Sedam vinskih čuda svijeta

Naslov orginala: The Seven Wine Wonders of the World. Izvor: https://www.vivino.com/, Objavljeno: 27.11.2015. by Julien Miquel. Prevod: Dragutin Mijatović

Svi to znamo: svijet vina pun je čuda. Ima ih više nego što bilo ko može izračunati. Jednostavno rečeno, što više znate o vinu, više otkrivate zadivljujuća i iznenađujuća čuda koja se odnose na našu svakodnevicu – krajolike, kulture, zgrade, ljude – i, što je još zanimljivije, našu istoriju. Iako bi se moglo tvrditi da se u svakom detalju čuda čini ono što čini vino, letjeli smo cijelim širokim svijetom kako bismo identifikorali njih sedam koji se ističu i zaista zbunjuju maštu svojom apsolutnom veličinom i nasljeđem. Pogledajte ih u nastavku i recite: za koje biste čudo promijenili svoje planove za sljedeći odmor? Drugim riječima: koje ćete dodati na svoju listu – destinaciju?

1.Vulkanski pustinjski vinogradi Lanzarote, Kanarska ostrva, Španija


Kanarska ostrva dio su Španije, udaljena oko 600 milja (1.000 km) od Iberijskog poluostrva, u velikoj regiji Maroka, zapadna Sahara, Afrika. Budući da je tako blizu najveće pustinje na svijetu, jedva da ikad pada kiša na sedam vulkanskih ostrva arhipelaga. Na najistočnijem ostrvu: Lanzarote, pejzaži su lunarni, dominiraju crna vulkanska tla, a stalno duvaju jaki atlantski vjetrovi što onemogućava da išta raste.

Ipak, vjekovima su lokalni poljoprivrednici usavršavali tehniku uzgoja vinove loze u tim nemogućim uslovima, i što je još važnije, proizvodili vino. Svaka je loza posađena u širokoj rupi stvorenoj od ljudi ukopane u vulkansko tlo i okružena kamenim polukružnim zidom. Depresija pomaže u upijanju svake kiše i usmjeravanju vode prema korijenju vinove loze, dok zid nudi efikasnu zaštitu od vjetra i dehidracije biljaka. Nepregledni pejzaži koje nude ovi jedinstveni vinogradi počast su čovjekovoj upornosti u proizvodnji vina u ekstremnim uslovima i dokaz velike otpornosti vinove loze. Lanzarote proizvodi vina različitih boja i stilova: crvena, bijela ili rosé, suva ili slatka od različitih sorti grožđa poput Malvasia, Moscatel ili Listan Negro.

Upoznavanje vina Urugvaja

Naslov orginala: Exploring the Wines of Uruguay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 13.01.2020. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin MIjatović

Sa sortama Tannat i Albariño kao glavnim zvijezdama, zemlja proizvodi neka od najistaknutijih vina u Južnoj Americi.

<Vinska regija Maldonado. Slika: Bodega Garzón

Urugvaj, smješten između Argentine i Brazila, četvrti je najveći proizvođač vina u Južnoj Americi – njegova proizvodnja u 2018. godini bila je 18 miliona litara. Iako ga veze tanga i karnevala kulturno povezuju sa Argentinom i Brazilom, Urugvaj proizvodi vina jedinstvena na kontinentu.

Oblikovan blagom, atlantskom klimom, Urugvaj je više usporediv sa europskim vinskim regijama od svojih latinoameričkih susjeda, koji imaju kontinentalni, pacifički ili suptropski uticaj. “Urugvaj me više podsjeća na Portugal – malo mjesto sa morskom klimom na Atlantskom okeanu, sa promjenljivim vremenom”, kaže Hans Vinding Diers, konsultant vinara u Bodega Oceánica
José Ignacio iz Maldonado, koji je proizvodio vina na četiri kontinenta. “Urugvaj možete uporediti sa Bordoom, jer ima klimu atlantskog uticaja.”

Klima Starog svijeta u Novom svijetu dio je razloga što se kupci interesuju za urugvajsko vina; tu je i uzbuđenje otkrivanja nečeg novog. “Ono zašto volimo urugvajsko vino je njegov potencijal da postane glavni igrač na vinskoj karti Južne Amerike”, kaže Julio Robledo, suvlasnik Grand Cata, prodavnice vina u Washingtonu, D.C., specijalizovane za vina latinoamerički proizvođača.

