Vinova loza, vinar i vino

Naslov orginala: Kako nastaje “božanski nektar”? Vinova loza, vinar i vino. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/; Objavljeno: 13.09.2013. by Jelena Šimić Valentić. Pripremio: Dragutin Mijatović

Odavno nisam pročitao tako lijepo napisan članak kao ovaj. Pisati sa toliko ljubavi o onome što voliš. Očaravajuće.

Zamislite kako se osjećaju vinari dok ujutro šetaju svojim vinogradom razmišljajući o svojim grozdovima što ih daje loza. Koje brige ih more, ili koje misli izazivaju osmjeh na njihovim licima. Koji neiscrpan rad stoji iza njih, u vinogradu, u podrumu. Koje teške ili lake odluke donose zahvaljujući svojoj hrabrosti i intuiciji. Svaka njihova donošena odluka u datom trenutku nosi ono što prepoznajemo i o čemu razmišljamo ispijajući vino. Svaka njihova odluka, neovisno o stilu koji žele proizvesti utiče na ono što otkrivamo i osjetimo u svojoj vinskoj čaši. Na mirise, kvalitet, kiseline, strukturu vina i još puno toga. Koliko misli i energije treba da se proizvede vino sa karakterom i osobnošću. Od kuda crpe snagu, ko ih nadahnjuje? Što im pruža najviše zadovoljstva u vinogradu? Pomišljam, možda zemlja, sunce, porodica, prijatelji. Čiji duh nose i koje pustolovine doživljavaju? Toliko toga se mora dogoditi i događa se u pravom trenutku i u pravo vrijeme kako bi berba započela i kako bi se na kraju proizvelo vino.

Continue reading “Vinova loza, vinar i vino”

Vinarija Stobi

Vinarije neobičnog naziva: Vinarija Stobi. Preuzeto sa: http://winejour.blogspot.com/2015/07/vinarija-stobi-tikves-makedonija.html; Objavljeno: 28.07.2015. by Kulturnik. Pripremio: Dragutin Mijatović. 

Dobro došli u svijet vinske magije! Vinarija Stobi nalazi se u centralnoj Makedoniji, u čuvenom vinogradarskom regionu Tikveš. Ovaj region sa 12 hiljada hekatara pod vinogradima, čini trećinu ukupnih vinograda u Makedoniji. Ono što ovaj region čini blagorodnim je mješanje mediteranske klime sa juga i kontinetalne sa sjevera. Vinarija Stobi je mlada po godinama, a iskusna po znanju. Ona je jedna od najnovijih i jedna od najmodernijih makedonskih vinarija, locirana u opštini Gradsko, neposredno u blizini antičkog lokaliteta Stobi, po kome je i dobila ime. Grožđe stiže sa teroara kojim su se nekada kretale rimske legije, krstaši riteri, otomanski osvajači i mnogi drugi, zvani i nezvani. Video na kraju teksta.

Continue reading “Vinarija Stobi”

Vinarija Zavjet

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Zavjet. Izvor: http://www.villagewineries.me/sr/vinarija-zavjet. Pripremio: Dragutin Mijatović

Predstavljamo vam Vinariju Zavjet. Vinarija Zavjet se nalazi u selu Gluhi Do u Virpazaru, u opštini Bar. Vinograde grije sunce oko 2. 300 časova godišnje ili 6,28 sati dnevno, što je najbolja garancija za visok kvalitet grožđa, a uz ljudsku ljubav prema lozi to je dovoljno za vrhunsko vino, koje zaslužuje istorijom zavjetovano ime Zavjet. Vlasnik vinarije, čistokrvni Rus, je impresioniran istorijom ovog kraja i tradicijom našeg naroda pa je samo nekoliko metara ispod starog kamenog mosta preko Bistrice, sačinio novi most, kako bi na plodnoj ravnici nekadašnjih kraljevih vinograda obnovio uzgoj sorte Vranac. Obim proizvodnje vinarije Zavjet godišnje iznosi 10.000 do 12.000 litara, u zavisnosti od roda i klimatskih uslova. Posjeduju mali, vrlo uredan vinski podrum u kome se ogleda harmonična mješavina tradicionalnih načina proizvodnje i savremene tehnologije. Sva vina vinarije Zavjet su u vrhunskoj harmoniji sa lokalnim jelima, imaju izvanredna terapeutska svojstva, koja iznova potvrđuju stoljetnjom tradicijom. U vinariji Zavjet proizvode Lozovu Rakiju, Vranac, Vranac Barrique, desertno vino Porto kao i Cognac. Dobro došli. Za više posjetite stranicu: http://vranaczavjet-com.1gb.ru/hr/vinski-zavjet/

Vinarija Blato

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Blato. Preuzeto sa: https://vinarnice.hr/hr/vinarije-u-hrvatskoj/, Pripremio: Dragutin Mijatović

Vinarija BLATO 1902 d.d. dubrovačko-neretvanska-županija. Sjedište tvrtke je u Blatu na Korčuli gdje se od samog početka djelatnost temelji na proizvodnji, preradi i prodaji vina i ekstra djevičanskog maslinova ulja, otkupu suvih smokava i rogača te njihova prerada u specijalne rakije. Blato 1902 d.d. ima u posjedu proizvodne površine cca 20 hektara Korčulanskog vinogorja, na kojima se ulaže je puno truda i sredstava što uz pogodne klimatske uslove južne Dalmacije pridonosi iznimnom kvalitetu grožđa kao sirovine za proizvodnju vrhunskog vina.

