Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Šta je Brix

Naslov orginala: What is Brix? Winemaking Secrets;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 25.01.2017. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Ako ste ikada putovali u vinsku zemlju ili pogledali tehnički list boce za vino onda ste vjerovatno naišli na riječi “Brix” sa brojem posle njega, kao što su 19,5; 23,0 ili ponekad i 26,0. Brix mjera nivoa (šećera) u vinskom grožđu koji na kraju određuje koliko će alkohola imati neko vino. Upoznajte tajne onoga što vam Brix govori o podacima o vinu.

Šta je Brix? Brix (° Bx) je način za mjerenje potencijalnog sadržaja alkohola u vinu prije njegovog određivanja nivoa šećera u grožđu. Svaki gram šećera koji fermentiše će se pretvoriti u oko 1/2 grama alkohola. Naravno, različite tehnike vinarstva će uticati na konačni sadržaj alkohola, zbog čega je Brix interesantan za nas znatiželjne istraživače o vinu.

Brix mjeri potencijalni sadržaj alkohola. Brix je u korelaciji sa potencijalnim sadržajem alkohola u budućem (suvom) vinu. Ako cjelokupna količina šećera u grožđu završi fermentaciju, tabela potencijalnog alkohola u vinu prema procentima Brix-a izgleda ovako:

 

Prnjavor je Francuska kakve nema

Naslov orginala: CHRISTIAN ZWICKERT (Vinarija Fazan) – Prnjavor je Francuska kakve nema najmanje 25 godina!  Preuzeto sa: https://www.vinskeprice.com/;  Objavljeno: 31.10.2018. by Željko Garmaz

… Zahvaljujući Christianu Zwickertu iz Vinarije Fazan u Naseobini Lišnjoj, Prnjavor je svojim brojnim manjinama dodao i – francusku. A bosanskohercegovački vinski svijet downloadao se za pojačanje iz svijeta čuvene apelacije Châteauneuf-du-Pape, točnije za čovjeka koji u posljednje vrijeme vodi prodaju priznate tamošnje vinarije Chateau de la Font du Loup, ali i mnogih drugih. I ne, Vinarija Fazan ničim svoje ime ne vuče iz vlasnikove sklonosti prema lovu. Legenda kaže, a legendarni su svi detalji koje iznosi njegova punica Nada Harijan iz Bosanske Gradiške, da je Christian bio zatečen brojem fazana koji su nesputano šetali imanjem koje je njegova supruga, Nadina kćer, Oksana Sadžik, dobila u nasljedstvo.

Bilo je toliko fazana koji su sa svih strana pjevali, a on je šutio, gledao ih i slušao. U jednom trenutku je samo rekao: Oni su orkestar! Ovdje će biti vinarija i zvat će se Fazan!

Priča o Vinariji Fazan, u stvari, započela je puno ranije, prije više od 120 godina, kad je Nadin djed Ciprijan Pakuševski iz tadašnjeg krajnjeg istoka Austro-Ugarske, ukrajinskog Trnopolja, doselio u Naseobinu Lišnju. Bio je obućar, ali za novu domovinu ga je vezalo veliko bogatstvo šuma koje su mu ostavljene na raspolaganje. Ciprijan i njegovih nekoliko tisuća Ukrajinaca, koliko ih je tada došlo u taj dio monarhije, počeli su krčiti šume i na tim mjestima stvarati plodna polja. Ciprijan je na mjestu nekadašnje šume posadio vinograd kojeg je nastavio obrađivati njegov sin, Nadin otac, Vladimir Pakuševski. Nada se dobro sjeća da je njezin otac, zbog primjene politike oporezivanja svakog trsa, za potrebe domaćinstva ostavio tek jedan mali dio vinograda…

Klimatske promjene

Naslov orginala: Climate change: Time to act;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;  Objavljeno: 02.06.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja vina može imati značajan uticaj na životnu sredinu, tako da industrija vina treba da bude primjer u rješavanju globalnog pitanja, kaže Rupert Joy

Kada sam prvi put proučavao efekat klimatskih promjena na vino prije 15 godina, bio je to najveći problem u vinarskoj industriji. Ne više. Proizvođači vina ne moraju da čitaju strašna upozorenja u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC) kako bi se osjećali zabrinuti za budućnost; mogu da vide efekte klimatskih promena u svojim vinogradima i vinima. Kao što je to rekao vinogradar Richard Smart prije nekoliko godina, vinska industrija je “kanarinac u poljoprivrednom gazdinstvu”, jer je vinova loza tako osjetljiva na okolinu. Dr Alistair Nesbitt, autor prvog britanskog doktorskog studija iz vinogradarstva vezanim za klimatske promjene, smatra da „postoje zabrinjavajuća pitanja na horizontu za uspostavljene regione vinskog svijeta“.

