Brzi vodič za Field Blends

Naslov orginala: A Quick Guide to Field Blends. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 06.08.2019. by Shelby Vittek. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, grožđe, sorta, mješavina sorti, vino

Danas se većina miješanih vina proizvodi od grožđa koje se uzgaja na lokacijama specifičnim za sortu. Grožđe se odvojeno bere i fermentiše, a potom kombinuje da bi se dobilo konačno vino. Ali nisu sve mješavine proizvedene na ovaj način. Prije postojanja sortnih vina i modernih mješavina cuvée, postojale su skromne poljske mješavine – smješa sorti u vinogradu (field blends). Ovaj drevni pristup vinarstvu nekad je bio normalan. Iako je danas manje uobičajen, u pojedinim vinskim regijama tradicija još živi. Pogledajmo istoriju i budućnost vina iz smješe sorti na terenu.

Douro Valley, Portugal

Šta su field blends (terenske mješavine – mješavina sorti u vinogradu) i kako se prave?

Mješavine sorti u vinogradu čine kombinacije različitog grožđa – različitih sorti koje se uzgajaju u istom vinogradu, a zatim se grožđe istovremeno bere i fermentiše. Ova jedinstvena vina razlikuju se od tipičnih mješavina kakve poznajemo danas, poput onih iz regiona Bordeaux, gdje se sorte grožđa odvojeno uzgajaju i odvojeno se obavlja fermentacija.

Vjekovima su sorte grožđa gajene rame uz rame u vinogradu. Vinari iz Starog svijeta sadili su neke sorte za zrelost, neke za kiselost, a druge da bi dobili boju. To je učinjeno kako bi se osiguralo da se berba te godine ne izgubi ako bi ekološki uslovi uticali na jednu ili više sorti grožđa. Bio je to način da se održi dosljedan kvalitet mnogo prije nego što je tehnološki napredak to olakšao. U berbi se interplantirano grožđe bere i zajedno stavlja na fermentaciju. Profil okusa ovih mješavina varira zavisno od grožđa sorti koje su u mješavini, ali cijene se zbog ravnoteže, harmonije i složenosti. Za mnoge vinare koji vole da ih prave, mješavine sorti u vinogradu su poseban i ekspresivan način prikazivanja terroir-a vinograda i poštivanja tradicije.

Upoznajte Crni Chardonnay

Naslov originala: Meet Black Chardonnay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Objavljeno: 03.08.2017. by Katherine Cole. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, tehnologija, vino

Skoro zaboravljena tehnika proizvodnje izuzetnih vina neke proizvođače vraća u prošlost.

Traganje za dušom Chardonnaya bilo je kao lutanje lavirintom. Mnogo pogrešnih skretanja. Mnogo slijepih ulica. Mnogo vraćanja i preusmjeravanja. Sjećate li se zaokreta za 180° od intenzivno tostirane hrastovine ka inoks čeličnim tankovima?

Tezej je iz Deadlovog lavirinta izašao živ držeći se niti konca. Slično njemu, današnji proizvođači najboljih Chardonnay vina neustrašivo gledaju naprijed, uz to se čvrsto oslanjajući na neke tradicije. A među tim tradicijama je i malo crne magije – šira koja iz prese izlazi tamna kao smola do momenta flaširanja postaje blistavo, zeleno nijansirano, zlato. Ovu tajanstvenu tečnost neki nazivaju Crnim Chardonnayem.

Možda se u déjà vu momentima sjećate knjige George M. Tabera “Presuda Pariza”. Prema Taberovim navodima, vinar Jim Barrett je s užasavanjem otkrio da je njegov još neflaširani Chateau Montlena Chardonnay iz 1973. godine poprimio izrazito bakarnu boju. Barrett je zaključio da je vino teško oksidisano, jer je izgledalo kao vino koje je u podrumskim sudovima provelo stoljeće. Na njegovo iznenađenje, Chardonnay je kasnije poprimio svoju karakterističnu zlatnu obojenost. Taber fenomen opisuje kao “šok boce”, a izraz je kasnije postao naziv filma nastalog adaptacijom knjige.

10 aroma starenja vina

Naslov orginala: 10 aromas of aging wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: by Mariana Gil Juncal. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, aroma, degustacija

Danas započinjemo trening sa 10 aroma vina koje možete susresti ako je vino starilo u bačvama.

