Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Pomoć bogatim ljubiteljima vina

Novi fond za pomoć bogatim ljubiteljima vina da ulažu u vrhunske vinograde. Naslov orginala: New fund to help wealthy wine lovers invest in top vineyards. Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: James Lee. Objavljeno: 01.10.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Pokreće se novi investicioni fond koji bogatim ljubiteljima vina i institucijama omogućuje kupovinu renomiranih vinograda ili vinograda u novim regijama, od Pijemonta do Kenta.

Zrioba grožđa sorte Pinot Noir u vinogradima u blizini mjesta Beaune.

Izdvajamo. Rast cijena kvalitetnog vinogradarskog zemljišta, podstaknut interesima investitora iz Silicijske doline (Silicon Valley) u Kini, natjerao je sestrinsku kompaniju Wine Source Group, WSF SICAV plc, da osnuje regulirani fond za vinograde i terroir (Vineyards and Terroir Fund). Njihov je cilj privući bogate pojedince i institucije sa velikim zanimanjem za fino vino kako bi izgradili globalni portfelj vinograda vrijedan 50 miliona evra. Ulagači moraju uložiti najmanje 200.000 evra ili 200.000 dolara i obavezati se na najmanje pet godina.

Partnerstva sa vrhunskima vinarima bit će važan dio procesa, izjavila je grupa WSF SICAV, koja već ima snažne veze sa mnogim poznatim svjetskim vinskim regijama i vodi regularni fond Wine Source Fund za ulaganje u fina vina i alkoholna pića. Partneri vinari mogu pomoći u prepoznavanju dobrih vinogradarskih mjesta, a menadžeri fondova vjeruju da to podstiče perspektivne, mlađe proizvođače sa kapitalom da dobiju vlastite vinograde. Ulagači će takođe dobiti povlašteni pristup vinogradima i vinima, rekla je grupa, bez objavljivanja procjena potencijalnih povrata ulaganja. Fond neće prvobitno birati najskuplje vinograde na svijetu, u područjima kao što su Pauillac, Napa Valley ili Burgundy, gdje je francuska agencija Safer nedavno rekla da jedan hektar vinove loze može koštati do 14,5 miliona evra.

“U reginu Burgundy više gledamo na premijer cru nivo”, rekao je Simon Lurton, menadžer  Fonda za vinograde i Terroir (Vineyards and Terroir Fund), koji je objasnio da ova područja nude izglede za bolji povratak. Vinogradi regiona Burgundije, Pijemonta i Sjeverne Rajne (Burgundy, Piedmont i Northern Rhône), regiona Centralna obala Kalifornije (California’s Central Coast), regiona Beaujolais i vinogradi Velike Britanije stoje na početnoj listi Fonda.

„Mislimo da je Velika Britanija nadolazeća regija“, rekao je Lurton. “Postoje kvalitetna vina za proizvođače koji se žele proširiti, a cijena zemlje je porasla u posljednjih nekoliko godina.” Bordo (Bordeaux) za sada nije u fokusu, ali Lurton je rekao da su neka područja, kao što su Pessac-Léognan i Pomerol, imali u vidu kada je budućnost kompanije u pitanju.

Ekološke vrijednosti bit će ispitivane prilikom razmatranja treba li proizvođač ili vinogradarska parcela biti dio Fonda, dodao je Lurton. Odustao je da kaže koliko će se fond fokusirati na zemljište koje se poljoprivredno dekalariše kao organsko, ali rekao je da će mala upotreba hemikalija biti važna. „Postoji nova generacija vinara koja koristi odgovorne postupke u vinogradu“, rekao je. Fond za vinograde i terroire je podfond WSF SICAV plc koji je smješten na Malti i u potpunosti je regulisan zakonima o investiranju u evropske fondove’, kaže grupa. Oni koji ulože najmanje 200.000 eura ili dolara prije 1. aprila 2020. platit će 1% provizije za upravljanje. Nakon tog datuma porast će na 2%. Svi koji ulože najmanje 500.000 eura ili dolara platit će naknadu od 1% bez obzira na datum. Vinari partneri imat će priliku odmah nakon pet godina mogućnost da u popunosti otkupe zemljište sa vinogradom, istakla je grupa.

