Šta je aromatična sorta grožđa

Šta je aromatična sorta grožđa za proizvodnju bijelog vina? Naziv orginala: What is an aromatic white wine grape variety? Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 27.09.2019. by Chis Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, sorta, vino, aroma

Nisu sve sorte grožđa rođene jednake. Određene sorte mogu dati vina sa intenzivnijim aromama, od cvjetnih do biljnih i citrusnih nota.

Klasični primjeri aromatičnih bijelih vinskih sorti grožđa uključuju:

  • Gewürztraminer
  • Riesling
  • Muscat
  • Torrontés
  • Viognier
  • Sauvignon Blanc
Aromatično grožđe sorte Gewurztraminer na čokotu vinove loze u regionu Alsace

Svako vino ima ponešto mirisa i okusa, pa zašto neka – a posebno bijela vina – nose „aromatični“ prizvuk u krugovima za degustaciju? Ovdje se, u određenoj mjeri, radi o intenzitetu mirisa. Koliko su oštri ti primarni okusi na nosu, da li mirisom podsjećaju na agrume, laticu ruže ili biljke? Aromatična bijela vina proizvode se od sorti koje imaju tendenciju da daju veće količine ovih prirodnih aroma. Ali ne postoji zakonska definicija i neke naučne analize sugerišu više prilagodljivu skalu, a ne dvije različite suprotnosti „aromatična“ i „nearomatična“.

Nauka o aromatičnim vinima. Neka naučna istraživanja pokazala su da nekoliko aromatičnih sorti vinove loze imaju više nivoe organskih spojeva nazvanih terpeni. Na primjer, poznato je da monoterpeni doprinose voćnim i cvjetnim aromama, a posebno su istaknuti u vinima proizvedenim od sorti Torrontes i Muscat što pokazuje i studija objavljena u časopisu Foods (Foods journal) 2018. „Ukupna koncentracija monoterpena u vinima Muscat i Torrontes bila je oko četiri puta veća nego u vinu Gewürztraminer, šest puta veća nego u vinima Riesling i Viognier, i preko 30 puta veća nego u vinima Chardonnay i Pinot Gris“, rekli su istraživači. Međutim, to još ostaje naučno područje za ispitivanje.

Izbori u proizvodnji vina. Velike mogućnosti izbora sa kojima se suočavaju vinari, plus uticaj klime, znači da postoji puno prostora za stilske nijanse u proizvodnji vina. Uopšteno govoreći, proizvođači će vjerojatno uložiti veći napor kako bi naglasili primarne voćne arome aromatičnih bijelih vina tokom procesa proizvodnje vina. Klasično mogu da fermentišu na nižim temperaturama, aktivno sprečavaju malolaktičku fermentaciju ili koriste sudove od nerđajućeg čelik za očuvanje aroma. Široki pomak u filozofiji vinarstva prema minimalnoj intervenciji u podrumu, tačnije izražavanju čistoće voćnosti i osjećaju mjesta, znači da možda više ne postoji tako oštar kontrast između tretmana sa aromatičnim i takozvanim nearomatičnim sortama, kako god. Osim toga, uvijek postoje izuzeci od takvih opštih pravila. Sauvignon Blanc slovi kao aromatično bijelo vino, ali se njegovi okusi, uključujući citrusne, travnate i okuse ogrozda, mogu prikriti fermentacijomu u bačvi, malolaktičkom fermentacijom i starenjem u hrastovom buretu kao u regionu Bordeaux i dijelovima Kalifornije. Neka aromatična vina mogu dobiti različite nivoe slasti, a Riesling je jedan od najboljih primjera.


Stilovi crvenih vina

Naslov orginala: Wine Styles, Izvor: https://www.wine-searcher.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija, vinska kultura

  • Crvena vina
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina (Light and Perfumed Red Wines)
  • 2.Pikantna i klasična crvena vina (Savory and Classic Red Wines)
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina (Bold and Structured Red Wines)
  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina (Rich and Intense Red Wines)
  • 1.Lagana i mirisava crvena vina. Karakteriše ihsvježe, mlado crveno voće. Uvijek dostupna, spremna za piće, vina sa svježim višnjama i niskim taninima. Za ovaj tip vina nije neophodna hrana da bi se uživalo. Tipično vino je od sorte Gamay iz regiona Beaujolais.
  • Karakteristike: Jagoda (Strawberry), Višnja (Cherry), Žvakaća guma (Bubblegum), Dim (Smoke), Vanilija (Vanilla), Malina (Raspberry)
  • Glavna vina: Beaujolais, Pinot Noir, Dolcetto, Chinon (Loire Valley), Carignan, Etna Rosso