Širom ovih regiona, kao i svuda na planeti, globalne emisije ugljen dioksida ubrzano povećavaju temperature. Vremenski obrasci postaju sve čudniji i ekstremniji. Adrian Bridge of Taylor's Port naglašava neke od izazova u Portugalu:, U 2017. godini, požari su ubili 66 ljudi, a izvor rijeke Douro prvi put presušio. Zatim, u maju 2018. godine, 12% naše godišnje količine padavina palo je za samo jedan sat, što je bilo posebno katastrofalno s obzirom na nagnutost terasa vinograda Douro.

Hercegovačka kuća

Naslov orginala: LAZAR AĆIMOVIĆ – Kad jaganjci utihnu, u Mosku počinje posao. Veliki posao. Koji proguta skoro 50.000 litara vina!;  Preuzeto sa: https://www.vinskeprice.com/;  Objavljeno: 14.10.2018. by Željko Garmaz

Ne znam zašto, ali Hercegovačka kuća u Mosku, selu na magistralnoj cesti između Trebinja i Bileće, neopravdano se zaobilazi u svim gastronomadskim „prebrojavanjima“ bosanskohercegovačkih ugostiteljskih objekata „od formata“ koji su svoju prepoznatljivost zaslužili kvalitetom pečene janjetine. Svugdje i uvijek se spominje „Lovački dom“, restoran u Donjoj Jablanici u narodu poznatiji jednostavno kao „Kod Gojka“, hvali se, opravdano, restoran „Udovice“ u mjestu Sretnice, a kao vrhunac bizarnosti voli se spomenuti restoran „Palas“ u Mionici kod Gradačca kojeg njegov gazda Redžep Hećimović znan kao Regan reklamira na jumbo plakatima s prigodnim sloganom – „Kad jaganjci utihnu“! Međutim, „Hercegovačka kuća“, restoran u Mosku u kojem se janjetina na ražnju vrti od 1972. godine i jedino je mjesto u istočnoj Hercegovini gdje se uopće janjetina može jesti tako pripremljena, medijski gotovo ne postoji.

Nevjerojatno, ali u vinskoj priči Lazara Aćimovića, najmlađeg istočnohercegovačkog vinara ili, pak, vlasnika najmlađe, tek tri godine stare, Vinarije Aćimović, vino gotovo kao da ne postoji. Svijet brojeva kojima Lazar govori o golemom ugostiteljskom kompleksu desetak kilometara udaljenom od Trebinja, s druge strane Leotara, uz obalu Bilećkog jezera, drugog najvećeg (poslije Buškog blata) akumulacijskog jezera u Bosni i Hercegovini, toliko je impresivan da u njemu izvanredna vina iz tek tri godine stare vinarije djeluju – izgubljeno! U stvari, cijeli taj svadbeno-restoransko-hotelijerski kompleks doslovno usiše polovinu od kompletne proizvodnje koja godišnje iznosi 55.000 litara žilavke, chardonnaya, vranca i merlota Vinarije Aćimović!!! Dobro, nešto se proda u Bijeljini, nešto u Banjoj Luci, nešto u Trebinju, ali – što se u Mosku proizvede, u Mosku se i proda.

Vinosaur XII – AD 2019

Dani vina u kojima su ljubitelji vina uživali i ovoga puta nisu bilo ništa neočekivano, nego nešto više nego obično. Domaćini su se potrudili da posjetiocima Stare Ade prirede dvije nezaboravne večeri. Preko 50 vinarija sa skoro svih kontinenata nudile su svoja vina uz zakusku više proizvođača, na najljepši mogući način, probajte i uživajte u ljepoti boja vina i kvalitetu koji vas ostavlja bez daška razmišljanja. Za običnog posjetioca kao što sam i sam, bilo je mnogo toga što se ne zaboravlja. Bilo je tu vinarija sa čudnim nazivima, a tek nazivi vina su prava enigma. Ako ste i Vi bili posjetioci ove lijepe i nadsve nezaboravne manifestacije, pokušaje spojiti vina i vinariju, vidjećete da je to nemoguća misija.

Evo nekoliko naziva manje poznatih vinarija koje Vas mogu očarati: Cloudy Bay, Dvorac Belaj, Fazan, Korta Katarina, Lastar, Povratak (za pohvalu), Tarana, Temet, Vera, Zantho, itd.

