Upoznajte Crni Chardonnay

Naslov originala: Meet Black Chardonnay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Objavljeno: 03.08.2017. by Katherine Cole. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, tehnologija, vino

Skoro zaboravljena tehnika proizvodnje izuzetnih vina neke proizvođače vraća u prošlost.

Traganje za dušom Chardonnaya bilo je kao lutanje lavirintom. Mnogo pogrešnih skretanja. Mnogo slijepih ulica. Mnogo vraćanja i preusmjeravanja. Sjećate li se zaokreta za 180° od intenzivno tostirane hrastovine ka inoks čeličnim tankovima?

Tezej je iz Deadlovog lavirinta izašao živ držeći se niti konca. Slično njemu, današnji proizvođači najboljih Chardonnay vina neustrašivo gledaju naprijed, uz to se čvrsto oslanjajući na neke tradicije. A među tim tradicijama je i malo crne magije – šira koja iz prese izlazi tamna kao smola do momenta flaširanja postaje blistavo, zeleno nijansirano, zlato. Ovu tajanstvenu tečnost neki nazivaju Crnim Chardonnayem.

Možda se u déjà vu momentima sjećate knjige George M. Tabera “Presuda Pariza”. Prema Taberovim navodima, vinar Jim Barrett je s užasavanjem otkrio da je njegov još neflaširani Chateau Montlena Chardonnay iz 1973. godine poprimio izrazito bakarnu boju. Barrett je zaključio da je vino teško oksidisano, jer je izgledalo kao vino koje je u podrumskim sudovima provelo stoljeće. Na njegovo iznenađenje, Chardonnay je kasnije poprimio svoju karakterističnu zlatnu obojenost. Taber fenomen opisuje kao “šok boce”, a izraz je kasnije postao naziv filma nastalog adaptacijom knjige.

OIV i UNWTO dogovorili se o razvoju vinskog turizma

Naslov orginala: OIV and UNWTO agree to develop wine tourism. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Obajvljeno: 12.02.2020. by Juliette Cassagnes. Prevod: Dragutin Mijatović

OIV (Međunarodna organizacija za lozu i vino) i UNWTO (World Tourism Organization -Svjetska turistička organizacija) potpisali su u Madridu, 24. januara 2020., načelni sporazum usmjeren na razvoj vinskog turizma na globalnom nivou.

Memorandumom o razumijevanju OIV i UNWTO nastoje promovisati vinski turizam kao instrument ruralnog razvoja – foto kredit: OIV

Ovaj „memorandum“ namijenjen je da podstakne određene orijentacije i akcije usmjerene na razvoj vinskog turizma u regionima. “Naše dvije organizacije udružit će svoje tehničke resurse za postizanje ovog cilja”, rekao je Pau Roca, direktor OIV-a.

U kratkom roku najneposredniji zajednički projekti su 5. svjetska konferencija o vinskom turizmu (The 5th World Conference on Wine Tourism) koja će se održati od 15. do 18. oktobra u Alentejo (Portugal) i 43. svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva (The 43rd World Congress of Vine and Wine), koji će se održati od 23. do 27. novembra u Santijago de Chile.

Razvoj vinskog turizma dio je strateškog plana OIV 2020-2024.

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Ne razmišljajte o činjenicama

Naslov orginala: Never Mind The Facts. Izvor: https://www.wineintelligence.com/; Objavljeno: 21.01.2020. by Lulie Halstead. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, znanje o vinu, poznavanje vina, potrošači

Čini se da su potrošači vina sretni što više vode brigu i troše više, a manje znaju o toj kategoriji