  • 2. Pikantna (ukusna, prijatna) i klasična crvena vina.
  • Neka od najpoznatijih vina na svijetu. Od Barola do Bordeaux, ova vina su tradicionalna. Stil obuhvata širok spektar profila okusa, ali imaju tendenciju da budu elegantnog sastava (strukture) i mogu biti dugotrajna.
  • Karakteristike: Zemlja (Earth), Paprika (Bell Pepper), Duvan (Tobacco), Ribizla (Cassis)*, Cedar (Cedar), Struktura (Structure). *Ribizla (Ribes nigrum). Red Corrant (crvena ribizla), Black Currant (crna ribizla), Cassis
  • Glavna vina: Bordeaux, Burgundy, Barolo, Chianti, Rioja
  • 3.Puna i strukturirana crvena vina. Moćna moderna crvena vina sa sposobnošću starenja. Tipičan vinski stil vina okarakterisan je zrelim voćem, jakim taninima i ogromnom popularnošću.
  • Karakteristike: Šumska podloga (Forest floor), Tanin (Tannin), Kiselost (Acidity), Crna ribizla (Blackcurrant), Mint (Mint), Eukaliptus (Eucalyptus)
  • Glavna vina: Napa Valley Cabernet Sauvignon, Malbec, Central Otago Pinot Noir, New World Cabernet Franc, South African Bordeaux Blends

  • 4.Bogata i intenzivna crvena vina. Duboko izražen voćni karakter i džem. Ispunjen zrelim, bogatim voćem i mnoštvom začina. Ovaj stil opisuje vina Shiraz (Australija), Zinfandel (Sonoma) i Châteauneuf-du-Pape.
  • Karakteristike: Biber (Pepper), Začin (Spice),
  • Malina (Raspberry), Trešnja (Cherry),
  • Šljiva (Plum), Koža (Leather)
  • Glavna vina: Shiraz, Carmenère, Douro red wines, Côte Rôtie, Châteauneuf-du-Pape, Zinfandel

Poznata vina-mješavine sorti

Naslov orginala: Famous Wine Blends. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 20.05.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, cuvée, vinska kultura

Ako biste proizvodili vlastito vino miješanjem više sorti, šta biste proizveli? Pogledajte klasične mješavine bijelih i crvenih vina iz cijelog svijeta. Stvaranje mješavine moglo bi biti samo najkreativniji dio proizvodnje vina. To je trenutak kada dobijate priliku da vježbate na balansiranju okusa. U stvari, proces miješanja nadilazi samu kombinaciju sorti grožđa. Mnogi vinari prolaze rigorozni postupak izbora buradi kako bi degustacijom identifikovali najbolja vina. Najbolja burad idu za najbolja vina vinarije ili su rezervisane za pojedinačne sorte ili su sastavljene u cuvée.

Poznata bijela i crvena vina proizvedena miješanjem više sorti vinove loze

  • Châteauneuf du Pape. Srednje puno crveno vino sa notama trešnje, maline, kože i uvele ruže
  • Red Bordeaux. Srednje do puno crveno vino sa notama grafita, dima, šljive, crne ribizle i duvana.
  • White Bordeaux. Lijepo i lagano obojeno bijelo vino sa okusima ogrozda i dinje. Nekoliko primjera čuva se u hrastvom buretu i imaju blago kremastu teksturu
  • Red Burgundy. Lagano crveno vino sa notama trešnje, maline, božura i karanfilčića
  • White Burgundy. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, jabuke, krede i vrhnja
  • GSM ‘Rhône’ Blend. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, kupine, vanilije, masti od slanine i sušenog aromatičnog voća
  • White Rhône Blend. Puno bijelo vino sa notama vrhnja, jabuke, limunove surutke i parmezana
  • Soave. Srednje puno bijelo vino sa notama limuna, badema i povremeno sa kremašću od starenja u hrastovom buretu
  • Chianti. Srednje puno crveno vino sa notama crne trešnje, kože, paradajza i vanilije
  • Super Tuscan. Puno crveno vino sa okusima borovnice, karanfilića i kože
  • Amarone. Srednje do puno crveno vino sa punim taninima i notama smokve, suve brusnice, karanfilića, slatkog duvana i kože.
  • Rioja. Srednje do puno crveno vino sa izraženim taninima i okusima crne trešnje, crne šljive, smokve i kože
  • White Rioja. Srednje do puno bijelo vino orašaste boje sa notama svježeg limuna, pikantnog okusa
  • Priorat. Srednje do puno crveno vino sa notama maline, slatko od borovnice, bibera, ljubičice i mokrog granita
  • Meritage. Puno crveno vino sa notama borovnice, šljive, ljubičice, bibera i vanilije
  • Port. Puno jako vino sa notama kupine, crne ribizle, grafita, smokve i grožđica
  • Provençal Rosé. Rose, suva ruža sa nijansiranim okusima jagode, dinje, lavande i narandže
  • Champagne. Pjenušavo vino visoke kiselosti sa notama limuna, badema, saća i jabuke
  • Cava. Klasično pjenušavo vino sa notama bijele breskve, granita i limuna

