Kiseline u vinu

Naslov orginala: Acidez del Vino. Qué es la acidez y cómo se forma. Izvor: https://vinosdiferentes.com/en/, Objavljeno: 26.04.2018. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kiseline, pH

Kiselost vina. Kiselost vina je jedno od najvažnijih elemenata koji će ukazati na kvalitet vina. Vino se sastoji uglavnom od vode. Voda predstavlja manje ili više 85% zapremine, koja dolazi iz grožđa. Ostale sastojci su etil alkohol ili etanol, glicerin, isparljive kiseline i aromatske supstance, mineralne soli i njihova jedinjenja, fenolna jedinjenja, vitamini. Kiselost vina dolazi od glavnih kiselina prisutnih u vinu. Vinska, jabučna i mliječna. Nedostaje im miris. Mi ih detektujemo na stranama jezika, a osvježavaju okus vina.

Ukupna kiselost, fiksna i isparljiva. Ukupna kiselost. To je ukupna procjena kiselost vina. Uključuje sadržaj najvažnije kiseline, odnosno vinsku kiselinu. Mjerenje ukupne kiselosti vina izraženo je u gramima vinske kiseline po litru vina. Prosjek je obično između 4,5 i 7,0 gr/l, to bi bio približno pH između 3,2 i 3,7. Na skali pH mjeri se stepen kiselosti odnosno bazičnosti tečnosti. Skala ide od nule (najkislije) do 14 (najbazičnije). Čista voda ima pH od 7. Ukupna kiselost uključuje sve kiseline vina. Kiselost je uključena u očuvanje vina. Sprečava razvoj mikroorganizama. Čuva boju vina. Fiksna kiselost. Čine je vinska kiselina, jabučna i limunska, koje dolaze iz grožđa. Jantarna kiselina i mliječna došle su procesom fermentacije. Ove kiseline omogućavaju konzervaciju, kao i očuvanje boje, mirisa i okusa. Isparljive kiseline. Ove kiseline formiraju se tokom fermentacije, sirćetna, propionska, buterna i takođe sumporna kiselina. Treba voditi računa da se isparljive kiseline u vinu održe ispod određenih vrijednosti. Ako je kiselost vina jako visoka, vino će se pokvariti. Bilo bi sirće ili bi poprimilo, miris etil acetata. Vino je višeg kvaliteta, ako su niže njegove isparljive kiseline. Vino se sastoji od različitih kiselina. One koje dolaze iz grožđa (vinska, limunska, kao i jabučna). Pored onih koje potiču iz procesa fermentacije (vinska, jantarna i sirćetna). Mnoge od ovih kiselina se mijenjaju, isparavaju (nestaju) ili se pojavljuju nove.

Laser za otkrivanje Bretta u bačvama

Naslov orginala: A laser for detecting Brett in casks. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Slika: Cordouan Technologies. Objavljeno: 14.12.2017. by Vitisphere. Prevod: Dragutin Mijatović

Tokom faze sazrijevanja vina, laserska sonda “neće zamijeniti laboratorijske analize (za otkrivanje Brettanomyces), ali jasno je da bi se jednostavan alat, koji se koristi u vinariji, mogao uroniti u posude za nadgledanje serija vina i upozoravati na nivo rizika od mikroba”, objašnjava David Jacob, tehnički direktor bordoške firme Cordouan Technologies, specijalizovane za karakterizaciju nanomaterijala.

Njegov projekt, za koji je od FranceAgriMer-a dobio 127.000 evra bespovratnih sredstava od ukupnog budžeta od 324.000 evra, ima za cilj osmisliti i odobriti kroz iskustvo alat koji može razlikovati kvasac kvarenja Brettanomyces bruxellensis i druge mikroorganizme u vinu. Laserska sonda koristi tehnologiju Dynamic Light Scattering koja otkriva karakteristike suspendovanih čestica u rastvoru. Tada algoritam ukazuje na nivo prisutnosti svake čestice i omogućava da se senzorna odstupanja ispravljaju unaprijed.

