Champagne

Naslov orginala: How to Choose Champagne. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, šampanjac (champagne), proizvodnja

Kako odabrati šampanjac? Bit ću iskrena, nije lako. Na prvom mjestu, šampanjac nije jeftin, tako da nije stvar za šalu. Uz to, način proizvodnje šampanjca, regionalne razlike i označavanje etiketa žargonom vinara mogu za većinu nas biti zastrašujuće. Od hiljade pjenušavih vina koja se proizvode svake godine, u biti postoje 4 stila koja treba znati. Ovaj članak pomaže u prepoznavanju važnih stvari na koje morate obratiti pažnju na etiketi (ili dok istražujete) kako biste odabrali odgovarajući šampanjac.

Bez obzira da li volite kremasti, tostirani stil „shampy“ ili vam se sviđa suv i mršav, uvijek možete pronaći ono što tražite! Hajde da prvo eliminišemo jednu stvar: nije svako pjenušavo vino šampanjac. Šampanjac se isključivo odnosi na pjenušavo vino proizvedeno u regiji Šampanja (Champagne), u Francuskoj.

Kako se proizvodi pjenušavo vino šampanjac. Postoji 6 glavnih metoda pomoću kojih se proizvode pjenušava vina od kojih svaka ima različiti nivo karbonizacije i, na kraju, drugačijim stilom mjehurića! Traditional Method, Tank Method, Transfer Method, Ancestral Method, Continuous Method i Carbonation. Na dva vrijedi obratiti posebnu pažnju to su tradicionalna metoda koja se koristi za šampanjac (Traditional Method) i metoda tenka (Tank Method) koji se koristi za proizvodnju pjenušavog vina Prosecco. Ovdje je riječ o Traditional Method, koji jepoznat i pod nazivima: Méthode Champenoise, méthode traditionnelle, Methode Cap Classique, Metodo Classico, klassische flaschengärung.

10 načina da se budućnost vina mijenja brže nego što mislite

Naslov orginala: 10 Ways the Future of Wine Is Changing Faster Than You Think. Izvor: https://futurewineexpo.com/; Objavljeno: 25.02.2019. by Future Wine Expo. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, budućnost, softver

Evo nekoliko drastičnih promjena u vinogradarstvu, marketingu i prodaji vina, zbog tehnološkog napretka.

Samo deceniju od sada, vinska industrija vjerovatno će izgledati puno drugačije nego sada. Brojni važni faktori – uključujući uspon Kine kao sljedeće velike vinske nacije, globalni uticaj klimatskih promjena i orgomni zagrljaj tehnoloških promjena proizvođača, vinara i trgovaca – čine vrlo vjerovatnim da će se put pića i uživanja u vinu i dalje mijenjati ubrzavajućim tempom. Imajući to u vidu, evo detaljnijeg pogleda na neke od najvažnijih faktora koji mijenjaju budućnost vina …

# 1: Tehnologija u vinogradu. Nemojte sad gledati, ali vinari i uzgajivači grožđa prihvataju inovacije poput drona i robota u vinogradu daleko prije nego što je neko to smatrao mogućim. U malom dijelu to je zbog sposobnosti napredne tehnologije da poboljša i informiše rastući proces. Senzori u zemlji, na primjer, mogu dovesti do proboja u upravljanju tlom i pomoći proizvođačima grožđa da odrede optimalno vrijeme za zalijevanje vinove loze. Štaviše, dronovi koji lete iznad njih mogu provjeriti ima li znakova bolesti i suše, dok roboti sa makazama nalik na ruke mogu lutati vinogradom kako bi orezali vinovu lozu. U Kaliforniji, na primjer, vinar Kendall Jackson nalazi se na čelu trenda korištenja robota u vinogradu.

