Vinozofija

Izvor: http://www.labin.com/; Objavljeno: 12.10.2008. by Glas Istre. Odabrao za vas: Dragutin Mijatović

Zanimljivosti – Vinozofija življenja: vino – lijek, moda, hobi, ljubav, novi statusni simbol

Nekada se koristio glagol – piti. Danas je puno poželjnije – kušati. Jer, dok je vino nekada smatrano prehrambenom namirnicom, danas se ono doživljava kao hobi, lijek, moda, ljubav, strast… kao novi statusni simbol. Slijedom toga trenda, dok s jedne strane tržišta većeg dijela svijeta, bilježe porast potražnje za kvalitetnim vinima, smanjuje se ukupna količina prodanih vina. Paradoksalno, to tržište praktično je u istovremenom porastu i stagnaciji. Zavisi o tome koji parametar uzimamo u obzir za analizu.

No vratimo se piću nasuprot kušanja. Nekada se dakle pilo da bi se zaboravilo ili prehranilo. Pilo se da bi se zaboravilo siromaštvo i sve što ono sa sobom donosi. Pilo se i u poljima, da se ugasi žeđ, ali i povrati snaga, baš kao da je riječ o pravom obroku. Danas je sve to povijest, ili dio segmenta društvene fenomenologije koja nije naša tema. Ovo je vrijeme wine lovera, ljubitelja vina. Tko su, dakle, ti novi ljubitelji, možda čak ispravnije – štovatelji vina.

Štovatelji vina. Profil je otprilike ovakav: pripadnik srednje i srednje visoke klase, nerijetko visokoobrazovan, na menadžerskoj poziciji ili nezavisni uposlenik, slobodni umjetnik ili neki sličan tip nepokorenog duha. Voli putovanja i društven je. Mjesečno kupuje devet boca (kvalitetnoga) vina, koje u prosjeku stoji osam eura za bocu. Za posebne prigode, međutim, za jednu bocu posebnijega vina rado izdvaja između 50 i 85 eura. O vinu rado i čita i razgovara. Barem je vino jedna tako podatna, a tako blaga, neutralna tema. Ima nekoliko dobrih knjiga o toj temi, a jedan od omiljenih poklona mu je, osim boce kakvog sjajnog vina, upis u kakvu školu ili barem vikend-tečaj sommelierstva.
Fenomen rasta kruga (pre)poznavatelja vina relativno je novijeg datuma. U većini čak i razvijenih europskih zemalja (izuzev Francuske, gdje je pop kultura vina stara više od pola stoljeća) vino je iz alkoholnog pića počelo prerastati u način življenja za širi krug ljudi tijekom osamdesetih i sredinom devedesetih godina protekloga stoljeća. Tako barem tvrdi Roberto Cipresso, winemaker odnosno enokonzultant s bogatom riznicom svjetskih enonagrada, koji je ostavio traga i u hrvatskoj enologiji, posebice kada su pelješka vina u pitanju. Cipresso je autor knjige zgodnog naziva »Vinozofija«, u kojoj analizira mjesto i ulogu vina u suvremenome društvu.

Continue reading “Vinozofija”

Šta je Fumé Blanc?

Naslov orginala; What is Fumé Blanc? – ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/: Slika: Ian Shaw / Alamy Stock Photo. Objavljeno: 27.03.2018. by Sylvia Wu. Prevod: Dragutin Mijatović

Većina ljubitelja vina zna da se Fumé Blanc odnosi na Sauvignon Blanc proizveden u Sjedinjenim Državama i da je vjerovatno prošao kroz starenje u hrastovom buretu. Ali, je li Fumé Blanc uvijek ‘hrast’? A otkud ime dolazi?

Porijeklo Fumé Blanc. Sauvignon Blanc stigao je u Sjevernu Ameriku krajem 1800-ih – u jednoj verziji priče, sorta je prvo uzeta sa imanja Sauternes Château d'Yquem. Ali potencijal sorte vjerovatno nije istinski prepoznat sve dok Robert Mondavi nije odlučio proizvesti kvalitetan suvi Sauvignon Blanc 1960-ih. U to vrijeme Sauvignon Blanc smatran je dosadnom sortom, koja se uglavnom koristi za proizvodnju slatkog vina da podmiri slatko američko tržište. Kako bi izbjegao negativnu sliku imena sorte “Sauvignon Blanc”, Mondavi je odlučio izmisliti drugo ime sorte. Uzeo je francusku riječ “Fumé”, koja se odnosi na dim ili paru sličnu dimu, a takođe je bila upisana u ime Pouilly-Fumé iz regiona Loire Valley, i francusku riječ “blanc”za bijelo