“Još je mnogo toga što možemo vidjeti i otkriti iz Urugvaja, a različitost je ključna. Mnogi naši kupci imaju određenu predstavu o Urugvaju i sorti Tannat, ali kada probaju novu bocu ili novo grožđe iz Urugvaja, definitivno se osjećaju iznenađeni kvalitetom. “

Bosna i Hercegovina – na raskršću

Naslov orginala: Bosnia-Herzegovina – at the crossroads. Izvor: https://www.jancisrobinson.com/; Objavljeno: 06.02.2020. by Caroline Gilby. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: bih, region, sorta, vino

Što više istražujem zemlje bivše Jugoslavije, to se moje interesovanje produbljuje za ovaj kutak Evrope. Zemlja koja se inače naziva Bosna i Hercegovina ili ukratko BiH (sastoji se od više cjelina: Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i administrativni distrik Brčko), čini se da je mikrokosmos izazov jugoslavenskog perioda i poslije – barem iz perspektive autsajdera. To je fascinantna, lijepa, dramatična, prijatna i ponekad šokantna zemlja za posjetu, čija vina pomažu da ispričaju tu priču. Bosna i Hercegovina je zemlja na raskršću. Osmanski, austrougarski i jugoslavenski uticaji ovdje se susreću i zaista je prilično intrigantno stajati na jednom uobičajenom raskršću ulica u Sarajevu i shvatiti da je to mjesto na kojem je ubijen Franz Ferdinand. U blizini možete šetati starom ćaršijom i jesti burek ili slatku baklavu bogatu cimetom, ili se žičarom popeti na vidikovac i diviti se pogledu na grad.


U blizini na padinama brda, bob staza i isprljani grafiti ostaci takmičenja, podsjetnik na zimske olimpijske igare 1984. godine, igre koje se smatraju slavnom prošlošću grada. Ožiljci nedavne prošlosti ovdje još uvijek žive.

Posjeta lijepom gradu Mostaru je poseban doživljaj. Ovo je fascinantno mjesto za vidjeti – obnovljeni stari most je zapanjujući, a tek stari grad i krivudave uličice. Područje gdje je vino duboko oblikovano kulturom ljudi koji ga proizvode, a priče njihovih vina im pomažu da vide budućnost.

Oporavak poslije 1990-ih stavio je vinsku industriju na noge, ali kao i kod mnogih njenih balkanskih susjeda, vino je ovdje u vremenu brze evolucije i ponovnog otkrića.

Zašto su stari čokoti vinove loze toliko posebni

Naslov orginala: Why Old Vine Wines Are So Special. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 17.02.2020. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, stari čokoti, vino

Što je sa starim čokotima vinove loze tako posebno? Istražimo neke teorije o starenju vinograda i zašto su tako rijetki. Možda ste primjetili riječi „stari čokoti“ ispisane na etiketi boce. Ili ste možda čuli kako nekakav ošamućeni prijatelj u lokalnom vinskom baru glasno ispovijeda ljubav prema staroj lozi Zinfandel. Ne možete dozvoliti da okusna opcija izmiče nepcu, shvatimo zašto su ovi stari čokoti pravi posao. Ali prvo, jesu li?

Koliko su stari čokoti potrebni za proizvodnju dobrog vino? Evo kratkog opisa o životnom ciklusu vinove loze:

  • • Nakon što posadite, potrebno je oko tri godine da vinova loza donese grozdove.
  • • Vinova loza dostiže „odraslu dob“ oko sedam ili osam godina starosti.
  • • Za “zrelu” vinovu lozu kažu da može da živi od 12. do 25. godina.
  • • “Stare loze” su obično više od 25 godina, a po mogućnosti više od 50 godina!

Ono što je zanimljivo je da tokom životnog ciklusa vinove loze postoje neke primijećene promjene koje daju starijim vinogradima jedinstvene kvalitetne karakteristike:

Stari čokori daju kvalitetnije grožđe. Stare loze (čokoti) imaju tendenciju gubitka produktivnosti sa godinama. Mnogi vjeruju da to povećava kvalitet-količinu šećera i daje koncentrovanije-kvalitetnije vino.

Korijenje starih čokota prodire dublje u tle. To zvuči lijepo, ali isto tako znači da čokoti izvlače svoje hranjive materije i izvore vode daleko ispod površine tla. Iz tog razloga, starije loze ne trpe toliko različitosti i imaju tendenciju da budu podložnije promaji / tolerantne prema poplavi.

Zrelost nije problem. Pravi problem zrenja grožđa (posebno kod crnih vina) su tanini. Nezreli tanini mogu imati okus zelenog i adstrigentnog oblika. Proizvođači primjećuju da stariji čokoti naginju dosljednijem postizanju fiziološke zrelosti.