Vulkanska vina

Naziv orginala: “Explosive” Volcanic Wines. Izvor: http://www.city-vino.com/; Objavljeno: 20.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vulkansko tlo, grožđe, vino

U svijetu vina postoje mnoge debate o uticaju koji zemljište ima na vino. Tipovi zemljišta se razlikuju po veličini čestica, sadržaju mineralnih i hranljivih materija, količini raspadnutih organskih materija i kapacitetu zadržavanja vode. Vulkanska zemljišta su različita i mogu se formirati u najrazličitijim uslovima kao što su sporo isticanje lave, eksplozivno izbačene stijene i pepeo koji pada i formira novi sloj tla. Tipovi tla uključuju crni bazalt, plavac i vulkanski aluvijum koji se skuplja u dolinama. Karakteristike koje su zajedničke vulkanskim tlima uključuju širok spektar sadržaja minerala, dobar balans tih minerala, malu količinu organskog materijala, uglavnom nisko zadržavanje vode i nisku plodnost. Ove vrste tla predstavljaju samo oko 1% ukupne površine na planeti

Količina grožđa koja se dobija na vulkanskim tlima relativno je malo i grožđe je obično visoke kiselosti, sa niskom zrelošću. Sitnije bobice (mala veličina) znači da grožđe ima koncentrisanije okuse. Niska zrelost znači da vina proizvedena od ovog grožđa mogu pokazati više pikantnih okusa, a ne i voćnosti. Vinova loza koje se uzgaja na vulkanskim tlima daje grožđe od kojeg se proizvode vina koja često imaju slanost kao jednu od njihovih karaktera.

Vulkansko tlo je porozno što znači da voda brže teče preko korijena loze. Budući da je korijen u kontaktu sa vodom samo kratko vrijeme, korijen prodire dublje u tlo upotrazi za više vode. Kako čokoti rastu jače dok traže vodu, proizvedena vina imaju intenzivnije okuse, više tanina i mineralnih nota. Regije sa vulkanskim tlima su lokacije na brdima-uzvišenjima, a to znači da nadmorska visina, nagib terena i orijentacija prema stranama svijeta takođe jako doprinose razlikama proizvedenih vina. Ove regije su često u udaljenim predjelima, na neravnim terenima, što znači da se grožđe mora brati ručno.

Ako ste zainteresovani za degustaciju vina proizvedenih od grožđa uzgojenog na vulkanskom tlu, potražite etikete vina sa brda: Etna (Sicily), Santorini (Greece), Somlo (Hungary), the island of Sardinia (Italy), The Azores (Portugal), The Canary Islands (Spain), Campania (Italy), Soave (Italy), Golan Heights (Israel), Madeira, and Lake County (California).

Muzika je vino koja popunjava tišinu čaše

Naslov orginala: “Music is the wine that fills the cup of silence” Robert Fripp. Izvor: https://midnightmusic.com.au/:; Prevod: Dragutin Mijatović

Muzika i vino predstavljaju različite analogije. Nedavne studije, koje je vodio profesor Charles Spence sa Oksfordskog univerziteta, pokazale su da se okusi poput slatko ili kiselo podadaraju sa zvučnim svojstvima kao što su visina tona i tempo. Zaista, on tvrdi da je to ključ za stvaranje ukusnijeg vina dok pijuckate, ako izaberete odgovarajuću muzičku pozadinu.

Muzika i vino

Besmrtni muzičari, od Verdija do Mocarta, napisali su nezaboravne stranice posvećene vinu, vjesniku sreće i radosti a privremeni trenutak zdravice je preuzeo ključnu ulogu u kontekstu Opere. Kombinacija muzike i vina može se pratiti nazad do drevne Grčke, u narativima i vazama slika koje ilustruju Bacchanalia, svečane proslave u čast Dionizu Grčkom bogu vina.