Starenje vina Sauvignon Blanc u hrastovom buretu. Kako bi razlikovao svoj Sauvignon Blanc od onih iz drugih vinskih zemalja, Robert Mondavi odlučio je ovu sortu prepusti starenju u hrastovim bačvama. Mondavi nije registrovao ime kao svoj zaštitni znak, “tako da više ljudi može upotrijebiti ovo ime”. Još je proizvođača počelo sa starenjem suvog Sauvignon Blanc u hrastovom buretu (staro i novo) i prodavali ga kao “Fumé Blanc“. Stoga se ime od tada češće povezuje sa Sauvignono Blanc iz SAD-a koji je stario u hrastovom buretu.

Continue reading “Šta je Fumé Blanc?”

Zeleni čaj umjesto sumpora

Naslov orginala: Green tea instead of Sulphur. Izvor: https://www.ruralnewsgroup.co.nz/ ; Objavljeno: 29.10.2019. by Tessa Nicholson. Prevod: Dragutin Mijatović

Aditiv čaja Rooibos koji se koristi u vinu dolazi od štapića, a ne od lišća grma. Vinarija Marlborough pokušava supstituirati sumporni dioksid (SO2) iz organski proizvedenog vina Sauvignon Blanc i zamijeniti ga zelenim čajem. SO2 je konzervans koji se široko koristi u vinarstvu zbog svojih antioksidativnih i antibakterijskih svojstava. Što se tiče vina, dodavanje pomaže u sprečavanju oksidacije, osiguravajući da vino ostane svježe. Posljednjih godina upotreba SO2 našla se pod budnom kontrolom, jer neki potrošači kažu da reagiraju na vina koja ga sadrže. Reakcije variraju od alergijskih učinaka, poput curenja iz nosa, svrbeža u grlu, kožnih osipa do napada astme. Broj proizvođača koji ne žele dodati sulfite u svijetu se povećava, a proizodnja narančastih vina eksponencijalno je porasla zahvaljujući tome.

Za Ericu i Kim Crawford iz vinarije Loveblock Wine u Avatare Valley, udaljavanje od sumpora kao aditiva dio je njihove organske vizije. Kao Južnoafrikanka, Erica je dobro znala da se u njenoj rodnoj zemlji vrše istraživanja koja su pokazala da neke vinarije zamjenjuju sumpor čajem u prahu, posebno biljaka Rooibos (zeleni čaj) Aspalathus linearis i Honeybush (medni žbun) Cyclopia aurescens.

Continue reading “Zeleni čaj umjesto sumpora”

Život bijelog vina

Naslov orginala: The life of white wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Mnogo više od jednostavnog pića bijelo vino ima nekoliko faza tokom svog života zbog kojih se mijenja.


Faze starenja bijelog vina

Kao i sve dobre stvari, i bijelo vino tokom svog života ima nekoliko faza koje ga mijenjaju, mijenjaju njegove karakteristike i vode ga do neizbježnog kraja. Svježina sa kojom se rodi nije ista sa kojom završava svoje dane.

Bijelo vino ima tri faze koje se moraju znati i znati šta možete očekivati od svake od njih.

Prva je Postanak ili Razvoj (1-2 godine), trenutak kada je proces fermentacije završen i vino flaširano za komercijalizaciju. Boja mu je blijedo žuta, praktično prozirna i intenzivnog okusa, kiselo i sa mnogim nijansama. Voćne arome izuzetno su cijenjene i određuju svježinu cjeline. U ovoj fazi još nije postignuto to da su svi elementi prisutni u njegovom sastavu pravilno sazreli, i vino ih ne može prikazati pravilno i na zadovoljavajući način.

Continue reading “Život bijelog vina”

Flash detente tehnologija

Naslov orginala: Flash Detente Technology. Izvor: https://www.perapellenc.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

PRILAGODITE VAŠE VINO POTROŠAČKIM ZAHTjEVIMA

Ovaj inovativni proces termovinifikacije značajno poboljšava kvalitet vina i prilagođava tip vina zahtjevima potrošača.

“Smatramo da je Flash detente proces veoma vrijedan pronalazak. Ova tehnika nam je omogućila da izmjenimo profile naših vina, čineći ih važnijim i najpogodnijim i savršeno pogodne za podmirenje svjetskog tržišta. Oduševljeni smo svim tehničkim karakteristikama koje ova tehnologija čini mogućim! Izjavio Gonzalo Carcamo podruma Viña La Rosa Chile.

