Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Softver za upravljanje vinogradom

Kako softver za upravljanje vinogradima poboljšava poslovanje sa vinom? Naslov orginala: How vineyard management software improves wine business? Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 24.04.2019. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: softver, rukovođenje, vinograd, vinarija

Imati vinograd i / ili biti vinogradar nagrađuje, ali istovremeno se naporno i radi. Istina je da je biti rukovodioc vinograda sve samo ne jednostavno, jer postoji toliko mnogo aspekata koje je potrebno uzeti u obzir da bi se proizvelo najbolje moguće kvalitetno grožđe. Grožđe je osnova, potrebno za spravljenje izuzetnog vina, koje se na kraju prodaje. Kada je riječ o upravljanju vinogradom, vinogradar mora biti sve: meteorolog, agronom, hemičar, mašinski radnik, mehaničar, finansijski planer i organizator posla. A to često može biti naporno, posebno u jednočlanom domaćinstvu i u malim vinarijama.

Uz posao, dolaze nova znanja i nove informacije. Pogotovo što se nekoliko informacija preklapa, a više informacija mora biti uzeto u obzir kako biste donijeli pametne odluke o sljedećim radnjama u vinogradu, koje će vaše grožđe, a samim tim i vino, staviti ispred konkurencije. Iz tog razloga razvijen je softver za upravljanje vinogradom, koji pomaže vinogradarima u donošenju odluka, administrativnom radu i obično radi povećanja efikasnosti.Šta je softver za upravljanje vinogradom? Softver za upravljanje vinogradom je kompjuterski softver (danas moderni sistemi poput eVineyard obično su web i / ili pametni programi) koji omogućuju vinogradarima, upraviteljima vinograda i stručnjacima u oblasti vinogradarstva da poboljšaju svoje performanse, uzgajaju grožđe boljeg kvaliteta i proizvode veću količinu grožđa, kontrolišu radne aktivnosti u vinogradu i prate bioklimatske informacije o vinogradima. Uz pomoć softvera za upravljanje vinogradom, korisnici mogu steći bolji uvid u nekoliko operacija vinograda i na temelju prikupljenih podataka donositi bolje odluke: poput toga šta, gdje i kada poduzeti određene aktivnosti radi poboljšanja produktivnosti, smanjenja troškova proizvodnje, i povećanja kvaliteta.

Šta je VDP?

Naslov orginala: What is the VDP? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/;  Objavljeno: 16.09.2019. by Chris Wilson.  Slika: image: https://keyassets.timeincuk.net/; Prevod: Dragutin Mijatović.  Ključne riječi: vino, označavanje, Njemačka

Možda zvuči kao nekakva tajna organizacija, ali VDP je njemačka vinska grupa koja predstavlja mnoge od najboljih proizvođača u zemlji.

VDP logotip, stilizovani orao sa grozdom grožđa

Verband Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) je njemačka organizacija koja promoviše vrhunska vina i vinarije u zemlji. Pod jednim transparentom objedinjuje 197 najboljih njemačkih vinarija; nudeći garancije za kvalitet i prinos.

Osnovana 1910. od strane gradonačelnika Trira Alberta von Bruchhausena, tadašnji cilj VDP-a bio je okupiti proizvođače pod kišobranom ‘standarda kvaliteta’ kako bi im olakšavao bolju prodaju vina na aukcijskom tržištu. Danas okuplja najbolje njemačke vinarije iz svih 13 vinskih regija zemlje sa zajedničkim ciljem promocije najviših nivoa kvaliteta u njemačkoj vinskoj industriji. Članovi za kontrolu kvaliteta moraju se pridržavati strogih pravila, uključujući niske prinose, veće ponderisanje, selektivnu ručnu berbu i petogodišnju inspekciju. Članovi VDP-a imaju pravo koristiti logotip VDP-a, stilizovanog orla sa grozdom grožđa, na vratu i etiketama svojih boca. Takođe imaju pristup klasifikacijama za VDP „Erste Lage“ i „Grosse Lage“ za vrhunska suva vina koja ispunjavaju uslove kvaliteta. Ova vina podliježu panel degustacijama, moraju imati najveći prinos od 50 hl/ha, grožđe se mora ručno brati a vino proizvoditi od tradicionalnog grožđa na provjerenim lokalitetma.

