Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?

Naslov orginala: Are berries suffocating to death under high temperature and water stress? Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 15.01.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bobica, temperatura, voda, stres

Prošle godine, istraživači sa University of Adelaide, Južnoaustralijskog instituta za istraživanje i razvoj (South Australian Research and Development Institute) i Odeljenja za primarnu industriju (Department of Primary Industries NSW) objavili su članak nakon što su njihova istraživanja pokazala kako grožđe ‘diše’ i da ako je bobica izložena manjku kiseonika tokom zrenja (što se može dogoditi povećanjem toplote ili vodnog stresa) dolazi do osipanja i uginuća bobica. U detaljima svojih otkrića, istraživači opisuju da bobice sorte Shiraz ‘udišu’ kisonik različito od bobica sorte Chardonnay, vjerovatno objašnjavajući zašto je prva osjetljivija na visoke temperature i veću učestalost uginuća ćelija. Njihova otkrića otvaraju vrata za daljnja istraživanja sorti grožđa koje se gaje u toplijim klimatima.

Slika 1

Foto: Sondiranje bobice sorte Shiraz za mjerenje profila koncentracije O2 u mesu. Peteljčica bobice (odozgo) može se vidjeti sa lenticelama na površini (desno). Profil kiseonika kod sorte  Chardonnay bobice pokazuje da se koncentracija O2 smanjuje od površine prema središnjem dijelu mesa i povećava prema središnjem vaskularnom tkivu. Vodoravna os je dubina od površine pokožice bobice, vertikalna os je koncentracija kiseonika. Crvena strelica označava približni trag sonde za kiseonik unutar bobice. Slika u pozadini prikazuje vitalno obojeni uzdužni presek bobice. Zeleni fluorescentni signal označava vitalne ćelije. Sličan O2 profil u blizini pokožice primijećen i kod sorte Shiraz. Prilagođeno od Xiao i sar. (2018b).

Uvod. Smrt ćelija bobica je razvojna pojava koja se javlja kasnije u sazrijevanju, povezuje se sa smežuravanjem-sušenjem i ima posljedice kako na prinos tako i na sastav bobica i vina. Ne znamo u kojoj je mjeri ćelijska smrt genetski programirana i u kojoj mjeri je to odgovor na sredinu i fiziološke izazove. To je važno iz najmanje dva razloga. Prvo, ćelijska smrt može uticati na prinos zbog jake povezanosti sa smežuravanjem bobica kod sorti kao što je Shiraz. Na primjer, ćelijska smrt i smežuravanje mogu biti povezani sa gubicima prinosa do 30% kod sorte Shiraz. Kao rezultat toga, šećer se tokom zrenja koncentriše u grožđu i to bi moglo dovesti do visokog sadržaja alkohola u vinu. Drugo, ćelijska smrt može uticati na senzorne atribute bobica i vina zbog miješanja ćelijskih dijelova i promjena u biohemiji unutar bobica.

Continue reading “Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?”

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.

Šta je molekularna ampelografija

Naslov orginala: Qu’est-ce que l’ampélographie moléculaire? (What is molecular ampelography?). Izvor: https://www.vignevin.com/; Objavljeno: 06.05.2019. by Olivier Yobrégat. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, DNK, ampelografija