# 2: Klimatske promjene i pojava novih vinskih regija. Jedan veliki makro-faktor koji se posljednjih nekoliko godina zaista probio u javnu svijest je uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. U nekim slučajevima to vodi ka stvaranju potpuno novih vinskih regija na geografskim širinama koje su se nekad smatrale neprikladnim za proizvodnju vina. Primjer: Švedska, Norveška i Holandija počinju proizvoditi vina svjetske klase, dijelom zahvaljujući širim trendovima globalnog zagrijavanja. Drugdje u svijetu vinarije se podižu na većim nadmorskim visinama.

Continue reading “10 načina da se budućnost vina mijenja brže nego što mislite”

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Vulkanska vina

Naziv orginala: “Explosive” Volcanic Wines. Izvor: http://www.city-vino.com/; Objavljeno: 20.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vulkansko tlo, grožđe, vino

U svijetu vina postoje mnoge debate o uticaju koji zemljište ima na vino. Tipovi zemljišta se razlikuju po veličini čestica, sadržaju mineralnih i hranljivih materija, količini raspadnutih organskih materija i kapacitetu zadržavanja vode. Vulkanska zemljišta su različita i mogu se formirati u najrazličitijim uslovima kao što su sporo isticanje lave, eksplozivno izbačene stijene i pepeo koji pada i formira novi sloj tla. Tipovi tla uključuju crni bazalt, plavac i vulkanski aluvijum koji se skuplja u dolinama. Karakteristike koje su zajedničke vulkanskim tlima uključuju širok spektar sadržaja minerala, dobar balans tih minerala, malu količinu organskog materijala, uglavnom nisko zadržavanje vode i nisku plodnost. Ove vrste tla predstavljaju samo oko 1% ukupne površine na planeti

Količina grožđa koja se dobija na vulkanskim tlima relativno je malo i grožđe je obično visoke kiselosti, sa niskom zrelošću. Sitnije bobice (mala veličina) znači da grožđe ima koncentrisanije okuse. Niska zrelost znači da vina proizvedena od ovog grožđa mogu pokazati više pikantnih okusa, a ne i voćnosti. Vinova loza koje se uzgaja na vulkanskim tlima daje grožđe od kojeg se proizvode vina koja često imaju slanost kao jednu od njihovih karaktera.

Vulkansko tlo je porozno što znači da voda brže teče preko korijena loze. Budući da je korijen u kontaktu sa vodom samo kratko vrijeme, korijen prodire dublje u tlo upotrazi za više vode. Kako čokoti rastu jače dok traže vodu, proizvedena vina imaju intenzivnije okuse, više tanina i mineralnih nota. Regije sa vulkanskim tlima su lokacije na brdima-uzvišenjima, a to znači da nadmorska visina, nagib terena i orijentacija prema stranama svijeta takođe jako doprinose razlikama proizvedenih vina. Ove regije su često u udaljenim predjelima, na neravnim terenima, što znači da se grožđe mora brati ručno.

Ako ste zainteresovani za degustaciju vina proizvedenih od grožđa uzgojenog na vulkanskom tlu, potražite etikete vina sa brda: Etna (Sicily), Santorini (Greece), Somlo (Hungary), the island of Sardinia (Italy), The Azores (Portugal), The Canary Islands (Spain), Campania (Italy), Soave (Italy), Golan Heights (Israel), Madeira, and Lake County (California).

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Vinova loza: sekvenciran genom podloge

Naslov orginala. Vigne: le génome d’un porte-greffe enfin séquencé; Izvor: http://www.inra.fr/; Objavljeno: 19.07.2019.; Prevod: Dragutin Mijatović: Ključne riječi: vinova loza, podloga, sekvenciranje (vine – rootstocks – sequencing)

