Zašto je nadmorska visina važna?

Naslov orginala: What does altitude matter? Izvor: https://www.matthewclark.co.uk/; Objavljeno: by Luke Siddall. Prevod: Dragutin Mijatović

Nadmorska visina (NV) postala je ključna tačka razgovora o vinu tokom posljednjih nekoliko godina. Izraz ‘visoki vinogradi’ sve se više koristi na etiketama vina kao prodajno mjesto. Neki mogu ovo smatrati ciničnim marketinškim sporom vinara koji žele pobjeći iz gomile vinskih boca, ali tračevi nas ne zanimaju, želimo činjenice! Ako se nadmorska visina može upotrijebiti za razlikovanje i objašnjenje razlika između vina, kakav uticaj ima visina na vino i kakvu razliku čini?


Šta je velika NV vina? Prvo što predstavlja veliku NV? Samo je jedno udruženje, Evropski centar za istraživanje, ekološku održivost i unapređenje planinskog vinogradarstva (CERVIM – Centre for Research, Environmental Sustainability and Advancement of Mountain Viticulture), krenulo u definisanje termina i stavilo njegovu upotrebu za vinograde koji su na najmanje 500 metara nadmorske visine. U Evropi bi 500 metara izgledalo prilično visoko, dok se u Argentini 500 metara smatra prilično nisko. Praktično su svi vinogradi u argentinskoj regiji Mendoza podignuti između 600 i 1.100 metara nadmorske visine – tako da već postoji siva zona na kojoj se može govoriti o visini.

Najviši vinograd na svijetu

Naslov orginala: ‘World's highest vineyard’ is in Tibet, says Guinness World Records. Izvor: https://www.decanter.com/; Preuzeto sa: https://plavakamenica.hr/;(Guinness je prvi put u povijesti proglasio najviši vinograd na svijetu. Nalazi se na Tibetu). Objavljeno: 01.10.2018. by Kult Plave Kamenice. Pripremio: Dragutin Mijatović

<Grapes from the ‘world's highest vineyard’ in Tibet. Credit: Rong Shun Biotechnology Development Ltd

Na Tibetu, u okrugu Qushui koji pripada Lhasi, u mjestu Cai Na Xiang svake godine loze rađaju na 3.563 metra nadmorske visine. Taj “supervisoki vinograd čiste zemlje” odnedavno nosi titulu najvišeg na svijetu u Guinnessovoj knjizi rekorda, u čijem se novom izdanju objavljenom 27. septembra prvi put uvodi ova kategorija, piše DecanterChina.com.

Vinogradarska konkurencija na planinskim vrhovima nije beznačajna. Vinogradi argentinske vinarije Colomé nalaze se na 3.111 metara nadmorske visine, a na sličnim se visinama nalazi i nekoliko himalajskih vinograda. Ovaj najviši zasađen je na oko 67 hektara na Tibetanskom platou, sa 11 sorti grožđa među kojima su Vidal, Muscat i autohtona sorta Bei Binghong koja se koristi za ledena vina. Vinograd održava kineska firma Rong Shun Biotechnology Development.

Vinova loza, vinar i vino

Naslov orginala: Kako nastaje “božanski nektar”? Vinova loza, vinar i vino. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/; Objavljeno: 13.09.2013. by Jelena Šimić Valentić. Pripremio: Dragutin Mijatović

Odavno nisam pročitao tako lijepo napisan članak kao ovaj. Pisati sa toliko ljubavi o onome što voliš. Očaravajuće.

Zamislite kako se osjećaju vinari dok ujutro šetaju svojim vinogradom razmišljajući o svojim grozdovima što ih daje loza. Koje brige ih more, ili koje misli izazivaju osmjeh na njihovim licima. Koji neiscrpan rad stoji iza njih, u vinogradu, u podrumu. Koje teške ili lake odluke donose zahvaljujući svojoj hrabrosti i intuiciji. Svaka njihova donošena odluka u datom trenutku nosi ono što prepoznajemo i o čemu razmišljamo ispijajući vino. Svaka njihova odluka, neovisno o stilu koji žele proizvesti utiče na ono što otkrivamo i osjetimo u svojoj vinskoj čaši. Na mirise, kvalitet, kiseline, strukturu vina i još puno toga. Koliko misli i energije treba da se proizvede vino sa karakterom i osobnošću. Od kuda crpe snagu, ko ih nadahnjuje? Što im pruža najviše zadovoljstva u vinogradu? Pomišljam, možda zemlja, sunce, porodica, prijatelji. Čiji duh nose i koje pustolovine doživljavaju? Toliko toga se mora dogoditi i događa se u pravom trenutku i u pravo vrijeme kako bi berba započela i kako bi se na kraju proizvelo vino.