Savremene tehnike genotipizacija i analiza DNK revolucionirale su ampelografiju. Omogućuju razlikovanje velikih skupina unutar vrste Vitis vinifera i razlikovanje sorti bez čekanja na razvoj biljaka. Izraz ampelografija dolazi od grčkog “ampelos” što znači vinova loza i “pravopis” koji se odnosi na opis. Predložen prvi put 1661. godine od strane doktora Sachsa u knjizi Ampelographia, ovaj termin sada uključuje i opis i identifikaciju sorti grožđa, proučavanje njihove evolucije i odnosa koji postoje među njima i saznanja o njihovom ponašanju prema okolini (kulturne i enološke vještine). Dugo vremena se ampelografija temeljila samo na vizuelnom promatranju vinove loze, osobito na morfologiji lista, lastara i grozda. Među stotinu deskriptora kodiranih da opisuju različite organe loze, OIV je odabrao 14 primarnih deskriptora zbog svoje dobre diskriminirajuće moći između sorti. U novije vrijeme ampelografija je stekla nove alate kao što su hemotaksonomija (ispitivanja spojeva sekundarnog metabolizma) ili biohemijski markeri (isozymes). Prava revolucija nastala je ugradnjom u genetsku ampelografiju 1990-ih. Molekularno označavanje i sekvencioniranje DNK omogućili su pristup ne samo fenotipu, već i direktno genotipu, u ranoj fazi bez potrebe da se čeka potpuni razvoj biljke. DNK potreban za ovu vrstu analize može se izdvojiti iz nekoliko desetina miligrama biljnog materijala i iz bilo kojeg organa ili dijela biljke (list, bobica, lastar, korijen itd.)

Šta je DNK i kako je građena? Deoksiribonukleinska kiselina, odnosno DNK, molekul je koji se nalazi u svim živim ćelijama i sadrži sve informacije neophodne za razvoj i funkcionisanje organizma. Podržava i nasljednost jer se prenosi tokom reprodukcije, bilo da je integralna ili ne. Stoga nosi genetske informacije i sačinjava genom živih bića. DNK određuje sintezu proteina, putem RNA. Ova dvostruka spirala sastavljena je od nukleotidnih sekvenci sastavljenih od fosfatne skupine povezane sa šećerom, deoksiribozom, koja je sama povezana sa azotnom bazom. Postoje četiri različite azotne baze uključujući citozin (C) i timin (T) iz porodice pirimidina te adenin (A) i guanin (G) iz porodice purina. U biljnim ćelijama DNK je lokalizirana u jezgru i u hloroplastima. Hloroplasti su esencijalne organele koje pomažu u hvatanju svjetlosti koje uzrokuje fotosintezu.

Continue reading “Šta je molekularna ampelografija”

Australijski Saperavi

Naslov orginala: Australian first for world’s oldest grape. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 09.12.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, saperavi, australija

Australijski proizvođači rijetkog gruzijskog grožđa sorte Saperavi ujedinili su se u jednu od prvih nacionalnih – specifičnih vinskih grupa za sorte (Australian Saperavi Association-ASA) „Australijsko Saperavi Udruženje.“

Saperavi svoje porijeklo vodi od prije više od 8.000 godina i gaji se u kolijevci vinarstva u Gruziji, ali uprkos dugovječnosti i jedinstvenom kvalitetu, sorta ostaje relativno nepoznato u Australiji. ASA želi to promijeniti. Prvoga vikenda u novembru održan je najveći forum australijskih proizvođača grožđa sorte Saperavi.

Continue reading “Australijski Saperavi”

Dionis-nova sorta vinove loze

Naslov orginala: Dionis – mala revolucija i novi adut za dobro crveno eko vino. Izvor: https://www.agroklub.ba/; Objavljeno: 29.11.2018. by Đorđe Simović. Pripremio: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, nova sorta, ampelografija, vino

Nakon 16 godina ispitivanja, provjeravanja kvaliteta i umnožavanja repro materijala, nauka je dala odgovor. Stvorila je sortu pogodnu za organsku proizvodnju visoko kvalitetnih crvenih vina. Isčekivanju je najzad došao kraj. Nakon stručnog skupa “Inovacije u vinogradarstvu” održanog na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu stručna javnost bila je u prilici da između 20-tak vina probaju crveno vino od novostvorene sorte za crvena vina – Dionis. I mnogi će se zapitati šta je tu epohalno?