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Šta je VDP?

Naslov orginala: What is the VDP? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/;  Objavljeno: 16.09.2019. by Chris Wilson.  Slika: image: https://keyassets.timeincuk.net/; Prevod: Dragutin Mijatović.  Ključne riječi: vino, označavanje, Njemačka

Možda zvuči kao nekakva tajna organizacija, ali VDP je njemačka vinska grupa koja predstavlja mnoge od najboljih proizvođača u zemlji.

VDP logotip, stilizovani orao sa grozdom grožđa

Verband Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) je njemačka organizacija koja promoviše vrhunska vina i vinarije u zemlji. Pod jednim transparentom objedinjuje 197 najboljih njemačkih vinarija; nudeći garancije za kvalitet i prinos.

Osnovana 1910. od strane gradonačelnika Trira Alberta von Bruchhausena, tadašnji cilj VDP-a bio je okupiti proizvođače pod kišobranom ‘standarda kvaliteta’ kako bi im olakšavao bolju prodaju vina na aukcijskom tržištu. Danas okuplja najbolje njemačke vinarije iz svih 13 vinskih regija zemlje sa zajedničkim ciljem promocije najviših nivoa kvaliteta u njemačkoj vinskoj industriji. Članovi za kontrolu kvaliteta moraju se pridržavati strogih pravila, uključujući niske prinose, veće ponderisanje, selektivnu ručnu berbu i petogodišnju inspekciju. Članovi VDP-a imaju pravo koristiti logotip VDP-a, stilizovanog orla sa grozdom grožđa, na vratu i etiketama svojih boca. Takođe imaju pristup klasifikacijama za VDP „Erste Lage“ i „Grosse Lage“ za vrhunska suva vina koja ispunjavaju uslove kvaliteta. Ova vina podliježu panel degustacijama, moraju imati najveći prinos od 50 hl/ha, grožđe se mora ručno brati a vino proizvoditi od tradicionalnog grožđa na provjerenim lokalitetma.

Trenutno ima 197 članova, u odnosu na 161 u 1990. godine kada su utvrđena trenutna pravila. U to vrijeme 128 vinarija pridružilo se grupi, a 92 su napustili. Članstvo je putem poziva samo sa proizvođačima poznatim po dugogodišnjem kvalitetu i opredjeljenju za izvrsnost na lokalnom i globalnom nivou. Članovi se mogu isključiti iz VDP-a ako tokom petogodišnje inspekcije ne ispunjavaju standarde organizacije.

Klasifikacije. Kao i prva dva nivoa – Erste Lage i Grosse Lage – postoje još dva niža nivoa na skali klasifikacija VDP-a, Ortswein i Gutswein.

  • Gutswein: To su često prva vina poslije berbe koja se flaširaju i prodaju i vide se kao proizvođački trendovi za novo godište. Moraju dolaziti od grožđa vinarije koja proizvođačima daje slobodu da eksperimentišu i dodaju nove inovacije.
  • Ortswein: Vina koja odražavaju regionalnost. Grožđe mora doći iz jednog određenog sela i pružiti osjećaj izražavanja tog određenog lokaliteta. Koriste se samo regionalne sorte grožđa i mnoga od tih vina potiču sa više različitih mjesta Grosse Lage ili Erste Lage.
  • Erste Lage: Premier Cru vino iz prvoklasnih vinograda u kojima se mogu pronaći optimalni uslovi za uzgoj. Vina se moraju uzgajati i proizvoditi sa ciljem održivosti i tradicije.
  • Grosse Lage: Oznaka za najkvalitetnije njemačke vinograde. Složena – velika Cru vina koja izražavaju pojedinačni lokaliteti i poznata su po svojom potencijalnom dugovječnosti. Suva vina u ovoj kategoriji poznata su kao Grosse Gewächs.