Jedan od ključnih trendova za 2020. godinu je promijenjeni odnos koji potrošači imaju prema kategoriji vina. Unatoč padu nivoa znanja o vinu, udio potrošača koji su visoko uključeni u kategoriju poznavanja vina raste na brojnim glavnim tržištima potrošnje. Zašto se znanje o vinu smanjuje, kad je učešće o poznavanju vina u porastu? Naša evidncija ukazuju na predivne naslove fenomena poznatog kao spoznajno pražnjenje, a to je naše sve veće oslanjanje na vanjsko okruženje da bismo smanjili našu spoznajnu potražnju – jednostavnije, smanjujući mnogo rada našeg mozga koji mora raditi u smislu stvari poput sjećanja na činjenice ili čak poznavanja marke vina. Pa zašto to radimo? Podstaknuli smo ga time što imamo pristup najmoćnijoj memorijskoj pomoći koju smo mogli zamisliti – našim pametnim telefonima. Prošli su dani kada smo se trebali sjetiti koji nam se brand ili stil vina sviđao – jednostavno pogledate fotografiju boce koja nam se dopala ili posjetite Google. Jednostavno, i bez energije koja se troši na skladištenje tog znanja u našem užurbanom i zakrčenom mozgu.

Znanje o vinu smanjeno je na 3 ključna tržišta – Kina, SAD i Australija od 2015. Pozitivno za kategoriju vina, potrošači istovremeno postaju sve više i više povezani sa vinom, što znači da vino igra sve važniju ulogu u njihovom životu. Na tržištima poput SAD-a, Australije i Japana sudjelovanje u poznavanju vinu na sva tri tržišta povećalo se od 2015. godine. Podaci trenda takođe otkrivaju razlike između polova. Iako žene imaju barem isti ili čak viši nivo znanja o vinu kao i muškarci, one su manje uključene u oblast poznavanja kategorija vina od svojih muških kolega širom svijeta.

Suprotno uvriježenom mišljenju, potrošači sa većom potrošnjom vina nemaju više znanje vina od onih koji piju vina po nižim cijenama. To je zbog toga što su, obično, mlađi učesnici veći potrošači vina, oni koji još nisu izgradili svoju ličnu „biblioteku“ znanja o vinu koja dolazi sa vremenom provedenim uz vino. Stariji potrošači vina možda nisu najveći potrošači boca, ali oni su tokom godina prikupili širi spektar iskustva i znanje o vinu. Pa šta to znači za vino 2020. godine? Prvo, potrošači su više angažovani vinom, ali oni se bave i koktelima, žestokim alkoholnim pićima, zanatskim pivom i ne zaboravljajući bezalkoholne opcije za odrasle. To se posebno odnosi na milenijske potrošače i ljubitelje vina nadolazeće Z generacije. Iako se možda čini da vino u ovoj dimenziji pobjeđuje, konkurencija za „dijeljenje iskustva“ samo je postala mnogo čvršća. Drugo, lakoća izbora u našoj složenoj i pomalo zbunjujućoj kategoriji postala je još važnija. U novom svijetu u kojem potrošači zadržavaju manje ‘činjenica’ o vinu, pobjednici će biti privlačni, atraktivni i nezaboravni brendovi i stilovi koji pružaju očekivanja od vrijednosti – dobar izgled, dobar okus, čini mi se da se dobar izgled dobro uklapa i u moje proračune i oh da, dostupno i tamo gdje se nalazim i služi servisu koja odgovara mom načinu života. 

Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu

Naslov orginala: Wine consumers are caring about wine category over knowledge. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 22.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kvalitet, znanje, potrošači

Uprkos smanjenju nivoa znanja o vinu, svjetski potrošači vina brinu više o kategorijama vina, navodi se u izvještaju Globalnog trenda o vinu, Wine Intelligence 2020. Globalni trendovi o vinu 2020, objavljeni ove sedmice, otkrivaju kako potrošači na glavnim svjetskim tržištima potrošnje vina postaju sve više uključeni u poznavanje vina. Suprotno tome, znanje potrošača o vinu smanjeno je, najvjerojatnije zbog smanjene potrebe za zadržavanjem činjenica i povećanog pristupa neposrednim informacijama iz ruke putem pametnih telefona. Među ključnim tržištima, Australija i Japan zabilježili su najveći rast uključenosti u kategorije vina u posljednjih pet godina.