Pragovi upozorenja. “Složenost projekta nije toliko u samoj tehnologiji koliko u interpretaciji podataka. Za uspostavljanje pragova upozorenja će trebati vremena “, tvrdi Jakov. Stručnost za vinarstvo pružit će Bordeauxov odjel za prenos tehnologije Microflora na Vine & Wine Science Institute (ISVV). Zadatak Cordouan Technologies biće izgradnja prototipa sonde.

Projekt je nastao 2015. godine tokom sastanaka između konkurentskog klastera Route du Laser i članova Innovin klastera, a tehnologija sa strane nudi potencijalno rješenje za pitanja sa kojima se susreću obe strane. “Rasprava između njih otkrila je da praćenje i karakterizacija mikroorganizama u vinu tokom faze sazrijevanja nije potpuno riješeno”, dodaje Jacob koji se nada da će to pitanje biti riješeno prije kraja projekta u martu 2019. godine.

Top 20 pravila o vinu koje bi trebali znati

Naslov orginala: Top 20 Must Know Wine Terms. Izvor: http://uncorkedweekly.com/; Objavljeno: 26.12.2018. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, termini

Konzumiramo i obožavamo vino. Ali, vinski se pojmovi ponekad mogu osjećati kao sasvim drugačiji jezik. Što se tiče razgovora o vinu zbog čega se osjećamo tako neprijatno? Mogu li nam stotine vinskih izraza koristiti za raspravu o temi za koju su toliko neobjašnjivi da bismo se osjećali inferiorno? Raščlaniti ću 20 termina za poznavanje vina koji će vam pomoći da zvučite kao profesionalac sljedeći put kada degustirate vino!


1.Tanini-Tannins. Teksturni elementi (iz pokožice, sjemenke i drveta) koji stvaraju osjećaj sušenja u ustima. Tanini mogu biti gorki i pridonose složenosti vina i pomožu u potencijalu starenja vina. Crvena vina su sa više tanina u odnosu na bijela vina zbog kontakta sa pokožicom i sjemenkama tokom procesa proizvodnje vina.

2.Balanas-Ravnoteža. Vino koje je opisano kao uravnoteženo ima svih pet ključnih komponenti – voćnost, slatkoću, kiselost, tanin i alkohol – sve u jednakoj ravnoteži koje međusobno deluju bez da jedna komponenta prekriva ostatak.

3.Suv-Brut. Ovo je pojam koji se koristi da opiše nivo slasti pjenušavih vina. Brut vina sadrže manje od 1,5% RS (residual sugar -zaostalog šećera) po litri, što je više Extra Brut ali manje od Extra Dry.

Koja sorta se krije iza imena distrikta-regiona-područja

Naslov orginala: Vilken druva gömmer sig bakom distriktsnamnet? Izvor: Jamais M (2018) 101 saker du måste veta om vinet. Prevod: Dragutin Mijatović

U tabeli koja slijedi daje se nekoliko poznatih evropskih vina koja nose ime prema području gdje su proizvedena prema regulativima koja važe u toj državi (a ne i ime sorte). Velika evropska zbunjujuća neujednačenost. Spisak vina je daleko od svih poznatih.