Pravila za Riesling. Oko 5% njemačkih vinograda uključeno je u VDP klasifikaciju, što čini oko 7,5% prometa njemačke vinarske industrije. Riesling je najvažnija sorta grožđa među proizvođačima VDP-a sa 55% svih VDP vinograda zasađeno je sortom Riesling u poređenju sa 23% u cijeloj Njemačkoj.

Statistical Report on World Vitiviniculture

Izvor: http://www.oiv.int/public/medias/6782/oiv-2019-statistical-report-on-world-vitiviniculture.pdf

OIV – 2019 World Vitiviniculture Situation, OIV Statistical Report on World Vitivinculture.

Podaci Međunardnog ureda za vinovu lozu i vino (OIV) o stanje vinogradarstva i vinarstva u Svijetu za 2018. godini dato je u PDF prilogu. Preglednost podataka nam omogućava da na vrlo lak način saznamo gdje su najveće površine pod vinogradima, gdje se proizvodi najviše grožđa, ko proizvodi najviše vina, ko pije najviše vina itd.

Vino u limenci

Naslov orginala: Radius Trend: Canned Wine. Izvor: https://www.theiwsr.com/Objavljeno: 02.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pakovanje, limenka, trend

Vino u limenci razvilo se od novosti do poznate kategorije jer mlađi potrošači odbacuju vjekovnu tradiciju i prihvataju praktičnost, održivost i kontrolu količine pića.

Šta pokreće trend prema vinu u limenkama? Opšti odgovor su milenijski potrošači, koji sve više biraju vino nego pivo. Dok mladi potrošači prate više prodajnih kategorija, vinska industrija se usmijerava na svoje stavove i prednosti.

Praktičnost. Milenijci vino smatraju opuštenim društvenim napitkom koji stoji pored piva i koktela u mnoštvu društvenih prilika; za ove mlađe potrošače vino nije samo za uparivanje sa hranom i proslavu: ono je prikladno za plažu, na muzičkim festivalima, za ljuljuškanje u bazenu, navijanje na fudbalskoj utakmici ili na vrhu dugog planinarenja. Za milenijumske potrošače vino je svuda prikladno i zato im treba ambalaža koja može ići bilo gdje.

Manji formati. Milenijsko tržište je visoko angažovano u zdravstvu i wellnessu, jer trend utiče na alkoholnu industriju na više načina. Ova grupa je glavni pokretač u kretanju prema umjerenosti, što je stavilo niske ABV proizvode u prvi plan i rasvijetlilo potrebu za kontrolom količine pića – veličina limenki u rasponu od 187 ml do 500 ml, vino iz limenke nudi manju količinu pića od standardne boce od 750 ml.  Kao dodatni bonus, ovi manji formati vjerovatno će podstaći takmičenje među avanturističkim potrošačima koji se ne žele obavezati na cijelu bocu vina; ovo je nesumnjivo brži način probijanja na tržište upravo vina u limenci, jer niska cijena limenke (često samo 4 do 7 dolara) olakšava prodaju novim potrošačima.

 Održivost. Svjesni vlastitog uticaja na prirodni svijet, milenijalci traže mogućnost pakovanja koja su ekološki održiva. Limenke su održive na više načina: manji format može smanjiti otpad, pogotovo kod potrošača koji možda neće popiti čitavu bocu od 750 ml prije nego što se njen sadržaj pokvari. Za okolinu je izbor između boce i limenke jasan: aluminijske limenke se lakše isporučuju, što znači da koriste manje fosilnog goriva u tranzitu, što u velikoj mjeri smanjuje uticaj kategorije vina na sredinu u zemlji koja proizvodi najveći dio svog vina na jednoj strani, a zatim šalje na drugi kraj zemlje. Limenke se takođe mogu beskonačno reciklirati i vjerovatnije je da će se reciklirati više nego staklene boce. Prema izvještaju američkog Aluminijum udruženja, gotovo 50% aluminijskih limenki se reciklira u SAD, nasuprot tome staklena ambalaža se reciklira manje od 40%. Kako održivost postaje sve vitalnija tema za potrošače, preduzeća i vlade, limenke će postati još popularnije.