Dionis

Riječ je o sorti koja je u kolekcionom zasadu dokazala da je otporna na najvažnija gljivična oboljenja vinove loze. Čekalo se da se od nje napravi vino, pa ako oko bude zadovoljavajuće, imali bismo pravi malu revoluciju u sektoru proizvodnje crvenih vina koja mogu da se proizvedu prema eko principima. Kada je enolog Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Siniša Ostojić gostima sipao vino, svojih ruku djelo, “na prvu loptu” smo ustanovili da je uspjeh zagarantovan. Riječ je o izbalansiranom vinu, rubin crvene boje, voćnih aroma, umjerenog tijela, u kome je sve na svom mjestu. U nadolazećem godinama možemo očekivati samo bolja i bolja vina od ove sorte. Kao i kod svakog vina, potrebno je da prođe nekoliko berbi, da enolozi puste sebi na maštu i da se “poigraju” sa ovom sortom.

Continue reading “Dionis-nova sorta vinove loze”

Nove kalifornijske sorte vinove loze otporne na Pierce-ovu bolest

Naslov orginala: New California wine grape cultivars offer Pierce’s disease resistance. Izvor: https://www.goodfruit.com/; Objavljeno: 24.12.2019. by Kate Prengaman. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, nova sorta, otpornost na bolesti, kalifornija

Kalifornijski uzgajivači grožđa dobijaju novo oružje, pet novo priznatih sorti u borbi protiv Pierce-ove bolesti u narednim godinama, zahvaljujući Univerzitetu u Kaliforniji i programu oplemenjivanja i stvaranja novih sorti. Novo priznavanje označava prve sorte grožđa iz uzgojnog programa od 1980-ih, navodi se u saopštenju sa Univerziteta. Pierce-ova bolest je smrtonosna bakterijska bolest koju prenose skakavci, košta kalifornijske uzgajivače grožđa oko 100 miliona dolara godišnje.

Uzgajivač i genetičar Andy Walker dobio je nove sorte ukrštanjem, autohtone vinove loze Vitis arizonica porijeklom sa jugozapadnog dijela Amerike i sjevernog Meksika koja je nosila gen za otpornost na bolest, sa europskom vinovom lozom, Vitis vinifera. Potom je kroz nekoliko uzastopnih generacija ukrštanja sa Vitis vinifera uspio prenijeti gen otpornosti u grožđe koje slično tradicionalnim europskim stilovima vina, a genetski gledano, ima najmanje 90% Vitis vinifera.

Camminare Noir

„Ljudi koji su probali vino od ovih sorti izuzetno su zadovoljni“, rečeno je u saopštenju. „Impresionirani su jer su sorte otporne, ali i da su proizvodena vina dobrog kvaliteta.“ Priznate su tri crne sorte: Camminare Noir, Paseante Noir i Errante Noir, i dvije bijele: Ambulo Blanc i Caminante Blanc. Na raspolaganju će biti samo ograničena količina sadnog materijala 2020. godine, ali mnogo više očekuje se 2021. Više sadnog materijala iz uzgojnog programa očekuje se u narednim godinama.

Pinot Noir

Izvor: www.vinogradastvo.com; http://winefolly.com/; www.vinepair.com. Pripremio: Dragutin Mijatović

Od svih francuskih sorti koje su migrirale širom vinogradarskog Svijeta, ovo je jedna koja izaziva najviše strasti. Proliveno je mnogo suza, utrošena velika energija, skršeno nad njom mnogo očajnih ruku, više nego je to slučaj sa bilo kojom drugom sortom. Gotovo svaki ozbiljni uzgajivač izvan područja gdje je dopuštena sadnja ove sorte želio bi proizvesti fini Pinot Noir u određenoj fazi bavljenja ovim poslom, a to je takav izazov da mnogi s vremenom odustanu. To svakako nije za one željne mirnog života.

Pinot Noir

Pinot Noir je dvanaesta sorta na svijetu (112.000 zasađenih čokota). Vina proizvedena od sorte Pinot Noir dovela su je do gigantskog praćenja od strane ljubitelja dobrih vina. Pinot Noir je preko 1.000 godina starija od sorte Cabernet Sauvignon. Pinot Noir svrstava se među najstarije sorte grožđa na svijetu.

Sorta je poznata pod različitim imenima, kao što su: Burgundac crni, Pinot crni, Pinot nero, Spätburgunder, Blauer Burgunder, Pinot Čornii, Modri Pinot, Pinot Tinto, Kek Burgundi itd. Pripada grupi sorti Convarietas occidentalis, subconvarietas gallica.

Zahvaljujući svojoj reputaciji i sposobnosti prilagođavanja hladnijim klimama, ova se sorta široko uzgaja u Europi (Njemačka, Italija, Švajcarska, Rumunijaa, Mađarska, Španija), ali i u vinogradima Novog svijeta (SAD, Novi Zeland, Australija, Čile, Argentina, Južna Afrika).

Tamo gdje je Pinot Noir, tamo je i Chardonnay. Chardonnay je zapravo povezan sa sortom Pinot Noir. Prirodno je izvršeno ukrštanje sorte Pinot Noir i sorte Gouais Blanc (skoro izumrla sorta). Zbog toga se čini da Chardonnay i Pinot Noir uvijek rastu zajedno (kao što su Oregon, Burgundy i Čile). Dok raspravljamo o ovoj temi, isti je odnos između sorti Sauvignon Blanc i Cabernet Sauvignon, zbog čega regije poput regiona Bordeaux i Napa gaje Cabernet Sauvignon i Sauvignon Blanc. Aha!

Čokot sorte je srednje bujnosti.  Vrh mladog lastara je zelen, paučinasto maljav. Zreo lastar je srednje debljine, sa kratkim do srednje dugačkim internodijama, smeđeljubičaste boje. List je obično cio a ponekad trodjelan. Lice lista je mjehurasto, neravno. Naličje je golo, samo malo paučinasto maljavo. Obod lista je sitan i tupo nazubljen. Nervi su u osnovi crvenkasti. List u jesen dobija crvenkastu boju. Cvijet je hermafroditan. Grozd je mali (oko 90 grama), zbijen, valjkastog oblika. Drška grozda je kratka i debela. Bobice su male, okrugle, sočne, plavocrne boje sa puno pepeljka. Sok je bezbojan.

Continue reading “Pinot Noir”

Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

PiWi Sorte vinove loze

Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/ ; Prevod: Dragutin Mijatović

Sorte sa relativno dobrom i dobrom otpornošću na gljivične bolesti u njemačkom jeziku nazivaju se Pilzwiderstandsfähige Rebsorten ili samo PiWi Sorte. U engleskom jeziku zovu ih  Fungus resistant grape varieties. To su sorte koje se preporučuju za uzgoj i proizvodnju vina uz minimalno korišćenje sredstava za zaštitu.

BIJELE VINSKE SORTE

Soreli. Italijansaka sorta, interspecies hybrid (UD-34.113), dobijen ukrštanjem sorti: Friulano (Sauvignonasse) Kozma 20-3. Sorta u sebi nosi gene vrsta Vitis amurensisVitis berlandieriVitis rupestris i Vitis vinifera. Rano sazrijeva i podnosi mraz do -24oC.

Baza podataka italijanskih regiona i sorti

Naslov orginala: Il Database dei Vitigni d'Italia su Quattrocalici. Izvor: https://www.quattrocalici.it/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: italija, regioni, sorte

Ovo je Vodič sa svim italijanskim sortama koje se pojavljuju sa oznakama DOP i IGP italijanskih vina. Na sajtu je inače više od 350 šema koje prikazuju, uz morfološke podatke o sortama, u dotičnim regionima i kratku istoriju sorti, sa organoleptičkim karakteristikama dobijenih vina i oznakama porijekla, sa linkom na šemu i podacima koji se odnose na nacionalnu registraciju sorte. Preko prozora pretraživanja možete pregledati regionalne tabele sorti i pretraživati po abecednom redu sve registrovane sorte i još mnogo toga.

Šema: Pregled italijanskih vinskih regiona i glavnih gajenih sorti

Champagne

Naslov orginala: How to Choose Champagne. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, šampanjac (champagne), proizvodnja

Kako odabrati šampanjac? Bit ću iskrena, nije lako. Na prvom mjestu, šampanjac nije jeftin, tako da nije stvar za šalu. Uz to, način proizvodnje šampanjca, regionalne razlike i označavanje etiketa žargonom vinara mogu za većinu nas biti zastrašujuće. Od hiljade pjenušavih vina koja se proizvode svake godine, u biti postoje 4 stila koja treba znati. Ovaj članak pomaže u prepoznavanju važnih stvari na koje morate obratiti pažnju na etiketi (ili dok istražujete) kako biste odabrali odgovarajući šampanjac.

Bez obzira da li volite kremasti, tostirani stil „shampy“ ili vam se sviđa suv i mršav, uvijek možete pronaći ono što tražite! Hajde da prvo eliminišemo jednu stvar: nije svako pjenušavo vino šampanjac. Šampanjac se isključivo odnosi na pjenušavo vino proizvedeno u regiji Šampanja (Champagne), u Francuskoj.

Kako se proizvodi pjenušavo vino šampanjac. Postoji 6 glavnih metoda pomoću kojih se proizvode pjenušava vina od kojih svaka ima različiti nivo karbonizacije i, na kraju, drugačijim stilom mjehurića! Traditional Method, Tank Method, Transfer Method, Ancestral Method, Continuous Method i Carbonation. Na dva vrijedi obratiti posebnu pažnju to su tradicionalna metoda koja se koristi za šampanjac (Traditional Method) i metoda tenka (Tank Method) koji se koristi za proizvodnju pjenušavog vina Prosecco. Ovdje je riječ o Traditional Method, koji jepoznat i pod nazivima: Méthode Champenoise, méthode traditionnelle, Methode Cap Classique, Metodo Classico, klassische flaschengärung.

Aromella

Naslov orginala: New grapes on the block: Varieties to watch. Izvor: https://www.decanter.com/; https://journals.ashs.org/; Objavljeno: 04.07.2018. by Maggie Rosen. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Nove sorte grožđa stvaraju se u cijelom svijetu, ali sa hiljadama koje već postoje, zašto nam treba više? Maggie Rosen istražuje zašto stvaramo bolje sorte vinove loze … Aromella, Mystique, Divico i Floréal možda zvuče kao daleke galaksije ili likovi iz Game of Thrones, ali u stvari su među najnovijim vinskim sortama grožđa dostupnim vinarima. Trenutno, u poljoprivrednim istraživačkim stanicama i eksperimentalnim vinogradima širom svijeta, stotine sorti grožđa nalaze se negdje na složenom putu od svijetle ideje do boce.

Aromella’ je otporna bijela sorta grožđa, vino je visokog potencijala, aromatičnih / muskatnih karakteristika. Čokoti su bujni i više su na zimu otporni nego većina francusko-američkih hibridnih sorti. „Aromella“ je otpornija na bolesti nego mnogi kultivari Vitis vinifera. „Cayuga White“, ranije priznata sorta, korištena je kao referentni kultivar za sva vinogradarska i enološka upoređenja.

Aromella

Porijeklo. Sorta ‘Aromella’ stvorena je u Državnoj stanici za poljoprivredne eksperimente u Njujorku, Univerzitet Cornell, Ženeva, NY (New York State Agricultural Experiment Station, Cornell University, Geneva, NY), a nastala je ukrštanjem sorti ‘Traminette‘ x Ravat 34. Prvo vino od sorte „Aromella“ proizvedeno je 1983. godine, a 1990. razmnožena je za daljnja ispitivanja. Bere se krajem septembra. Sadržaj šećera u grožđu je u prosjeku oko 19,8 Brix-a i kiselina 10,9 g/l.