U umjetnosti i književnosti muzika se često povezuje sa vinom. Neke kubističke slike manje ili eksplicitnije prikazuju muziku i vino. U književnosti, muzika i vino su često dio zanimljivog trija zajedno sa poezijom. Zaista, poezija se posebno prepušta muzici ritama i njenoj kompoziciji. Neke pjesme kao L'âme du vin Charles Baudelaire* “Un soir, l'âme du vin chantait dans les bouteilles …” (“One night, the soul of wine was singing in the flask…”), („Jedne noći, duša vina pjevala je u boci … ”), poetski daju glas vinu. *https://fleursdumal.org/poem/192

Zaključno, vino i muzika zajednički su u svim umjetničkim oblicima, a zajedničko tlo se može pronaći i za vino i muziku u Arhitekturi, kako bi se postigla i obostrana uzajamna glorifikacija senzornim iskustvom – sinestezijom.

Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Pomoć bogatim ljubiteljima vina

Novi fond za pomoć bogatim ljubiteljima vina da ulažu u vrhunske vinograde. Naslov orginala: New fund to help wealthy wine lovers invest in top vineyards. Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: James Lee. Objavljeno: 01.10.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Pokreće se novi investicioni fond koji bogatim ljubiteljima vina i institucijama omogućuje kupovinu renomiranih vinograda ili vinograda u novim regijama, od Pijemonta do Kenta.

Zrioba grožđa sorte Pinot Noir u vinogradima u blizini mjesta Beaune.

Izdvajamo. Rast cijena kvalitetnog vinogradarskog zemljišta, podstaknut interesima investitora iz Silicijske doline (Silicon Valley) u Kini, natjerao je sestrinsku kompaniju Wine Source Group, WSF SICAV plc, da osnuje regulirani fond za vinograde i terroir (Vineyards and Terroir Fund). Njihov je cilj privući bogate pojedince i institucije sa velikim zanimanjem za fino vino kako bi izgradili globalni portfelj vinograda vrijedan 50 miliona evra. Ulagači moraju uložiti najmanje 200.000 evra ili 200.000 dolara i obavezati se na najmanje pet godina.

Partnerstva sa vrhunskima vinarima bit će važan dio procesa, izjavila je grupa WSF SICAV, koja već ima snažne veze sa mnogim poznatim svjetskim vinskim regijama i vodi regularni fond Wine Source Fund za ulaganje u fina vina i alkoholna pića. Partneri vinari mogu pomoći u prepoznavanju dobrih vinogradarskih mjesta, a menadžeri fondova vjeruju da to podstiče perspektivne, mlađe proizvođače sa kapitalom da dobiju vlastite vinograde. Ulagači će takođe dobiti povlašteni pristup vinogradima i vinima, rekla je grupa, bez objavljivanja procjena potencijalnih povrata ulaganja. Fond neće prvobitno birati najskuplje vinograde na svijetu, u područjima kao što su Pauillac, Napa Valley ili Burgundy, gdje je francuska agencija Safer nedavno rekla da jedan hektar vinove loze može koštati do 14,5 miliona evra.

“U reginu Burgundy više gledamo na premijer cru nivo”, rekao je Simon Lurton, menadžer  Fonda za vinograde i Terroir (Vineyards and Terroir Fund), koji je objasnio da ova područja nude izglede za bolji povratak. Vinogradi regiona Burgundije, Pijemonta i Sjeverne Rajne (Burgundy, Piedmont i Northern Rhône), regiona Centralna obala Kalifornije (California’s Central Coast), regiona Beaujolais i vinogradi Velike Britanije stoje na početnoj listi Fonda.

„Mislimo da je Velika Britanija nadolazeća regija“, rekao je Lurton. “Postoje kvalitetna vina za proizvođače koji se žele proširiti, a cijena zemlje je porasla u posljednjih nekoliko godina.” Bordo (Bordeaux) za sada nije u fokusu, ali Lurton je rekao da su neka područja, kao što su Pessac-Léognan i Pomerol, imali u vidu kada je budućnost kompanije u pitanju.

Ekološke vrijednosti bit će ispitivane prilikom razmatranja treba li proizvođač ili vinogradarska parcela biti dio Fonda, dodao je Lurton. Odustao je da kaže koliko će se fond fokusirati na zemljište koje se poljoprivredno dekalariše kao organsko, ali rekao je da će mala upotreba hemikalija biti važna. „Postoji nova generacija vinara koja koristi odgovorne postupke u vinogradu“, rekao je. Fond za vinograde i terroire je podfond WSF SICAV plc koji je smješten na Malti i u potpunosti je regulisan zakonima o investiranju u evropske fondove’, kaže grupa. Oni koji ulože najmanje 200.000 eura ili dolara prije 1. aprila 2020. platit će 1% provizije za upravljanje. Nakon tog datuma porast će na 2%. Svi koji ulože najmanje 500.000 eura ili dolara platit će naknadu od 1% bez obzira na datum. Vinari partneri imat će priliku odmah nakon pet godina mogućnost da u popunosti otkupe zemljište sa vinogradom, istakla je grupa.