Efekat pivarskog zanata na percepciju formata limenke. Jedno veliko pitanje je ovo: mogu li potrošači vjerovati kvalitetu vina u limenci? Kako se proizvodi lansiraju od strane uglednih proizvođača, poput kalifornijske vinarije Field Recordings, odgovor je oni to rade uspješno. Ovi proizvodi nisu prvi koji su unaprijedili format limenke: proizvođači piva već dugi niz godina prepuštaju format limenke u potrošačke misli. To je podstaklo očekivanja za pristupačne premijere i povećalo male limenke osim kod bezalkoholnih pića i domaćih lagera, što je otvorilo put i za limenke za vino

Ključ prodaje. Vođeno milenijumskim prednostima, vino u limenci je u porastu u SAD. Kategorija, vino u limenci, je eksponencijalno poraslo u prodaji u protekle dvije godine. Manji format limenke rješava mnogo potrošačkih želja, uključujući umjerenost i kontrolu količine pića; pokretnost; održivost i smanjenje otpada; jednostavnost testiranja i pristupačnost.

Kako zaustaviti fermentaciju tokom proizvodnje vina

Naslov orginala: How to Stop Fermentation During Winemaking;  Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 18.03.2019. by Avery; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, fermentacija, proizvodnja vina, vino

Konačna slast ili suvoća vina zavisi o tome koliko preostalog šećera iz grožđa ostaje nakon završene fermentacije. Ovdje će se objasniti kako ovaj proces funkcioniše i kako zaustaviti fermentaciju u proizvodnji vina. Stručnjaci uopšteno preporučuju da pustite fermentaciju na prirodnu krajnju tačku, čak i kod domaćeg vinarstva. Ipak, evo nekoliko metoda u slučaju da ih želite isprobati.

Proizvodnja vina – Fermentacija. Nakon berbe grožđe se mulja (gnječi) tako dobijen grožđani sok može se pretvoriti u vino fermentacijom-vrenjem. Ovu hemijsku reakciju postižu kvasci u kljuku, a to je svježa mješavina soka od grožđa, pokožice i sjemenki (ili u soku bez čvrstih dijelova bobice). Kvasci mogu biti divlji, kvasci iz vazduha koji su prirodno povezani sa grožđem. Kvasci se takođe mogu namjerno dodati tokom procesa proizvodnje vina. Tokom fermentacije, kvasci koriste šećere grožđa, pretvarajući ih u etanol i oslobađajući ugljen dioksid. Ovaj etanol je alkohol u vinu, naravno. Kako se sadržaj alkohola povećava, sadržaj preostalog šećera opada, što vino na kraju čini suvim. Ravnoteža tih procesa kontroliše konačnu slast vina.

To takođe znači da količina raspoloživog šećera u širi (moštu) diktira koliko će alkohola biti u vinu na kraju procesa. Grožđe sa nižim sadržajem šećera će generalno dati vina sa manjim sadržajem alkohola. Neke sorte vinove loze imaju prirodno niži sadržaj šećera. Sadržaj šećera u grožđu raste kako grožđe dozrijeva na čokotu. Ovo je dio razloga zašto je vrijeme berbe grožđa toliko kritično. Prerano obrano grožđe znači propuštanje vrijednih šećera.