Evo i nekoliko naziva vina bez imena sorte ili kupaže o kojima samo možete sanjati: Amanet, Acacia, Arno, Aminta, Aura, Axios, Aurelius, Balatin, Babaroga, Bifora, Blend No 1, Castra, Cloudy Bay, Domano, Dar, Despot, Dioniz, Ex Cahtedra, Elegija, Esmeralda, Epoha, Evil, Ergo, Grafiti, Hermes, Mesečina, Mono, Misija, Muštuluk, Nostalgija, No.1, Primavera, Premijer, Perla, Salsa, Salmos, Signa, Saga, Stota suza, Sevdah, Tribunia, Testament, Trianon, Vrtlog, Vladika, Šikar, Zavet, Zantho, Zemlja, 260, itd.

Pokušajte sada. Živjeli. Odgovor potražite u vodiču koji ste dobili prilikom dolaska na odredište, VINOSAUR – International Wine Salon Banja Luka, 30. i 31. maj 2.019. Stara Ada ili na KVIZ-u, pod nazivom Pametne kombinacije na web sajtu: www.ovinu.info

Potraga za okusom djetinjstva

Naslov orginala: ŽELJKO JUNGIĆ – Potraga za okusom djetinjstva;  Preuzeto sa (Izvor): https://www.vinskeprice.com/;   Objavljeno: 14.12.2018. by Željko Garmaz

Željko za sebe voli reći da je u ljubavi s vinom od svojih najmlađih dana, još iz doba kad je kao dječak s nekih 5-6 godina pravio društvo ocu tijekom šetnji do susjeda, Slovenca Petra Sošnje, koji je imao vinograd u Laušu, tadašnjoj dalekoj periferiji Banje Luke, a danas tek kilometar udaljenom od samog središta grada.
– Susjed Petar je proizvodio vina, premda tada uistinu ništa nisam ni mogao znati o njima. Uglavnom, jedno vino je proizvodio za kuću i dobre prijatelje, dok je drugo, nešto lošije, bilo za prodaju. E sad, taj neki miris i okus vina iz ranog djetinjstva urezao mi se u pamćenje i ta njegova vina su bila moja svojevrsna ulaznica u svijet vina. Zahvaljujući lijepim uspomenama na susjeda Petra, cijeli život, pa čak i kad sam bio student, kad god bih došao u situaciju kupovao sam vina i neprestano se trudio širiti svoje vinske vidike…Petrovi vinogradi su na jednom brdašcu iznad grada, njegova kći Olga, jedna od tri njegove kćeri, ali koja je kao i ja elektroinženjer, nastavila je očevu praksu i danas proizvodi vino s tog ne više od hektar velikog vinograda.

Vino od sušenog grožđa

Naslov orginala: “Strohwein” aus Rheinhessen (“Straw wine” from Rheinhessen);  Izvor: https://www.swr.de/;  Objavljeno: 24.4.2019.  Prevod: Dragutin Mijatovic;  Ključne riječi: sušeno grožđe, vino

Grožđe se suši na tavanu (potkrovlju, mansardi, međuspratu)

U vinariji Dettweiler -Wintersheim krećete na novi put u “vinarstvu”: Umjesto da muljate svježe ubrano grožđe, vi ga sušite na tavanu iznad vinske prese. To je pokušaj da se napravi posebno vino: na tavanu, na slamnatim prostirkama Dettweileri su raspodijelili oko tonu grožđa berbe 2018. Dok drugi vinari već imaju u boci vino iz 2018, ovdje je grožđe tek sada stiglo do prese.

Još nema iskustva. Iako grožđe leži od oktobra, ono nije trulo. Bobice više liče na smežurano grožđice. Imaju sldak okus, ali im manjka sok. Vinogradar Katrin Dettweiler stoga ne zna tačno koliko boca ovog novog vina ima na kraju: “Nadamo se nekoliko litara, ali ne znamo, ovo radimo prvi put i nemamo iskustva.”

Dobra berba omogućava proizvodnju. Jedno je sigurno: to će biti plemenita slatka specijalnost. Dettweileri su došli na ideju, jer je berba 2018. bila tako dobra: “Prinos grožđa je bio dobar sa veoma dobrim kvalitetom”, objašnjava Katrin Dettweiler, “a preko tvrde pokožice grožđa, znali smo da grozdovi mogu ostati duže, bez da se šta loše desi. U Italiji, metoda je poznata kao Vino Amarone, gdje se grožđe visi da bi se osušilo.