Continue reading “Vinova loza, vinar i vino”

Aroma vina

Primarne nasuprot tercijarnih aroma vina: u čemu je razlika? Naslov orginala: Primary vs tertiary wine aromas: what's the difference? Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 04.06.2020. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Miris, aroma i bouquet vina, su izrazi koji često ne razumijemo. Kako mirisi tartufa, kože i malina mogu udobno živjeti u vašoj vinskoj čaši? Evo kratkog objašnjenja ključnih razlika između primarne, sekundarne i tercijarne arome vina. 

Vinski mirisi na prvi pogled: Primarne arome, poput voćnih i cvjetnih mirisa, potiču od same sorte grožđa. Sekundarne arome uglavnom potiču iz procesa proizvodnje vina. Tercijarne arome razvijaju se starenjem vina. Vinske arome dolaze u svim oblicima i veličinama – neke više lične prirode, a druge prihvaćene kao široko konvencionalni opisi određenog stila. Studija sa Univerziteta Rockefeller iz 2014. procijenila je da ljudi mogu otkriti više od bilion mirisa.

Bez obzira da ili ne, možemo reći da su mnogi mirisi drugačija stvar, ali to je samo jedno istraživanje mnogih koje naglašava važnost upotrebe nosa prilikom degustacije vina. Nauka o razvoju vinskih aroma i njihovom odnosu kontinuirano je proučavanje. Ali, profesionalni dugustatori vina uobičajeno dijele ključne arome u tri velike kategorije.

Continue reading “Aroma vina”

Šta vam može reći boja vina?

Naslov orginala: Wine colour: What can it tell you? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: Maksym Kaharlytskyi / Unsplash. Objavljeno: 17.06.2020. by Sylvia Wu. Prevod: Dragutin Mijatović

Koliko informacija možete dobiti gledajući samo boju vina? Boja je prvi nagovještaj o vinu, nudeći vam neke početne tragove o stilu, starosti i okusu tečnosti u vašoj čaši. Da biste pravilno ocjenili boju vina, vino gledajte u bistroj čaši ispred bijele pozadine. Nagnite čašu da biste ispitali spektar boja i njen intenzitet. Međutim, vinska boja ne može vam reći sve, a ponekad može stvoriti lažne dojmove o tome kakav će vino imati okus. Neka naučna istraživanja takođe su pokazala da boja može uticati na okus, kao što je Richard Hemming MW citirao u članku iz 2015. na tu temu u časopisu Decanter. Šta možemo naučiti analizirajući boju vina?

Continue reading “Šta vam može reći boja vina?”

Terroir predviđa stres i to možete okusiti!

Naslov orginala: Terroir provides stress, and that you can taste! Izvor: https://winescience.org/; Objavljeno 21.07.2019. by Wine Experience. Prevod: Dragutin Mijatović

Terroir vina, ko za to nije čuo? Vinski stručnjaci često bacaju svoje svjetlo na terroir u gotovo pjesničkom stilu. Ali šta okusiti, i može li se to doista pratiti do vinove loze u polju, ne sa lijeve, nego sa desne strane puta? Terroir je kolektivni izraz za sve što utiče na grožđe u vinogradu. Terroir je dakle izveden iz tla, lokacije i vegetacije vinograda, (mikro) klime, ali i radnji vinogradara u vinogradu (1). Izraz terroir podrazumijeva da vino ima jedinstvene karakteristike koje se ne mogu umnožavati na drugom mjestu, uprkos korištenju istih sorti grožđa i metoda vinifikacije. Je li istina da smjer redova u vinogradu, defolijacija, prorjeđivanje grozdova, hladni povjetarac ili krečnjačka ili glinasta zemlja daju toliko različitih mirisa vina?

<Terroir se sastoji od faktora klime, lokacije, tla i upravljanja vinogradom

Uticaj terroir-a na vinovu lozu. Svaki vanjski uticaj na vinovu lozu, biotski (napad ptica, parazita, bakterija, gljivica, korova itd.) i abiotski (razlike u temperaturi, suša, sunčeva svjetlost, sastav tla itd.) uzrokuje stres. Da bi zaštitila svoj integritet, vinova loza će se prilagoditi tim stresorima. Prilagođavanje vinove loze kao rezultat svih tih uticaja (terroir-a) mogu se već odvijati na nivou DNK. Spisak naučnih radova na kraju PDF fila.

Vodič za razumijevanje rose vina

Naslov orginala: A guide to understand rosé wines. Izvor: https://conchaytoro.com/en/, Objavljeno: 11.06.2020. by Franciska Jara. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko nije osjetio privlačnost prekrasne ružičaste nijanse ohlađene čaše vina i osjećaj da je pijete na ljetnom zalasku sunca. Iako su rosé vina uobičajeno povezana sa toplim vremenom i laganim ručkom, njihova svestranost i visok nivo pitkosti pozivaju nas da ih bezbroj puta otvorite. Zapravo to nisu vina koja treba da ostare. Rosé vino je proizvedeno posebno sa svježim voćnim okusom i moraju se piti što je prije moguće. Evo, sve što trebate znati da biste uživali u njima.