Međunarodna razmjena istraživača

Naslov orginala: EU wine researchers to gain expertise in Australia;  Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/;  Objavljeno: 05.09.2019. by Andrew Spence;  Prevod: Dragutin Mijatović

Jedanaest evropskih naučnika iz oblasti vinarstva podijelit će svoju stručnost sa australijskim kolegama iz Instituta za istraživanje vina Adelaide, kao dio velikog programa razmjene koji finansira EU (Evropska unija).

Konzorcijum od 13 članova međunarodne organizacije za istraživanja u oblasti proizvodnje grožđa i vina Oenoviti International, uključujući AWRI (Australian Wine Research Institute), dobio je 1,4 miliona dolara finansijskih sredstava (874.000 eura) kako bi 39 istraživača iz oblasti vinarstva iz zemalja EU moglo provesti ukupno 190 mjeseci u industrijskim organizacijama širom svijeta.  Zemlje učesnice među kojima su Argentina, Italija, Južna Afrika, Čile, Francuska, Španija i Australija bit će domaćini istraživačima između 2019. i 2023. godine. Program ima za cilj poboljšanje saradničke mreže, olakša razmjenu znanja i izgradi lične odnose unutar međunarodne zajednice za oblast istraživanje grožđa i vina, što će imati za rezultat trajnu korist za ljude i organizacije uključene među svjetske proizvođače vina.

AWRI sa sjedištem u Adelaide u Južnoj Australiji, odgovorn je za polovinu australijske proizvodnje vina i oko 80% vrhunskih australijskih vina. Generalni direktor AWRI-a, Dan Johnson, rekao je da se očekuje da će 11 istraživača iz Francuske, Portugala i Španije provesti vrijeme u Adelaide, koji je i veliki vinski centar, u sklopu ovog međunarodnog programa razmjene. „AWRI je presretan što je dio ove uspješne ponude“, rekao je dr Johnson. „Naučnici AWRI raduju se što će podijeliti svoje znanje i učenje sa istraživačima visokog kalibra.“

Oenoviti International je mreža posvećena istraživačkoj izvrsnosti i obrazovanju u oblasti vinogradarstva i enologije. Mreža uključuje više od 55 partnera širom svijeta, a koordinira je Univerzitet Bordeaux – Institut des Sciences de la Vigne et du Vin. Koordinator programa, prof. Pierre-Louis Teissedre rekao je da je uspjeh aplikacije za finansiranje pokazao snagu međunarodnih istraživačkih mreža poput Oenoviti International. “Kada naučnici iz oblasti proizvodnje grožđa i vina iz cijelog svijeta rade zajedno i dijele svoju stručnost i znanje, postoje pozitivni ishodi za sve zemlje koje se bave proizvodnjom vina.”

Hrast slađi nego šećer u vinu

Naslov orginala: Oak Sweeter than Sugar for Wine;  Izvor: https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 12.02.2017. by Rebecca Gibb;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, slast, hrast, hrastovo bure

Jordan Winery | Očigledno, odgovor na fantomsku slast u vinu leži u drvetu.

Kako vino može biti slatkog okusa bez ostatka šećera? Da li to vodi na neočekivani izvor. Jeste li ikad probali bijelo vino za koje se čini da ima tragove slasti, a kažu da je potpuno suvo? Nisi sam. Fenomen je uzrokovao da mnogi degustatori vina mrzovoljno podignu obrve i provjeravaju nepce kada se suoče sa suvim vinom koje kao da sadrži malo šećera. Međutim, čini se da kašičica kverkotriterpenozida (quercotriterpenosides) pomaže ovom fenomenu. „Koncept slasti bez šećera (u vinu) – je naizgled paradoks“, rekao je Axel Marchal sa Univerziteta Bordeaux, koji je proučavao upravo ovo pitanje. Bez ikakvih priprema, on je krenuo da pronađe objašnjenje za ovu pojavu u periodu 2000-2009, temeljeći svoju doktorsku tezu na toj temi. Neki vjeruju da alkohol i glicerin igraju ulogu u osjećaju slasti koja se nalazi u suvim vinima, ali studije – uključujući i Marchalove – nisu za to našle nikakav dokaz. Umjesto toga, čini se da hrastova burad imaju veći učinak na vašu čašu vina Chardonnay.