Tabela: Ime-naziv vina, područje-region, država, sortni sastav vina i boja vina
Tip vina: Ime-naziv vina Područje-region Država Sortni sastav vina Boja vina
1. Amarone della Valpolicella Veneto Italija Corvina, Rondinella, Molinera crveno
2. Bandol Provance Francuska Mourvedre, Grenache, Cinsault crveno
3. Barbaresco Piemonte Italija Nebbiolo crveno
4. Barolo Piemonte Italija Nebbiolo crveno
5. Beaujolais Bourgogne Francuska Gamay crveno
6. Bierzo Castilla y Leon Španija Mencia crveno
7. Bordeaux Bordeaux Francuska Suavignon Blanc, Semillon bijelo
8. Bordeaux Bordeaux Francuska Cabernet Sauvignon, Merlot, Cabernet Franc, Malbec, Petit Verdot crveno
9. Bourgogne Bourgogne Francuska Chardonnay bijelo
10. Chablis Bourgogne Francuska Chardonnay bijelo
11. Chateauneuf-du-Pape Rhone Francuska Grenache, Mourvedre, Syrah, Cinsault, Carignan crveno
12. Chianti Toscana Italija Sangiovese crveno
13. Condrieu Rhone Francuska Viognier bijelo
14. Cote-Rotie Rhone Francuska Syrah, Viognier crveno
15. Cotes du Jura Jura Francuska Savagnin, Chardonnay bijelo
16. Cotes du Jura Jura Francuska Pinot Noir, Poulsard, Trousseau crveno
17. Cotes du Rhone Rhone Francuska Grenache Blanc, Clairette, Marsanne, Roussanne, Viognier bijelo
18. Cotes du Rhone Rhone Francuska Grenache, Syrah, Mourvedre, Carignan, Cinsault crveno
19. Crozes-Hermitage Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
20. Crozes-Hermitage Rhone Francuska Syrah crveno
21. Etna Rosso Sicilia Italija Nerollo Mascalese crveno
22. Gavi Piemonte Italija Cortese bijelo
23. Gigondas Rhone Francuska Grenache, Syrah, Mourvedre, Cinsault crveno
24. Hermitage Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
25. Hermitage Rhone Francuska Syrah crveno
26. Montsant Katalonia Španija Garnacha, Carinena crveno
27. Orvieto Umbria Italija Trebbiano, Grechetto, Malvasia bijelo
28. Pouilly-Fume Loire Francuska Suvignon Blanc bijelo
29. Priorat Katalonia Španija Garnacha, Carinena crveno
30. Ribera del Duero Castilla y Leon Španija Tempranillo, Cabernet Sauvignon crveno
31. Rioja Rioja Španija Viura, Malvasia bijelo
32. Rioja Rioja Španija Tempranillo, Garnacha, Carinena crveno
33. Retsina Grčka Savatiano bijelo
34. Rueda Castilla y Leon Španija Verdejo bijelo
35. Saint-Joseph Rhone Francuska Marsanne, Roussanne bijelo
36. Saint-Joseph Rhone Francuska Syrah crveno
37. Sancerre Loire Francuska Sauvignon Blanc bijelo
38. Sancerre Loire Francuska Pinot Noir crveno
39. Santorini Grčka Assyrtiko bijelo
40. Soave Veneto Italija Garganega bijelo
41. Taurasi Kampania Italija Aglianico crveno
42. Toro Castilla y Leon Španija Tempranillo crveno
43. Valpolicella Veneto Italija Corvina, Rondinella, Molinera crveno
44. Vinho Verde Portugal Azal Branco, Loureiro, Rabiata, i više sorti bijelo
45. Vino Nobille di Montepulciano Toscana Italija Sangiovese crveno

Vinozofija

Izvor: http://www.labin.com/; Objavljeno: 12.10.2008. by Glas Istre. Odabrao za vas: Dragutin Mijatović

Zanimljivosti – Vinozofija življenja: vino – lijek, moda, hobi, ljubav, novi statusni simbol

Nekada se koristio glagol – piti. Danas je puno poželjnije – kušati. Jer, dok je vino nekada smatrano prehrambenom namirnicom, danas se ono doživljava kao hobi, lijek, moda, ljubav, strast… kao novi statusni simbol. Slijedom toga trenda, dok s jedne strane tržišta većeg dijela svijeta, bilježe porast potražnje za kvalitetnim vinima, smanjuje se ukupna količina prodanih vina. Paradoksalno, to tržište praktično je u istovremenom porastu i stagnaciji. Zavisi o tome koji parametar uzimamo u obzir za analizu.

No vratimo se piću nasuprot kušanja. Nekada se dakle pilo da bi se zaboravilo ili prehranilo. Pilo se da bi se zaboravilo siromaštvo i sve što ono sa sobom donosi. Pilo se i u poljima, da se ugasi žeđ, ali i povrati snaga, baš kao da je riječ o pravom obroku. Danas je sve to povijest, ili dio segmenta društvene fenomenologije koja nije naša tema. Ovo je vrijeme wine lovera, ljubitelja vina. Tko su, dakle, ti novi ljubitelji, možda čak ispravnije – štovatelji vina.