“Probati znači pažljivo testirati-degustirati proizvod koji želimo ocijeniti, proizvod koji je podložan našim čulima, posebno čulima okusa i mirisa. To je pokušati spoznati pretraživanjem njegovih nedostataka i njegovih kvaliteta kako bi se to stručno reklo. To je proučiti, analizirati, opisati, definisati, prosuditi, klasifikovati ” rekao je jednom, Jean Ribereau-Gayon, hemijski inženjer, unuk Ulysse Gayon-a, učenik Pasteur-a i osnivač Eenološke stanice Univerziteta u Bordeaux-u (Oenological Station of the University of Bordeaux).

U potpunosti se slažem sa ovom definicijom degustacije. Budući da kad kušamo vino stavljamo ga pod povećalo, čak sam ohrabren da kažem da smo u naučnom trenutku u kojem je naša interpretacija i naši osjećaji ključni za degustaciju. To je čin potpuno različit od čina ispijanja vina sa prijateljima ili sa našim partnerom. Ne probamo kada smo žedni, nego kad trebamo zaroniti u svoja čula (amaterski ili profesionalno) da bismo ih uvježbali.

Potražnja vina sa nižim sadržajem alkohola

Naslov orginala: Demand for low-alcohol wine doubles in a year. Izvor: https://www.newstalkzb.co.nz/; Slika: https://www.shop-spiegelau.com/ Objavljeno: 27.11.2019.  Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, niži sadržaj alkohola, potrošači

Očekuje se da će se potražnja vina sa nižim sadržajem alkohola utrostruči.

Očekuje se da će se potražnja vina sa nižim sadržajem alkohola utrostruči. Vina sa manjim procentom alkohola postala su hit kod potrošača. Vinari u Australiji prodaju dvostruko više vina sa nižim sadržajem alkohola nego prije godinu dana, a očekuje se da će se potrošnja kod kuće udvostručiti u narednih pet godina. Novozelandski menadžer lakših vina Dave Jordan rekao je za Heather du Plessis-Allan da razlika u odnosu na jača vina ponekad može biti samo nekoliko procenata. “Mi ga opisujemo kao jednocifren sadržaj alkohola, tako da je to manje od 10% alkohola. Većina vina sa više alkohola nalazi se u rasponu od 13 do 14% vol.” Međutim, ljubitelji vina će se za sada morati više pridržavati bijelih vina. Jordan kaže da je teže smanjiti udio alkohola u vinu u radu sa crnim sortama grožđa. “Jedna kompanija na Novom Zelandu proizvodi Pinot Noir sa 9,5% alkohola, ali to je zaista proizvodni izazov. Potrošači bi voljeli da imaju crveno vino sa 9,5% alkohola.”

Na pustom ostrvu, da li bi bilo bolje piti vino ili biti žedan?

Naslov orginala: On a desert island, would it be better to drink wine or go thirsty? Izvor: https://www.sciencefocus.com/; Objavljeno: by Luis Villazon. Prevod: Dragutin Mijatović

To nije fatamorgana, iluzija, opsesija, to je boca vina koja pliva prema obali … a možda će vam samo pomoći da ostanete živi!

Količina vode koju izgubite mokrenjem kontrolisana je sa Anti Diuretic Hormone (AHD, koji se takođe naziva vazopresin). ADH uzrokuje da vaši bubrezi izluče višak vode iz urina kako bi se mogla reciklirati natrag u vaše tijelo. Bez ikakvog ADH-a, bubrezi bi vam dnevno ubacivali oko 10 litara vode u mjehur; ADH to smanjuje na jednu ili dvije litre. Alkohol povećava količinu koju urinirate jer suzbija proizvodnju ADH-a. Dovoljno alkoholnog pića može suzbiti ADH do točke u kojoj bubrezi zapravo izlučuju više vode nego sama količina pića, pa ima i neto dehidrirajući učinak. Ali koncentracija alkohola potrebna za to, povećava se kako postajete žedniji.

Kada biste samo pili vino na pustom ostrvu, u početku biste izgubili više vode nego što ste dobili od vina, ali kako je vaše tijelo postalo više dehidrirano, proizvelo bi više ADH-a da nadoknadi i na kraju biste dostigli točku ravnoteže. Sa 13% alkohola u većini vina ta ravnotežna tačka i dalje bi vas ostavljala loše dehidriranim (da ne pominjemo beznadno pijane), ali to bi vas trebalo spriječiti da ne umrete od žeđi. Ako bi se uz vino popilo i šest piva (5% alkohola), to bi bio bolji izbor.