U Japanu je procenat potrošača vina koji su visoko uključeni u poznavanje kategorija vina porastao sa 36% u 2015. na 41% u 2019. godini, s tim da je visoko involvirana populacija vina u Australiji porastala sa 30% na 36% svih odraslih ljubitelja pića na mjesečnom nivou. U međuvremenu, potrošači u Kini i SAD-u su doživjeli nagli pad u znanju o vinu između 2015. i 2019. godine. Za kineske potrošače opao je indeks znanja o vinu za 6 bodova sa 34,7 na 28,6, a američki potrošači zabilježili su sličan pad indeksa znanja sa 34,2 na 28,8. Indeks znanja o vinu-vinska inteligencija izračunava se na osnovu znanja potrošača o zemljama proizvođačima vina, vinogradarskim rejonima i vinskim brendovima i predstavlja se na skali  0-100, gde veći rezultat predstavlja više znanja o vinu.

Continue reading “Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu”

Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina

Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost

Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.

Promjena u terroir-u, ukidanje vintage vina, bili bi neki činioci klimatskih promjena u vinogradarstvu

Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena. Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.

Continue reading “Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina”

Besplatan pristup člancima Međunarodnog društva za vinogradarstvo i vinarstvo

Naslov orginala: Free access to articles from the International Viticulture and Enology Society. Izvor: https://www.mon-viti.com/: Objavljeno 13.12.2019. by Viti Veille. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, nauka, časopis

Besplatni pristuo časopisu je izvrsna vijest jer je časopis bogat, zbijen, u množini i međunarodni izvor informacija: Međunarodno društvo za vinogradarstvo i vinarstvo (International Viticulture and Enology Society-IVES) pokreće svoj drugi internetski časopis, otvoreni pristup, posvećen vinogradarstvu i enologiji. Nakon uspješnog pokretanja međunarodnog naučnog časopisa sa faktorom uticaja OENO One, Međunarodno društvo za vinogradarstvo i vinarstvo (IVES) pokrenulo je 2016. svoj drugi internetski časopis, sa otvorenim pristupom, „IVES Technical Review, Vine & Wine“. Ovaj je časopis posvećen profesionalcima u sektoru vinove loze i vina.

Graševina

Članci o vinogradarstvu iz cijelog svijeta na više jezika. IVES je međunarodni konzorcij univerziteta i istraživačkih instituta koji proučavaju vinovu i vino i čija je misija objavljivanje visokokvalitetnih naučnih i stručnih članaka u Open Access-u. Tehničkim pregledima IVES-a upravlja urednički odbor koji broji više od 50 stručnjaka i naučnika. Svaki objavljeni članak prije objavljivanja analizira naučnik i stručnjak, što je bez presedana za ovu industriju. Još jedna specifičnost novina je objavljivanje svakog članka na šest jezika (francuskom, engleskom, španskom, talijanskom, portugalskom i njemačkom) radi međunarodne distribucije. Između nedavno objavljenih tema može te na primjer pročitati: „Novi mikrobiološki procesi stabilizacije: alternativa smanjenju doza SO2 u vinima?“ ili “Odstranjivanje lišća vinove loze prije ili poslije zametanja ploda: fiziološke posljedice i kvalitativni interesi” a to su samo dva primjera.

Zvanično lansiranje. Zvanična ceremonija pokretanja ovog internetskog časopisa održat će se u srijedu, 5. februra 2020. u 18 sati. na Institutu za vinogradarstvo i vinogradarstvo (Institute of Vine and Wine Sciences – ISVV), Universitey of Bordeaux (Villenave d'Ornon, Francuska), u prisustvu predstavnika univerziteta i istraživačkih instituta, akademskih članova IVES-a.

Link za internetski časopis. Časopis, domaćin na portalu koji je stvorio Univerzitet u Bordou, dostupan je od oktobra putem veze: https://ives-technicalreviews.eu.