Štovatelji vina. Profil je otprilike ovakav: pripadnik srednje i srednje visoke klase, nerijetko visokoobrazovan, na menadžerskoj poziciji ili nezavisni uposlenik, slobodni umjetnik ili neki sličan tip nepokorenog duha. Voli putovanja i društven je. Mjesečno kupuje devet boca (kvalitetnoga) vina, koje u prosjeku stoji osam eura za bocu. Za posebne prigode, međutim, za jednu bocu posebnijega vina rado izdvaja između 50 i 85 eura. O vinu rado i čita i razgovara. Barem je vino jedna tako podatna, a tako blaga, neutralna tema. Ima nekoliko dobrih knjiga o toj temi, a jedan od omiljenih poklona mu je, osim boce kakvog sjajnog vina, upis u kakvu školu ili barem vikend-tečaj sommelierstva.
Fenomen rasta kruga (pre)poznavatelja vina relativno je novijeg datuma. U većini čak i razvijenih europskih zemalja (izuzev Francuske, gdje je pop kultura vina stara više od pola stoljeća) vino je iz alkoholnog pića počelo prerastati u način življenja za širi krug ljudi tijekom osamdesetih i sredinom devedesetih godina protekloga stoljeća. Tako barem tvrdi Roberto Cipresso, winemaker odnosno enokonzultant s bogatom riznicom svjetskih enonagrada, koji je ostavio traga i u hrvatskoj enologiji, posebice kada su pelješka vina u pitanju. Cipresso je autor knjige zgodnog naziva »Vinozofija«, u kojoj analizira mjesto i ulogu vina u suvremenome društvu.

Continue reading “Vinozofija”

Povećava li znanje uživanje u vinu

Naslov orginala: Does knowledge enhance the enjoyment of wine? Izvor: https://wineanorak.com/; Objavljeno: 24.03.2015. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović. 

Jednom sam otišao na predavanje eminentnog filozofa koji je, takođe, pomalo i vinski čudak. Poenta njegovog predavanja? Govorio je o pitanju sa kojim sam naslovio ovu kratku priču, a njegov odgovor je bio ne. Ja nisam eminentni filozof. Zapravo nisam ni eminentni ni filozof. Ali mislim da nije u pravu. 

Zašto? Zbog načina na koji kušamo vino. Naša prva iskustva sa vinom u potpunosti su na onome što je poznato kao hedonistički nivo – to jest da jednostavno odlučujemo da li nam se sviđa ili ne pijemo, i možda koliko u bilo kojem smjeru. Sljedeća faza razumijevanja je kada smo degustirali nekoliko vina, a trenutno vino upoređujemo sa sjećanjem na prethodno popijena vina. Možda ćemo takođe početi povezivati opisne reči sa okusima koji doživljavamo. A mi možemo dodati faktičke podatke koje smo stekli o vinu.

Dakle, kako gradimo znanje o vinu (pod pretpostavkom da jesmo), tada će naše iskustvo biti drugačije i ima potencijal da se poboljša. To je zato što način na koji cijenimo vino ima ne samo trenutni senzorski moment, dok pijemo i mirišemo, već i regrutuje relevantni doprinos iz prethodnog iskustva i znanja o vinu. Dakle, naši dojmovi o pristojnom vinu Margarete River Cabernet Sauvignon mogli bi započeti s ‘Hmm, to je ukusno’, a zatim napreduju do: ‘Volim ovdje bogato voće crnog ribizla’, do ‘Da, to je stvarno lijep Cabernet sa malo više bogatstva i težine od Bordeaux Cabernet mješavine, ali bez otvorene slasti i nježnosti vina Barossa Cabernet. “Pretpostavljam da je vinar ove godine uradio zaista dobro; bolji je od njegove berbe 2003., i malo je spustio uticaj hrastovog bureta, koristeći više francuskog nego američkog “.