Bizarne činjenice o vinu i vašem seksualnom nagonu

Naslov orginala: Bizarre Facts About Wine and Your Sex Drive. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 10.09.2019. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, hipotalumus, histamin, amini

Vino i seks definitivno nisu parovi koji odmah dolaze na pamet. Međutim, iako o tome ne pričamo, vino se cijelo vrijeme koristi kao društveni lubrikant – zbog čega, pitamo se…

Zašto je vino i seks stvar? 2009. godine talijanska istraživačka grupa objavila je studiju koja je pokazala povezanost pijenja vina – posebno crvenog vina – crveno vino povećava seksualni apetit žena. Studija je obuhvatila 800 italijanki koje su pile crno vino, drugi alkohol ili one bez alkohola. Žene koje su pile crveno vino postigli su 2 boda više od onih koje su pile ostala alkoholna pića i četiri boda više u odnosu na trezvenjakinje. Sve u svemu, studija nije dovoljna da podrži vino i seksualni nagon, ali pokrenula je još istraživanja.

“Delicatessen” photo by Daniela Vladimirova

Zašto vas alkohol čini hirovitim, gladnim i vrućim. Alkohol u malim količinama povećaće vaš libido. Takođe će vas ogladnjeti i osjećati će se iscrpljeno. To je zato što etanol stimuliše primitivni dio vašeg mozga zvan hipotalamus, koji se nalazi tik iznad stabla vašeg mozga. Ovaj deo mozga reguliše osnovne ljudske funkcije, uključujući tjelesnu temperaturu, glad, nivo hormona, ponašanje roditeljske vezanosti i, naravno, seksualni nagon.

Umerenost je ključ: Potrebno vam je samo malo vina da osjetite ove efekte. Iznenadili biste se koliko ljudi to ne shvata, ali previše vina preko granice vaše težine je loše za vas. Nije da vam ne vjerujem, ali nikad se ne može prestati govoriti o važnosti umjerenosti.

Činjenica: Pokazalo se da alkohol više budi (izaziva, pothranjuje) žene nego muškarce.

Istočno mediteransko vino

Naslov orginala: In Focus: Eastern Mediterranean Wine. Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/; Objavljeno: 14.01.2020. by Phoebe French. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vinogradarstvo, vino, mediteran

Pokrivajući široko područje, zemlje koje proizvode vino u zemljama istočnog Sredozemlja počinju osjećati svoje prisustvo na svjetskoj vinskoj sceni, pomažući znatiželjnim potrošačima u potrazi za novim iskustvom okusa.

Pokrivajući područje koje se proteže od Hrvatske do Armenije i Libana, izrazi „istočno Sredozemlje“, „istočnoeuropsko“ ili „region crnog mora“, iako se koriste u referentne svrhe, malo odražavaju idiosinkrazije vina proizvedenih u dosta širokom regionu. Iako se na ovom području nalazi niz zemalja koje poznajemo kao kolijevku vina, specijalnom znanju o vinogradima na 1.400 metara nadmorske visine u Armeniji, ćilibarnim posudama qvevri vina Gruzije ili izraelskog Argaman-a ostaju u rukama nekolicine odabranih. Često izostavljeni iz udžbenika, nedavno objavljeno osmo izdanje Jancis Robinson i Hugh Johnson‘s World Atlas of Wine pokušali su popraviti ravnotežu, prvi put posvećujući stranice vinogradima Ciprus, Libanon i Israel.

Znanje, senzorna iskustva, trendovi i poslovanje …

Znanje, senzorna iskustva, trendovi i poslovanje … vino iz različitih uglova na nedelji dana vina u Barceloni (Barcelona Wine Week-BWW). Naslov orginala: Knowledge, sensory experiences, trends and business … wine seen from many angles at Barcelona Wine Week (BWW). Izvor: https://www.tecnovino.com/; Objavljeno: novembar 2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, zabava, vinska kultura

Atraktivni program aktivnosti pratiće prvo izdanje Barcelona Wine Week (BWW), referentno mjesto za špansko vino. Kultura vina, sticanje znanja i eksperimentisanje u različitim modalitetima degustacije. Sve za obogaćivanje senzornih iskustava vezanih za vino.