Jedini vinski grafikon koji Vam neće trebati

Naslov orginala: The Only Wine Chart You’ll Ever Need. Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 04.05.2019. by Kristin. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija

Kada tražite idealno vino želite nešto što nudi savršen nivo slasti, ali samo šta to znači?

Grafikon slasti

Pa, biće različito za različite ljude. Možete odabrati bocu vina sa vrlo slatkom procjenom na grafikonu ili ona sa procjenom suva do kosti, ili vam se možda sviđa nešto malo bliže sredini pakovanja. Ako niste sigurni, sada je pravi trenutak da počnete gledati različite tipove vina, kako se rangiraju, a zatim probati nekoliko opcija.

Suvo do kosti nasuprot vrlo slatko. Možda ne mislite o napitku bilo koje vrste kao “suvom od kosti”, ali ako ste ikada vino kategorisali na ovaj način, možda se predomislite. Neka vina zapravo mogu usisati vlagu direktno iz usta i osjećate se kao da ste skoro dehidrirani. Ostala su toliko slatka da možete osjetiti kako šećer prekriva unutrašnjost usta. Naravno, uvijek ima onih vina koja padaju negdje na sredini ili malo bliže jednoj ili drugoj strani grafikona. Samo vi možete odlučiti koji put želite.

Šta čini vino suvim? Dakle, zašto je vino u nekim slučajevima suvo? Profesionalni naučnici o hrani i pisci o vinu na tom rade već godinama i smislili su tri različita aspekta vina koji odlučuju da li je vino suvo ili slatko, kako bi ga bolje smjestili na grafikon. Ova tri aspekta su aroma, tanini i kiselost. Naravno, slatkih vina ima dovoljno, ali u različitim kombinacijama. Povećani tanini će u većini davati više suvi efekat u ustima kada su upareni sa velikom kiselošću, a manje slatka aroma, stvorit će još veći efekat suvoće.

Neka od suvih crnih vina koja možete potražiti uključuju odvažan i gorak okus ili slane okuse, poput vina Tannat, Bordeauxa, Aglianico ili francuski Malbec. Suva bijela vina primarno uključuju arome limuna i minerala i uključuju opcije poput italijanskog vina Pinot Grigio, Gavi, Muscadet, Vinho Verde i Arinto. Ova vina će vam dati suv okus koji možda tražite, ali imajte na umu da se ne šalimo kad kažemo da će vam potpuno isušiti usta i vaše okusne pupoljke na jeziku dok pijete.

Što čini vino slatkim? Po zakonu suprotnosti, znamo da ako potpuno suvo vino ima više tanina, visoke kiseline i slabu slatku aromu, slatko vino mora imati malo tanina, nisku kiselost i veliku slatku aromu, zar ne? Pa, to je samo tako jednostavno. Vina koja imaju slatki okus imaju i slatki miris i kada dobijete nizak nivo kiselosti i nizak nivo suvi tanina, dobit ćete čašu vina koja ima slađi i slađi okus, sve do te zavidne slasti izuzetno slatkog vina.

Ako tražite neka od ovih vrlo slatkih vina, naći ćete crvena vina koja sadrže smokve, grožđice i datule kao najbolje opcije. To su vina Tawny Port i Vin Santo Rosso.

Vrlo slatka bijela vina mogu se sastojati od okusa zlatno grožđice, marmelade od marelice i smokve. Uključuju opcije vina poput White Port, vina Passito, desertno vino Moscatel i Vin Santo. Svako od njih dat će vam težak okus slasti koji tražite i izvrstani su komplimenti sa kiselijim namirnicama. Osim ako, naravno, ne tražite što je moguće više slasti.

Balansiranje. U sredini grafikona nalaze se opcije za suva ili poluslatka vina. Ovo je sjajno za one koji žele malo više ravnoteže, ali imaju tendenciju da se nagnu u jednom ili drugom smjeru. Za crna vina naći ćete poluslatke opcije koje sadrže kandirano voće i cvjetne okuse, poput vina Brachetto D'Acqui, Recioto Della i Valpolicella.

Među bijelim vinima otkrit ćete suva vina sa aromama saća i limuna, poput Chenin Blanc, Kabinett Riesling i Torrontes. Pronaći ćete i poluslatke opcije koje uključuju arome tropskog voća i parfema, poput Moscato. Ovo će vam pružiti malo više balansa koji ćete možda poželjeti za večeru ili srećne trenutke.