Stari čokoti vode računa o sebi. Vinogradari, čuvari starijih vinograda imaju tendenciju da se previše trude (sve dok su stari čokoti zdravi). Ipak, treba biti vrlo oprezan da se ne ošteti stari čokot!

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.

Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina

Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost

Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.

Promjena u terroir-u, ukidanje vintage vina, bili bi neki činioci klimatskih promjena u vinogradarstvu

Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena. Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.

Continue reading “Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina”

Champagne

Naslov orginala: How to Choose Champagne. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 11.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, šampanjac (champagne), proizvodnja

Kako odabrati šampanjac? Bit ću iskrena, nije lako. Na prvom mjestu, šampanjac nije jeftin, tako da nije stvar za šalu. Uz to, način proizvodnje šampanjca, regionalne razlike i označavanje etiketa žargonom vinara mogu za većinu nas biti zastrašujuće. Od hiljade pjenušavih vina koja se proizvode svake godine, u biti postoje 4 stila koja treba znati. Ovaj članak pomaže u prepoznavanju važnih stvari na koje morate obratiti pažnju na etiketi (ili dok istražujete) kako biste odabrali odgovarajući šampanjac.

Bez obzira da li volite kremasti, tostirani stil „shampy“ ili vam se sviđa suv i mršav, uvijek možete pronaći ono što tražite! Hajde da prvo eliminišemo jednu stvar: nije svako pjenušavo vino šampanjac. Šampanjac se isključivo odnosi na pjenušavo vino proizvedeno u regiji Šampanja (Champagne), u Francuskoj.

Kako se proizvodi pjenušavo vino šampanjac. Postoji 6 glavnih metoda pomoću kojih se proizvode pjenušava vina od kojih svaka ima različiti nivo karbonizacije i, na kraju, drugačijim stilom mjehurića! Traditional Method, Tank Method, Transfer Method, Ancestral Method, Continuous Method i Carbonation. Na dva vrijedi obratiti posebnu pažnju to su tradicionalna metoda koja se koristi za šampanjac (Traditional Method) i metoda tenka (Tank Method) koji se koristi za proizvodnju pjenušavog vina Prosecco. Ovdje je riječ o Traditional Method, koji jepoznat i pod nazivima: Méthode Champenoise, méthode traditionnelle, Methode Cap Classique, Metodo Classico, klassische flaschengärung.

10 načina da se budućnost vina mijenja brže nego što mislite

Naslov orginala: 10 Ways the Future of Wine Is Changing Faster Than You Think. Izvor: https://futurewineexpo.com/; Objavljeno: 25.02.2019. by Future Wine Expo. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, budućnost, softver

Evo nekoliko drastičnih promjena u vinogradarstvu, marketingu i prodaji vina, zbog tehnološkog napretka.

Samo deceniju od sada, vinska industrija vjerovatno će izgledati puno drugačije nego sada. Brojni važni faktori – uključujući uspon Kine kao sljedeće velike vinske nacije, globalni uticaj klimatskih promjena i orgomni zagrljaj tehnoloških promjena proizvođača, vinara i trgovaca – čine vrlo vjerovatnim da će se put pića i uživanja u vinu i dalje mijenjati ubrzavajućim tempom. Imajući to u vidu, evo detaljnijeg pogleda na neke od najvažnijih faktora koji mijenjaju budućnost vina …

# 1: Tehnologija u vinogradu. Nemojte sad gledati, ali vinari i uzgajivači grožđa prihvataju inovacije poput drona i robota u vinogradu daleko prije nego što je neko to smatrao mogućim. U malom dijelu to je zbog sposobnosti napredne tehnologije da poboljša i informiše rastući proces. Senzori u zemlji, na primjer, mogu dovesti do proboja u upravljanju tlom i pomoći proizvođačima grožđa da odrede optimalno vrijeme za zalijevanje vinove loze. Štaviše, dronovi koji lete iznad njih mogu provjeriti ima li znakova bolesti i suše, dok roboti sa makazama nalik na ruke mogu lutati vinogradom kako bi orezali vinovu lozu. U Kaliforniji, na primjer, vinar Kendall Jackson nalazi se na čelu trenda korištenja robota u vinogradu.

# 2: Klimatske promjene i pojava novih vinskih regija. Jedan veliki makro-faktor koji se posljednjih nekoliko godina zaista probio u javnu svijest je uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. U nekim slučajevima to vodi ka stvaranju potpuno novih vinskih regija na geografskim širinama koje su se nekad smatrale neprikladnim za proizvodnju vina. Primjer: Švedska, Norveška i Holandija počinju proizvoditi vina svjetske klase, dijelom zahvaljujući širim trendovima globalnog zagrijavanja. Drugdje u svijetu vinarije se podižu na većim nadmorskim visinama.