Dobijete sliku. Usudio bih se reći da osoba sa više znanja ima drugačije iskustvo o okusu od nekog početnog novajlije, zahvaljujući tome, i ima potencijal da više uživa u zaista dobrom vinu, djelom i zato što prepoznaju da je vino zaista dobro u poređenju sa mnogim drugim sličnim vinima koja su degustirali. Postoji, međutim, upozorenje. I to je to, vidio sam vinare koji razvijaju ono što bih nazvao “podrumsko nepce”. Toliko znaju da im je teško da ikada stvarno uživaju u vinu. Obučeni za uočavanje grešaka, često sve što mogu vidjeti u vinu jeste greška koju opaze. To je poput vrhunskog audiofila koji na kraju ne sluša muziku, već reprodukciju muzike od strane zvučnog sistema. I to je pomalo ludost.

Kako držati čašu vina

Naslov orginala: How to Correctly Hold Your Drink. Izvor: https://relish.com/; Objavljeno: 03.02.2015. by Emily Arno. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: čaša, vino, vinska kultura, bonton

Pravilno (Right) ili nepravilno (Wrong). Kao što svi znamo, mnogo se otkriva o nama dok se krećemo kroz druženje na zabavi. Način na koji se ponašamo u društvu govori puno o našem samopouzdanju i inteligenciji – isto se može reći i na osnovu načinu na koji pijemo piće, odnosno kako držimo čašu pića. Bilo da to shvatamo ili ne, držanje osjetljive čaše za vino ili čaše za rakiju (brandy) može nas koštati drugih sastanaka, intervjua i poslovnih veza. Pridržavajmo se svojih lijepih manira i sjetimo se kako držati čašu kada sljedeći put dođemo do šanka ili u bilo koje prefinjeno društvo.

Martini. Svakako, velika kupa za martini je primamljiva za uhvatiti, ali ne da to vide i ostali. Držanje dlanom ohlađenih koktela u kupi zagrijava sadržaj brže nego što je predviđeno, a samim tim i nije prema bontonu. Ako imamo problem sa činom balansiranja čaše, savršeno je prihvatljivo da slobodnom rukom pridržimo čašu odozdo za stopalo čaše.

Vino: Poput martinija, čašu za vino treba držati za dršku da ne bi promijenila temperaturu klasičnog Cabernet-a (okus temperiranog vina).

Rakija (Brandy). Iako većina čaša ide pod geslom “drška uvijek, kupa nikad”, pijuckanje rakije (brendy-ja) je izuzetak od pravila. Ovu čašu je najbolje držati ispod kupe, da toplota dlana prolazi kroz naš srednji i domali prst. Piće će zapravo imati koristi od naše tople ruke jer će rakiji (brandy-ju) pomoći u oslobađanju tih iskonskih mirisa tog plemenitog pića

Šta je Fumé Blanc?

Naslov orginala; What is Fumé Blanc? – ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/: Slika: Ian Shaw / Alamy Stock Photo. Objavljeno: 27.03.2018. by Sylvia Wu. Prevod: Dragutin Mijatović

Većina ljubitelja vina zna da se Fumé Blanc odnosi na Sauvignon Blanc proizveden u Sjedinjenim Državama i da je vjerovatno prošao kroz starenje u hrastovom buretu. Ali, je li Fumé Blanc uvijek ‘hrast’? A otkud ime dolazi?

Porijeklo Fumé Blanc. Sauvignon Blanc stigao je u Sjevernu Ameriku krajem 1800-ih – u jednoj verziji priče, sorta je prvo uzeta sa imanja Sauternes Château d'Yquem. Ali potencijal sorte vjerovatno nije istinski prepoznat sve dok Robert Mondavi nije odlučio proizvesti kvalitetan suvi Sauvignon Blanc 1960-ih. U to vrijeme Sauvignon Blanc smatran je dosadnom sortom, koja se uglavnom koristi za proizvodnju slatkog vina da podmiri slatko američko tržište. Kako bi izbjegao negativnu sliku imena sorte “Sauvignon Blanc”, Mondavi je odlučio izmisliti drugo ime sorte. Uzeo je francusku riječ “Fumé”, koja se odnosi na dim ili paru sličnu dimu, a takođe je bila upisana u ime Pouilly-Fumé iz regiona Loire Valley, i francusku riječ “blanc”za bijelo