“Otkrili smo da postoji porodica molekula koja ranije nije bila posebno istaknuta – a prirodnim putem oslobađa se iz hrastovog drveta i daje prirodnu slatst bez šećera. One su 8000 puta slađe od saharoze.” Naučnici su im, naravno, dali jednostavno ime: quercotriterpenosides. Idući korak dalje, Marchal je sarađivao sa svojim mentorom, pokojnim Bordeauxovim enologom i legendom Denis Dubourdieu, kako bi objavio istraživanja koja pokazuju da nivo slasti koje hrastovo drvo odaje zavisi od vrste hrasta koji se koristi u vinarstvu. “Otkrili smo da je, nakon što smo identifikovali tu molekulu, slatka komponenta bila mnogo prisutnija u hrastu Quercus pertraea (sessile oak, Cornish oak, or durmast oak) nego hrastu Quercus robur (pedunculate oak, European oak or English oak), tako da je Quercus pertraea mnogo prikladniji za vino”, rekao je Marchal.

Sessile hrast, ili Quercus pertraea, koji mu je dao svoje ime, je bijela vrsta hrasta lužnjaka porijeklom iz Europe i ima tendenciju da raste u plitkim, kamenitim tlima, otuda i naziv petraea, ili „kamenjara“. Drvo se koristi u građevinarstvu, izradi ograde i buradi. Nasuprot tome, pedunkularni hrast ili Quercus robur preferiraju proizvođači ormana. Pa šta uopšte znači ova nauka? Razvojem sistema za prepoznavanje vrsta hrasta koji nude ovaj slatki osjećaj u suvim bijelim vinima, vinarima je još jedan alat u njihovoj vinskoj alatnici. Vinari više ne bi trebali tražiti određene hrastove šume za izbor hrasta, nego bi trebali tražiti samo određenu vrstu hrasta. Ide li ovo predaleko i odvlači dio romantike daleko od vina? Ne prema Marchalu. “Enologija vam daje slobodu.”

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”

Komplikovano

Komplikovano: “razumijevanje nestabilne kiselosti i njene uloge u vinuNaslov orginala: ‘It’s Complicated’: “Understanding Volatile Acidity and Its Role in Wine”; Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno: 07.07.2019. by Christine Clark; Ilustracija: Danielle Grinberg; Prevod: Dragutin Mijatović

Vi ste na večeri u Samovoj kući. Sam uglavnom pije vino od proizvođača i od grožđa za koje nikada niste čuli. On vam sipa čašu svog omiljenog novog pét-nat (Pétillant-naturel, ukratko pét-net, je prirodno pjenušavo vino često nefiltrirano). Ukusno je! Podsjeća vas na slatkiše sa kiselim lubenicama sa spritzy finišom.

Međutim, nakon što sjedne na trenutak, manje vam se sviđa. Kako se zagrijava, počinje da na okusu bude… kiselo? Kao loš kombucha (Kombucha, fermentisano gazirano piće koje se obično pravi sa crnim ili zelenim čajem (ili oboje), plus šećer, kvasac, bakterije i neobavezne arome). Uz note odstranjivača laka za nokte? Sam obara oči. “Pretpostavljam da jednostavno ne volite prirodno vino“, podsmjehuje. “U redu je, još uvijek nema okus za svačije nepce.” Uh? Prije svega, trebali biste naći prijatelje koji vole vino i koji su manje odvratni od Sama. Drugo, on je oko 30% desno i 100% nepristojan.

Continue reading “Komplikovano”

Da li je prirodno vino organsko?