Continue reading “Vinarija Blato”

Vinarija Pasji rep

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Pasji rep. Izvor: https://vinopija.com/, Objavljeno: 30.11.2018. Pripremio: Dragutin Mijatović

Ipak, nešto se stvarno dogodilo što je dodatno definisalo Pasji rep, a zove se Samo Premrn. Dok je Franc insistirao na dobroj tradiciji i identitetu Vipave, beskompromisno, ali sa smislom, danas Pasji rep ostvaruje i dodatni nivo profinjenosti i elegancije bez da je izgubio svoju energiju i karakter. Naprotiv, profilisali su svoje etikete, izvana novim dizajnom i iznutra, suzdržanom snagom. Premda ovo nikad i nisu bila “industrijska vina”, danas praktikuju organski uzgoj. Izvornost i prirodnost uz ovakvu jasnoću kakvu pokazuju, potvrđuje Pasji rep u biranom društvu najboljih vinara Vipave i Slovenije.

Kako kaže domaćin. Vinogradarstvo je na imanju najmanje četiri generacije, a neki su vinogradi na parcelama koje su već obrađivali naši preci. Vinogradi se nalaze u blizini sela Orehovica, na terasama čuvene lokacije Pasji rep – naš brend, osnovan 1988. Ova godina bila je prekretnica, jer smo počeli flaširati i plasirati vino pod vlastitim brendom. Lokacije vinograda omogućuju nam da organski rastemo nekim biodinamičkim metodama. Većina energije usmjerena je na rad u vinogradu i proizvodnji zdravog grožđa, što je osnova za uspješno podrumarenje bez većih intervencija i enoloških dodataka.

Continue reading “Vinarija Pasji rep”

Vinarija Fazan

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Fazan. Preuzeto sa: https://tvk3.info/prnjavor-vinarija-fazan, Objavljeno: 04.11.2018. Pripremio: Dragutin Mijatović

Priča o prnjavorskoj vinariji “Fazan” u Naseobini Lišnja je priča o uspjehu, o porodici koja je samo zahvaljujući svom radu i trudu uspjela nešto što bi se većini učililo teško ili nemoguće – izvoziti vino iz BiH u Francusku. Iskrčili su zaraslu njivu i pokrenuli uspješan biznis. “Fazan” je priča o posvećenosti, strasti i predanosti vinu. Avantura koja je počela 2010. godine. Video na kraju teksta.

Naizgled nestvarna ideja dovela je do realizacije predivne vinske priče u Naseobini Lišnja. Priče koja se može nazvati legendom. A legenda kaže, a zaista su svi, pa i najsitniji detalji legendarni, da je vlasnik vinarije, Christian Zwickert bio impresioniran i zatečen brojem fazana koji su nesmetano šetali imanjem koje je njegova supruga, Oksana Saček, dobila u nasljedstvo. Bilo je toliko fazana, čiji zvuci su dopirali sa svih strana. U jednom trenutku, Kristijan je izričito rekao: Oni su kao orkestar! Na ovom imanju biće vinarija, zvaće se “Fazan”.

Continue reading “Vinarija Fazan”

Vinarija Povratak

Vinarije neobičnog naziva-vinarija Povratak. Izvor: http://povratakwinery.com/, Pripremio: Dragutin Mijatović

Idući Bosnom od Doboja prema Sarajevo uz rijeku Bosnu, u mjestu Žepče susrećete vinograde o kojima niste ni sanjali, a ni vjerovali da možete navratiti do vinarije i popiti vino koje niste očekivali. Niste zalutali to je vinarija Povratak. Zašto Povratak? Kako domaćini objašnjavaju, postoje pisani dokumenti koji svjedoče kako je prostor današnje općine Žepče, još u vrijeme starih Rimljana, bio prostor pogodan za uzgoj vinove loze i kako je kultura vinogradarstva ovdje uveliko živjela.

Turbulentne povijesne okolnosti naših prostora i zub vremena, u potpunosti su iskorijenili kulturu vinogradarstva u Bosni. Nekadašnjem vinogradarstvu naših prostora svjedoči i austrougarska topografija, koja je u svojim kartama, a koje se i danas dobrim dijelom koriste, okarakterizirala prostore Žepča i okoline pogodnima za uzgoj vinove loze, a mnoge katastarske čestice nose nazive Vinogradi i sl., kao i naseljeno mjesto Vinište. Tragom povijesti naših prostora, pogodnih klimatskih uvjeta i plodne zemlje, odlučili smo se “vratiti” zemlji i onom što nam ona pruža, te smo oživjeli kulturu vinogradarstva. U vrlo kratkom vremenskom razdoblju smo zasadili vinograde, izgradili vinariju i započeli proizvodnju žepačkoga vina. Naši vinogradi se protežu na 60 hektara, sa tendencijom stalnoga rasta.