Continue reading “10 načina da se budućnost vina mijenja brže nego što mislite”

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Vulkanska vina

Naziv orginala: “Explosive” Volcanic Wines. Izvor: http://www.city-vino.com/; Objavljeno: 20.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vulkansko tlo, grožđe, vino

U svijetu vina postoje mnoge debate o uticaju koji zemljište ima na vino. Tipovi zemljišta se razlikuju po veličini čestica, sadržaju mineralnih i hranljivih materija, količini raspadnutih organskih materija i kapacitetu zadržavanja vode. Vulkanska zemljišta su različita i mogu se formirati u najrazličitijim uslovima kao što su sporo isticanje lave, eksplozivno izbačene stijene i pepeo koji pada i formira novi sloj tla. Tipovi tla uključuju crni bazalt, plavac i vulkanski aluvijum koji se skuplja u dolinama. Karakteristike koje su zajedničke vulkanskim tlima uključuju širok spektar sadržaja minerala, dobar balans tih minerala, malu količinu organskog materijala, uglavnom nisko zadržavanje vode i nisku plodnost. Ove vrste tla predstavljaju samo oko 1% ukupne površine na planeti

Količina grožđa koja se dobija na vulkanskim tlima relativno je malo i grožđe je obično visoke kiselosti, sa niskom zrelošću. Sitnije bobice (mala veličina) znači da grožđe ima koncentrisanije okuse. Niska zrelost znači da vina proizvedena od ovog grožđa mogu pokazati više pikantnih okusa, a ne i voćnosti. Vinova loza koje se uzgaja na vulkanskim tlima daje grožđe od kojeg se proizvode vina koja često imaju slanost kao jednu od njihovih karaktera.

Vulkansko tlo je porozno što znači da voda brže teče preko korijena loze. Budući da je korijen u kontaktu sa vodom samo kratko vrijeme, korijen prodire dublje u tlo upotrazi za više vode. Kako čokoti rastu jače dok traže vodu, proizvedena vina imaju intenzivnije okuse, više tanina i mineralnih nota. Regije sa vulkanskim tlima su lokacije na brdima-uzvišenjima, a to znači da nadmorska visina, nagib terena i orijentacija prema stranama svijeta takođe jako doprinose razlikama proizvedenih vina. Ove regije su često u udaljenim predjelima, na neravnim terenima, što znači da se grožđe mora brati ručno.

Ako ste zainteresovani za degustaciju vina proizvedenih od grožđa uzgojenog na vulkanskom tlu, potražite etikete vina sa brda: Etna (Sicily), Santorini (Greece), Somlo (Hungary), the island of Sardinia (Italy), The Azores (Portugal), The Canary Islands (Spain), Campania (Italy), Soave (Italy), Golan Heights (Israel), Madeira, and Lake County (California).

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Vinova loza: sekvenciran genom podloge

Naslov orginala. Vigne: le génome d’un porte-greffe enfin séquencé; Izvor: http://www.inra.fr/; Objavljeno: 19.07.2019.; Prevod: Dragutin Mijatović: Ključne riječi: vinova loza, podloga, sekvenciranje (vine – rootstocks – sequencing)

Istraživači sa INRA (Institut national de la recherche agronomique) i ISVV (Institut des Sciences de la Vigne et du Vin) Univerziteta  Bordeaux objavili su prvu séquence genoma podloge vinove loze. Ovi rezultati predstavljaju napredak i saznanje o genotipu američkog porijekla Vitis riparia ” Gloire de Montpellier “. Samo evropska vinova loza (Vitis vinifera) do sada je bila sekvencirana. U većini vinograda širom svijeta vinova loza se uzgaja kalemljena na podlogama koje daju otpornost na štetočine tla kao što je filoksera kao i prilagodljivost različitim zemljišnim uslovima. Ova visokokvalitetna sekvenca otvara nove puteve za identifikaciju gena od vinogradarskog interesa koji nedostaju evropskoj lozi (otpornost na bolesti i štetočine, prilagođavanje okolini), od kojih su neki specifični za korijen. Takođe omogućuje predviđanje novih mogućnosti za poboljšanje uslova gajenja vinove loze, sorti podložnih jakim pritiscima patogena, uslovima uzgoja pod ograničenjima i klimatskim promjenama. Rad je objavljen u časopisu Scientific Data 19. jula 2019. godine.