Starenje vina Sauvignon Blanc u hrastovom buretu. Kako bi razlikovao svoj Sauvignon Blanc od onih iz drugih vinskih zemalja, Robert Mondavi odlučio je ovu sortu prepusti starenju u hrastovim bačvama. Mondavi nije registrovao ime kao svoj zaštitni znak, “tako da više ljudi može upotrijebiti ovo ime”. Još je proizvođača počelo sa starenjem suvog Sauvignon Blanc u hrastovom buretu (staro i novo) i prodavali ga kao “Fumé Blanc“. Stoga se ime od tada češće povezuje sa Sauvignono Blanc iz SAD-a koji je stario u hrastovom buretu.

Continue reading “Šta je Fumé Blanc?”

Vinski termini

Naslov orginala: Wine words. Izvor: https://www.ruralnewsgroup.co.nz/; Objavljen: by Lee Suckling. Prevod: Dragutin Mijatović

Pronalaženje pravog termina da bi svoje vino stavio van konkurencije nije lako.

<Mineralnost, termin koji opisuje kako su zemljište i stijene na kojem su podignuti vinogradi povezani sa samim vinom, može biti netačna fraza.

Često vidimo termine poput “mineralno” i “oznaka” koje se koriste u marketingu vina i u medijima, kao što čujemo i za uslove kao što su “pristupačna” i specifikacije kao što su “biodinamična“. Vinari-podrumari proizvođači vina možda znaju šta ovi termini znače, a pisci o vinu vezani su sa ovim terminima u svakom članku ili pregledu. Problem je što potrošači vjerovatno ne razumiju šta ovi termini znače, što znači da njihova prevelika upotreba može da šteti vinskoj industriji u cjelini. Termini su važni kod preporuke i prodaje vina. Kada se suoče sa stotinama boca nepoznatih brendova, potrošači prvo izaberu vino na osnovu sorte, a zatim lokacije, a konačna potvrda prije kupovine će potvrditi da li termini na poleđini etikete idu lako “dole“, jer se to očekuje da će i vino to uraditi-lakše teći niz grlo.

Drugi razlog zbog čega su termini o vinu toliko važni jeste to što će potrošači reći te termine glasno pred firmom čije vino piju. Kada se glomurozni termin, kao što je oznaka-apelacija, koristi u zajedničkom razgovoru, daje govorniku osjećanje samosvjesnog, čak i pretencioznog, a nisu sigurni u svoju publiku i da li stvarno znaju značenje termina koju su upravo izgovorili.

Zašto je to tako problematično? Možda zato što su ljubitelji vina – oni koji su izvan industrije proizvodnje vina, sa samo običnim znanjem o snazi tih termina i plaše se da ih drugovi ne smatraju snobovima vina. Sjećam se kada sam prvi put u društvu rekla “terroir“, kada sam se uključila u razgovor o vinu sredinom dvijehiljadite. Iako je to danas veoma uobičajeni termin, na njeno značenje i dalje pada puno ljudi. Kada sam je iskoristila, izgledalo je kao da sam ekspert za vino. U stvarnosti bila sam samo čovjek koji voli da pije vino i čovjek pun nade a blefirala sam se preko termina na osnovu onoga što sam čula kako drugi gustatori govore i šta sam pročitala na etiketama vina.