Trenutno ima 197 članova, u odnosu na 161 u 1990. godine kada su utvrđena trenutna pravila. U to vrijeme 128 vinarija pridružilo se grupi, a 92 su napustili. Članstvo je putem poziva samo sa proizvođačima poznatim po dugogodišnjem kvalitetu i opredjeljenju za izvrsnost na lokalnom i globalnom nivou. Članovi se mogu isključiti iz VDP-a ako tokom petogodišnje inspekcije ne ispunjavaju standarde organizacije.

Klasifikacije. Kao i prva dva nivoa – Erste Lage i Grosse Lage – postoje još dva niža nivoa na skali klasifikacija VDP-a, Ortswein i Gutswein.

  • Gutswein: To su često prva vina poslije berbe koja se flaširaju i prodaju i vide se kao proizvođački trendovi za novo godište. Moraju dolaziti od grožđa vinarije koja proizvođačima daje slobodu da eksperimentišu i dodaju nove inovacije.
  • Ortswein: Vina koja odražavaju regionalnost. Grožđe mora doći iz jednog određenog sela i pružiti osjećaj izražavanja tog određenog lokaliteta. Koriste se samo regionalne sorte grožđa i mnoga od tih vina potiču sa više različitih mjesta Grosse Lage ili Erste Lage.
  • Erste Lage: Premier Cru vino iz prvoklasnih vinograda u kojima se mogu pronaći optimalni uslovi za uzgoj. Vina se moraju uzgajati i proizvoditi sa ciljem održivosti i tradicije.
  • Grosse Lage: Oznaka za najkvalitetnije njemačke vinograde. Složena – velika Cru vina koja izražavaju pojedinačni lokaliteti i poznata su po svojom potencijalnom dugovječnosti. Suva vina u ovoj kategoriji poznata su kao Grosse Gewächs.

Pravila za Riesling. Oko 5% njemačkih vinograda uključeno je u VDP klasifikaciju, što čini oko 7,5% prometa njemačke vinarske industrije. Riesling je najvažnija sorta grožđa među proizvođačima VDP-a sa 55% svih VDP vinograda zasađeno je sortom Riesling u poređenju sa 23% u cijeloj Njemačkoj.

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”

Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa

Naslov Orginala: New System More Accurately Estimates Vineyard Crop Yields;  Izvor: https://www.winebusiness.com/;   Objavljeno: 06.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, prinos, ATV (terensko vozilo), procjena

Nathan Strong, izvršni direktor i predsjednik startup kompanije Terroir AI, demonstrira automatizovani sistem za procjenu prinosa na stanici UC Davis Oakville. Sistem Terroir AI postavljen je na zadnjem dijelu ATV (terenskog vozila). Kerana

Kompanija Terroir AI razvija kompjutorski sistem za procjenu prinosa u vinogradu uz saradnju naučnika UC Davis. Nathan Strong, predsjednik i izvršni direktor Terroir AI u Menlo Park, demonstrirao je sistem za procjenu prinosa na Stanici UC Davis's Oakville. Boks postavljen u zadnjem dijelu ATV-a (terenskog vozila) sadrži četiri senzorske kamere, kamere su podešene za (špalir) visoki system uzgoja u eksperimentalnom bloku. Senzori prikupljaju podatke o broju grozdova i zapremini za svaki red dok se ATV kreće do 8 km na sat; algoritmi mašinskog učenja potom procjenjuju prinos grožđa. „Kompjutor vam govori šta trenutno imate, odnosno koliko je grožđa za branje“, rekao je Strong.

Terroir AI u drugoj fazi razvoja želi izgraditi modele vještačke inteligencije kako bi predvidio prinos mjesec dana prije berbe, uzimajući u obzir prakse rukovođenja vinogradom, mjesto uzgoja loze i druge faktore, rekao je Strong. Ovo će pomoći vinogradarima da ispune svoje ciljeve. Na kraju će sistemi i algoritmi biti dizajnirani kako bi uočili mjesta za otkrivanje bolesti.

Continue reading “Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa”

Nanotehnologija ‘Ključ za uklanjanje grešaka u vinu’

Naslov orginala: Nanotechnology ‘Key To Removing Wine Faults’, Researchers Find; Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/;  Objavljeno: 25.07.2019. by Arabella Mileham; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vino, greške u vinu, nanotehnologija

Upotreba sitnih magnetnih nanočestica može biti ključna za uklanjanje grešaka u vunu. Greške u vinu poput dima i djelića pluta mogu se ukloniti lako i sigurno, rekli su istraživači u Australiji, nakon uspjeha u uklanjanju proteina i neželjenih mirisa.

Merlot pod mikroskopom. Credit: Caters News Agency

Prema Wine Australia, istraživači u toj zemlji rekli su da bi nantehnologija – grana tehnologije koja proučava i manipuliše pojedinačnim atomima i molekulama – mogla imati značajan uticaj na vinski sektor i koristiti se za rješavanje niza problema “na molekularnom nivou”. Tim sa Univerziteta u Adelaidi prošle godine uspješno je koristio nanotehnologiju da bi razvio polimer koji bi mogao da ukloni metoksipirazin, jedinjenje za koje se zna da proizvodi aromu zelene paprike u vinu Cabernet Sauvignon. Tim je na polimere pričvrstio magnetne nanočestice koje su potom izvukli pomoću magneta.

Iako je vodeći istraživač, vanredni profesor za oblast Nauku o vinu, David Jeffery, rekao da je polimerima potrebno precizno prilagođavanje i daljnje ispitivanje, posebno za razvoj procesa u toj razmjeri, oni se mogu iskoristiti za uklanjanje dima ili pluta iz vina. Istraživanje je rađeno na osnovu rada tima sa Australijskog instituta za istraživanje vina (AWRI- Australian Wine Research Institute) koji je prošle godine uspješno razvio metodu magnetskog odvajanja koja bi mogla brzo i efikasno odvojiti mutne proteine iz vina tako da ih veže na polimer akrilne kiseline u plazmi obloženoj magnetnim nanočesticama, bez uticaja na fenole.

Dr Agnieszka Mierczynska-Vasilev iz AWRI-a rekla je da je prednost postupka ta što je brz, bez rastvarača, mogao se primijeniti na niskoj temperaturi i nije zahtijevao nikakvu površinsku aktivaciju ili predobradu. Nanotehnologija be se mogla koristiti i za pružanje širokog spektra površinskih funkcionalnosti, rekla je u svom istraživanju, dodajući da je vidjela „svijetlu budućnost“ u vinskom sektoru jer omogućava upravljanje vinom „na molekularnom nivou“. „Uvjerena sam da će nanotehnologija imati značajan uticaj na vinski sektor u budućnosti na područjima kao što su prilagođavanje senzornih svojstava vina radi postizanja boljeg okusa ili teksture ili izmjene hranjivih vrijednosti, što potencijalno nudi koristi i sektoru i potrošačima”, rekla je ona.

Neuromarketing vina

Neuromarketing vina: vijest za sommeliere. Naslov orginala: Neuromarketing del vino: le novità per i sommelier; Izvor: http://www.civiltadelbere.com/; Objavljeno. 26.07.2019. by Anita Franzon; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vino, nauka, neuromarketing

Mjerenje moždanih talasa, širenje zjenica i otkucaja srca omogućava nam da razumijemo principe koji nas vode u izboru boce vina. Visoka tehnologija koja se primjenjuje pri punjenju boce može pomoći profesionalcima u tom sektoru. Stručnjaci za marketing i komunikacije, prodavači i sommelieri: to su poslovi koji započinju kada proizvođač zatvori bocu koja odlazi, kao štap štafete, trkom sprintera i, na kraju, stiže na cilj do onih koji će je otvoriti.

Uloga novih disciplina i tehnologije. Nedavno su discipline poput marketinga i neuromarketinga primijenjene u svijetu vina i podržane visokom tehnologijom izmijenile pravila ove vjekovne štafete kako bi se pomoglo manje iskusnim potrošačima – koji trenutno upravljaju većim dijelom tržišta – u odabiru vinu. U međuvremenu, u sklopu vinske usluge, domen gotovo naučnefantastike, uređaji obećavaju produžiti zadovoljstvo degustacije. Objašnjenje funkcionisanja ovih novih granica povezanih sa najnovijim tehnološkim otkrićima, daju Vincenzo Russo (profesor psihologije potrošača i neuromarketinga za Milan Iulm i naučni direktor istraživačkog centra Behavior and Brain Lab Research) i Andrea Montini (sommelier i diplomirana studentica komunikacija i upravljanje vinom u Alma School in Colorno, Parma).

Analizom pokreta oka (pomoću Eye Tracker) otkrivate šta privlači pažnju potrošača kada gleda reklamnu sliku vina.

Emocije pokreću naše izbore. “Nismo misleće mašine koje se uzbuđuju, nego emocionalne mašine koje misle”. Polazeći od citata neuropsihologa Antonio Damasio (Descartes’ Error, Adelphi 1994, 404 strana), gdje Vincenzo Russo objašnjava kako su u posljednjih pedeset godina studije ekonomije ponašanja i neuronauke (discipline koje su zajedno sa marketingom i psihologijom potrošača dovele do pojave neuromarketinga) pokazale da se ljudi u procesima donošenja odluka prepuštaju afektivnoj dinamici, racionalizaciji i motivišu se sa razlogom za ono što je u stvarnosti odabrano sa osjećajem.

Članak se nastavlja na Civiltà del bere 3/2019. Ako ste digitalni pretplatnik, možete čitati i preuzimati časopis prijavljivanjem . Inače se možete pretplatiti ili kupiti časopis na  store.civiltadelbere.com (zadnji broj je takođe na kioscima). Za informacije: store@civiltadelbere.com

Da li je prirodno vino organsko?

Naslov orginala: Ask Adam: Is All Natural Wine Organic?; Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno. 22.07.2019. by Adam Teeter;  Prevod: Dragutin Mijatović

Kratak odgovor na vaše pitanje je ne, ali dozvolite mi da objasnim. Prirodno vino kao termin nije regulisano, a postoji nekoliko definicija. Prema Raw Wine-u, premijernom festivalu posvećenom vinu, šta možemo nazvati prirodnim, “trenutno ne postoje zakonske definicije prirodnog vina, već različite zvanične definicije, koje su odredile grupe vinogradara u različitim zemljama, uključujući Francusku, Italiju i Španiju. ” Ove zvanične definicije navode da bi se vinogradari trebali baviti organskim ili biodinamičkim uzgojem grožđa, ali zbog geografske raznolikosti i drugih faktora, vinarija ne mora biti certifikovana kao organska da bi proizvela ono što naziva prirodnim vinom. Zbog toga se ne može garantovati da je svaka boca prirodnog vina zaista organska.

Pouka priče je, da ako je vaš cilj da pijete organsko vino, ili se pobrinite da pronađete certifikovano vino kao takvo, ili da uradite svoje istraživanje. Mnogi proizvođači kažu da je razlog zašto ne mogu zvanično označiti svoja vina “organskim” zato što je certifikacija tako skupa?

To znači da je na vama da se pobrinete da kupujete vino i podržavate vinare u koje vjerujete.

Ostaci pesticida nalaze se u 90% vina

Naslov orginala: Pesticide residues found in 90% of wines; Izvor: https://www.rawwine.com/; Objavljeno: 20.02.2013. by Raw Wine Team; Prevod: Dragutin Mijatović

Francuska studija je pronašla ostatke pesticida u 90% testiranih vina.

© C. G. P. Grey

Provedena u laboratoriji Excell (Bordeaux), studija je otkrila da je samo 10% od 300 testiranih francuskih vina bilo čisto od bilo kakvih hemijskih tragova tretmana vinove loze. Pascal Chatonnet, koji je vodio studiju, testirao je vina iz berbi 2009. i 2010. godine, uključujući vina iz područja Bordeaux, Rhône, Madiran i Gaillac. Vina su testirana na 50 različitih komponenti pesticida koji se obično koriste u tretmanima vinove loze. Fungicid protiv truleži, primjenjen krajem vegetacije, bio je najčešće pronađen, u nekim vinima koje sadrže do devet različitih komponenti. Utvrđeno je da su pojedinačne komponente ispod nivoa praga toksičnosti, iako Chatonnet vjeruje da je potrebno provesti hitna istraživanja o tome kako se komponente razgrađuju i međusobno djeluju.

Prema Chatonnet-u, prisustvo nekoliko komponenti potencijalno bi moglo biti štetnije od višeg nivoa jedne komponente. Dok vinogradsko zemljište predstavlja samo 3% poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj, vinska industrija je odgovorna za 80% upotrebe fungicida. Od 2008. godine u Francuskoj postoji plan za smanjenje upotrebe pesticida za 50% do 2018. godine, iako su se nivoi zapravo povećali za 2,7% između 2010. i 2011. godine. Umjesto da utiču na ljude koji piju vino, radnici u vinogradu su najviše izloženi riziku. U maju 2012. godine, francuska vlada je prepoznala vezu između pesticida i Parkinsonove bolesti kod radnika u vinogradima, dok su prošlog mjeseca neurolozi sa UCLA (The University of California, Los Angeles) otkrili vezu između pesticida benomyl i Parkinsonove bolesti.

Šta je Marsala vino

Naslov orginala: What is Marsala Wine: An Unexpected Sicilian Wine; Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 21.05.2018. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vino Marsala je jako vino i dolazi sa Sicilije. Marsala se najčešće upotrebljava u kuhinji za kreiranje orašastih, bogatih karameliziranih umaka. To je nevjerovatan dodatak kuhinji svakog kuvara. Usput, ako nađete bocu koja nije sa Sicilije, ne treba joj vjerovati!

 Kuvanje sa vinom Marsala. Većina kuvara najbolje radi sa vinom Dry Marsala. Potražite Fine ili Superiore za najbolji kvalitet (i cijenu). Zaista, Marsala je mnogo više od vina za kuvanje! Mnogi stilovi su dovoljno dobri za pijanje, kao što je Sherry ili Madeira. Trenutno je Marsala podcijenjena. Nadamo se da ćemo vas zagrijati za ovo jedinstveno vino koje ima neke upečatljive okuse slično sa vinom Madeira.

Najčešći okusi su vanilija, smeđi šećer, paprikaš i tamarind. Vino Marsala se kreće od gotovo suvog do sočno slatkog i poslužuje se lagano hladno oko 13° C. Ako dobijete priliku da probate vrhunsko vino Marsala, doživjet ćete veći raspon nijansiranih okusa, uključujući višnje, jabuke, sušenog voća, medg, duvang, orahg i sladićg.

Slaganje sa hranom: Vina Marsala divno se slažu sa hranom koja se teško slaže uz ostala vina, kao što su špargla, briselske klice i čokolada.

Koliko Marsala ostaje otvorena? Vino Marsala držaće se dobro otvoreno oko mjesec dana. Ako želite da je zadržite duže, stavite vino na hladno tamno mjesto i uklonite kiseonik prije nego što stavite poklopac pomoću limenke za čuvanje vina.

Stilovi vina Marsala. Vino Marsala podijeljeno je u različite stilove na osnovu tipa korištenog grožđa (bijelo ili uglavnom crno) i metode proizvodnje vina. Otkrit ćete da je većina vina Marsala proizvedena za kuvanje Fino ili Fine Marsala što je zapravo najniži nivo kvaliteta ovog vina.

Klimatske promjene

Naslov orginala: Climate change: Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu, tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost; mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina, vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor's Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.

Koja vina pijemo 2050

Naslov orginala: Quel vin et qui pour le déguster en 2050?;  Izvor: http://www.terredevins.com/;  Objavljeno: 14.05.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Simpozij koji se održava u Vinexpo predstavlja izazove globalnog zagrijavanja u odnosu na vino. Otkrivamo nacrt (pregled) ekskluzivne studije projektovane za … 2050. Projekcija u vremenu, sa globalnim zagrijavanjem je zapanjujuća kutija sa fantazijom koja daje slobodu najšokantijim scenarijima. Hoće li Porto biti proizveden u regionu Bordeauxu? Šampanjac u regionu Sussex? Vinexpo organizuje simpozijum o uticaju klimatskih promjena na vinovu lozu kako bi se vratio razlog i naučna relevantnost. Ekskluzivnu studiju o predviđanju potrošnje vina za 2050. uradila je Patrice Geoffron, direktorica klimatskog energetskog tima u Parizu i to će biti predstavljeno za javnost. Novine “Sud Ouest” su bile u mogućnosti da pogledaju studiju.

Zapažanje: “Vinogradarstvo je tokom stotina godina obilato demonstriralo svoju otpornost sa mogućnošću za adaptaciju bez premca među poljoprivrednim aktivnostima.” Ovi podaci se upoređuju na 7,4 miliona hektara pod vinovom lozom koja se uzgaja širom svijeta u oko 70 zemalja. S obzirom na klimatske promjene u svijetu, vinogradarstvo doslovno, ne bi smjelo biti uhvaćeno nesvjesno slomljeno sa adaptacijama od početka 80-ih, jer je “posvetilo mnogo napora evoluciji svojih praksi, da se prilagodi novim ograničenjima ili da se smanji uticaj proizvodnje na životnu sredinu “. “Pitanje nije samo kako izabrati vinske tehnike i sorte grožđa, već pitanje koje će se vino naći na stolu tokom 21. vijeka, a ono je dosta nestabilno, čak i haotično”.

Continue reading “Koja vina pijemo 2050”

Deset enoloških tehnika

Naslov orginala: Deset enoloških tehnika koje svaki vinar treba znati;  Preuzeto sa: http://vinskaprica.com/;  Objavljeno: U dva dijela: 04.06.2012. i 18.06.2012. by Marin Bušelić Likar

Vinska priča, za one kojima je vino više od pića

UBERITE NAJBOLJE GROŽĐE, ISCJEDITE NAJLJEPŠI SOK

Stara je izreka da se vino radi u vinogradu. Bez odličnog grožđa nema velikog vina, a uz prosječno grožđe uz sva znanja i vještine, ne može se napravati veliko vino. Osim što mora zadovoljavati tehnološke parametre (šećeri, kiseline, pH), grožđe mora izgledati perfektno zdravo, bez opekotina, gnjileži i plijesni. Grožđe treba brati u hladnijem dijelu dana (noć i rano jutro), kako bismo dobili što nižu ulaznu temperaturu grožđa u podrum. Pri višim temperaturama grožđa dolazi do većeg otapanja gorkih tvari iz pokožice u mošt, što posebno treba izbjegavati kod bijelih sorti. Visoka ulazna temperatura grožđa može izazvati probleme u fermentaciji (aktivacija oksidacijskih enzima, porast hlapivih kiselina, zaustavljanje fermentacije).

Nije poželjan veliki udio suhvice u grožđu. Osim što će odrediti aromatski profil vina (prekuhano i prezrelo voće, umjesto svježeg), to će nam donijeti i mikrobiološku nestabilnost (zbog ostatka neprovrelog šećera i povišenih hlapivih kiselina) vina i tehnološke probleme (zaustavljena fermentacija). Ne treba brati grožđe s velikim bobicama, ako se radi o sortama grožđa s prirodno malom bobicom (plavac, merlot, cabernet sauvignon…). Velika bobica sadrži velike količine vode, koja će razrijediti koncentraciju šećera, kiselina, boje (u crvenim vinima), aroma i okusa. Mala će bobica dati manje vina, ali će ono biti puno bogatije, koncentriranije i kompleksnije.

1. KRVARENJE – SAIGNEE – BLEEDING

Krvarenje (saignee) je postupak kojim povećavamo boju, arome, okuse i naglašavamo punoću i tijelo u crvenim vinima. Neposredno nakon muljanja grožđa otočimo 10-20% mošta, ovisno o željenom stilu vina.Tako će manja količina mošta macerirati s istom količinom kožica pa će se povećati ekstrakcija antocijana, tanina, polifenola i okusnih komponenti iz pokožice. Otočeni mošt možemo vinificirati kao bijelo vino ili ga ostaviti na maceraciji šest do dvanaest sati na kožicama (ovisno o boji i tipu vina koje želimo dobiti), otočiti ga i vinificirati kao rose vino.

Slatka vina koja trebate probati

Naslov orginala: 9 “Serious” Sweet Wines You Must Try;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 14.03.2019. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Istraživanje finih vina svijeta je nezgodno ako volite slatkiše, jer najpoznatija i “velika” vina nisu nužno slatka. Istorijski gledano, ipak, slatka vina su nekada bila najželjeniji stil vina na cijelom svijetu. Nestvarno, ali istina je!

Vaša ljubav prema slatkom vinu je upravo ovdje.

Evo interesantne činjenice: prva priznata vinska regija na svijetu nije bila Bordeaux, niti je bila Champagne, već regija u istočnoj Mađarskoj koja se specijalizovala za proizvodnju slatkih bijelih vina pod nazivom Tokaji (“toe-kiy”). Službeno je priznata 1737. godine. Zanimljivo je da su neka od današnjih najznačajnijih crnih vinskih regija nekada bila poznata po proizvodnji slatkog vina. Vino Barolo 1860-ih godina, je bilo mnogo slađe nego što je danas. Evo devet vina koja ćete poželjeti da probate:

  1. Moscato d’Asti
  2. Tokaji Aszú
  3. Sauternes
  4. BA and TBA Riesling
  5. Ice Wine
  6. Rutherglen Muscat
  7. Recioto della Valpolicella
  8. Vintage Port
  9. P.X. Sherry

Neočekivano poznanstvo

Naslov orginala. Meet the Unexpected: This Winemaker Is Using Biodynamics to Elevate Chile’s Most Popular Grape;  Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno: 25.04.2019. by Stephanie Cain;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vinova loza, biodinamički uzgoj, vino, biodinamičko vino

“Biti vinar je neka vrsta pasoša za mene”, kaže Noelia Orts, vinar u vinariji Emiliana u Čileu. “Povezanost sa prirodom, degustacija vina, putovanje, kretanje tu i tamo i učenje – sve me je inspirisalo.”

Orts, koja je prvobitno došla iz Španije, studirala je vinarstvo u Valenciji i radila na Novom Zelandu prije slijetanja u čileansku dolinu Casablanca, gdje od 2011. godine radi kao vinar u vinariji Emiliana. Iako je vinarija sagrađena usred zasada sorti Sauvignon Blanc i Chardonnay, vinarija Emiliana je najpoznatija po vinu proizvedenom od sorte Cabernet Sauvignonu, koji se biodinamički gaji u području Colchagua i Maipo Valleys.

Za vinarku Orts, ovo prilika da proizvodi Cabernet Sauvignon na području Colchagua, i njena potraga za održivim vinogradarstvom, su je naterali da se odluči da Čile nazove svojim domom. „Ovdje provodim većinu svog vremena jer tu živim“, kaže ona o vinogradima gdje biodinamički uzgaja Cabernet Sauvignon, Syrah, Carménère i druge crne sorte grožđa.

Continue reading “Neočekivano poznanstvo”