Prvo sekvenciranje genoma u vinogradu izvršeno je 2007. godine na Vitis vinifera (sorta Pinot Noir) od strane francusko-italijanskog konzorcijuma čiju je koordinaciju vodila INRA. Od tada se pojavilo nekoliko verzija ovog genoma, a međunarodni timovi objavili su i sekvence novih sorti. Istraživači sa INRA-a, ISVV-a i Univerziteta sada objavljuju sastav američkog genotipa Vitis riparia “Gloire de Montpellier”. To je prvi neevropski genom vinove loze koji je sekvenciran, kao i prva podloga. Riječ je o najstarijoj podlozi korištenoj u Francuskoj, koja je otac mnogih drugih podloga koje se trenutno koriste u vinogradarstvu.

Ovaj rad započet 2016., kombiniujući tri komplementarna pristupa, doveo je do potpunog sekvenciranja i komentara. Rezultati imaju posebnost prikazivanja faznog genoma, to jest predstavljanja dvije haplotipske verzije svakog para homolognih hromosoma. Ovo predstavlja mnoštvo dodatnih informacija koje, na primjer, pružaju pristup alelnim i informacijama o tipu strukturnih varijacija. Nešto više od 37.000 gena i ponovljenih nizova (oko 35% genoma sastoji se od prenosivih elemenata) je identifikovano. Zabilješke će pomoći da se identifikuju i drugi elementi, poput mikroRNA, dugih nekodirajućih RNA. Istraživači su takođe napravili prvu komparativnu analizu sa sekvencom sorte Pinot Noir. Primijetili su vrlo veliku srodnost i pored divergentosti evolucije tokom 50 milijona godina. Ove analize će biti dovršene kako bi se očuvale karakteristike gena, njihove razlike, tačke konvergencije i proučili molekularni i genetički mehanizmi koji upravljaju osobinama od interesa u nekoliko predstavnika roda Vitis i njihovu raznolikost.

Konačno, istraživači su čitavoj naučnoj zajednici stavili na raspolaganje „pretraživač genoma“: pretraživač koji može virtualno cirkulisati kroz genom i tražiti gen da bi vizualizirao njegovu lokaciju i pogledao njegov sastav. Uskoro će biti dostupan na web stranici zajedničke istraživačke jedinice Ecophysiology and functional genomics of the vine (Ekofiziologija i funkcionalna genomika vinove loze): https://www6.bordeaux-aquitaine.inra.fr/egfv .

Bordeaux vina

Naslov orginala: A Primer to Bordeaux Wine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 05.08.2016. by Madeline Pucketete; Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Bordeaux, Red Bordeaux, White Bordeaux, Wine

Šta je vino Bordeaux (Bordo)? Bordeaux se odnosi na vino iz regiona Bordeaux, Francuska. Više od 90% Bordeaux vina su crvena vina sa sortama Merlot i Cabernet Sauvignon. Upoznajemo Vas sa vinom iz regiona Bordeaux, uključujući zabilješke o degustacijama, prijedloge za uparivanje hrane i vina i ostale važnije detalje koje bi trebali znati.

 

Prve Cabernet Sauvignon i Merlot loze potiču iz regiona Bordeaux.

 ZABILJEŠKE O DEGUSTACIJI VINA BORDEAUX

 Primarni okusi crvenog vina Bordeaux: crna ribizla, šljiva, grafit, kedar, ljubičica. Crvena vina iz regiona Bordeaux su srednje do punog okusa sa aromama crne ribizle, šljive i zemljane note mokrog šljunka ili olovke. Kada okusite vina, ona ističu mineralne i voćne note koje vode u peckave, slane tanine koji se suše u ustima. Tanini su često dovoljno visoki da se vina mogu čuvati nekoliko decenija.

U zavisnosti od kvaliteta, godine berbe i koja vina region Bordeaux nudi, voćni okusi variraju od više oporih voćnih do slatkastih zrelih plodova voća. Vintage (Godina berbe) varijacija je i definitivno nešto na šta treba obratiti pažnju kada su u pitanju vina iz ovog područja. Govoreći o godinama berbi (vintages), jedna od tajni u pronalaženju velike vrijednosti Bordeaux regiona ima upravo veze sa godinama berbi. Dostupna vina nude izvanrednu vrijednost poslije dobre berbe i takva vina će stariti (dozrijevati) iz godine i godinu! Inače, čini se da su se velike berbe pojavljivale 1-2 puta svakih 5 godina. (npr. 2015, 2014, 2010…)