Continue reading “Vinarija Povratak”

Vinarija Lastar

Vinarije neobičnog naziva-vinarija Lastar. Izvor: http://vinarijalastar.com/; Pipremio: Dragutin Mijatović

Lastar je osnov naše filozofije, a to je plodnost. Kažu domaćini i nastavljaju. Istinski poznavaoci vina znaju kako prirodni uslovi mogu uticati na komponente vina. Tlo prepuno peska i gline, uz smenjivanje tri različita vetra sa Gledićkih planina i Juhora, čini zasade na svakoj parceli jedinstvenim, i upravo ta različitost čini Levačko vinogorje autentičnim. Upotreba modernih tehnologija u preradi i vinifikaciji, apsolutno je u službi grožđa, tako da vina uvek prikazuju svoj terroir. Bez izuzetka, vina vinarije Lastar u svakoj čaši pokazuju moć i bogatstvo Levačkog vinogorja. Vinogradi, zaklonjeni planinama i obasjani suncem, daju snagu i konstantu doživljaja stvarnosti u prostoru. Nekada je tuda prolazila glavna saobraćajnica Balkana, Carigradski drum, a danas se tim prostranstvom širi filozofija Lastara.

Verujemo da tamjanika mora biti sveža, lepršava, nežna i mirišljava, pa je Tamjanika Lastar upravo takva. Sezone su različite i svaka nosi nove izazove, ali mi se trudimo da naša tamjanika svake godine održi kvalitet. Pre svega, ulažemo veliki trud i rad u vinogradu. Najveći deo grožđa beremo rano u avgustu kako bismo sačuvali arome i kako ne bismo dobili grubi fenolni karakter u vinu, a ostatak beremo nešto kasnije. Održavamo čist i mekan stil vina, pa zato i ne maceriramo grožđe, a u postupku ceđenja posebno vodimo računa kako bismo dobili sto čistiju i svežiju širu. Šira fermentiše u neutralnim sudovima, na niskim temperaturama od 12-15 stepeni, a zatim vino kratko odležava na talogu kvasca. Ipak, pored svih izazova koje je donose uslovi godine uspeli smo da zadržimo kvalitet sada već prepoznatljive na tržištu Tamjanike Lastar.

Više na, web stranici: http://vinarijalastar.com/

Pogledajte i video: https://www.youtube.com/watch?v=dv3nTe6832U

Vinarija – koegsistencija korisnika

Naslov orginala: Winery: Coexistence of Users. Izvor-knjiga: Listening to Wine and Tasting Music. Project Title: Listening to Wine and Tasting Music; Project Period. 01.02.2018 – 23.05.2018. Slika: Marques de Riscal Winery, Rioja, Spain. Objavljeno: 23.05.2018. Prevod: Dragutin Mijatović

Dvije različite kategorije korisnika animirat će građevinu: povremeni korisnik koji posjećuje vinariju i svakodnevni korisnik koji radi na licu mjesta. Zahtjevi oba korisnika trebaju se podjednako odnositi s obzirom na aktivnosti, pogodnosti i potrebe.

Posetioci i potencijalni kupci iz zemlje i drugih zemalja posvećuju prosječno vrijeme od dva sata za posjetu vinariji. Poseta im mora ponuditi emocionalno uzbudljivu i intenzivno iskustvo, vođenje kroz vinariju i njezin ‘terroir’, a vrhunac je degutacija-probanje-kušanja vina. Tamo će sva čula biti stimulisana – od vida preko mirisa i okusa do sluha – da pruže istinski impresivne doživljaje arhitekture.

Osoblje koje radi ili oko grožđa, ili u podrumu, ili na održavanju zgrade, srce je vinarije. Kao članovi radnog tima, zaposleni ne traže nikakvo posebno iskustvo; međutim, oni zaslužuju potpuno odgovarajuće higijenske radne uslove i funkcionalan, organizovan proces za rješavanje svojih svakodnevnih zadataka.

Suočavanje sa dvije različite tipologije korisnika podrazumijeva dva različita puta koja treba uzeti u obzir: s jedne strane, jedan didaktičan, razigran i iznenađujući tip puta; s druge strane, jasan i funkcionalan put koji služi zahtevima radnog osoblja. Ovdje je pitanje kako spojiti dva puta, oba prateći posjetu i odvijajući process u vinariji, vodeći posjetioce kroz čistu proizvodnu stazu, sprečavajući ih da ometaju radnike. Dvije skupine će stoga biti povezane arhitekturom i muzikom koja će pratiti njihove aktivnosti.

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.