Amfora

Naslov orginala: A Quick Guide to Amphora-Aged Wine. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 16.10.2019. by Wine Enthusiast. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, starenje, amfora

Vino čuvano u glini ili amfori posljednjih godina je sve popularnije. Ali ova tehnika je daleko od nove. U stvari, praksa je nastala u današnjoj Gruziji, prije oko 6.000 godina. Glinene posude se dugo upotrebljavaju u ostalim krajevima Starog svijeta. Na primjer, u regionu Alentejo u Portugaliji vjeruje se da su amfore ili talhas kako su ih poznavali u zemlji korištene više tgzod 2.000 godina. Međutim, dr. Patrick McGovern, naučni direktor Projekta biomolekularne arheologije za hranu, smatra da bi praksa u Portugaliji mogla datirati 1.000 godina ranije nego što su istoričari ranije vjerovali. Amfore doživljavaju preporod širom svijeta i sada se mogu vidjeti na mjestima poput Sjedinjenih Država i Australije. Amfore pod drugim imenom: Portugalija: Talha, Italija: Anfore, orci ili giare, Gruzija: Quevri,Španija: Tinaja.

Koje su prednosti starenja vina u glini? Glina se može smatrati sredinom između čelika i hrasta. Nerđajući čelik omogućava okruženje bez kiseonika i ne odaje nikakve arome u vino. Hrast, sa druge strane, omogućava da kiseonik dospije u sok, a tanini iz drveta mogu uticati na arome i okuse vina. Kao i hrast, glina je porozna, pa dozvoljava da nešto kiseonika daje vinu duboku i bogatu teksturu, ali materijal poput čelika je neutralan pa neće unijeti nikakve dodatne arome.

Iz vinskih područja Novog i Starog svijeta evo nekoliko vina koja su starila u amforama.

Propisi dobijaju novi izgled

Naslov orginala: Regulations are getting a new look. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Objavljeno: 27.11.2019. by Claire Furet-Gavallet. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: evropska vina, nova pravila, european wines, new regulation

Vinifikacijom evropskih vina upravljat će nova uredba 2019/934 od 7. decembra 2019.

Evropska komisija podržava sve odluke OIV-a u vezi sa enološkim postupcima i proizvodima. Pregled promjena i vijesti. Dobrodošli u novu evropsku uredbu 2019/934! Tekst uredbe navodi sve enološke proizvode i postupke koji su u Evropi odobreni za proizvodnju vina. Na snagu će stupiti 7. decembra kada se i ukida uredba 2019./606. Cilj ? Usklađivanje evropskog zakonodavstva sa rezolucijama OIV-a. Kao takva, nova uredba klasifikuje svaki enološki proizvod bilo kao dodatak-aditiv ili kao tehnološku pomoć zavisno o tome ostaje li u vinu (kao takav ili njegovi derivati) ili ne. “Ova je tačka važna jer je pitanje obaveznog označavanja aditiva, dok će indirektni proizvođači vina izbjeći ovu obavezu”, kaže Philippe Cottereau, inženjer na IFV-u (l'Institut Français de la Vigne et du Vin). Poznavanje ove klasifikacije pomoći će vinarima u odabiru proizvoda, kada dođe vrijeme. 

Foto kredit: JB Nadeau

Tri nove prakse. Uredba 2019/934 dakle dopušta tri nove prakse: dodavanje kalijevog bikarbonata za deacidifikaciju vina, upotrebu biljnih vlakana za uklanjanje fitosanitarnih ostataka u vinima i upotrebu inaktiviranog kvasca sa zagarantovanim sadržajem glutationa za malolaktičku fermentaciju. Do sada je ovim kvascima bilo dopušteno samo aktiviranje alkoholnog vrenja. Ali glavna promjena odnosi se na karboksimetilcelulozu. Zabranjuje se upotreba za taloženje tartarata kod rose vina. Zabrana koja bi mogla biti samo privremena. Dvije odredbe iznenađuju pažljive čitaoce. Gum arabic klasifikovan je kao aditiv i nije mu dodijeljeno nikakvo ograničenje upotrebe, dok OIV postavlja maksimalnu dozu na 30 g/hl. Enološki tanini su klasifikovani kao pomoćni materijali ako se koriste kao sredstvo za bistrenje, ali nemaju klasifikaciju ako se koriste kao stabilizatori. Kako razumijeti!