Pronalaženje okusa na grafikonu. Različiti aspekti utiču na okus vina, kao što smo pomenuli u grafikonu. Tanini, kiselost i aroma nekog vina pružaju mu izrazito naginjanje prema suvom ili slatkom, pa pogledajte grafikon. Tanini su povezani sa načinom na koji se vino osjeća na jeziku. Oni čine da se vino osjeća suvo ili ne mijenjajući nivo gorčine i adstriniranosti vina. Za neke nije potrebno puno tanina da bi se prepoznao efekat, ali druga nemaju isti nivo osjetljivosti.

Kiselost je još jedno područje gdje ćete primjetiti razliku prema slatkom ili suvom. To je zato što viši nivoi kiselina probijaju slatke aspekte vina ili bilo šta drugo po tom pitanju. Ako imate slatko, želite da dodate barem malo kiselog da uravnotežite. Nije dovoljno i dobijete nešto vrlo slatko; previše i dobijate nešto vrlo kiselo, ili kiselo, zbog čega je okus suvlji.

Konačno, način na koji nešto miriše može izigrati vašu svijest. Ako vam je nešto slatko, vaše tijelo misli da mora imati slatki okus i to djeluje u korist slađih vina. S druge strane, ako nešto miriše kiselo, osjetit ćete kiselost čim popijte gutljaj. Vaš um može vas na taj način izigrati ili može poboljšati namjerno okus krajnjeg proizvoda.

Bez obzira koji tip vina tražite, možete ga pronaći među crvenim ili bijelim, uz suvu ili slatku opciju. Takođe možete isprobati nekoliko različitih tipova koji se naginju u bilo kojem smjeru. Slatka vina se razlikuju od polusuvih do vrlo slatkih, a suva se vina razlikuju od potpuno suvih, pa sve do suvih do kosti. Zato koristite grafikon kao pomoć.

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Šta je VDP?

Naslov orginala: What is the VDP? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/;  Objavljeno: 16.09.2019. by Chris Wilson.  Slika: image: https://keyassets.timeincuk.net/; Prevod: Dragutin Mijatović.  Ključne riječi: vino, označavanje, Njemačka

Možda zvuči kao nekakva tajna organizacija, ali VDP je njemačka vinska grupa koja predstavlja mnoge od najboljih proizvođača u zemlji.

VDP logotip, stilizovani orao sa grozdom grožđa

Verband Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) je njemačka organizacija koja promoviše vrhunska vina i vinarije u zemlji. Pod jednim transparentom objedinjuje 197 najboljih njemačkih vinarija; nudeći garancije za kvalitet i prinos.

Osnovana 1910. od strane gradonačelnika Trira Alberta von Bruchhausena, tadašnji cilj VDP-a bio je okupiti proizvođače pod kišobranom ‘standarda kvaliteta’ kako bi im olakšavao bolju prodaju vina na aukcijskom tržištu. Danas okuplja najbolje njemačke vinarije iz svih 13 vinskih regija zemlje sa zajedničkim ciljem promocije najviših nivoa kvaliteta u njemačkoj vinskoj industriji. Članovi za kontrolu kvaliteta moraju se pridržavati strogih pravila, uključujući niske prinose, veće ponderisanje, selektivnu ručnu berbu i petogodišnju inspekciju. Članovi VDP-a imaju pravo koristiti logotip VDP-a, stilizovanog orla sa grozdom grožđa, na vratu i etiketama svojih boca. Takođe imaju pristup klasifikacijama za VDP „Erste Lage“ i „Grosse Lage“ za vrhunska suva vina koja ispunjavaju uslove kvaliteta. Ova vina podliježu panel degustacijama, moraju imati najveći prinos od 50 hl/ha, grožđe se mora ručno brati a vino proizvoditi od tradicionalnog grožđa na provjerenim lokalitetma.

Trenutno ima 197 članova, u odnosu na 161 u 1990. godine kada su utvrđena trenutna pravila. U to vrijeme 128 vinarija pridružilo se grupi, a 92 su napustili. Članstvo je putem poziva samo sa proizvođačima poznatim po dugogodišnjem kvalitetu i opredjeljenju za izvrsnost na lokalnom i globalnom nivou. Članovi se mogu isključiti iz VDP-a ako tokom petogodišnje inspekcije ne ispunjavaju standarde organizacije.

Klasifikacije. Kao i prva dva nivoa – Erste Lage i Grosse Lage – postoje još dva niža nivoa na skali klasifikacija VDP-a, Ortswein i Gutswein.