“Suvo vino” dolazi iz Austrije. U Austriji je grožđe sušeno neko vrijeme na isti način kao u vinariji Wintersheim Dettweiler. Tu se proizvod naziva “Suvo vino”. “Definitivno ga ne možemo tako nazvati, ime je zaštićeno u Austriji”, kaže Katrin Dettweiler. U vinariji sada svi razmišljaju o nekom fantazijskom imenu. Samo da se zna “Vino od sušenog grožđa” mora biti na etiketi, tako propisi nalažu. Tu je i malo vremena, jer nakon presanja novo vino mora da sazri u buretu.

Vrhunske inovacije u vinogradu

Naslov orginala: Top Innovations in the Vineyard;  Izvor: https://www.winemag.com/;  Ilustracija: by Marco Turelli;  Objavljeno: 01.04.2019. by Matt Kettmann;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: mašine u vinogradu, nove tehnologije, dron, laser

Neki uzgajivači grožđa i rukovodioci vinograda sve više i više se oslonjaju na visoko-tehnološka rješenja u vinogradarstvu kako bi uštedjeli vodu, smanjili troškove rada, povećali produktivnost i povećali održivost.

Mašinski rad (Machine Labor). Jednom korištene od strane proizvođača grožđa, mašine za berbu grožđa i rezidbu loze su sada dobra opcija i za manje vinogradare i vinare. Mašine su postale popularne zbog njihove brzine, ali su sve češće tražene jer su postale osjetljivije i prilagodljivije. Mašine su takođe postale sve više i više neophodne, s obzirom na to da je radna snaga u nedostatku zbog imigracione politike i konkurencije od drugih usjeva kao što je legalno uzgajan kanabis. Francuski proizvođač Pellenc je lider u industriji i sada prodaje dvostruko više, koristeći kombajn za berbu grožđa, nego što je to bilo prije deset godina. “Tehnologija koja štedi rad sve je važnija“, kaže Jeff Newton, osnivač Coastal Vineyard Care Associates u okrugu Santa Barbara. “Mada je to počelo već 1960-tih godina, tehnologija mašinske berbe grožđa se nevjerovatno poboljšala i otišla jako daleko.

Continue reading “Vrhunske inovacije u vinogradu”

Vinogradi i vina moga kraja

Predjeli gdje sve uspijeva, pa i vinova loza su tu pred nama. Umjereno kontinentalna klima dozvoljava uzgoj najkavlitetnijih sorti vinove loze. Na padinama Prosare, Kozare, Vučjaka, Majevice u blizini gradića i gradova, Kozarska Dubica, Prijedor, Banja Luka, Prnjavor i Derventa pa do Bijeljine i tako redom raste loza i daje odlično grožđe i još bolja vina. Ljubav prema vinu na ovim prostorima poslije dugog zastoja rodila se u poslednjih dvedesetak godina. U potrazi za boljim sutra ili nastavkom starog znata podignuti su vinogaradi i izrodile porodične vinarije, koje su sada dio svakidašnjice sjevernog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Ako bi htjeli to da obiđemo trebalo bi nam mnogo dana i vremena. Uz napomenu da ne možemo obići svih 60 ha pod vinogradima i šezdesetak vinogradara i vinara od Novog do Bijeljine koliko ih je bilo 2018.

Ako se sve ovo ima na umu, lako je izvući zaključak zašto je u banjalučkom kraju tridesetih godina 20. vijeka još uvijek među Banjalučanima bila vrlo popularna ‘pučka veselica’ u kantini na Pilani, pod nazivom ‘Berba grožđa’. Stariji Banjlučani pričali su u različitim vremenskim razdobljima, kako su to bile vesele priredbe pod lampionima, na kojima se točio pravi banjalučki mošt uz pjesmu i svirku i to do kasno u noć. Zbog takvog užitka Banjalučanima Pilana nije bila daleko. Na ‘Berbu grožđa’ u pilansku kantinu, dolazili su banjalučani mahom pješice preko Banjalučkog polja, drugi bi zakupili ‘štajvagn’ kako bi u društvu, uz pjesmu, dolazili i odlazili na ‘pučku veselicu’, dok su imućniji stizali fijakerom. Bilo je i drugih, koji su do željezničke stanice u Predgrađu putovali ‘lokalom’, a potom nastavili ‘cipelcugom’. Sve iz zadovoljstva i veselja radi.

