolji kvalitet (i cijenu). Zaista, Marsala je mnogo više od vina za kuvanje! Mnogi stilovi su dovoljno dobri za pijanje, kao što je Sherry ili Madeira. Trenutno je Marsala podcijenjena. Nadamo se da ćemo vas zagrijati za ovo jedinstveno vino koje ima neke upečatljive okuse slično sa vinom Madeira.

Najčešći okusi su vanilija, smeđi šećer, paprikaš i tamarind. Vino Marsala se kreće od gotovo suvog do sočno slatkog i poslužuje se lagano hladno oko 13° C. Ako dobijete priliku da probate vrhunsko vino Marsala, doživjet ćete veći raspon nijansiranih okusa, uključujući višnje, jabuke, sušenog voća, medg, duvang, orahg i sladićg.

Slaganje sa hranom: Vina Marsala divno se slažu sa hranom koja se teško slaže uz ostala vina, kao što su špargla, briselske klice i čokolada.

Koliko Marsala ostaje otvorena? Vino Marsala držaće se dobro otvoreno oko mjesec dana. Ako želite da je zadržite duže, stavite vino na hladno tamno mjesto i uklonite kiseonik prije nego što stavite poklopac pomoću limenke za čuvanje vina.

Stilovi vina Marsala. Vino Marsala podijeljeno je u različite stilove na osnovu tipa korištenog grožđa (bijelo ili uglavnom crno) i metode proizvodnje vina. Otkrit ćete da je većina vina Marsala proizvedena za kuvanje Fino ili Fine Marsala što je zapravo najniži nivo kvaliteta ovog vina.

U najvećim podrumima svijeta

Naslov orginala: In the largest cellars in the world;  Izvor: http://wineofmoldova.com/;  Prevod: Dragutin Mijatović

Podzemni podrumi u Moldaviji legendarni su po svojim ogromnim vinskim kolekcijama koje su priznate od strane Ginisove knjige rekorda, misteriozne po udaljenosti od podzemnih puteva, veličanstvene po imenima poznatih ličnosti koje su ih posjetile, i autentičnim svojim prisustvom u domaćinstvu svakog Moldovan-a.

Guinness Rekord. Najveća kolekcija vina na svijetu sa preko 1,5 miliona boca, zabilježena u Ginisovoj knjizi u 2005. pripada Moldaviji. Sa nazivom „Zlatna kolekcija“, smještena je na dubini od preko 80 metara, gotičkog stila, u podzemnim galerijama Milestii Mici. Najstarije vino u kolekciji datira iz 1969. godine; svake godine u kolekciju se dodaju hiljade boca finih, bijelih i crvenih, suvih i desertnih vina. Podrumi obezbeđuju idealnu mikroklimu za starenje vina, održavajući stalnu temperaturu i vlažnost. Vina koja su sačuvana u Zlatnoj kolekciji izvoze se u mnoge zemlje poput Japana, Kine, Tajvana, Holandije, Kipra, Danske, Finske, Malezije itd.

Continue reading “U najvećim podrumima svijeta”

Hercegovačka kuća

Naslov orginala: LAZAR AĆIMOVIĆ – Kad jaganjci utihnu, u Mosku počinje posao. Veliki posao. Koji proguta skoro 50.000 litara vina!;  Preuzeto sa: https://www.vinskeprice.com/;  Objavljeno: 14.10.2018. by Željko Garmaz

Ne znam zašto, ali Hercegovačka kuća u Mosku, selu na magistralnoj cesti između Trebinja i Bileće, neopravdano se zaobilazi u svim gastronomadskim „prebrojavanjima“ bosanskohercegovačkih ugostiteljskih objekata „od formata“ koji su svoju prepoznatljivost zaslužili kvalitetom pečene janjetine. Svugdje i uvijek se spominje „Lovački dom“, restoran u Donjoj Jablanici u narodu poznatiji jednostavno kao „Kod Gojka“, hvali se, opravdano, restoran „Udovice“ u mjestu Sretnice, a kao vrhunac bizarnosti voli se spomenuti restoran „Palas“ u Mionici kod Gradačca kojeg njegov gazda Redžep Hećimović znan kao Regan reklamira na jumbo plakatima s prigodnim sloganom – „Kad jaganjci utihnu“! Međutim, „Hercegovačka kuća“, restoran u Mosku u kojem se janjetina na ražnju vrti od 1972. godine i jedino je mjesto u istočnoj Hercegovini gdje se uopće janjetina može jesti tako pripremljena, medijski gotovo ne postoji.