Istraživači sa INRA (Institut national de la recherche agronomique) i ISVV (Institut des Sciences de la Vigne et du Vin) Univerziteta  Bordeaux objavili su prvu séquence genoma podloge vinove loze. Ovi rezultati predstavljaju napredak i saznanje o genotipu američkog porijekla Vitis riparia ” Gloire de Montpellier “. Samo evropska vinova loza (Vitis vinifera) do sada je bila sekvencirana. U većini vinograda širom svijeta vinova loza se uzgaja kalemljena na podlogama koje daju otpornost na štetočine tla kao što je filoksera kao i prilagodljivost različitim zemljišnim uslovima. Ova visokokvalitetna sekvenca otvara nove puteve za identifikaciju gena od vinogradarskog interesa koji nedostaju evropskoj lozi (otpornost na bolesti i štetočine, prilagođavanje okolini), od kojih su neki specifični za korijen. Takođe omogućuje predviđanje novih mogućnosti za poboljšanje uslova gajenja vinove loze, sorti podložnih jakim pritiscima patogena, uslovima uzgoja pod ograničenjima i klimatskim promjenama. Rad je objavljen u časopisu Scientific Data 19. jula 2019. godine.

Prvo sekvenciranje genoma u vinogradu izvršeno je 2007. godine na Vitis vinifera (sorta Pinot Noir) od strane francusko-italijanskog konzorcijuma čiju je koordinaciju vodila INRA. Od tada se pojavilo nekoliko verzija ovog genoma, a međunarodni timovi objavili su i sekvence novih sorti. Istraživači sa INRA-a, ISVV-a i Univerziteta sada objavljuju sastav američkog genotipa Vitis riparia “Gloire de Montpellier”. To je prvi neevropski genom vinove loze koji je sekvenciran, kao i prva podloga. Riječ je o najstarijoj podlozi korištenoj u Francuskoj, koja je otac mnogih drugih podloga koje se trenutno koriste u vinogradarstvu.

Ovaj rad započet 2016., kombiniujući tri komplementarna pristupa, doveo je do potpunog sekvenciranja i komentara. Rezultati imaju posebnost prikazivanja faznog genoma, to jest predstavljanja dvije haplotipske verzije svakog para homolognih hromosoma. Ovo predstavlja mnoštvo dodatnih informacija koje, na primjer, pružaju pristup alelnim i informacijama o tipu strukturnih varijacija. Nešto više od 37.000 gena i ponovljenih nizova (oko 35% genoma sastoji se od prenosivih elemenata) je identifikovano. Zabilješke će pomoći da se identifikuju i drugi elementi, poput mikroRNA, dugih nekodirajućih RNA. Istraživači su takođe napravili prvu komparativnu analizu sa sekvencom sorte Pinot Noir. Primijetili su vrlo veliku srodnost i pored divergentosti evolucije tokom 50 milijona godina. Ove analize će biti dovršene kako bi se očuvale karakteristike gena, njihove razlike, tačke konvergencije i proučili molekularni i genetički mehanizmi koji upravljaju osobinama od interesa u nekoliko predstavnika roda Vitis i njihovu raznolikost.

Konačno, istraživači su čitavoj naučnoj zajednici stavili na raspolaganje „pretraživač genoma“: pretraživač koji može virtualno cirkulisati kroz genom i tražiti gen da bi vizualizirao njegovu lokaciju i pogledao njegov sastav. Uskoro će biti dostupan na web stranici zajedničke istraživačke jedinice Ecophysiology and functional genomics of the vine (Ekofiziologija i funkcionalna genomika vinove loze): https://www6.bordeaux-aquitaine.inra.fr/egfv .

Bordeaux vina

Naslov orginala: A Primer to Bordeaux Wine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 05.08.2016. by Madeline Pucketete; Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Bordeaux, Red Bordeaux, White Bordeaux, Wine

Šta je vino Bordeaux (Bordo)? Bordeaux se odnosi na vino iz regiona Bordeaux, Francuska. Više od 90% Bordeaux vina su crvena vina sa sortama Merlot i Cabernet Sauvignon. Upoznajemo Vas sa vinom iz regiona Bordeaux, uključujući zabilješke o degustacijama, prijedloge za uparivanje hrane i vina i ostale važnije detalje koje bi trebali znati.

 

Prve Cabernet Sauvignon i Merlot loze potiču iz regiona Bordeaux.