Kolona vrtložnih rotacija

Naslov orginala: Spinning Cone Column. Izvor: https://www.vintechpacific.co.nz/; Prevod: Dragutin Mijatović

Spinning Cone Column (SCC) idealno je rješenje za vina i druge napitke zbog svoje sposobnosti uklanjanja alkohola vrlo nježnim sredstvima, bez izlaganja proizvoda visokim temperaturama ili pritiscima, što može oštetiti osjetljivu mješavinu arome, okusa i teksture.

SCC je u stvari napredni oblik destilacije. Međutim, umjesto da vino podvrgnete visokim temperaturama, proces se odvija pod vakuumom. Konusi koji se brzo okreću unutar vakuumske kolone stvaraju tanki film od pare vina, dramatično poboljšavajući efikasnost postupka. Kao rezultat toga, vino postiže temperature oko 35-45°C, samo za oko 25 sekundi.

Nadalje, da bi se uspješno smanjio nivo alkohola u stonim vinima, samo jedan dio ukupne količine treba proći kroz ovaj postupak, čime se eliminiše bilo kakav uticaj na organoleptički kvalitet vina, a istodobno se osiguravaju važne troškovne prednosti u odnosu na alternativne procese. Spinning Cone tehnologija široko se koristi u primjenama u proizvodnji hrane i pića, kao što su pivo, kava i proizvodnja esencijalnih okusa. U stvari, naša ispitivanja prije puštanja u promet na Novom Zelandu pokazala su da SCC može uspješno uhvatiti vrijedne aromatske spojeve iz šire tokom fermentacije i održavati te spojeve stabilnim, omogućujući im da se ponovo vrate u vino kasnije, flaširanje.

Continue reading “Kolona vrtložnih rotacija”

Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola

Naslov orginala: Maximise your yields with Phenolic Adjustment. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno 10.03.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

VAF Memstar ima savršeno rješenje za vraćanje količina grožđa nazad u lanac proizvodnje. Koristeći napredne membrane, selektivne za fenolne spojeve, naš postupak podešavanja poboljšava boju i kvalitet presanja (što ga čini selektivnijim nego upotreba sredstava za bistrenje). Ovo povećanje kvaliteta 70-80% omogućava klasiranje-odvajanje i miješanje sa vašim samotokom ili prvom preševinom, uklanjajući neželjeni karakter jakog presanja i vraćajući svjetlija voćna vina.


U berbi u kojoj je količina grožđa odnosno budućeg vina kritična, VAF Memstar novi postupak podešavanja fenola donosi izvanredne rezultate. Prednosti su:

  1. vino stabilizovano na proteine
  2. povećan kvalitet
  3. poboljšana boja
  4. smanjena potreba za sredstvima za bistrenje
  5. smanjeni gubici količine vina
  6. nema potrebe za bentonitom
  7. brz i efikasan
  8. ekonomičan

Continue reading “Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola”

Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa

Naslov orginala: Portugal anticipates the internationalization of its grape varieties. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/en/; Objavljeno: 12.02.2020. by Alexandre Abellan. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, autohtona sorta, vino, portugal


32 sorte grožđa predstavljaju 75% portugalskih vinograda u 2018. godini (10% Tempranillo, 7% Touriga Franca, 6% Touriga Nacional, 6% Fernão Pires, 4% Castelão …). – foto kredit: Alexandre Abellan (Vitisphere)

Vidjevši svoje domaće sorte kako se šire u kontekstu prilagođavanja suši, portugalski vinogradi doživljavaju komercijalnu priliku i pripremaju se za vrednovanje zaboravljenih sorti grožđa.

“Danas su međunarodne sorte grožđa francuske. Uz klimatske promjene, ovo će se dogoditi i sa autohtonim sortama Iberskog poluostrva. Touriga Nacional (na slici, desno) i Alvarinho (na slici, lijevo) postat će međunarodne sorte grožđa “, naglašava Jorge Monteiro, predsjednik udruženja interprofesionalna vina Portugala (ViniPortugal) na pariškom sajmu Vinexpo (izložbeni centar Versailles).

Continue reading “Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa”

Upoznavanje vina Urugvaja

Naslov orginala: Exploring the Wines of Uruguay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 13.01.2020. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin MIjatović

Sa sortama Tannat i Albariño kao glavnim zvijezdama, zemlja proizvodi neka od najistaknutijih vina u Južnoj Americi.