Nevjerojatno, ali u vinskoj priči Lazara Aćimovića, najmlađeg istočnohercegovačkog vinara ili, pak, vlasnika najmlađe, tek tri godine stare, Vinarije Aćimović, vino gotovo kao da ne postoji. Svijet brojeva kojima Lazar govori o golemom ugostiteljskom kompleksu desetak kilometara udaljenom od Trebinja, s druge strane Leotara, uz obalu Bilećkog jezera, drugog najvećeg (poslije Buškog blata) akumulacijskog jezera u Bosni i Hercegovini, toliko je impresivan da u njemu izvanredna vina iz tek tri godine stare vinarije djeluju – izgubljeno! U stvari, cijeli taj svadbeno-restoransko-hotelijerski kompleks doslovno usiše polovinu od kompletne proizvodnje koja godišnje iznosi 55.000 litara žilavke, chardonnaya, vranca i merlota Vinarije Aćimović!!! Dobro, nešto se proda u Bijeljini, nešto u Banjoj Luci, nešto u Trebinju, ali – što se u Mosku proizvede, u Mosku se i proda.

Može li cerada nad čokotima štititi od mraza

Naslov orginala: Can a tarpaulin over the vines protect against frost?;  Izvor: https://www.bkwine.com/;  Objavljeno: 18.05.2019. by Britt Karlsson;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proljetni mraz je ponovo pogodio nekoliko mjesta u Francuskoj. Toplo proljetno vrijeme dovelo je do ranog kretanja pupoljka, ali onda se vrijeme ponovo promjenilo, kao što se obično dešava. U dolini Loire sada eksperimentišu sa novim načinom zaštite svojih čokota od proljetnog mraza, što potencijalno može prouzrokovati veliku štetu. Eksperiment ide za tim da se čokoti pokriju ceradom. Ako ovaj metod funkcioniše, to još nije potpuno jasno.

Mijenja li se mikroklima pod ceradom? Da, vjerovatno. Uostalom, to je cijela poenta. Temperatura ostaje viša noću i u kritičnim jutarnjim satima. Ali, ona ostaje viša i tokom dana, što daje neku vrstu efekta staklene bašte. Pitanje je, dakle, da li da se cerada stalno drži preko čokota tokom kritičnih dana? Ili da se skida tokom dana i vraća nazad u večernjim satima?

Ostaje da se vidi da li ovo postaje alternativa drugim metodama borbe protiv smrzavanja, kao što su: helikopteri i tornjevi propelera, prskalice za vodu, električni kablovi, svijeće, spaljivanje plastova sijena i još mnogo toga.

Evo kako to izgleda sa ceradom nad čokotima vinove loze.

Foto: https://www.mon-viti.com/

Slatka vina koja trebate probati

Naslov orginala: 9 “Serious” Sweet Wines You Must Try;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 14.03.2019. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Istraživanje finih vina svijeta je nezgodno ako volite slatkiše, jer najpoznatija i “velika” vina nisu nužno slatka. Istorijski gledano, ipak, slatka vina su nekada bila najželjeniji stil vina na cijelom svijetu. Nestvarno, ali istina je!

Vaša ljubav prema slatkom vinu je upravo ovdje.