  • Gutswein: To su često prva vina poslije berbe koja se flaširaju i prodaju i vide se kao proizvođački trendovi za novo godište. Moraju dolaziti od grožđa vinarije koja proizvođačima daje slobodu da eksperimentišu i dodaju nove inovacije.
  • Ortswein: Vina koja odražavaju regionalnost. Grožđe mora doći iz jednog određenog sela i pružiti osjećaj izražavanja tog određenog lokaliteta. Koriste se samo regionalne sorte grožđa i mnoga od tih vina potiču sa više različitih mjesta Grosse Lage ili Erste Lage.
  • Erste Lage: Premier Cru vino iz prvoklasnih vinograda u kojima se mogu pronaći optimalni uslovi za uzgoj. Vina se moraju uzgajati i proizvoditi sa ciljem održivosti i tradicije.
  • Grosse Lage: Oznaka za najkvalitetnije njemačke vinograde. Složena – velika Cru vina koja izražavaju pojedinačni lokaliteti i poznata su po svojom potencijalnom dugovječnosti. Suva vina u ovoj kategoriji poznata su kao Grosse Gewächs.

Pravila za Riesling. Oko 5% njemačkih vinograda uključeno je u VDP klasifikaciju, što čini oko 7,5% prometa njemačke vinarske industrije. Riesling je najvažnija sorta grožđa među proizvođačima VDP-a sa 55% svih VDP vinograda zasađeno je sortom Riesling u poređenju sa 23% u cijeloj Njemačkoj.

Statistical Report on World Vitiviniculture

Izvor: http://www.oiv.int/public/medias/6782/oiv-2019-statistical-report-on-world-vitiviniculture.pdf

OIV – 2019 World Vitiviniculture Situation, OIV Statistical Report on World Vitivinculture.

Podaci Međunardnog ureda za vinovu lozu i vino (OIV) o stanje vinogradarstva i vinarstva u Svijetu za 2018. godini dato je u PDF prilogu. Preglednost podataka nam omogućava da na vrlo lak način saznamo gdje su najveće površine pod vinogradima, gdje se proizvodi najviše grožđa, ko proizvodi najviše vina, ko pije najviše vina itd.

Vino u limenci

Naslov orginala: Radius Trend: Canned Wine. Izvor: https://www.theiwsr.com/Objavljeno: 02.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pakovanje, limenka, trend

Vino u limenci razvilo se od novosti do poznate kategorije jer mlađi potrošači odbacuju vjekovnu tradiciju i prihvataju praktičnost, održivost i kontrolu količine pića.

Šta pokreće trend prema vinu u limenkama? Opšti odgovor su milenijski potrošači, koji sve više biraju vino nego pivo. Dok mladi potrošači prate više prodajnih kategorija, vinska industrija se usmijerava na svoje stavove i prednosti.

Praktičnost. Milenijci vino smatraju opuštenim društvenim napitkom koji stoji pored piva i koktela u mnoštvu društvenih prilika; za ove mlađe potrošače vino nije samo za uparivanje sa hranom i proslavu: ono je prikladno za plažu, na muzičkim festivalima, za ljuljuškanje u bazenu, navijanje na fudbalskoj utakmici ili na vrhu dugog planinarenja. Za milenijumske potrošače vino je svuda prikladno i zato im treba ambalaža koja može ići bilo gdje.

Manji formati. Milenijsko tržište je visoko angažovano u zdravstvu i wellnessu, jer trend utiče na alkoholnu industriju na više načina. Ova grupa je glavni pokretač u kretanju prema umjerenosti, što je stavilo niske ABV proizvode u prvi plan i rasvijetlilo potrebu za kontrolom količine pića – veličina limenki u rasponu od 187 ml do 500 ml, vino iz limenke nudi manju količinu pića od standardne boce od 750 ml.  Kao dodatni bonus, ovi manji formati vjerovatno će podstaći takmičenje među avanturističkim potrošačima koji se ne žele obavezati na cijelu bocu vina; ovo je nesumnjivo brži način probijanja na tržište upravo vina u limenci, jer niska cijena limenke (često samo 4 do 7 dolara) olakšava prodaju novim potrošačima.

 Održivost. Svjesni vlastitog uticaja na prirodni svijet, milenijalci traže mogućnost pakovanja koja su ekološki održiva. Limenke su održive na više načina: manji format može smanjiti otpad, pogotovo kod potrošača koji možda neće popiti čitavu bocu od 750 ml prije nego što se njen sadržaj pokvari. Za okolinu je izbor između boce i limenke jasan: aluminijske limenke se lakše isporučuju, što znači da koriste manje fosilnog goriva u tranzitu, što u velikoj mjeri smanjuje uticaj kategorije vina na sredinu u zemlji koja proizvodi najveći dio svog vina na jednoj strani, a zatim šalje na drugi kraj zemlje. Limenke se takođe mogu beskonačno reciklirati i vjerovatnije je da će se reciklirati više nego staklene boce. Prema izvještaju američkog Aluminijum udruženja, gotovo 50% aluminijskih limenki se reciklira u SAD, nasuprot tome staklena ambalaža se reciklira manje od 40%. Kako održivost postaje sve vitalnija tema za potrošače, preduzeća i vlade, limenke će postati još popularnije.