Bordeaux – Klasifikacija vina 1855

Naslov orginala: 1855 års klassificering i Bordeaux;  Izvor: https://www.bkwine.com/sv/;  Prevod: Dragutin Mijatovic

Često se susrećemo sa različitim natpisima na etiketi flaše bilo kojeg vina. Bordeaux klasifikacija vina iz 1855 je jedna od tih zagonetki. Klasifikacija iz1855. godine je u stvari klasifikacija dvoraca (zamkova), odnosno “brenda” koji pripada dvorcu. To nije klasifikacija vinograda ili terroira. Klasifikacija obuhvata 60 dvoraca u regionu Médoc plus jedan na području Graves koji proizvode crveno vino i 27 dvoraca u regionu Sauternes koji proizvode slatko bijelo vino.

Klasifikacija iz 1855. godine je kreirana da predstavi slavna vina Bordeaux na Svetskoj Izložbi u Parizu (koja se održala te iste 1855. godine), a koju je organizovala Imperijalna vlada Napoleona III. Odgovornost da napravi nacrt Imperijalne Klasifikacije je data Privrednoj Komori Bordoa, koja je ovaj zadatak povjerila čuvenom „Sindikatu Brokera Bordoške Berze vina“. Zadatak je bio uspostaviti zvaničnu hijerarhiju zasnovanu na vjekovnom trgovačkom iskustvu „vinskih brokera“ i ujedno odati priznanje svakom klasifikovanom posjedu-vinogradu, njegovoj reputaciji. Sve informacije su, naravno, dolazile iz najpouzdanijih izvora, a potvrđene su kroz tržišne cijene na „Berzi Vina Bordoa“. Najzad, 18. Aprila 1855 godine, Sindikat Brokera je doneo „presudu“. Presuda nije bila izraz prolaznog trenda, već zvanična potvrda postojećeg stanja na tržištu i njegove vjekovne kvalitativne evolucije.

Tasmanija

Naslov orginala: Tasmania, Australia;  Izvor: https://www.winemag.com/; https://www.cellarmasters.com.au/;  Prevod: Dragutin Mijatović

Australija se nalazi između 10 i 450 južne geografske širine. Vino se proizvodi u svim državama, na više od 60 određenih vinogradarskih regija u ukupnoj površini od približno 160.000 hektara. Vinogradarska područja Australije uglavnom se nalaze u južnim, hladnijim dijelovima zemlje, sa vinogradima u Južnoj Australiji, Novom Južnom Velsu, Viktoriji, Zapadnoj Australiji, Tasmaniji i Kvinslendu.

Tasmanija. Smatra se udaljenom čak i od kopnenih Australijanaca, izolacija Tasmanije je dio njene apelacije. Za bogate predstava o sudnjem danu, „Tassie“ je postao najnoviji bunker Plan B. Za avanturističke gurmane, međutim, ovo ostrvo u obliku srca nudi ozbiljna iskušenja što kompenzuje dug let avionom. Glavni grad Hobart rascvjetana scena, urbane vinarije, otvoreni podrumi u selima i destilerije viskija su vrijednosti osamljenih putnika. Ali opušteni ritam ostrva je takođe privukao putnike koji traže neotkriveno nebo, sa bogatim prirodnim resursima i obiljem vina svjetske klase. (Lauren Mowery). Koordinate Tasmanije, 40 do 45° južne geografske širine, Površine 68.401 km²;  Stanovništvo oko 527.000; Glavni grad je Hobart sa oko 220.000 stanovnika.

Vinarije svijeta

Vinarije svijeta – 19 najbolje dizajniranih.  Naslov orginala:  The 19 Best Vineyard Designs Around The World;  Izvor: https://www.architecturaldigest.com/ Objavljeno: 03.08.2018.  Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječiWinery, Canada, Chile, California, Argentina, Spain, South Africa

Vrhunski arhitekti stvorili su spektakularne dizajne vinarija od doline Napa do Italije.

Posljednjih godina sve više i više najboljih vinarija nastojalo je privući pažnju ne samo svojim vinima, nego i dizajnom svojih objekata, a zvijezde arhitekte od Renzo Piano do Zahe Hadid. To znači da vinarije više nisu samo obična stajališta na putu ka glavnoj atrakciji – oni su same postale destinacije. Vrhunska hrana i piće, zadivljujuća arhitektura, luksuzni smještaj, idilična atmosfera – od toga su napravljeni epikurejski snovi. Prije berbe grožđa (barem na sjevernoj hemisferi), AD (ArchitecturalDigest) razmatra neke od najljepše dizajniranih vinarija širom svijeta. In vino – i venustas – verities.