A šta je sa organskim vinarstvom?. “Za sada, pravno gledano, organska regulativa ostaje regulisana uredbom 2009/606. Pokrenut će se rasprava da bi se vidjelo treba li se mijenjati. Trebala bi se završiti 2021.”, objašnjava Stéphane Becquet, savjetnik za Organic Vintners of New Aquitaine.

Vino Leonardo da Vinci

Naslov orginala: ‘Leonardo da Vinci wine’ re-created in central Milan. Izvor: https://www.decanter.com/wine-news/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 22.11.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, nauka

Italijanska vinarija proizvela je prvo vino od grožđa iz vinograda u središnjem dijelu Milana koji ima istorijske veze sa Leonardo-om da Vinci, a boce vina se stavljaju na aukciju ove godine.

Unutar muzeja “Vigna di Leonardo” u središnjem dijelu grada Milano

Oko 330 boca „Leonardo da Vinci wine “ proizvedeno je iz berbe 2018. godine, izjavila je ove sedmice za Decanter.com  Giovannella Fugazza, suvlasnik vinarije Castello di Luzzano. Vinarija Castello di Luzzano proizvela je vina od specifičnog klona Malvazije di Candia Aromatica, sa čokota koji su posađeni 2015. godine na istom mjestu u Milanu, gdje se vjeruje da je Leonardo da Vinci nekada posjedovao vinograd sa čokotima iste sorte grožđa.

Vino, koje je provelo vrijeme u velikoj amfori od terakote prije punjenja u proljeće 2019. godine, proizvedeno je u partnerstvu sa tvrtkom La Vigna di Leonardo, organizacijom koja sada vodi muzej na mjestu vinograda. Neke boce iz berbe 2018. biće date na aukciju u decembru ove godine, iako precizni detalji prodaje nisu odmah bili dostupni. Vinarija Castello di Luzzano izabrana je za proizvođača vina jer je vijekovima poznavala sortu Malvasia di Candia, rekla je Fugazza,

Continue reading “Vino Leonardo da Vinci”

Aromella

Naslov orginala: New grapes on the block: Varieties to watch. Izvor: https://www.decanter.com/; https://journals.ashs.org/; Objavljeno: 04.07.2018. by Maggie Rosen. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta

Nove sorte grožđa stvaraju se u cijelom svijetu, ali sa hiljadama koje već postoje, zašto nam treba više? Maggie Rosen istražuje zašto stvaramo bolje sorte vinove loze … Aromella, Mystique, Divico i Floréal možda zvuče kao daleke galaksije ili likovi iz Game of Thrones, ali u stvari su među najnovijim vinskim sortama grožđa dostupnim vinarima. Trenutno, u poljoprivrednim istraživačkim stanicama i eksperimentalnim vinogradima širom svijeta, stotine sorti grožđa nalaze se negdje na složenom putu od svijetle ideje do boce.

Aromella’ je otporna bijela sorta grožđa, vino je visokog potencijala, aromatičnih / muskatnih karakteristika. Čokoti su bujni i više su na zimu otporni nego većina francusko-američkih hibridnih sorti. „Aromella“ je otpornija na bolesti nego mnogi kultivari Vitis vinifera. „Cayuga White“, ranije priznata sorta, korištena je kao referentni kultivar za sva vinogradarska i enološka upoređenja.

Aromella

Porijeklo. Sorta ‘Aromella’ stvorena je u Državnoj stanici za poljoprivredne eksperimente u Njujorku, Univerzitet Cornell, Ženeva, NY (New York State Agricultural Experiment Station, Cornell University, Geneva, NY), a nastala je ukrštanjem sorti ‘Traminette‘ x Ravat 34. Prvo vino od sorte „Aromella“ proizvedeno je 1983. godine, a 1990. razmnožena je za daljnja ispitivanja. Bere se krajem septembra. Sadržaj šećera u grožđu je u prosjeku oko 19,8 Brix-a i kiselina 10,9 g/l.