Evo interesantne činjenice: prva priznata vinska regija na svijetu nije bila Bordeaux, niti je bila Champagne, već regija u istočnoj Mađarskoj koja se specijalizovala za proizvodnju slatkih bijelih vina pod nazivom Tokaji (“toe-kiy”). Službeno je priznata 1737. godine. Zanimljivo je da su neka od današnjih najznačajnijih crnih vinskih regija nekada bila poznata po proizvodnji slatkog vina. Vino Barolo 1860-ih godina, je bilo mnogo slađe nego što je danas. Evo devet vina koja ćete poželjeti da probate:

  1. Moscato d’Asti
  2. Tokaji Aszú
  3. Sauternes
  4. BA and TBA Riesling
  5. Ice Wine
  6. Rutherglen Muscat
  7. Recioto della Valpolicella
  8. Vintage Port
  9. P.X. Sherry

Zaštita vinove loze od mraza

Metoda protiv zamrzavanja u Indre-et-Loire: vinari iz Montlouis apelacije koriste helikoptere. Naslov orginala: Méthode anti-gel en Indre-et-Loire – les viticulteurs de l'appellation de Montlouis utilisent les hélicoptères; Izvor: https://france3-regions.francetvinfo.fr/; Objavljeno: 14.04.2019. by Elsa Cadier;  Prevod: Dragutin Mijatović

Za dva dana, mraz je najavljen nad vinogradima područja Montlouis-sur-Loire u Indre-et-Loire. Vinogradari se protiv mraza brane helikopterima? U području Montlouis, vinari koriste helikopter kao zaštitu od smrzavanja. Svako proljeće, u vrijeme kada su okca spremna za kretanje, uzgajivači sa područja Montlouis-sur-Loire u Indre-et-Loire imaju hladna zahlađenja, kada se predviđaju ledene temperature, prijeteći da unište dio njihove godišnje proizvodnje. Potrebna je samo jedna noć da se napravi pustoš.

Metoda korišćenja helikoptera protiv mraza kombinuje tradiciju i modernu tehniku. Da bi se izbjegao značajan gubitak, neki operateri su finansirali sistem zaštite protiv izmrzavanja loze upotrebom helikoptera. Sistem se stavlja u pokret kada prognose najave mraz. U ranim jutarnjim satima, pokreću se požari na zemlji i zapale svijeće. Istovremeno, pet helikoptera miješa i usmjerava topli vazduh prema zemlji.

Glina kao sredstvo za zaštitu loze od bolesti

Naslov orginala: Clay Offers Hope for Vine Disease;  Izvor: https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 12.04.2019. by Margaret Rand;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Pierce's disease, zaštita

Da li bi odgovor na jedan od najgorih problema uzgoja vinove loze, odnosno proizvodnje grožđa mogao biti jednostavna primjena kaolina? Zar ne bi bilo sjajno da je odgovor na jedan od najtežih problema u vinogradarstvu SAD bio raspršivanje gline?

Upozorenje: Pierce's Disease (Pirsova bolest*) može biti komplikovanija nego što jeste. U Kaliforniji, međutim, Ridge Vineyards otkriva da bi zaprašivanje kaolinskom glinom moglo biti dovoljno da zaustavi plavo-zelenog skakavca i da ga odvrati od presađivanja 2,8 ha sorte Chardonnay koji je izgubljen napadom Pirsove bolesti. Insekti ne vole bijelu boju gline i, ako pokušaju da se hrane sokom tretiranih čokota vinove loze, prenoseći bakteriju Xylella fastidiosa, “insekti gutaju i glinu i tako se guše”, kaže sa zadovoljstvom, Eric Baugher, izvršni direktor i proizvođač vina. A to je tako tanak, transparentan sloj gline koji očigledno ne utiče na fotosintezu. Proizvođač, spreja pod imenom Surround, čak kaže da držanjem loze pod rashlađenim sprejom omogućava nastavak fotosinteze i u vrućim danima kada bi vinova loza inače prekinula rad. Zvuči kao pobjeda? Dobra stvar u tome što se nalazite u Kaliforniji, a ne u mnogim drugim državama, je da je glavni vektor bolesti plavo-zeleni skakavac, koji je slabiji letač od staklastog skakavca koji tako energično širi Pirsovu bolest na drugim područjima. Ipak, kaže Baugher, “niko nije pobjegao”.