Ružičasta vina nisu trend. U stvari, prvi vinogradi zasađeni u čuvenom području Provanse – najstarijem vinskom regionu u Francuskoj odakle dolazi većinom francuski rosé – Grci su vino proizvodili prije više od 2.600 godina. Vjeruje se da je prva prava boja crvenih vina bila… ružičasta.

Zašto ružičasta? Jednostavnim riječima mogli bismo reći da su ružičasta vina neka vrsta bijelih vina proizvedena od crnog (crvenog) grožđa. Podsjetimo: pigmenti koji daju boju vinima nalaze se u pokožici grožđa. Svježe iscijeđeni sok od grožđa je proziran, ali kad se kratko vrijeme ostavi sa svojom pokožicom, prelazi u suptilnu ružičastu boju.

Continue reading “Vodič za razumijevanje rose vina”

Hoće li svijet imati previše vina 2020. godine?

Naslov orginala: Will the world have too much wine in 2020? Izvor: https://www.wineaustralia.com/; Objavljeno: 02.06.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

Iako je mnoge aktivnosti širom svijeta pandemija COVID-19 zaustavila, vinogradarstvo i vinarstvo ne zaustavljaju rad. Berba grožđa završena je na južnoj hemisferi, dok je zametanje bobica gotovo kompletirano na sjevernoj, a berba je otprilike za tri mjeseca. Brz pregled glavnih zemalja koje proizvode vino sugeriše mješoviti rezultat za 2020. godinu, premda je prerano prognozirati berbu u zemljama sjeverne polulopte sa sigurnošću.

Južna hemisfera – berba grožđa

Glavne zemlje za proizvodnju vina na južnoj hemisferi: Argentina, Čile, Australija, Novi Zeland i Južna Afrika bile su usred berbe kada su u različitim zemljama u različitom stepenu uvedena ograničenja COVID-19. Na svu sreću, berba je bila dopuštena da se nastavi i relativno nepromijenjena osim izmjena radnih praksi kako bi se osiguralo održavanje socijalne distance. Sveukupno, očekuje se da će berba 2020. kod južnih proizvođača biti manja nego u 2019. godini, uglavnom kao rezultat prevladavajućih suvih uslova. Više u PDF filu u prilogu.

Vinarija Stobi

Vinarije neobičnog naziva: Vinarija Stobi. Preuzeto sa: http://winejour.blogspot.com/2015/07/vinarija-stobi-tikves-makedonija.html; Objavljeno: 28.07.2015. by Kulturnik. Pripremio: Dragutin Mijatović. 

Dobro došli u svijet vinske magije! Vinarija Stobi nalazi se u centralnoj Makedoniji, u čuvenom vinogradarskom regionu Tikveš. Ovaj region sa 12 hiljada hekatara pod vinogradima, čini trećinu ukupnih vinograda u Makedoniji. Ono što ovaj region čini blagorodnim je mješanje mediteranske klime sa juga i kontinetalne sa sjevera. Vinarija Stobi je mlada po godinama, a iskusna po znanju. Ona je jedna od najnovijih i jedna od najmodernijih makedonskih vinarija, locirana u opštini Gradsko, neposredno u blizini antičkog lokaliteta Stobi, po kome je i dobila ime. Grožđe stiže sa teroara kojim su se nekada kretale rimske legije, krstaši riteri, otomanski osvajači i mnogi drugi, zvani i nezvani. Video na kraju teksta.

Continue reading “Vinarija Stobi”

Vinarija Pasji rep

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Pasji rep. Izvor: https://vinopija.com/, Objavljeno: 30.11.2018. Pripremio: Dragutin Mijatović

Ipak, nešto se stvarno dogodilo što je dodatno definisalo Pasji rep, a zove se Samo Premrn. Dok je Franc insistirao na dobroj tradiciji i identitetu Vipave, beskompromisno, ali sa smislom, danas Pasji rep ostvaruje i dodatni nivo profinjenosti i elegancije bez da je izgubio svoju energiju i karakter. Naprotiv, profilisali su svoje etikete, izvana novim dizajnom i iznutra, suzdržanom snagom. Premda ovo nikad i nisu bila “industrijska vina”, danas praktikuju organski uzgoj. Izvornost i prirodnost uz ovakvu jasnoću kakvu pokazuju, potvrđuje Pasji rep u biranom društvu najboljih vinara Vipave i Slovenije.

Kako kaže domaćin. Vinogradarstvo je na imanju najmanje četiri generacije, a neki su vinogradi na parcelama koje su već obrađivali naši preci. Vinogradi se nalaze u blizini sela Orehovica, na terasama čuvene lokacije Pasji rep – naš brend, osnovan 1988. Ova godina bila je prekretnica, jer smo počeli flaširati i plasirati vino pod vlastitim brendom. Lokacije vinograda omogućuju nam da organski rastemo nekim biodinamičkim metodama. Većina energije usmjerena je na rad u vinogradu i proizvodnji zdravog grožđa, što je osnova za uspješno podrumarenje bez većih intervencija i enoloških dodataka.

Continue reading “Vinarija Pasji rep”