Naslov orginala: Ask Adam: Is All Natural Wine Organic?; Izvor: https://vinepair.com/; Objavljeno. 22.07.2019. by Adam Teeter;  Prevod: Dragutin Mijatović

Kratak odgovor na vaše pitanje je ne, ali dozvolite mi da objasnim. Prirodno vino kao termin nije regulisano, a postoji nekoliko definicija. Prema Raw Wine-u, premijernom festivalu posvećenom vinu, šta možemo nazvati prirodnim, “trenutno ne postoje zakonske definicije prirodnog vina, već različite zvanične definicije, koje su odredile grupe vinogradara u različitim zemljama, uključujući Francusku, Italiju i Španiju. ” Ove zvanične definicije navode da bi se vinogradari trebali baviti organskim ili biodinamičkim uzgojem grožđa, ali zbog geografske raznolikosti i drugih faktora, vinarija ne mora biti certifikovana kao organska da bi proizvela ono što naziva prirodnim vinom. Zbog toga se ne može garantovati da je svaka boca prirodnog vina zaista organska.

Pouka priče je, da ako je vaš cilj da pijete organsko vino, ili se pobrinite da pronađete certifikovano vino kao takvo, ili da uradite svoje istraživanje. Mnogi proizvođači kažu da je razlog zašto ne mogu zvanično označiti svoja vina “organskim” zato što je certifikacija tako skupa?

To znači da je na vama da se pobrinete da kupujete vino i podržavate vinare u koje vjerujete.

Ostaci pesticida nalaze se u 90% vina

Naslov orginala: Pesticide residues found in 90% of wines; Izvor: https://www.rawwine.com/; Objavljeno: 20.02.2013. by Raw Wine Team; Prevod: Dragutin Mijatović

Francuska studija je pronašla ostatke pesticida u 90% testiranih vina.

© C. G. P. Grey

Provedena u laboratoriji Excell (Bordeaux), studija je otkrila da je samo 10% od 300 testiranih francuskih vina bilo čisto od bilo kakvih hemijskih tragova tretmana vinove loze. Pascal Chatonnet, koji je vodio studiju, testirao je vina iz berbi 2009. i 2010. godine, uključujući vina iz područja Bordeaux, Rhône, Madiran i Gaillac. Vina su testirana na 50 različitih komponenti pesticida koji se obično koriste u tretmanima vinove loze. Fungicid protiv truleži, primjenjen krajem vegetacije, bio je najčešće pronađen, u nekim vinima koje sadrže do devet različitih komponenti. Utvrđeno je da su pojedinačne komponente ispod nivoa praga toksičnosti, iako Chatonnet vjeruje da je potrebno provesti hitna istraživanja o tome kako se komponente razgrađuju i međusobno djeluju.

Prema Chatonnet-u, prisustvo nekoliko komponenti potencijalno bi moglo biti štetnije od višeg nivoa jedne komponente. Dok vinogradsko zemljište predstavlja samo 3% poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj, vinska industrija je odgovorna za 80% upotrebe fungicida. Od 2008. godine u Francuskoj postoji plan za smanjenje upotrebe pesticida za 50% do 2018. godine, iako su se nivoi zapravo povećali za 2,7% između 2010. i 2011. godine. Umjesto da utiču na ljude koji piju vino, radnici u vinogradu su najviše izloženi riziku. U maju 2012. godine, francuska vlada je prepoznala vezu između pesticida i Parkinsonove bolesti kod radnika u vinogradima, dok su prošlog mjeseca neurolozi sa UCLA (The University of California, Los Angeles) otkrili vezu između pesticida benomyl i Parkinsonove bolesti.