10 načina da se budućnost vina mijenja brže nego što mislite

Naslov orginala: 10 Ways the Future of Wine Is Changing Faster Than You Think. Izvor: https://futurewineexpo.com/; Objavljeno: 25.02.2019. by Future Wine Expo. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, budućnost, softver

Evo nekoliko drastičnih promjena u vinogradarstvu, marketingu i prodaji vina, zbog tehnološkog napretka.

Samo deceniju od sada, vinska industrija vjerovatno će izgledati puno drugačije nego sada. Brojni važni faktori – uključujući uspon Kine kao sljedeće velike vinske nacije, globalni uticaj klimatskih promjena i orgomni zagrljaj tehnoloških promjena proizvođača, vinara i trgovaca – čine vrlo vjerovatnim da će se put pića i uživanja u vinu i dalje mijenjati ubrzavajućim tempom. Imajući to u vidu, evo detaljnijeg pogleda na neke od najvažnijih faktora koji mijenjaju budućnost vina …

# 1: Tehnologija u vinogradu. Nemojte sad gledati, ali vinari i uzgajivači grožđa prihvataju inovacije poput drona i robota u vinogradu daleko prije nego što je neko to smatrao mogućim. U malom dijelu to je zbog sposobnosti napredne tehnologije da poboljša i informiše rastući proces. Senzori u zemlji, na primjer, mogu dovesti do proboja u upravljanju tlom i pomoći proizvođačima grožđa da odrede optimalno vrijeme za zalijevanje vinove loze. Štaviše, dronovi koji lete iznad njih mogu provjeriti ima li znakova bolesti i suše, dok roboti sa makazama nalik na ruke mogu lutati vinogradom kako bi orezali vinovu lozu. U Kaliforniji, na primjer, vinar Kendall Jackson nalazi se na čelu trenda korištenja robota u vinogradu.

# 2: Klimatske promjene i pojava novih vinskih regija. Jedan veliki makro-faktor koji se posljednjih nekoliko godina zaista probio u javnu svijest je uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. U nekim slučajevima to vodi ka stvaranju potpuno novih vinskih regija na geografskim širinama koje su se nekad smatrale neprikladnim za proizvodnju vina. Primjer: Švedska, Norveška i Holandija počinju proizvoditi vina svjetske klase, dijelom zahvaljujući širim trendovima globalnog zagrijavanja. Drugdje u svijetu vinarije se podižu na većim nadmorskim visinama.

Continue reading “10 načina da se budućnost vina mijenja brže nego što mislite”

Porto

Naslov orginala: What is Port Wine? Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 03.06.2015. by Madeline Puckette. Obrada slika: Dijana Pantić, Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, porto, proizvodnja, portugalija

Porto je slatko, crveno, jako vino iz Portugalije. Porto se najčešće uživa kao desertno vino jer je bogato i slatko. Postoji nekoliko stilova vina Porto, uključujući crveni, bijeli, rosé i odležali stil nazvan Tawny Porto. Dok je veći dio vina Porto koji vidimo u supermarketu prosječnog kvaliteta, postoje fina vina Porto koja su visoko cjenjena za ispijanje i koštaju nekoliko stotina dolara. Da vidimo i to fascinantno i istorijsko slatko vino. Pravo Porto vino može se proizvoditi samo u Portugaliji.

Kakv okus ima vino Porto? Porto je slatko vino sa okusima maline, kupine, karamele, cimeta i čokoladnog umaka. Postoji nekoliko različitih tipova vina Porto, ali dva primarna stila vina Porto uključuju crveni Porto sa više okusa bobica i čokolade (i nešto manje slasti), i žutosmeđi (towny) obojeni Porto sa više okusa karamele i oraha (i više slasti). Fina odležala Vintage Port ili Tawny Port od 30+ godina imaju još širi spektar suptilnih okusa, uključujući grafit, zeleni pepar, lješnik, badem, buter-smeđi šećer i biljni kreker. Preuzmite PDF fil za cio tekst!

Beaujolais Nouveau?