<Vinska regija Maldonado. Slika: Bodega Garzón

Urugvaj, smješten između Argentine i Brazila, četvrti je najveći proizvođač vina u Južnoj Americi – njegova proizvodnja u 2018. godini bila je 18 miliona litara. Iako ga veze tanga i karnevala kulturno povezuju sa Argentinom i Brazilom, Urugvaj proizvodi vina jedinstvena na kontinentu.

Oblikovan blagom, atlantskom klimom, Urugvaj je više usporediv sa europskim vinskim regijama od svojih latinoameričkih susjeda, koji imaju kontinentalni, pacifički ili suptropski uticaj. “Urugvaj me više podsjeća na Portugal – malo mjesto sa morskom klimom na Atlantskom okeanu, sa promjenljivim vremenom”, kaže Hans Vinding Diers, konsultant vinara u Bodega Oceánica
José Ignacio iz Maldonado, koji je proizvodio vina na četiri kontinenta. “Urugvaj možete uporediti sa Bordoom, jer ima klimu atlantskog uticaja.”

Klima Starog svijeta u Novom svijetu dio je razloga što se kupci interesuju za urugvajsko vina; tu je i uzbuđenje otkrivanja nečeg novog. “Ono zašto volimo urugvajsko vino je njegov potencijal da postane glavni igrač na vinskoj karti Južne Amerike”, kaže Julio Robledo, suvlasnik Grand Cata, prodavnice vina u Washingtonu, D.C., specijalizovane za vina latinoamerički proizvođača.

“Još je mnogo toga što možemo vidjeti i otkriti iz Urugvaja, a različitost je ključna. Mnogi naši kupci imaju određenu predstavu o Urugvaju i sorti Tannat, ali kada probaju novu bocu ili novo grožđe iz Urugvaja, definitivno se osjećaju iznenađeni kvalitetom. “

Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina

Naslov orginala: The Tiny But Fascinating Realm of Irish Wine. Izvor: https://www.themanual.com/; Slika: Holly Wilmeth. Objavljeno: 12.03.2020. by Mark Stock. Prevod: Dragutin MIjatović

Da budemo pravedni, to praktično ne postoji, ali irska vinska scena može jednog dana probuditi barem trunku pažnje. Ako Engleska može proizvoditi pjenušava vina, a Japan može uzgajati Pinot Noir, zašto Irska ne može to isto pokrenuti? Pa, nekoliko stvari djeluje protiv Irske. Irska je prilično sjeverno, izvan dosega većine sorti Vitis vinifera. Također je vlažno kao i uvijek, pod onim što izgleda poput beskonačnog i turobnog oblaka. Klima se, naravno, mijenja i u svakoj zemlji postoje avanturističke duše. U tom smislu, postoji barem treptaj potencijala kada je u pitanju irsko vino. Kao što je hippest bend onaj za koji niko nije čuo, možda će se pojaviti i najzastupljenija vinska scena koja se još nije formirala. Nisam ovdje da to objavim kao sljedeću veliku stvar; daleko od toga. Ali ako se trendovi nastave i prevladava zanimanje za nepoznato, barem će doći do određenog rasta u ovoj, sada nepoznatoj areni.

Trenutno sorte koje najbolje stoje u Irskoj su otporne sorte, poput sorte Rondo. Hibridna crna sorta nastala je 1960-ih. Ircima se posebno sviđa otpornost na plijesan i mraz. Postoje i druge sorte, poput sorti Gewurztraminer, Cabernet Sauvignon i Merlot, ali ove sorte se obično uzgajaju zagrtanjem zimi ili sa nekim tzv kotačima za klimatski uzgoj (climatic training wheels). Irsko vino je malo, ali sa očaravajućim ekosistemom. Mikro-scena pomalo liči na istraživanje Marsa ili neke nove nautičke rute stvorene topljenjem ledenih kapa, a industrija se prvi put rađa oko svakog novog ugla. Vino postoji u određenoj mjeri privatno, s tim da mali proizvođači prave dovoljno vina za svoje komšije i nemaju javnu degustaciju vina ili sistem putovanja (vinskih cesta). Postoje neophodna voćna i vina bobičastog voća koja obično asociraju na hladna i vlažna mjesta. Ali postoji i više od toga. Jedan od zanimljivijih likova o irskom vinu je David Llewellyn. Vožnja rolerom na njegovim vinogradarskim avanturama koje vodi, sam za sebe, vrijedi pratiti na društvenim medijima.