Efekat pivarskog zanata na percepciju formata limenke. Jedno veliko pitanje je ovo: mogu li potrošači vjerovati kvalitetu vina u limenci? Kako se proizvodi lansiraju od strane uglednih proizvođača, poput kalifornijske vinarije Field Recordings, odgovor je oni to rade uspješno. Ovi proizvodi nisu prvi koji su unaprijedili format limenke: proizvođači piva već dugi niz godina prepuštaju format limenke u potrošačke misli. To je podstaklo očekivanja za pristupačne premijere i povećalo male limenke osim kod bezalkoholnih pića i domaćih lagera, što je otvorilo put i za limenke za vino

Ključ prodaje. Vođeno milenijumskim prednostima, vino u limenci je u porastu u SAD. Kategorija, vino u limenci, je eksponencijalno poraslo u prodaji u protekle dvije godine. Manji format limenke rješava mnogo potrošačkih želja, uključujući umjerenost i kontrolu količine pića; pokretnost; održivost i smanjenje otpada; jednostavnost testiranja i pristupačnost.

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Vinski kondomi – ali oni nisu ono što Vi mislite da jesu

Naslov orginala: Nu kan du köpa vinkondomer – men de är inte vad de verkar vara;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slike: Firebox;   Objavljeno: 06.11.2016. by Antonia Backlund;  Prevod: Dragutin Mijatović

Kondomi imaju mnogo dobrih osobina, ali ovaj vinski kondom, vjerovatno je izuzetan. Korištenje zaštite u obliku kondoma uvijek je dobra ideja – čak i na vašem vinu, očito, piše Metro UK. Ova nova kompanija nudi svoju zaštitu za vaše vino. Čak kažu da je to najbolji način da ponovo povratite svoje vino. Dakle kondom čini da vaše otvoreno vino ostane duže svježe.

Sve što trebate učiniti je otvoriti zlatni paket i uzeti lijepi crni kondom. Tada ga stavite preko svoje boce vina. Kondom se prilagođava pravilnom obliku i veličini boce kako bi stvorio potpuno zaštitu od vode i nepropusnosti za vazduh. Nadalje, nevjerojatno ih je lako nositi sa sobom ako vam zatrebaju.

Kako zaustaviti fermentaciju tokom proizvodnje vina

Naslov orginala: How to Stop Fermentation During Winemaking;  Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 18.03.2019. by Avery; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, fermentacija, proizvodnja vina, vino

Konačna slast ili suvoća vina zavisi o tome koliko preostalog šećera iz grožđa ostaje nakon završene fermentacije. Ovdje će se objasniti kako ovaj proces funkcioniše i kako zaustaviti fermentaciju u proizvodnji vina. Stručnjaci uopšteno preporučuju da pustite fermentaciju na prirodnu krajnju tačku, čak i kod domaćeg vinarstva. Ipak, evo nekoliko metoda u slučaju da ih želite isprobati.

Proizvodnja vina – Fermentacija. Nakon berbe grožđe se mulja (gnječi) tako dobijen grožđani sok može se pretvoriti u vino fermentacijom-vrenjem. Ovu hemijsku reakciju postižu kvasci u kljuku, a to je svježa mješavina soka od grožđa, pokožice i sjemenki (ili u soku bez čvrstih dijelova bobice). Kvasci mogu biti divlji, kvasci iz vazduha koji su prirodno povezani sa grožđem. Kvasci se takođe mogu namjerno dodati tokom procesa proizvodnje vina. Tokom fermentacije, kvasci koriste šećere grožđa, pretvarajući ih u etanol i oslobađajući ugljen dioksid. Ovaj etanol je alkohol u vinu, naravno. Kako se sadržaj alkohola povećava, sadržaj preostalog šećera opada, što vino na kraju čini suvim. Ravnoteža tih procesa kontroliše konačnu slast vina.

To takođe znači da količina raspoloživog šećera u širi (moštu) diktira koliko će alkohola biti u vinu na kraju procesa. Grožđe sa nižim sadržajem šećera će generalno dati vina sa manjim sadržajem alkohola. Neke sorte vinove loze imaju prirodno niži sadržaj šećera. Sadržaj šećera u grožđu raste kako grožđe dozrijeva na čokotu. Ovo je dio razloga zašto je vrijeme berbe grožđa toliko kritično. Prerano obrano grožđe znači propuštanje vrijednih šećera.