Moć razumijevanja tehničkih podataka o vinu

Naslov orginala: The Power of Understanding Wine Tech Sheets;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 16.09.2015. by Madeline Puckette;  Prevod: Dragutin Mijatović

Ovo je članak za vinopije čiji su inters sitni detalji o vinu. Ako ste osoba koja je želi saznati detalje o vinu, sigurno ste često naišli na tehničke podatke o vinu. Dakle, šta možemo naučiti gledajući podatke o proizvodnim karakteristikama vina? Ova tema je zapravo zadiranje u dubinu kao što možete vidjeti u dolje navedenim izvorima, ali osnove da ih može svako shvatiti – to jest, svako ko ih želi znati! Većina od nas “stručnjaka” će se složiti da tehnički podaci ne određuju kvalitet vina, ali vam to može pomoći da razumijete određeno vino, posebno kada se uporede različita godišta vina.

  • KISELOST: Nivo kiselosti govori nam o koncentraciji kiselina prisutnih u vinu. 2 g/l je vrlo niska kiselost, a vino će tada imati ravan okus (biti neukusno) a 10 g/l je visoko i jako kiselo. Obično se sadržaj kieslina u vinu kreće između 4 i 8 g/l.
  • pH: Nivo pH nam govori koliko su intenzivne kiseline na okusu. Odnos je obrnut, tako da što je niži pH, intenzivniji će biti okus prisutnih kiselina u vinu. Broj je logaritamski, tako da pH 3 ima 10 puta veću kiselost od pH 4.
  • ABV (Alcohol by volume): To je procenat alkohola u vinu. Kod većine vina kreće se od 10-15% alkohola, iako postoji nekoliko tipova specijalnih vina, kao što su Moscato d’Asti (vrlo nizak) ili Port (vrlo visok) do ekstremno visok. Više možete saznati iz  donjeg grafičkog prikaza.

Sedam novih sorti grožđa

Naslov orginala: Seven new grapes approved in historic Bordeaux AOC vote;  Izvor: https://www.drinks-today.com/;  Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/;  Objavljeno: 01.07.2019. by Sophie Kevany ;  Prevod: Dragutin Mijatović

Sindikat proizvođača vina Bordeaux i Bordeaux Supérieur odobrio je korištenje sedam “novih” sorti grožđa, u pokušaju da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama.

Ovaj potez se može posmatrati kao istorijski korak prilagođavanja klimatskim promjenama za Bordeaux vinsku industriju, iako postoji saglasnost da su još potrebne veće mjere. Nove sorte odobrene na godišnjoj generalnoj skupštini sindikata bile su, četiri crne: Arinarnoa, Touriga Nacional, Marselan i Castets, te tri bijele: Alvarinho, Petit Manseng i Liliorila.

Sorte vinove loze su odabrane prvenstveno zbog smanjene osjetljivosti (ali ne i otpornosti) na bolesti, kasnijeg potencijala za berbu i sposobnosti da se održi kiselost i količina u uslovima toplijih klimatskih promjena i mrazeva. Sve dok zadržavaju postojeći okus, aromu, proizvodnju i nivo kvaliteta. Uzgajivačima će biti dozvoljeno da zasade nove sorte vinove loze na do 5% površine vinograda, i da do 10% svoje proizvodnje dodaju finalnim mješavinama, sve u okviru postojećih pravila kontrolisanog porijekla (AOC).

Prva sadnja novih sorti grožđa – koje još uvijek podliježu konačnom odobrenju od strane INAO-a, francuskih tijela za kontrolu kvaliteta porijekla – će trajati 10 godina, sa mogućnošću jednog obnavljanja. Prve nove sorte vinove loze treba zasaditi u sezoni 2020/2021. Proizvođač Bordeaux i Bordeaux Supérieur, Christophe Piat (Château Couronneau), izjavio je da je glasanje za nove sorte grožđa odličan prvi korak, ali da je potrebno više. „Još smo daleko od zasađivanja poligenetskih, hibridnih sorti otpornih na bolesti, koje su nam potrebne“, rekao je on. On je dodao da Bordeaux doseže granice onoga što može da uradi u okviru postojećih pravila. “Ne možemo da nastavimo da proizvodimo vino Merlot na 16 stepeni. To će reći svako ko sarađuje sa međunarodnim tržištima “, rekao je Piat.