Šta je aromatična sorta grožđa

Šta je aromatična sorta grožđa za proizvodnju bijelog vina? Naziv orginala: What is an aromatic white wine grape variety? Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 27.09.2019. by Chis Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, vino, aroma

Nisu sve sorte grožđa rođene jednake. Određene sorte mogu dati vina sa intenzivnijim aromama, od cvjetnih do biljnih i citrusnih nota.

Klasični primjeri aromatičnih bijelih vinskih sorti grožđa uključuju:

  • Gewürztraminer
  • Riesling
  • Muscat
  • Torrontés
  • Viognier
  • Sauvignon Blanc
Aromatično grožđe sorte Gewurztraminer na čokotu vinove loze u regionu Alsace

Svako vino ima ponešto mirisa i okusa, pa zašto neka – a posebno bijela vina – nose „aromatični“ prizvuk u krugovima za degustaciju? Ovdje se, u određenoj mjeri, radi o intenzitetu mirisa. Koliko su oštri ti primarni okusi na nosu, da li mirisom podsjećaju na agrume, laticu ruže ili biljke? Aromatična bijela vina proizvode se od sorti koje imaju tendenciju da daju veće količine ovih prirodnih aroma. Ali ne postoji zakonska definicija i neke naučne analize sugerišu više prilagodljivu skalu, a ne dvije različite suprotnosti „aromatična“ i „nearomatična“.

Nauka o aromatičnim vinima. Neka naučna istraživanja pokazala su da nekoliko aromatičnih sorti vinove loze imaju više nivoe organskih spojeva nazvanih terpeni. Na primjer, poznato je da monoterpeni doprinose voćnim i cvjetnim aromama, a posebno su istaknuti u vinima proizvedenim od sorti Torrontes i Muscat što pokazuje i studija objavljena u časopisu Foods (Foods journal) 2018. „Ukupna koncentracija monoterpena u vinima Muscat i Torrontes bila je oko četiri puta veća nego u vinu Gewürztraminer, šest puta veća nego u vinima Riesling i Viognier, i preko 30 puta veća nego u vinima Chardonnay i Pinot Gris“, rekli su istraživači. Međutim, to još ostaje naučno područje za ispitivanje.

Izbori u proizvodnji vina. Velike mogućnosti izbora sa kojima se suočavaju vinari, plus uticaj klime, znači da postoji puno prostora za stilske nijanse u proizvodnji vina. Uopšteno govoreći, proizvođači će vjerojatno uložiti veći napor kako bi naglasili primarne voćne arome aromatičnih bijelih vina tokom procesa proizvodnje vina. Klasično mogu da fermentišu na nižim temperaturama, aktivno sprečavaju malolaktičku fermentaciju ili koriste sudove od nerđajućeg čelik za očuvanje aroma. Široki pomak u filozofiji vinarstva prema minimalnoj intervenciji u podrumu, tačnije izražavanju čistoće voćnosti i osjećaju mjesta, znači da možda više ne postoji tako oštar kontrast između tretmana sa aromatičnim i takozvanim nearomatičnim sortama, kako god. Osim toga, uvijek postoje izuzeci od takvih opštih pravila. Sauvignon Blanc slovi kao aromatično bijelo vino, ali se njegovi okusi, uključujući citrusne, travnate i okuse ogrozda, mogu prikriti fermentacijomu u bačvi, malolaktičkom fermentacijom i starenjem u hrastovom buretu kao u regionu Bordeaux i dijelovima Kalifornije. Neka aromatična vina mogu dobiti različite nivoe slasti, a Riesling je jedan od najboljih primjera.