Barcelona Wine Week (BWW), glavna međunarodna poslovna platforma za taj sektor, održat će se na Montjuïc de Fira u Barceloni od 3. do 5. februara i pružit će profesionalcima priliku da nauče, budu inspirisani, otkriju trendove i istražuju najosjetljivije strane vina. Prvo izdanje referentnog mjesta španskog vina će ponuditi atraktivan program aktivnosti naglasiti svoj odnos sa kulturom, sticanje novih znanja i iskustava sa različitim tipovima vina. Uz to, na ovom događaju naći će se i gastronomski prostor te prostor posvećen koktelima i destilatima. Marta Macías, menadžer projekta nedelja Barcelona Wine Week, tvrdi da “industrija nas je pitala za svježe ideje i više zabave. Ukratko, pokažite najneformalniju stranu vina. I to je ono što mi predlažemo: mjesto za učenje i poslovanje, ali u isto vrijeme za opuštanje i uživanje u vinu sa njegove najedukativnije i sa one najzabavnije strane”.

Senzorna iskustva koja spajaju umjetnost, muziku, trening i kulturu, ne zaboravljajući povezivanje na internetu. Područje revitalizacije BWWHub pozvati će profesionalce da posjetioce podsjete o različitim senzornim iskustvima vezanim za svijet vina – od umjetničkih objekata do muzičkih degustacija – i da ih približi uz najnovije trendove, konferencije, okrugle stolove i sesije obuke. Ovim prijedlozima BWW želi ojačati veze između svijeta vina i kulture, osim što stvara mogućnosti povezivanja na internetu, ažuriranja i podijele znanje i vijesti od velikog interesa za sektor. Za to će BWW imati učešće prestižnih stručnjaka, poput majstora vina Almudena Alberca, vinara Antonia Flores ili sommeliera Ferran Centelles.

Continue reading “Znanje, senzorna iskustva, trendovi i poslovanje …”

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Neobične arome u vinu

Naslov orginala: Neobične arome u vinu. Preuzeto sa: http://www.vino.rs/: Objavljeno: 04,14, i 24. novembra 2018. by vino.rs; Slike: vino.rs i google.com; Pripremio: Dragutin Mijatović

Uvinu se mogu osjetiti najneobičniji mirisi. Da li vam se neki od njih sviđa ili ne pitanje je okusa, često i raspoloženja. No, to je samo pokazatelj više da je vino zapravo vječita tema za analizu i beskonačan izvor tema za nadmudrivanje.

Uzrok ovim normalnim mirisnim anomalijama u vinu su raznorazni, od same sorte, preko načina proizvodnje, čuvanja i protoka vremena, pa do uticaja pojedinih stranih organizama i tijela. Izdvojili smo 30 aroma za koje možda niste ni slutili da im je mjesto u vinu.

Žvake. Mladi portugizer, posebno onaj rađen karbonskom maceracijom, neki game ili crvena vina sa sjevera Italije mogu imati prepoznatljivu aromu žvakaće gume.

Kedrovina. Specifičan, raskošan miris zna da se izvije iz vina bogatog tijela koja su par godina provela u hrastovini. Znači, riječ je o skupljim etiketama Bordoa, Nape, Toskane, pa je prva asocijacija kad nanjušite kedrovinu da je riječ o velikom vinu

Mirođija. Miris mirođije nije poželjan ni u svakoj čorbi, bar tako veli poslovica, pa zašto bi ga željeli u vinu? Ipak, ova aroma, koja navjerovatnije dolazi iz hrastovine novog američkog barika, samo je prenaglašena aroma kokosa koji je dugo bio veoma poželjan u američkim crvenim vinima.

Ne razmišljajte o činjenicama

Naslov orginala: Never Mind The Facts. Izvor: https://www.wineintelligence.com/; Objavljeno: 21.01.2020. by Lulie Halstead. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, znanje o vinu, poznavanje vina, potrošači

Čini se da su potrošači vina sretni što više vode brigu i troše više, a manje znaju o toj kategoriji

Jedan od ključnih trendova za 2020. godinu je promijenjeni odnos koji potrošači imaju prema kategoriji vina. Unatoč padu nivoa znanja o vinu, udio potrošača koji su visoko uključeni u kategoriju poznavanja vina raste na brojnim glavnim tržištima potrošnje. Zašto se znanje o vinu smanjuje, kad je učešće o poznavanju vina u porastu? Naša evidncija ukazuju na predivne naslove fenomena poznatog kao spoznajno pražnjenje, a to je naše sve veće oslanjanje na vanjsko okruženje da bismo smanjili našu spoznajnu potražnju – jednostavnije, smanjujući mnogo rada našeg mozga koji mora raditi u smislu stvari poput sjećanja na činjenice ili čak poznavanja marke vina. Pa zašto to radimo? Podstaknuli smo ga time što imamo pristup najmoćnijoj memorijskoj pomoći koju smo mogli zamisliti – našim pametnim telefonima. Prošli su dani kada smo se trebali sjetiti koji nam se brand ili stil vina sviđao – jednostavno pogledate fotografiju boce koja nam se dopala ili posjetite Google. Jednostavno, i bez energije koja se troši na skladištenje tog znanja u našem užurbanom i zakrčenom mozgu.