Continue reading “Vinski termini”

Zeleni čaj umjesto sumpora

Naslov orginala: Green tea instead of Sulphur. Izvor: https://www.ruralnewsgroup.co.nz/ ; Objavljeno: 29.10.2019. by Tessa Nicholson. Prevod: Dragutin Mijatović

Aditiv čaja Rooibos koji se koristi u vinu dolazi od štapića, a ne od lišća grma. Vinarija Marlborough pokušava supstituirati sumporni dioksid (SO2) iz organski proizvedenog vina Sauvignon Blanc i zamijeniti ga zelenim čajem. SO2 je konzervans koji se široko koristi u vinarstvu zbog svojih antioksidativnih i antibakterijskih svojstava. Što se tiče vina, dodavanje pomaže u sprečavanju oksidacije, osiguravajući da vino ostane svježe. Posljednjih godina upotreba SO2 našla se pod budnom kontrolom, jer neki potrošači kažu da reagiraju na vina koja ga sadrže. Reakcije variraju od alergijskih učinaka, poput curenja iz nosa, svrbeža u grlu, kožnih osipa do napada astme. Broj proizvođača koji ne žele dodati sulfite u svijetu se povećava, a proizodnja narančastih vina eksponencijalno je porasla zahvaljujući tome.

Za Ericu i Kim Crawford iz vinarije Loveblock Wine u Avatare Valley, udaljavanje od sumpora kao aditiva dio je njihove organske vizije. Kao Južnoafrikanka, Erica je dobro znala da se u njenoj rodnoj zemlji vrše istraživanja koja su pokazala da neke vinarije zamjenjuju sumpor čajem u prahu, posebno biljaka Rooibos (zeleni čaj) Aspalathus linearis i Honeybush (medni žbun) Cyclopia aurescens.

Continue reading “Zeleni čaj umjesto sumpora”

Život bijelog vina

Naslov orginala: The life of white wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Mnogo više od jednostavnog pića bijelo vino ima nekoliko faza tokom svog života zbog kojih se mijenja.


Faze starenja bijelog vina

Kao i sve dobre stvari, i bijelo vino tokom svog života ima nekoliko faza koje ga mijenjaju, mijenjaju njegove karakteristike i vode ga do neizbježnog kraja. Svježina sa kojom se rodi nije ista sa kojom završava svoje dane.

Bijelo vino ima tri faze koje se moraju znati i znati šta možete očekivati od svake od njih.

Prva je Postanak ili Razvoj (1-2 godine), trenutak kada je proces fermentacije završen i vino flaširano za komercijalizaciju. Boja mu je blijedo žuta, praktično prozirna i intenzivnog okusa, kiselo i sa mnogim nijansama. Voćne arome izuzetno su cijenjene i određuju svježinu cjeline. U ovoj fazi još nije postignuto to da su svi elementi prisutni u njegovom sastavu pravilno sazreli, i vino ih ne može prikazati pravilno i na zadovoljavajući način.

Continue reading “Život bijelog vina”

Flash detente tehnologija

Naslov orginala: Flash Detente Technology. Izvor: https://www.perapellenc.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

PRILAGODITE VAŠE VINO POTROŠAČKIM ZAHTjEVIMA

Ovaj inovativni proces termovinifikacije značajno poboljšava kvalitet vina i prilagođava tip vina zahtjevima potrošača.

“Smatramo da je Flash detente proces veoma vrijedan pronalazak. Ova tehnika nam je omogućila da izmjenimo profile naših vina, čineći ih važnijim i najpogodnijim i savršeno pogodne za podmirenje svjetskog tržišta. Oduševljeni smo svim tehničkim karakteristikama koje ova tehnologija čini mogućim! Izjavio Gonzalo Carcamo podruma Viña La Rosa Chile.

Kolona vrtložnih rotacija

Naslov orginala: Spinning Cone Column. Izvor: https://www.vintechpacific.co.nz/; Prevod: Dragutin Mijatović

Spinning Cone Column (SCC) idealno je rješenje za vina i druge napitke zbog svoje sposobnosti uklanjanja alkohola vrlo nježnim sredstvima, bez izlaganja proizvoda visokim temperaturama ili pritiscima, što može oštetiti osjetljivu mješavinu arome, okusa i teksture.

SCC je u stvari napredni oblik destilacije. Međutim, umjesto da vino podvrgnete visokim temperaturama, proces se odvija pod vakuumom. Konusi koji se brzo okreću unutar vakuumske kolone stvaraju tanki film od pare vina, dramatično poboljšavajući efikasnost postupka. Kao rezultat toga, vino postiže temperature oko 35-45°C, samo za oko 25 sekundi.