 ZABILJEŠKE O DEGUSTACIJI VINA BORDEAUX

 Primarni okusi crvenog vina Bordeaux: crna ribizla, šljiva, grafit, kedar, ljubičica. Crvena vina iz regiona Bordeaux su srednje do punog okusa sa aromama crne ribizle, šljive i zemljane note mokrog šljunka ili olovke. Kada okusite vina, ona ističu mineralne i voćne note koje vode u peckave, slane tanine koji se suše u ustima. Tanini su često dovoljno visoki da se vina mogu čuvati nekoliko decenija.

U zavisnosti od kvaliteta, godine berbe i koja vina region Bordeaux nudi, voćni okusi variraju od više oporih voćnih do slatkastih zrelih plodova voća. Vintage (Godina berbe) varijacija je i definitivno nešto na šta treba obratiti pažnju kada su u pitanju vina iz ovog područja. Govoreći o godinama berbi (vintages), jedna od tajni u pronalaženju velike vrijednosti Bordeaux regiona ima upravo veze sa godinama berbi. Dostupna vina nude izvanrednu vrijednost poslije dobre berbe i takva vina će stariti (dozrijevati) iz godine i godinu! Inače, čini se da su se velike berbe pojavljivale 1-2 puta svakih 5 godina. (npr. 2015, 2014, 2010…)

Cognac

Naslov orginala: The Guide to Finding Great Cognac;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 17.07.2017. by Renata Mytnikova; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Cognac, brandy, eau-de-vie

Cognac (konjak) je brandy (rakija) proizveden od bijelog vinskog grožđa uzgojenog u francuskoj regiji Cognac (Konjak). Naučite kako pronaći odličan Cognac kroz razumijevanje regije, klasifikaciju starenja, glavne trgovačke marke i što tražiti na etiketi. Šta je Cognac? Sav Cognac je brandy, ali sav brandy nije Cognac. (Sav konjak je rakija, ali nije sva rakija konjak). Cognac je rakija dobijena destilacijom vina proizvedenog od grožđa vinove loze iz regiona Cognac u Francuskoj (regiona sjeverno od svjetski poznatog regiona Bordeauxa!). Ovaj region je kontrolisana oznaka porijekla, ili AOP (Appellation d ‘Origine Protégée), sa mnogim pravilima i propisima koji regulišu kvalitet svih stilova Cognac-a. Ovo je dobra stvar. To znači da svaki Cognac koji pijete ima pečat ili autentičnost. Pogledajmo bliže Cognac i detalje o grožđu i srž proizvodnje ovog svjetski poznatog brenda.

Tipovi Cognac-a: V.S. Very Special, najmanje dvije godine starenja u cask buretu;  V.S.O.P. Very Superior Old Pale, najmanje četiri godine starenja u cask buretu; X.O. Extra Old, minimalno 10 godina starenja u cask buretu.  Osim tri primarna tipa Cognac-a, postoji nekoliko drugih naziva i naslova koji se koriste na bocama konjaka: Premium (VS), Extra (u suštini VSOP – sa najmanje šest godina starenja), Napoleon (između VSOP i XO), Vintage ( Cognac iz jedne berbe), Réserve Familiale (porodična Reserve), Très Vieille Réserve (Very Old Reserve)), Ekstra, Hors d’Âge (koji može biti star 40, 50, 60 ili više godina!). Ove navedene specifikacije pomno kontroliše apelacioni odbor Francuske. 

Činioci koji uslovljavaju kvalitet grožđa

Preuzeto sa: http://winestyle.rs/;  Piše: Miša Cilić

Terroir vs. klimatski faktori. Decenijama se vodi polemika o tome koji činioci su najbitniji za kvalitet grožđa, odnosno vina. Predstavnici evropskog vinogradarstva, odnosno “starog vinskog sveta”, stalno ističu lokaciju na kojoj se gaji loza kao presudnu za klasifikaciju vina po kvalitetu, pozivajući se na dvo milenijumsko iskustvo i vraćajući se u doba Rimljana. Najjače dokaze i objašnjenje teroara  povlače iz Francuskog zavoda za zaštitu geografskog porekla, iza kojeg stoji viševekovna tradicija i iskustvo spajanja sorti loze sa podnebljem. Kritičari iz Novog sveta često opisuju teroar (terroir) kao naučno nedokazan i u službi samog sebe. Za njih, on je samo sredstvo zahvaljujući kojem neki proizvođači iz Starog sveta uspevaju da postave neke norme, ekskluzivne franšize… i steknu ekonomski primat. Zbog toga i ne iznenađuje aktuelnost debate o korelaciji teroar vs. klimatski uslovi, kao i specifičnim karakteristikama vina između proizvođača takozvanog Starog (Evropa) i Novog vinskog sveta (USA, Australija, Južna Afrika, Latinska Amerika).