Znanje o vinu smanjeno je na 3 ključna tržišta – Kina, SAD i Australija od 2015. Pozitivno za kategoriju vina, potrošači istovremeno postaju sve više i više povezani sa vinom, što znači da vino igra sve važniju ulogu u njihovom životu. Na tržištima poput SAD-a, Australije i Japana sudjelovanje u poznavanju vinu na sva tri tržišta povećalo se od 2015. godine. Podaci trenda takođe otkrivaju razlike između polova. Iako žene imaju barem isti ili čak viši nivo znanja o vinu kao i muškarci, one su manje uključene u oblast poznavanja kategorija vina od svojih muških kolega širom svijeta.

Suprotno uvriježenom mišljenju, potrošači sa većom potrošnjom vina nemaju više znanje vina od onih koji piju vina po nižim cijenama. To je zbog toga što su, obično, mlađi učesnici veći potrošači vina, oni koji još nisu izgradili svoju ličnu „biblioteku“ znanja o vinu koja dolazi sa vremenom provedenim uz vino. Stariji potrošači vina možda nisu najveći potrošači boca, ali oni su tokom godina prikupili širi spektar iskustva i znanje o vinu. Pa šta to znači za vino 2020. godine? Prvo, potrošači su više angažovani vinom, ali oni se bave i koktelima, žestokim alkoholnim pićima, zanatskim pivom i ne zaboravljajući bezalkoholne opcije za odrasle. To se posebno odnosi na milenijske potrošače i ljubitelje vina nadolazeće Z generacije. Iako se možda čini da vino u ovoj dimenziji pobjeđuje, konkurencija za „dijeljenje iskustva“ samo je postala mnogo čvršća. Drugo, lakoća izbora u našoj složenoj i pomalo zbunjujućoj kategoriji postala je još važnija. U novom svijetu u kojem potrošači zadržavaju manje ‘činjenica’ o vinu, pobjednici će biti privlačni, atraktivni i nezaboravni brendovi i stilovi koji pružaju očekivanja od vrijednosti – dobar izgled, dobar okus, čini mi se da se dobar izgled dobro uklapa i u moje proračune i oh da, dostupno i tamo gdje se nalazim i služi servisu koja odgovara mom načinu života. 

Vino – globalni trendovi 2020

Naslov orginala: Global Trends in Wine 2020. Izvor: https://www.wineintelligence.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, potrošači, trend

UVOD: Pazite na januar, vazdušni talasi i wifi gustina su sa trendovima i predviđanjima za narednu godinu. Pomno čitanje mnogih ponuda, kao i malo pažljivog Googla, pokazuju da mnogi od tih “novih” trendova nisu ništa slično. Istina je da se većina, ako ne i svi, trendovi dešavaju u dužem vremenskom periodu od 12 mjeseci. Razmislite o organskom pokretu, veganstvu, umjerenosti alkohola, smanjenju tragova ugljenka ili većoj toleranciji na ljudske razlike, od kojih je svaki poslednjih 5 godina trend, a u mnogim slučajevima i mnogo duže. Rečeno je da se takvi dugotrajni trendovi sa vremenom razvijaju, šireći nove aspekte (#metoo, Extinction Rebellion, ‘Greta’ itd.) i napreduju dalje u glavni tok ili se vraćaju u manje vidljivu nišu, zavisno o duhu vremena.

Wine Intelligence pristup izvještavanju o trendovima posljednjih godina temelje se na dugoročnim trendovima i postavlja pitanje: što nam govore najnoviji podaci i uvidi? I kako ove informacije mijenjaju igru proizvodnje i prodaje vina u sljedećih 12 mjeseci? Ove godine izvještaj Global Trends 2020 dublje ulazi u pitanje ko, šta i kako trendovi potrošača vina koji su identifikivani iz praćenja podataka prikupljenih putem Vinitrac®, naše platforme za istraživanje potrošača vina, koja prikuplja informacije o korištenju i stavu o vinu kao piću na glavnim tržištima potrošnje u protekloj deceniji. Naša mantra za ovu godinu je ono što nazivamo “četiri R-a”: Relationship, Retail, Repertoire i Responsibility (Odnos, Maloprodaja, Lager i Odgovornost)