Continue reading “Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina”

Upoznajte Crni Chardonnay

Naslov originala: Meet Black Chardonnay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Objavljeno: 03.08.2017. by Katherine Cole. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, tehnologija, vino

Skoro zaboravljena tehnika proizvodnje izuzetnih vina neke proizvođače vraća u prošlost.

Traganje za dušom Chardonnaya bilo je kao lutanje lavirintom. Mnogo pogrešnih skretanja. Mnogo slijepih ulica. Mnogo vraćanja i preusmjeravanja. Sjećate li se zaokreta za 180° od intenzivno tostirane hrastovine ka inoks čeličnim tankovima?

Tezej je iz Deadlovog lavirinta izašao živ držeći se niti konca. Slično njemu, današnji proizvođači najboljih Chardonnay vina neustrašivo gledaju naprijed, uz to se čvrsto oslanjajući na neke tradicije. A među tim tradicijama je i malo crne magije – šira koja iz prese izlazi tamna kao smola do momenta flaširanja postaje blistavo, zeleno nijansirano, zlato. Ovu tajanstvenu tečnost neki nazivaju Crnim Chardonnayem.

Možda se u déjà vu momentima sjećate knjige George M. Tabera “Presuda Pariza”. Prema Taberovim navodima, vinar Jim Barrett je s užasavanjem otkrio da je njegov još neflaširani Chateau Montlena Chardonnay iz 1973. godine poprimio izrazito bakarnu boju. Barrett je zaključio da je vino teško oksidisano, jer je izgledalo kao vino koje je u podrumskim sudovima provelo stoljeće. Na njegovo iznenađenje, Chardonnay je kasnije poprimio svoju karakterističnu zlatnu obojenost. Taber fenomen opisuje kao “šok boce”, a izraz je kasnije postao naziv filma nastalog adaptacijom knjige.

OIV i UNWTO dogovorili se o razvoju vinskog turizma

Naslov orginala: OIV and UNWTO agree to develop wine tourism. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Obajvljeno: 12.02.2020. by Juliette Cassagnes. Prevod: Dragutin Mijatović

OIV (Međunarodna organizacija za lozu i vino) i UNWTO (World Tourism Organization -Svjetska turistička organizacija) potpisali su u Madridu, 24. januara 2020., načelni sporazum usmjeren na razvoj vinskog turizma na globalnom nivou.

Memorandumom o razumijevanju OIV i UNWTO nastoje promovisati vinski turizam kao instrument ruralnog razvoja – foto kredit: OIV

Ovaj „memorandum“ namijenjen je da podstakne određene orijentacije i akcije usmjerene na razvoj vinskog turizma u regionima. “Naše dvije organizacije udružit će svoje tehničke resurse za postizanje ovog cilja”, rekao je Pau Roca, direktor OIV-a.

U kratkom roku najneposredniji zajednički projekti su 5. svjetska konferencija o vinskom turizmu (The 5th World Conference on Wine Tourism) koja će se održati od 15. do 18. oktobra u Alentejo (Portugal) i 43. svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva (The 43rd World Congress of Vine and Wine), koji će se održati od 23. do 27. novembra u Santijago de Chile.

Razvoj vinskog turizma dio je strateškog plana OIV 2020-2024.

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Ne razmišljajte o činjenicama

Naslov orginala: Never Mind The Facts. Izvor: https://www.wineintelligence.com/; Objavljeno: 21.01.2020. by Lulie Halstead. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, znanje o vinu, poznavanje vina, potrošači

Čini se da su potrošači vina sretni što više vode brigu i troše više, a manje znaju o toj kategoriji

Jedan od ključnih trendova za 2020. godinu je promijenjeni odnos koji potrošači imaju prema kategoriji vina. Unatoč padu nivoa znanja o vinu, udio potrošača koji su visoko uključeni u kategoriju poznavanja vina raste na brojnim glavnim tržištima potrošnje. Zašto se znanje o vinu smanjuje, kad je učešće o poznavanju vina u porastu? Naša evidncija ukazuju na predivne naslove fenomena poznatog kao spoznajno pražnjenje, a to je naše sve veće oslanjanje na vanjsko okruženje da bismo smanjili našu spoznajnu potražnju – jednostavnije, smanjujući mnogo rada našeg mozga koji mora raditi u smislu stvari poput sjećanja na činjenice ili čak poznavanja marke vina. Pa zašto to radimo? Podstaknuli smo ga time što imamo pristup najmoćnijoj memorijskoj pomoći koju smo mogli zamisliti – našim pametnim telefonima. Prošli su dani kada smo se trebali sjetiti koji nam se brand ili stil vina sviđao – jednostavno pogledate fotografiju boce koja nam se dopala ili posjetite Google. Jednostavno, i bez energije koja se troši na skladištenje tog znanja u našem užurbanom i zakrčenom mozgu.