Ocenjivanje činilaca koji mogu uticati na kvalitet vina značajno je otežano problemima u vezi sa samom determinacijom, odnosno određivanjem nivoa kvaliteta. Finalno ocenjivanje vina obavlja se organoleptički, prevashodno čulima vida, mirisa i ukusa, što je umnogome subjektivno i varira od ocenjivača do ocenjivača. Dobro uvežbani paneli koji rade zajedno duži vremenski period i koriste iste termine za deskripciju uzoraka, mogu da daju realno viđenje uz dobru analizu, ali u literaturi se češće nailazi na površni prikaz korišćenih metoda. Ulažu se veliki napori da se hemijska analiza vina poveže sa senzornom ocenom, radi dobijanja merodavnijih i objektivnijih rezultata. Hemijskom analizom određuju se osnovni parametri: sadržaj šećera, organske kiseline (vinska, jabučna i limunska kiselina), pH vrednost, fenolna jedinjenja i antocijani, aromatične materije… Dinamika promene navedenih parametara u grožđu i njihov sadržaj u vinu kao finalnom proizvodu, uslovljen je nizom činilaca. Polemike se vode da li je bitniji uticaj klimatskih uslova ili zemljišta na razvoj vinove loze i kvalitet grožđa i vina. Velike su razlike u mišljenjima proizvođača iz Novog sveta i tradicionalnih, zapadnoevropskih predstavnika.

 Kao odgovor na pitanje “Zašto najbolja vina dolaze baš iz određenih vinograda?” Francuzi propagiraju terminterroir koji uopšte gledano obuhvata celokupnu ekologiju vinograda, svaki aspekt u njegovom okruženju, od porekla minerala u zemljištu i mezoklimatskih karakteristika, pa do primene agrotehnike i načina vođenja vinograda. Naravno, do najboljih pozicija i najadekvatnijeg sortimenta, vinogradari u evropskim vinogorjima došli su empirijski. U nedostatku tradicije i sličnih zaključaka, vinogradari i istraživači iz Novog sveta kao dominantan ističu uticaj klimatskih činilaca. Međutim, veoma je teško ispitati uticaj svakog činioca ponaosob, jer je njihovo dejstvo međusobno uslovljeno, kompleksno i umnogome sinergično. Ali, krenimo redom.

Continue reading “Činioci koji uslovljavaju kvalitet grožđa”

Mogu li probati terroir?

Naslov orginala: Ask A Winemaker: Can You Taste Terroir?;  Izvorhttps://www.cawineclub.com/blog/; Objavljeno: By admin ; Prevod: Dragutin Mijatović

Da li ste se ikada zapitali zašto su dva vina iste sorte, proizvedena u istoj godini, u istom regionu, tako različita? Za to može biti mnogo razloga, uključujući izbor vinara, izbor vinogradara i, naravno, terroir. Terroir se odnosi na ekološke faktore koji utiču na karakter vina, uključujući tlo, vjetar, padavine, temperaturu i osvjetljenje. Koliko terroir stvarno utiče na različitost vina? Sonja Magdevski, osnivačica i proizvođač vina (Casa Dumetz – Los Alamos), takođe se pitala. Budući da je dobijala priznanja za svoja vina proizvedena od sorte Grenache iz pet prestižnih vinograda Santa Barbara, bila je u savršenom položaju da sazna, da li terroir stvarno i koliko utiče na kvalitet vina.