Continue reading “Vino – globalni trendovi 2020”

Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu

Naslov orginala: Wine consumers are caring about wine category over knowledge. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 22.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kvalitet, znanje, potrošači

Uprkos smanjenju nivoa znanja o vinu, svjetski potrošači vina brinu više o kategorijama vina, navodi se u izvještaju Globalnog trenda o vinu, Wine Intelligence 2020. Globalni trendovi o vinu 2020, objavljeni ove sedmice, otkrivaju kako potrošači na glavnim svjetskim tržištima potrošnje vina postaju sve više uključeni u poznavanje vina. Suprotno tome, znanje potrošača o vinu smanjeno je, najvjerojatnije zbog smanjene potrebe za zadržavanjem činjenica i povećanog pristupa neposrednim informacijama iz ruke putem pametnih telefona. Među ključnim tržištima, Australija i Japan zabilježili su najveći rast uključenosti u kategorije vina u posljednjih pet godina.

U Japanu je procenat potrošača vina koji su visoko uključeni u poznavanje kategorija vina porastao sa 36% u 2015. na 41% u 2019. godini, s tim da je visoko involvirana populacija vina u Australiji porastala sa 30% na 36% svih odraslih ljubitelja pića na mjesečnom nivou. U međuvremenu, potrošači u Kini i SAD-u su doživjeli nagli pad u znanju o vinu između 2015. i 2019. godine. Za kineske potrošače opao je indeks znanja o vinu za 6 bodova sa 34,7 na 28,6, a američki potrošači zabilježili su sličan pad indeksa znanja sa 34,2 na 28,8. Indeks znanja o vinu-vinska inteligencija izračunava se na osnovu znanja potrošača o zemljama proizvođačima vina, vinogradarskim rejonima i vinskim brendovima i predstavlja se na skali  0-100, gde veći rezultat predstavlja više znanja o vinu.

Continue reading “Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu”

Prirodno vino, wellness kultura i moć pozitivnog pijenja

Naslov orginala: Natural Wine, Wellness Culture, and the Power of Positive Drinking. Izvor: https://vinepair.com/: Objavljeno: 09.06.2019. by Shelby Vittek. Ilustracija: Danielle Grinberg. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, wellness

Sve je dobro, a wellness je svuda – uključen, sada, i u svijet vina. Trećeg juna 2019. godine New York Times objavio je članak pod nazivom „Prirodno vino je moja briga.“ Nažalost, široko podijeljen, lijepo napisan članak sadrži određene netačnosti-nekorektnosti, povezujući sva prirodna vina sa Pét-Nat*, i konfuziju njihove dosljednosti. No alarmantnije je, međutim, članak pojačava prodornu i kategorički netačnu predstavu koja se probija kroz krugove koji su povezani sa wellnessom i vinom otkad je prirodno vino započelo meteorski uspon u Sjedinjenim Državama prije nekoliko godina. Naime, prirodno vino je nekako medicinsko, moralno i duhovno superiorno u odnosu sa tradicionalno proizvedenim sokom.

„Imamo odgovornost da ne pretjeramo sa navodno zdravom prirodnom vinu“, kaže Tom Natan, vlasnik First Vine, uvoznika i trgovaca sa sjedištem u državi Washington, D.C. “Birajte ono što najviše volite, ali nemojte to raditi jer je zdravije.”

Složeni termin “prirodno vino” nije službeno regulisan u Sjedinjenim Državama, ali se u pravilu definiše kao vino proizvedeno bez aditiva, koristeći minimalnu količinu sulfita i obično organski proizvedeno grožđe. Međutim, prirodno vino ne sadrži više „zdravstvene koristi“ od tradicionalnog vina i manje je vjerovatno da će izazvati mamurluk. Nijedno alkoholno piće nije zdravo. Iako neka od tih pića mogu biti manje lošija od drugih, nijedan alkohol nije sam po sebi dobar. Ni trostruko destilovana votka, ni veggie kokteli, ni niskokalorično pivo. Ni prirodno vino. Kazati da je drugačije neistinito je, naravno, i rizikuje dijelenje vinske zajednice, grupe koja je već opsjednuta pojmovima ekskluzivnosti. Postavljajući prirodno vino u ambijentalni svijet wellnessa, riskiramo da ga učinimo manje dostupnim znatiželjnim ljubiteljima vina koji oklijevaju reći ili učiniti „pogrešnu“ stvar.

Continue reading “Prirodno vino, wellness kultura i moć pozitivnog pijenja”

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.