Naslov orginala: Vad är Beaujolais Nouveau? Izvor: https://www.winefinder.se/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, mlado vino, beaujolais nouveau

Samo područje Beaujolais pripada regionu Burgundy i nalazi se geografski čisto između regiona Burgundy i regiona Doline rijeke Rhone (Rhone Valley). U području Beaujolais proizvode se vina u svim nivoima kvaliteta – od generičkih Beaujolais-a do Grand Cru visokokvalitetnih vina proizvedenih od grožđa crne vinske sorte Gamay (i sasvim male proizvodnje bijelih vina), ali pitanje je li “novo-nouveau” vino regije ono što zaista stavlja region Beaujolais visoko na tržištu. Nouveau je francuska riječ koja znači „novo“ i jako dobro opisuje stil. Vinski stil koji treba piti vrlo mlad, a vino se pušta u promet tek nekoliko nedelja nakon što se grožđe obere sa čokota. Zvanični datum izlaska vina svake godine je treći četvrtak u novembru. Velika prednost za proizvođače je, naravno, što oni brzo oslobađaju kapital. Velika prednost za nas ljubitelje vina je ta što uživamo u vjekovnoj tradiciji uživanja u zdravim, voćnim vinima koja ne morate čuvati godinama da biste uživali. Vina se mogu čuvati najviše 6-12 mjeseci nakon puštanja u promet, da bi se postigo apsolutni vrhunac, dobro ih je piti onakva kakva jesu mlada i uz lakša jela.

Precizno vinogradarstvo Tehnologije i Aplikacije

Naslov orginala: Precision Viticulture Technologies and Applications. Izvor: http://www.tvsprecisionviticulture.com.au/; Objavljeno: Poseban izvještaj pripremljen by Total Viticulture Solutions, August 2014. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: precizno vinogradarstvo, tehnologije, aplikacije

Dakle, pogledajmo bliže precizno vinogradarstvo, alate i tehnike koje su trenutno dostupne unutar praktičnih shvatanja onih rukovodioca u vinogradu koji su spremni uložiti u njihovu primjenu kako bi optimalno poslovali. Tabela 1 prikazuje važne elemente preciznog vinogradarstva, temeljne varijable, pristupačne tehnologije i aplikacije koje pružaju platformu za prikupljanje podataka o vinogradu i ekonomskim podacima, odgovore na upravljanja vinogradima i varijabilnost u primjeni stručnosti PV.

Efektivno upravljanje varijabilnošću unutar vinograda svodi se na nadgledanje određenih faktora koji čini terroir za bilo koji blok vinograda ili parcelu:

  • klima i mikroklima
  • topografija
  • tlo
  • voda i
  • upravljanje vinovom lozom-čokotima

Postoji nekoliko tehnologija koje omogućavaju razvoj, koje su posebno primijenjene u vinogradarstvu, uključujući:

  • geografski informacioni sistemi (GIS)
  • globalni sistemi za pozicioniranje (GPS)
  • meteorološke stanice za praćenje vremena i klime
  • tehnologije daljinskog i ekološkog shvatanja
  • senzori tla
  • modeli digitalnog mapiranja i
  • relacijske baze podataka za organizovanje svih ekoloških i ekonomskih podataka prikupljenih za analizu i interpretaciju.

Specifični načini na kojima se te temeljne tehnologije primjenjuju u vinogradarstvu omogućavaju prikupljanje i upoređivanje podataka o ključnim varijablama vinograda. Više slojeva informacija skuplja se pomoću različitih formata, baze podataka i modela vinograda za izradu višedimenzionalne slike vinograda na temelju prostornih podataka visoke rezolucije. Integrativne tehnologije i softverski sistemi pružaju jedinstvenu interaktivnu platformu (sistem za podršku odlučivanju) za predstavljanje i upravljanje složenim podacima u upotrebljivom formatu za analizu i interpretaciju. Na primjer, modeli vinograda mogu se razviti da simuliraju mikroklimu, rast vinove loze, zrenje grožđa i ekonomski povrat ulaganja za procjenu mogućnosti upravljanja. To daje detaljnu sliku unutar varijabilnosti vinograda i naučne osnove za reagovanje i proaktivno upravljanje tim varijacijama, rješavanje specifičnih problema upravljanja vinogradom i poboljšanje opšteg kvaliteta odlučivanja.