Nadalje, da bi se uspješno smanjio nivo alkohola u stonim vinima, samo jedan dio ukupne količine treba proći kroz ovaj postupak, čime se eliminiše bilo kakav uticaj na organoleptički kvalitet vina, a istodobno se osiguravaju važne troškovne prednosti u odnosu na alternativne procese. Spinning Cone tehnologija široko se koristi u primjenama u proizvodnji hrane i pića, kao što su pivo, kava i proizvodnja esencijalnih okusa. U stvari, naša ispitivanja prije puštanja u promet na Novom Zelandu pokazala su da SCC može uspješno uhvatiti vrijedne aromatske spojeve iz šire tokom fermentacije i održavati te spojeve stabilnim, omogućujući im da se ponovo vrate u vino kasnije, flaširanje.

Continue reading “Kolona vrtložnih rotacija”

Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola

Naslov orginala: Maximise your yields with Phenolic Adjustment. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno 10.03.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

VAF Memstar ima savršeno rješenje za vraćanje količina grožđa nazad u lanac proizvodnje. Koristeći napredne membrane, selektivne za fenolne spojeve, naš postupak podešavanja poboljšava boju i kvalitet presanja (što ga čini selektivnijim nego upotreba sredstava za bistrenje). Ovo povećanje kvaliteta 70-80% omogućava klasiranje-odvajanje i miješanje sa vašim samotokom ili prvom preševinom, uklanjajući neželjeni karakter jakog presanja i vraćajući svjetlija voćna vina.


U berbi u kojoj je količina grožđa odnosno budućeg vina kritična, VAF Memstar novi postupak podešavanja fenola donosi izvanredne rezultate. Prednosti su:

  1. vino stabilizovano na proteine
  2. povećan kvalitet
  3. poboljšana boja
  4. smanjena potreba za sredstvima za bistrenje
  5. smanjeni gubici količine vina
  6. nema potrebe za bentonitom
  7. brz i efikasan
  8. ekonomičan

Continue reading “Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola”

Vino ne pomaže samo srcu, već i bubrezima?

Izvor: http://www.vinoifino.rs/; Objavljeno: 08.03.2020.

Potencijalno dobra vest stiže sa Univerziteta Džons Hopkins: unos jedne do dve čaše vina dnevno povezan je sa manjim rizikom od bubrežne bolesti.

Tim istraživača na Univerzitetu Džons Hopkins u Baltimoru pronašao je, sasvim neočekivano, vezu između umerene konzumacije alkohola i manje verovatnoće za razvoj hroničnog oboljenja bubrega, bolesti koja pogađa mnoge starije ljude i drastično im umanjuje kvalitet života.
– Otkrili smo da je umerena konzumacija alkohola – do jedne čaše dnevno za žene i do dve čaše za muškarce – povezana sa manjim rizikom od bolesti bubrega u poređenju sa onima koji uopšte ne piju – rekla je za Wine Spectator autorka rada Emili Hu, doktorand na Univerzitetu Džons Hopkins. Istraživači ističu da statistička korist od umerene konzumacije prestaje sa povećanjem količine unetog alkohola.
– Rizik od bolesti bubrega linearno opada pri kvantitetima od jedne do deset čaša nedeljno. Između deset i dvadeset čaša, rizik je i dalje nešto manji ali se statistička veza približava nuli, a iznad dvadeset čaša gubi se svaka statistička veza – naveli su autori studije. Autori istražuju da rezultati studije nikako ne znače da ljudi koji uopšte ne piju treba da počnu da unose alkohol radi prevencije bolesti bubrega, i da je potrebno još puno istraživanja da se otkrije “tajna veza” između umerenog uživanja u piću i dobrog zdravlja bubrega.
– Ova studija je dobra vest za one koji već piju umereno, ali njeni rezultati nisu poziv na konzumaciju alkohola. Studija ima različita ograničenja i potrebno je još rada – istakli su istraživači.