Stilovi crvenih vina

Naslov orginala: Wine Styles, Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija, vinska kultura

  • Crvena vina
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina (Light and Perfumed Red Wines)
  • 2.Pikantna i klasična crvena vina (Savory and Classic Red Wines)
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina (Bold and Structured Red Wines)
  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina (Rich and Intense Red Wines)
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina. Karakteriše ihsvježe, mlado crveno voće. Uvijek dostupna, spremna za piće, vina sa svježim višnjama i niskim taninima. Za ovaj tip vina nije neophodna hrana da bi se uživalo. Tipično vino je od sorte Gamay iz regiona Beaujolais.
  • Karakteristike: Jagoda (Strawberry), Višnja (Cherry), Žvakaća guma (Bubblegum), Dim (Smoke), Vanilija (Vanilla), Malina (Raspberry)
  • Glavna vina: Beaujolais, Pinot Noir, Dolcetto, Chinon (Loire Valley), Carignan, Etna Rosso

  • 2. Pikantna (ukusna, prijatna) i klasična crvena vina.
  • Neka od najpoznatijih vina na svijetu. Od Barola do Bordeaux, ova vina su tradicionalna. Stil obuhvata širok spektar profila okusa, ali imaju tendenciju da budu elegantnog sastava (strukture) i mogu biti dugotrajna.
  • Karakteristike: Zemlja (Earth), Paprika (Bell Pepper), Duvan (Tobacco), Ribizla (Cassis)*, Cedar (Cedar), Struktura (Structure). *Ribizla (Ribes nigrum). Red Corrant (crvena ribizla), Black Currant (crna ribizla), Cassis
  • Glavna vina: Bordeaux, Burgundy, Barolo, Chianti, Rioja
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina. Moćna moderna crvena vina sa sposobnošću starenja. Tipičan vinski stil vina okarakterisan je zrelim voćem, jakim taninima i ogromnom popularnošću.
  • Karakteristike: Šumska podloga (Forest floor), Tanin (Tannin), Kiselost (Acidity), Crna ribizla (Blackcurrant), Mint (Mint), Eukaliptus (Eucalyptus)
  • Glavna vina: Napa Valley Cabernet Sauvignon, Malbec, Central Otago Pinot Noir, New World Cabernet Franc, South African Bordeaux Blends

  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina. Duboko izražen voćni karakter i džem. Ispunjen zrelim, bogatim voćem i mnoštvom začina. Ovaj stil opisuje vina Shiraz (Australija), Zinfandel (Sonoma) i Châteauneuf-du-Pape.
  • Karakteristike: Biber (Pepper), Začin (Spice),
  • Malina (Raspberry), Trešnja (Cherry),
  • Šljiva (Plum), Koža (Leather)
  • Glavna vina: Shiraz, Carmenère, Douro red wines, Côte Rôtie, Châteauneuf-du-Pape, Zinfandel

Esca: razorna „bolest debla“ vinove loze

Naslov orginala: Esca: devastating “trunk disease” of grapevines. Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Slika: Simptomi bolesti Esca na listu sorte Merlot av Wine Spectator. Objavljeno: 06.06.2016. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bolest, esca

Uzgajivači vinove loze bore se sa nekoliko različitih bolesti, među kojima su i „bolesti debla“ koje u većini slučajeva izazivaju naglo umiranje čokota vinove loze. Postoji nekoliko bolesti vinove loze, ali u posljednje vrijeme čini se da je ESCA najrazornija. Posljednjih godina to predstavlja pravi problem u nekoliko europskih vinogradarskih zemalja, poput Francuske, Italije i Španije, iako je takođe dobro poznata u drugim vinogradarskim područjima u svijeta. Vinogradari, na žalost znaju da bolest nije temeljno proučena i čini se da za to nema lijeka.

Razvoj bolesti u deblu

Prema postojećim istraživanjima, ESCU uzrokuje nekoliko različitih gljiva kao što su Phaeoacremonium aleophilum, Phaeomoniella chlamydospora i Fomitiporia med Mediterraneana. Budući da se simptomi ESCE pojavljuju na zreloj vinovoj lozi u vinogradima starim 5 do 7 ili čak 20 godina, izgleda da intenzivna rezidba, mraz i druge mehaničke ozljede mogu pridonijeti razvoju i širenju bolesti. Iako se ESCA pojavljuje u starijim vinogradima, vinova loza može biti pogođena već u rasadnicima. Prvi simptomi pojave ESCE pojavljuju se kao tamnocrvene (kod crvenih sorti) ili žute (na bijelim sortama) pruge na lišću, koja se na kraju isušuju i postaju nekrotične. Kada bolest napreduje uzrokuje odumiranje cijelog čokota vinove loze. Ponekad čak nema ni simptoma upozorenja i čitava se biljka naglo osuši.

Simptomi bolesti na listu sorte Merlot

Dimenzije bolesti čokota vinove loze postale su toliko problematične za uzgajivače grožđa u Francuskoj da čak Hennessy sa svojom čuvenom kućom konjaka ulaže 600.000 € u INRA istraživački centar kako bi istražili i pronašli rješenje za tu razornu bolest.

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Genetska raznolikost u čaši vina

Podizanje čaše grožđa iznenađujuća je genetska raznolikost. Naslov orginala: Raising a glass to grapes’ surprising genetic diversity. Izvor: https://www.infowine.com/; Slika: D.Mijatović. Objavljeno: 16.09.2019. by UC Davis. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, genetika

Geni mogu objasniti razliku u okusu i boji grožđa, otkriće koje se nedavno dogodilo u Institutu za nauku o vinu i hrani UC Davis Robert Mondavi.

Evo otkrića kome je dobro nazdraviti: Istraživački tim koji su predvodili profesor Brandon Gaut sa Kalifornijskog univerziteta, Irvine i profesor Dario Cantu sa Kalifornijskog univerziteta, Davis dešifrovao je genom grožđa sorte Chardonnay. Radeći to, otkrili su nešto fascinantno: sorte nasljeđuju različiti broj gena od svojih majki i očeva. Njihov rad upravo je objavljen u Nature Plants*.

Tim je posvetio tri godine istraživanja onome što je poznato kao strukturne varijante, ili promjene hromosoma, u genima grožđa sorti Chardonnay i Cabernet Sauvignon kako bi se utvrdila njihova genetska sličnost. Svaka od sorti ima oko 37.000 gena.

Cabernet Sauvignon

“Svako od nas nasljeđuje jedan primjerak gena od majke i jedan od oca”, kazao je profesor Gaut. “Moglo bi se pretpostaviti da sorta nasljeđuje dvije kopije svakog gena, pri čemu po jedan dolazi od njihovih roditelja. Međutim, otkrili smo da postoji samo jedan primjerak, a ne dva, za 15% gena kod sorte Chardonnay, isto važi i za sortu Cabernet Sauvignon. Zajedno, to znači da se sorte grožđa razlikuju u prisustvu ili odsustvu hiljada gena. “

“Ove genetske razlike vjerojatno doprinose mnogim razlikama u okusu između vina proizvedenih od različitih sorti grožđa”, rekao je profesor Cantu. A oni svakako doprinose jednoj važnoj osobini grožđa: njihovoj boji.

Istraživački tim pokazao je da je crveno grožđe mutiralo u bijelo grožđe u više različitih uslova. Svaka mutacija uključuje veliku hromosomsku promjenu koja je promijenila broj kopija ključnih gena u boji. Manje kopija gena u boji uzrokuje bijelo grožđe.

Osim pružanja ključnih naučnih saznanja vinogradarima, naučnici kažu kako njihova otkrića imaju važne implikacije na razumijevanje prehrambenih vrijednosti između ostalog voća i povrća. Strukturne varijacije uglavnom su neistražene u biljnim genima, ali profesor Gaut kaže da je istraživanje važno za razumijevanje onoga što se nalazi u voću i povrću koje jedemo. “Na primjer, čak i između različitih vrsta paradajza, strukturne varijacije mogu imati različite prehrambene vrijednosti”, rekao je. “Bolje razumijevanje genetskog sastava vrsta omogućava nam pristup alatima koji poboljšavaju uzgoj biljaka.”

* Yongfeng Zhou, Andrea Minio, Mélanie Massonnet, Edwin Solares, Yuanda Lv, Tengiz Beridze, Dario Cantu & Brandon S. Gaut (2019) The population genetics of structural variants in grapevine domestication. Nature Plants, volume 5, pages 965–979 (2019)

Orchidea

Naslov orginala: ORCHIDEA (Viagra, Wiagra); Izvor: https://xn--csemegeszlk-6bcb.hu/; Slika: Own image Cultivation experiences. Objavljeno: 12.05.2016. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Ruski privatni uzgoj (Pavlovsky). Vrijeme sazrijevanja sorte: kraj avgusta. Roditelji: Talisman x Nistru. Rast: umjereno bujan. Grozd: 400-800 grama kupastog ili cilindričnog oblika, umjereno zbijen. Bobica: 26 x 19 mm. 8-10 grama zelenkasto-žuta, mesnata, sočna, skladnog okusa. Pokožica je tanka. Sadržaj šećera u soku 17,2%, a kiselina 8,4 g/l. Rezidba: dužina luka 6-8 pupoljaka. Otpornost na bolest: iznad prosjeka. Mraz: sorta podnosi do -24° C

Vlastito iskustvo uzgoja: Grozdovi sorte su umjereno rastresiti, prosječno oko pola kilograma. Bobica je ovalna, ponekad okrugla, ujednačene veličine, oplodnja dobra, ponekad sa nekoliko sitnih bobica, mesnata, sočna i ima skladan okus sa povoljnim odnosom šećera i kiselina. Pokožica bobice je tanka, jestiva, sjemenka je manje primjetna. U prosjeku sorta uvijek sazrijeva do početka septembra. Sorta se reže na kratki luk sa 4-6 okaca. Zaštita: dovoljna su 3 prskanja u povoljnim godinama, ali kišnijih ili vrlo toplih, sušnih godina, potrebna su 4-5 prskanja. Sorta koja ne truli, bobice su ponekad napukle, pa ose prave manje ozlijede.

Studija genoma vinove loze otkriva tragove divlje prošlosti

Naslov orginala: Genomic study reveals clues to wild past of grapes. Izvor: https://phys.org/; Objavljeno: 02.11.2017. by University of California. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: nauka, genetika, vinova loza

“Podaci govore da su ljudi sakupljali plodove vinove loze u divljini vjekovima prije nego što su je počeli uzgajati”, kaže saradnik studije Brandon Gaut, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCI (University of California, Irvine). Istraživanje je takođe otkrilo ključne genetske promjene tokom pripitomljavanja koje su i danas vidljive u plodu, poput grožđa sorte Grenache koje se uzgaja u južnoj Francuskoj.

Prije otprilike 22.000 godina, kada su se ledene ploče koje su pokrivale veći dio Sjeverne Amerike i Evrope počele povlačiti, ljudi su počeli konzumirati plodove koji danas donose radost milionima ljubitelja vina širom svijeta: grožđe. To je ono u što vjeruju evolucijski biolog Brandon Gaut  (Kalifornijski univerzitet, Irvine) i biljni biolog Dario Cantu (UC Davis). Uporedili su sekvencirane genome divlje i pripitomljene evroazijske loze i otkrili dokaze da su ljudi možda jeli grožđe čak 15.000 godina prije nego što su vinovu lozu pripitomili kao poljoprivrednu kulturu. “Kao i većina biljaka, smatra se da se i vinova loza uzgajala prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, ali naš rad ukazuje da ljudska umiješanost u proizvodnji grožđa možda prethodi tim datumima”, kazao je Gaut. “Podaci govore kako su ljudi vjekovima skupljali grožđe u divljini prije nego što su ga kultivisali. Ako smo u pravu, ovo otkriće dodaje se malom, ali rastućem nizu primjera kako su ljudi imali velik uticaj na ekosisteme prije početka organizovane poljoprivrede. “

Studija se pojavljuje u online časopisu Zbornik nacionalne akademije nauka (Proceedings of the National Academies of Sciences). Danas je vinova loza jedna od ekonomski najvažnijih hortikulturnih biljaka na svijetu, ali pregledom evolucijskih podataka naučnici su otkrili da se populacija vinove loze neprestano smanjivala do razdoblja pripitomljavanja, kada se vinova loza počela uzgajati i od grožđa proizvoditi vino. Dugo opadanje moglo bi odražavati nepoznate prirodne procese, ili može značiti da su ljudi počeli upravljati prirodnim populacijama mnogo prije nego što su ih zapravo pripitomili. Gaut je rekao da podaci studije takođe ukazuju na to da je izmjena nekoliko važnih gena tokom pripitomljavanja ključna prekretnica sastava ploda. Ti su geni uključivali i neke gene koji su uključeni u određivanje pola i druge koji su se prvenstveno odnosili na proizvodnju šećera. Te su promjene pomogle u definisanju grožđa kakvog ga danas poznajemo i vjerovatno su doprinijele širenju vinove loze širom drevnog svijeta.

Osim toga, istraživači su otkrili da moderni genomi vinove loze sadrže više potencijalno štetnih mutacija nego što su to imali divlji preci. Oni se nakupljaju zahvaljujući klonskom razmnožavanju, što je zapravo razmnožavanje umnožavanjem genetski identičnih kopija pojedinih biljaka. Grožđe (Vinova loza) se vjekovima umnožava klonskim razmnožavanjem, jer omogućava da se genetski identične jedinke sorte Cabernet sauvignon ili Chardonnay uzgajaju širom svijeta. Identifikacija ovih potencijalno štetnih mutacija može se pokazati korisnim uzgajivačima grožđa.

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Grad u vinogradima – oštećenje, metode zaštite i upravljanje

Naslov orginala: Hail in vineyards – damage, protection methods and management; Izvor: http://www.evineyardapp.com/:  Objavljeno: 23.07.2019. by Urska, Prevod: Dragutin Mijatović

U posljednjih mjesec dana, grad je oštetio vinograde u nekoliko vinogradarskih područja u Europi, te iz tog razloga dijelimo praktične savjete o tome kako zaštititi vinograde od tuče i kako upravljati vinovom lozom nakon oštećenja od tuče. Zbog klimatskih promjena, vinogradari širom svijeta suočeni su sa nekoliko nepredvidivih vremenskih događaja. Ne samo da se kasni prolećni mraz pojavljuje češće, već i oluje od grada se pojavljuju sve konstantnije. Grad može prouzrokovati ozbiljna oštećenja u vinogradu, ne samo u pogledu količine i kvaliteta grožđa, već i u smislu opstanka vinove loze i dugoročnog održavanja vinograda.

Štete od grada. Grad može prouzrokovati značajna oštećenja lišća, stabla, lastara, grozdova i bobica. Lišće, cvasti ili bobice mogu biti oštećeni ili povredom grada ili razbijeni o tlo, lišće može biti oštećeno, poderano ili izbušeno; dok lastari i deblo mogu biti polomljeni ili imati jača oštećenja. Grad može smanjiti prinos, broj izdanaka i lisnu površinu, a djelomično ili potpuno zaustaviti normalan protok hranjivih materija. Kao rezultat toga, tuča (grad, led) sa preko 50% oštećenja usporava rast i razvoj preostalih grozdova do 20 dana, dok blaža tuča produžuje procese rasta za oko 10 do 14 dana. Istovremeno, bočni lastarići (zaperci) počinju da se intenzivnije razvijaju. Iz tog razloga, pored smanjenog prinosa, tuča može kao posljedicu imati i niži kvalitet grožđa. Zbog toga je važno stimulisati porast lastara unosom hranljivih materija nakon oštećenja od tuče

Vrijeme preispitivanja uzgoja tradicionalnih sorti

Naslov orginala: Giving tradition a nudge in the vineyard; Izvor: https://www.goodfruit.com/; Objavljeno: 10.07.2019. by Kate Prengaman; Prevod: Dragutin Mijatović

Nova generacija sorti vinove loze otpornih na bolesti pokazuje znake povećanog prihvatanja u Europi. Francuski Nacionalni institut za istraživanja u poljoprivredi, INRA, dao je u proizvodnju četiri nove sorte vinove loze koje su otporne na pepelnicu i plamenjaču, nudeći proizvođačima priliku da smanje primjenu fungicida sa više od deset puta tokom godine na samo par puta. Upis sorti u zvanični francuski katalog, koji ne uključuje tradicionalne francusko-američke hibride, sugeriše novu mogućnost za vinogradare da riješe probleme sa kojima se suočavaju gajeći tradicionalne, cijenjene sorte vinove loze.

U vrhunskom vinskom svijetu hibridno grožđe je dugo imalo loš imidž, ali postoje znaci sve veće prihvaćenosti nove generacije hibrida otpornih na bolesti. Za razliku od skoro svih drugih kultura, vinogradari imaju tendenciju da izbjegavaju nove sorte u korist tradicionalnih kultivara uzgajanih u Evropi prije više vjekova, uprkos činjenici da su veoma podložne gljivičnim bolestima iz Novog svijeta, naime pepelnici i plamenjači. Domaće loze u Sjevernoj Americi imaju mnogo veću otpornost, jer su evoluirale zajedno sa patogenima, a uzgajivači su to iskoristili, kroz hibridizaciju, više od jednog vijeka. Takvi hibridi pomogli su evropskim vinogradarima da se ponovo povrate nakon filoksere. Ali podloge otporne na filokseru i moderni fungicidi omogućili su vinogradarima širom svijeta da uspješno gaje sorte Vitis vinifera i tako udalje hibride sa tržišta: uzgoj hibridnih sorti je pao sa 400.000 hektara u Francuskoj 1950-ih na samo oko 6.000 hektara danas.

Koliko je održivo vaše vino

Naslov orginala: How sustainable is your wine?;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 17.03.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Ekološki uticaj na proizvodnju vina je veći nego što mislite, i globalni je razlog za zabrinutost. Rupert Joy istražuje problem i razmatra mjere koje se poduzimaju za pronalaženje trajnijeg rješenja.

Kako se ljudska populacija povećava, promjene u korištenju zemljišta uništavaju prirodna staništa svijeta. Široko rasprostranjeno prskanje pesticidima okrivljeno je za urušavanje broja insekata i ptica, dok intenzivna upotreba herbicida i fungicida kontaminira podzemne vode i degradira tlo, čineći ga zavisnim od đubriva. Sa sve većim dokazima da poljoprivreda doprinosi gubitku biološke raznolikosti bez presedana, koncepti upravljanja okolišem i „regenerativne poljoprivrede“ dobijaju na snazi.

Istraživanja pokazuju da su korisni insekti, kao što su pčele i pauci, i ptice i slijepi miševi koji se hrane insektima, brojniji i raznovrsniji na netretiranom zemljištu nego na zemljištu koje je prskano hemikalijama, i da se tla koja se vode održavo imaju više organske materije mikrobiološki su bogatija. Ljubiteljima vina bi moglo biti oprošteno ako se pretpostavi da, za razliku od intenzivne poljoprivrede, proizvodnja vina ima mali uticaj na svijet prirode. Stvarnost je prilično drugačija. Većina vinograda su monokulture koje se u velikoj mjeri oslanjaju na preventivno prskanje pesticidima (herbicidi, fungicidi, insekticidi) kako bi se širenje bolesti i štetočina zaustavilo.

Autohtone sorte grožđa

Naslov orginala: À la découverte des cépages autochtones du monde;  Izvor: https://avis-vin.lefigaro.fr/;  Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/ and  https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 14.06.2019. par Vinexpo;  Prevod: Dragutin Mijatović

Chardonnay, Pinot noir, Merlot ili Cabernet Sauvignon, ovo su sorte grožđa koje zvuče vrlo poznato. Riesling, Semillon, Syrah, Grenache takođe odjekuju najsofisticiranijim tonom. Ali šta je sa sortama Sangiovese, Malvasia Istriana ili Cornalien? Mnogo teže! One su poznato kao autohtone sorte grožđa. Vinexpo ih definiše i objašnjava njihove uloge.

 Šta je autohtona sorta grožđa? Obična osoba je rodom iz zemlje u kojoj živi. Ista priča važi i za sortu grožđa! Autohtona sorta ili endemska je sorta porijeklom iz datog terroir-a. Konkretno: Pinot Noir je autohtona sorta grožđa iz regiona Bourgogne, Grenache Noir iz regiona Roussillon, ​​Chenin iz regiona Val de Loire ili Vermentino sa Korzike. To su tipične sorte vinove loze. One su prilagođene zemljištu i klimi koja im omogućava da izraze svu svoju tipičnost.

Svijet je prirodna kolijevka bogatog biodiverziteta vina. Istorijska i komercijalna razmjena između različitih dijelova svijeta, kao i važna raznolikost zemljišta, vjekovima su uzrokovali uspon i evoluciju vrlo velikog broja sorti grožđa. U svijetu postoji oko 10.000 autohtonih sorti grožđa. Interesantno je da se samo 1.368 takozvanih “internacionalnih” sorti grožđa koristi za proizvodnju vina komercijalno! Postoji standardizacija sorti grožđa. Zašto se lišavamo takvog bogatstva? Na slici sorta Nielluccio.

Oštar pad raznolikosti sorti grožđa. Danas samo deset sorti grožđa od ukupno 80 koristi više od 70% površina pod lozom u Francuskoj. Prema OIV-u , “trećina francuskih vinograda koristi samo tri sorte: Merlot, region Bordeaux terroir i prva je sorta grožđa koja zasađena u Francuskoj (13,9% površina), Ugni Blanc (10,2%), i Grenache noir, simbol francuskog Mediterana (10%) “. Pouzdana priča: 50 sorti grožđa čine osnovu od 99% vina iz cijelog svijeta! Među njima su sorte Merlot, Cabernet Sauvignon i Chardonnay, od kojih svaka pokriva više od 200.000 ha vinograda širom svijeta.

Šta list paradajza radi u mom vinu

Naslov orginala: What Is a Tomato Leaf and What’s It Doing in My Wine?;  Izvor: https://vinepair.com/;  Ilustracija: Danielle Grinberg;  Objavljeno: 04.06.2019. by Tim Mckirdy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Bez obzira na to koliko su lakrdijaški zvučni, tehnički termini degustacije vina služe valjanoj svrsi. Vino koje je opisano kao strukturno, na primjer, ono je sa dobrom ravnotežom tanina i kiselina. Dubina se koristi za označavanje obilja okusa i aroma, dok dužina označava koliko dugo okus ostaje u ustima. Za nepoznate, međutim, ti pojmovi ne znače ništa – i mogu biti izuzetno zastrašujući.

Određeni pojmovi opisuju nešto opipljivo, ali ipak nekako uspijevaju otuđiti. Primjer: list paradajza. Svi znamo kakav miris i okus ima paradajz, – a isto vrijedi i za list. Ali koliko često kupujete paradajz sa lišćem? Šanse su, vrlo male. Do nedavno, mnogi su pogrešno mislili da su listovi toksični. Zašto se taj pojam tako često pojavljuje u opisima vina?

“Kad degustatori koriste izraz” paradajz “, koriste ga kao kratki opis da bi opisali zemljanu aromu koja takođe ima i malo slatku komponentu povrća”, objašnjava Keith Beavers, direktor VinePair degustacije. Umjesto upotrebe izraza paradajz, što bi se moglo protumačiti kao slatka nota, ili običan stari list, vino bi moglo zvučati previše zeleno ili biljno, list paradajza ima lijepu ravnotežu između ta dva termina. Lisa Perrotti-Brown se slaže. “Kažete list paradajza i čujem pirazine – sastojak koji se nalazi u vinu proizvedenom iz manje zrelih primjeraka određenog grožđa”, piše ona u članku o vinu, “Koliko su važne napomene za degustaciju?” (“How Important Are Tasting Notes?”)  grožđe je Cabernet Franc, Merlot i Sangiovese.

Jamie Goode, biolog i saradnik VinePair-a navodi da je list paradajza obično deskriptor za sortu Sauvignon Blanc, ali on koristi taj izraz u mnogo doslovnijem smislu. “Danas sam zalio paradajz i pogodila me izuzetna aroma koja dolazi iz lišća kada ih četkam rukom”, napisao je u blogu 2008. godine. Kada je prisutan u vinu, objasnio je Goode, “izrazito zelena lisnata aroma” dolazi od hemijskih jedinjenja cis-3-heksen-1-ol i 2-izobutiltiazol, koji su prisutni u grožđu.

U zvaničnoj mreži degustacije Wine and Spirits Education Trust (WSET) list paradajza leži u grupi zeljastih primarnih aroma, ili onih koji dolaze iz samog grožđa i alkoholne fermentacije. Navedena je uz zelenu papriku, travu i šparglu, a sve su to uobičajeni deskriptori za degustacije za vina sorti Cabernet Franc i Sauvignon Blanc. Naravno, nijedno od ovih povrća nije prisutno u vinu ili grožđu. To je ono što čini vino tako nevjerovatnim, kažu degustatori. “To nam daje sve te stvari koje mi prepoznajemo, ali to nije tamo u vinogradu.”

Uklanjanje listova u zoni grozdova

Naslov orginala: Grapevine Cluster Zone Leaf Removal;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 30.06.2017.  Prevod: Dragutin Mijatović

Vinogradari u vinogradu obavljaju nekoliko različitih zadataka oko čokota kako bi regulisali kvalitet grožđa, a time i vina. “Upravljanje čokotom” odnosi se na sve radove oko čokota koji utiču na strukturu uzgojnog oblika čokota vinove loze, kao što su u prvom redu zelena rezidba, prorjeđivanje listova, defolijacija (u zoni grozdova), prorjeđivanje lastara, provlačenje lastara između žica – pozicioniranje lastara u odnosu na sistem rezidbe, uklanjanje grozdova, itd. Ovaj članak pobliže će se osvrnuti na prorjeđivanje listova, poznato i kao uklanjanje listova, uklanjanje listova u zoni grozdova i defolijacija. Svi ti pojmovi u osnovi se odnose na uklanjanje određenih listova sa područja oko grozdova na čokotu.

Brojne studije su pokazale da pravilno (!) uklanjanje listova u zoni grozdova na čokotu može:

  • – poboljšati cirkulaciju vazduha oko grozdova
  • – povećati izlaganje grozdova sunčevoj svjetlosti i omogućiti prodiranje svjetlosti u unutrašnjost čokota
  • – smanjiti potencijalni pritisak bolesti bolesti vinove loze, posebno truleži-Botrytis, plamenjače-Plasmopara viticola i oidiuma-Oidium tuckeri
  • – omogućava bolje prodiranje tečnosti u zeleni sklop lastara prilikom prskanja, tj. normalno pokrivanje grozdova fungicidima
  • – poboljšati kvalitet grožđa – poboljšati aromatične sastojke, boju, smanjiti titriljivi aciditet, pH i smanjiti “vegetativne” arome kod nekih sorti.