Divico – nova sorta grožđa

Naslov orginala: Divico. Izvor: https://www.agroscope.admin.ch/; https://swisswine.ch/en/; Prevod: Dragutin Mijatović

Divico je švajcarska sorta grožđa izuzetnih karakteristika kada se radi o otpornosti sorte na gljivična oboljenja. Pored svojih osobina koje je pokazala u vinogradima Švajcarska, oduševila je vinogradare u Engleskoj. Sorta zahvalna za organsku proizvodnju grožđa.

Sinonimi:  U Švajcarskoj: nema.

Porijeklo: Sorta dobijena u istraživačkoj stanici Agroscope u Pully 1997, ukrštanjem između sorti Gamaret i Bronner. Sorta sa genima otpornosti na bolesti naslijeđenih od ameriških i azijskih vrsta Vitis stvarana je kroz izuzetno dug put.

Šema stvaranje sorte Divico

Sorte vinove loze u jednoj slici

Naslov orginala: The Wine Grape Family Vine. Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 18.09.2014. by Joshua Malin. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: familija, vinova loza, sorta

Koje je vaše najdraže crveno vino? Što je sa vašom omiljenom bijelom bojom vina? Ako volite neke sorte i grozite se drugih, možda ćete se iznenaditi kada saznate da su skoro sva vina koja pijemo redovno usko povezana preko sorti. Konkretno, govorimo o zajedničkoj DNK među bezbroj sorti vrste Vitis vinifera. Godine 2011. dr. Sean Myles sa Univerziteta Cornell i tim istraživača objavio je svoja otkrića (Proceedings of the National Academy of Sciences). Dr. Myles rekao je u to vrijeme u brojnim intervijuima, da su gotovo sve poznate sorte grožđa dio jedne porodice – roditelji, djeca i braća i sestre. Istražite rodbinsku vezu u nastavku, da biste saznali više o mnogim sortama uključenim u infografiku. Imajte na umu da su genetska istraživanja sorti Vitis vinifera u toku i da daju nove, a ponekad i oprečne rezultate.

Ramato vino?

Naslov orginala: What is ramato wine? Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/ ; Objavljeno: 18.10.2019. by Marisa Finetti: Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, ramoto, proizvodnja, vinska kultura

Ramato vino je za ljubitelje vina više od vina Pinot Grigio, ali nemojte misliti da je to samo još jedan rose ili jedno narandžasto vino.

Vino Pinot Grigio jedno je od najpopularnijih italijanskih vinskih stilova i, dok sorta dijeli isti genetski otisak sa plemenitom sortom, Pinot Gris iz regiona Alsace (Francuska), to različito spelovanje njegovog porijekla nosi jedinstvene stilove bijelog vina. Ali italijanski Pinot Grigio nije uvijek bio proizveden u suvoj varijanti, neobojan kakav ga znamo danas. Dobrodošli u svijet ramato vina, stila koji se još uvijek proizvodi u njegovom istorijskom srcu regije Friuli, a koja sve više privlače pažnju drugih vinara.

Friuli

Po čemu se vino ramato razlikuje od vina rose i narandžastog vina? Kada se grožđe sorte Pinot Grigio izmulja, pokožici je dozvoljeno da provode izvjesno vrijeme u soku, ta, taktilna tekstura i bakrena nijansa rezultiraju u izrazitom vinskom stilu zvanom ramato. Riječ znači “bakar” na talijanskom. Roze i narančasta vina mogu, takođe, pokazati boje koje se kreću od svijetlog rumenila do lososa i duboke amber boje, kao rezultat kontakta sa pokožicom. Ali boja samo po sebi ne može odrediti stil vina. Ono što razlikuje vino ramato od rose ili narandžastog vina je da je ramato proizvod istorijskog vinarskog stila regije Friuli (Italija), proizvedeno od grožđa sorte Pinot Grigio. Roze se proizvodi od velikog broja crnih sorti grožđa, a narandžasta vina se proizvode od bijelog grožđa širom svijeta.