Znanje o vinu smanjeno je na 3 ključna tržišta – Kina, SAD i Australija od 2015. Pozitivno za kategoriju vina, potrošači istovremeno postaju sve više i više povezani sa vinom, što znači da vino igra sve važniju ulogu u njihovom životu. Na tržištima poput SAD-a, Australije i Japana sudjelovanje u poznavanju vinu na sva tri tržišta povećalo se od 2015. godine. Podaci trenda takođe otkrivaju razlike između polova. Iako žene imaju barem isti ili čak viši nivo znanja o vinu kao i muškarci, one su manje uključene u oblast poznavanja kategorija vina od svojih muških kolega širom svijeta.

Suprotno uvriježenom mišljenju, potrošači sa većom potrošnjom vina nemaju više znanje vina od onih koji piju vina po nižim cijenama. To je zbog toga što su, obično, mlađi učesnici veći potrošači vina, oni koji još nisu izgradili svoju ličnu „biblioteku“ znanja o vinu koja dolazi sa vremenom provedenim uz vino. Stariji potrošači vina možda nisu najveći potrošači boca, ali oni su tokom godina prikupili širi spektar iskustva i znanje o vinu. Pa šta to znači za vino 2020. godine? Prvo, potrošači su više angažovani vinom, ali oni se bave i koktelima, žestokim alkoholnim pićima, zanatskim pivom i ne zaboravljajući bezalkoholne opcije za odrasle. To se posebno odnosi na milenijske potrošače i ljubitelje vina nadolazeće Z generacije. Iako se možda čini da vino u ovoj dimenziji pobjeđuje, konkurencija za „dijeljenje iskustva“ samo je postala mnogo čvršća. Drugo, lakoća izbora u našoj složenoj i pomalo zbunjujućoj kategoriji postala je još važnija. U novom svijetu u kojem potrošači zadržavaju manje ‘činjenica’ o vinu, pobjednici će biti privlačni, atraktivni i nezaboravni brendovi i stilovi koji pružaju očekivanja od vrijednosti – dobar izgled, dobar okus, čini mi se da se dobar izgled dobro uklapa i u moje proračune i oh da, dostupno i tamo gdje se nalazim i služi servisu koja odgovara mom načinu života. 

Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu

Naslov orginala: Wine consumers are caring about wine category over knowledge. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 22.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kvalitet, znanje, potrošači

Uprkos smanjenju nivoa znanja o vinu, svjetski potrošači vina brinu više o kategorijama vina, navodi se u izvještaju Globalnog trenda o vinu, Wine Intelligence 2020. Globalni trendovi o vinu 2020, objavljeni ove sedmice, otkrivaju kako potrošači na glavnim svjetskim tržištima potrošnje vina postaju sve više uključeni u poznavanje vina. Suprotno tome, znanje potrošača o vinu smanjeno je, najvjerojatnije zbog smanjene potrebe za zadržavanjem činjenica i povećanog pristupa neposrednim informacijama iz ruke putem pametnih telefona. Među ključnim tržištima, Australija i Japan zabilježili su najveći rast uključenosti u kategorije vina u posljednjih pet godina.

U Japanu je procenat potrošača vina koji su visoko uključeni u poznavanje kategorija vina porastao sa 36% u 2015. na 41% u 2019. godini, s tim da je visoko involvirana populacija vina u Australiji porastala sa 30% na 36% svih odraslih ljubitelja pića na mjesečnom nivou. U međuvremenu, potrošači u Kini i SAD-u su doživjeli nagli pad u znanju o vinu između 2015. i 2019. godine. Za kineske potrošače opao je indeks znanja o vinu za 6 bodova sa 34,7 na 28,6, a američki potrošači zabilježili su sličan pad indeksa znanja sa 34,2 na 28,8. Indeks znanja o vinu-vinska inteligencija izračunava se na osnovu znanja potrošača o zemljama proizvođačima vina, vinogradarskim rejonima i vinskim brendovima i predstavlja se na skali  0-100, gde veći rezultat predstavlja više znanja o vinu.

Continue reading “Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu”