Vinova loza, vinar i vino

Naslov orginala: Kako nastaje “božanski nektar”? Vinova loza, vinar i vino. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/; Objavljeno: 13.09.2013. by Jelena Šimić Valentić. Pripremio: Dragutin Mijatović

Odavno nisam pročitao tako lijepo napisan članak kao ovaj. Pisati sa toliko ljubavi o onome što voliš. Očaravajuće.

Zamislite kako se osjećaju vinari dok ujutro šetaju svojim vinogradom razmišljajući o svojim grozdovima što ih daje loza. Koje brige ih more, ili koje misli izazivaju osmjeh na njihovim licima. Koji neiscrpan rad stoji iza njih, u vinogradu, u podrumu. Koje teške ili lake odluke donose zahvaljujući svojoj hrabrosti i intuiciji. Svaka njihova donošena odluka u datom trenutku nosi ono što prepoznajemo i o čemu razmišljamo ispijajući vino. Svaka njihova odluka, neovisno o stilu koji žele proizvesti utiče na ono što otkrivamo i osjetimo u svojoj vinskoj čaši. Na mirise, kvalitet, kiseline, strukturu vina i još puno toga. Koliko misli i energije treba da se proizvede vino sa karakterom i osobnošću. Od kuda crpe snagu, ko ih nadahnjuje? Što im pruža najviše zadovoljstva u vinogradu? Pomišljam, možda zemlja, sunce, porodica, prijatelji. Čiji duh nose i koje pustolovine doživljavaju? Toliko toga se mora dogoditi i događa se u pravom trenutku i u pravo vrijeme kako bi berba započela i kako bi se na kraju proizvelo vino.

Continue reading “Vinova loza, vinar i vino”

Rasprostranjenost svjetskih sorti vinove loze

Naslov orginala: Distribution of the world's grapevine varieties. Izvor: http://www.oiv.int/; Objavljeno: Focus OIV 2017. Prevod: Dragutin Mijatović

A sada malo geografije. Na putovanje u svijet sorti letimo preko svih kontinenata da se upoznamo sa gajenim sortama u petnaest zemalja svijeta, koje vidimo na ovoj slikovitoj karti svijeta.

Izvještaj o distribuciji svjetskih sorti vinove loze dala je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV). Pregled distribucije svjetskih sorti vinove loze daje promjene u trendovima ugoja sorti. Ovaj dokument fokusira se na sve sorte, bez obzira na to kako se grožđe koristi (vino, stono, za sušenje ili na neki drugi način), obuhvatajući 75% svjetskih površina pod vinovom lozom. Daje podatke dostupne za 44 zemlje od 2.000. godine i fokusira se na one zemlje sa površinom vinograda iznad 65.000 ha i 10 njihovih glavnih sorti. Imajte na umu da je studija reprezentativnija za vinske sorte od ostalih sorti sa obzirom na prirodu podataka koje posjeduje OIV.

Vinogradi Švedske

Naslov orginala: Vin från Sverige – här är de bästa vingårdarna. Izvor: https://www.expressen.se/allt-om-vin/; Objavljeno: 11.07.2019. by Mikael Mölstad. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko je mogao prije 20 godina računati da će Švedska postati vinska zemlja na sjeveru Evrope?  Sada je to stvarnost i mnogo više nego to. Mikael Mölstad za časopis Allt om Vin predlaže semestar vodič kroz najbolje komercijalne vinograde.


Ästad Vingård, vinograd u srezu Halland. Foto: PRESS

Loza raste u švedskim vinogradima. Površine još nisu velike – ali ukupno preko stotinu hektara. Najveći, Arilds Vingård, će u nekoliko narednih godina imati dvadeset vlastitih hektara. Od skromnog uzgoja u dvorištima, loza se sve više uzgaja i pojavljuju se profesionalni vinari. Švedsko udruženje vinogradara sada broji ukupno 35 profesionalnih uzgajivača, dok je još oko 150 uvijek na nivou hobija.

Vinarija Pasji rep

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Pasji rep. Izvor: https://vinopija.com/, Objavljeno: 30.11.2018. Pripremio: Dragutin Mijatović

Ipak, nešto se stvarno dogodilo što je dodatno definisalo Pasji rep, a zove se Samo Premrn. Dok je Franc insistirao na dobroj tradiciji i identitetu Vipave, beskompromisno, ali sa smislom, danas Pasji rep ostvaruje i dodatni nivo profinjenosti i elegancije bez da je izgubio svoju energiju i karakter. Naprotiv, profilisali su svoje etikete, izvana novim dizajnom i iznutra, suzdržanom snagom. Premda ovo nikad i nisu bila “industrijska vina”, danas praktikuju organski uzgoj. Izvornost i prirodnost uz ovakvu jasnoću kakvu pokazuju, potvrđuje Pasji rep u biranom društvu najboljih vinara Vipave i Slovenije.

Kako kaže domaćin. Vinogradarstvo je na imanju najmanje četiri generacije, a neki su vinogradi na parcelama koje su već obrađivali naši preci. Vinogradi se nalaze u blizini sela Orehovica, na terasama čuvene lokacije Pasji rep – naš brend, osnovan 1988. Ova godina bila je prekretnica, jer smo počeli flaširati i plasirati vino pod vlastitim brendom. Lokacije vinograda omogućuju nam da organski rastemo nekim biodinamičkim metodama. Većina energije usmjerena je na rad u vinogradu i proizvodnji zdravog grožđa, što je osnova za uspješno podrumarenje bez većih intervencija i enoloških dodataka.

Continue reading “Vinarija Pasji rep”

Vinarija Fazan

Vinarije neobičnog naziva – Vinarija Fazan. Preuzeto sa: https://tvk3.info/prnjavor-vinarija-fazan, Objavljeno: 04.11.2018. Pripremio: Dragutin Mijatović

Priča o prnjavorskoj vinariji “Fazan” u Naseobini Lišnja je priča o uspjehu, o porodici koja je samo zahvaljujući svom radu i trudu uspjela nešto što bi se većini učililo teško ili nemoguće – izvoziti vino iz BiH u Francusku. Iskrčili su zaraslu njivu i pokrenuli uspješan biznis. “Fazan” je priča o posvećenosti, strasti i predanosti vinu. Avantura koja je počela 2010. godine. Video na kraju teksta.

Naizgled nestvarna ideja dovela je do realizacije predivne vinske priče u Naseobini Lišnja. Priče koja se može nazvati legendom. A legenda kaže, a zaista su svi, pa i najsitniji detalji legendarni, da je vlasnik vinarije, Christian Zwickert bio impresioniran i zatečen brojem fazana koji su nesmetano šetali imanjem koje je njegova supruga, Oksana Saček, dobila u nasljedstvo. Bilo je toliko fazana, čiji zvuci su dopirali sa svih strana. U jednom trenutku, Kristijan je izričito rekao: Oni su kao orkestar! Na ovom imanju biće vinarija, zvaće se “Fazan”.

Continue reading “Vinarija Fazan”

Plamenjača vinove loze

Naslov orginala: Downy mildew of grapevines. Izvor: https://www.agric.wa.gov.au/, Objavljeno: 05.05.2020. Pripremio: Dragutin Mijatović

Plamenjača (Plasmopara viticola) glavna je bolest vinove loze, potiče iz Sjeverne Amerike.

Karakteriše je prisutnost uljanih pjega (mrlja, fleka) na površini lista (lice lista) i bijeličaste prevlake (spora) na donjoj strani lista (naličju lista). Pojavljuje se i na lastaru i na grozdu u periodima povećane vlažnosti. Može imati značajan uticaj na prinos grožđa ako se ne provode mjere zaštite. Jednostavno napada sve zelene dijelove čokota. Slike će same više reći.

Ultravioletno grožđe za ubijanje gljivica

Naslov orginala: Des raisins aux ultraviolets pour tuer un champignon. Izvor: https://www.lapresse.ca/, Objavljeno: 09.06.2020. by Mathieu Perreault. Prevod: Dragutin Mijatović

Američki istraživači razvili su poljoprivredne robote koji uništavaju gljivice koje napadaju grožđe. Ti roboti noću prolaze između redova u kojima “prskaju” vinovu lozu ultraljubičastim svjetlom (ultravioletni zraci).

Photo Fournie Par L'université Cornell Grožđe napadnuto plijesni. 
“Isprobali smo tehnologiju na vinovoj lozi, sorta Chardonnay i uspjeli smo ukloniti pepelnicu u dvije godine, uz tretmane svake sedmice”, rekao je David Gadoury sa Univerziteta Cornell, koji je glavni autor studije objavljene u časopisu Plant Health Progress. Na konceptu radi već deset godina, uključujući i uzgajivače jagoda sa Floride, a to čini uz pomoć norveške kompanije za poljoprivrednu robotiku Saga Robotics. Sljedeći korak je robot koji daje različite “količine” UV zračenja, zavisno od jačine napada bolesti. “U prosjeku, vinogradar mora koristiti fungicide za pepelenicu 10 do 15 puta godišnje”, napominje njegov kolega i koautor Lance Cadle-DavidsonPepelnica je gljiva koja se vrlo brzo prilagođava novim fungicidima, ali ima Ahilovu petu: sama se štiti od oštećenja uzrokovanih UV zracima zahvaljujući biohemijskom mehanizmu za oporavak koji je stimulisan plavom svjetlošću prisutnoj u sunčevim zracima. Noću ne postoji plava svjetlost, tako gljiva ostaje bez odbrane. “Njen mehanizam za oporavak ne radi zbog nedostatka plave svjetlosti”, objašnjava Gadoury. UV ne oštećuje biljku.

Hektar vinograda ugovara se po zlatnoj cijeni

Naslov orginala: L'hectare de vignes se négocie à prix d'or. Izvor: http://leparticulier.lefigaro.fr/; Objavljeno: 08.06.2020. by Stephanie Alexandre. Prevod: Dragutin Mijatović

I ako je berba grožđa umanjena zbog proljetnih mrazeva i povremenih epizoda suše prošlog ljeta (2019), tržište vina u Francuskoj djeluje stabilno. Ulaganje u vinograde i proizvodnju grožđa za proizvodnju vina postala je posebna privilegija. I prema podacima Nacionalnog udruženja … FNSafer (Fédération nationale des sociétés d'aménagement foncier et d'établissement rural – FNSafer) tržište vina ide dobro i pored problema kao što su Ekonomska neizvjesnost (Brexit i povećanje poreza u SAD-u), proljetni mraz, suša, toplotni talasi i nepovoljni uslovi za berbu grožđa prošle godine.

Continue reading “Hektar vinograda ugovara se po zlatnoj cijeni”

Godina dana u vinogradu

Godina dana u vinogradu, otkrijte 10 etapa vegetativnog cikusa vinove loze. Naslov orginala: 1 an dans la vigne, découvrez les 10 étapes du cycle végétatif de la vigne. Izvor: https://levinpourtous.com/; Pripremio: Dragutin Mijatović

Evolucioni razvitak vrste ili sorte vinove loze naziva se FILOGENEZA (nekoliko hiljada ili stotina godina). Životni ciklus čokota kao biljke naziva se ONTOGENEZA (Veliki životni ciklus). Veliki-životni ciklus (oko 50 godina), vegetativno dobijenog čokota prolazi kroz odgovarajuće periode rastenja i razvića: period rastenja mladih biljaka, period rastuće rodnosti, period pune rodnosti, period opadajuće rodnosti, period starenja i odumiranja čokota.

Godišnji ciklus razvića vinove loze (mali životni ciklus), ne kalendarske godine, prolazi kroz dva perioda: period vegetacije (oko 7 mjeseci) i period zimskog odmora (oko 5 mjeseci). Period vegetacije odvija se kroz 6 fenofaza (1.Kretanje sokova (suzenje i plač), 2.Rastenje lastara i cvasti, 3.Cvjetanje i oplodnja, 4.Razvoj zelenih bobica, 5.Sazrijevanje grožđa, 6.Sazrijevanje lastara i opadanje listova). Tako loza u beskonačnom ciklusu iz godine u godinu živi, preživljava i uz pomoć vinogradara daje grožđe koje će vinar upotrijebiti i iskoristiti za ovo ili ono vino. Pa pođimo na to jednogodišnje putovanje da vidimo šta čokote i čovjeka čeka na tom ponekad izuzetno trnovitom, često nepredvidivom putovanju.

Cvjetanje i oplodnja vinove loze

Pripremio: Dragutin Mijatović. Slike: www. google.com; Video: na kraju teksta. 
Cvjetanje. Treba odmah reći da nekoliko dana, a ponekad i nekoliko sedmica prije otvaranja cvijeta, u cvjetnim pupoljcima su formirani svi dijelovi cvijeta. Cvjetanje-otvaranje cvjetova je proces koji počinje zbacivanjem kapice kruničnih listića. Odvajanje kruničnih listića od osnove dolazi usljed stvaranja rastresitog tkiva za odvajanje na mjestu spajanja kruničnih listića za cvjetnu ložu. Postoje i mišljenja po kojima i prašnici doprinose otvaranju cvijeta-podizanjem prašnih konaca. Cvjetanje jedne cvasti može trajati i do 9 dana, a cvjetanje svih cvasti na čokotu i do 14 dana. Jedna cvast ima veliki broj cvjetova i nikada ne dolazi do razvoja svih cvjetova u bobice. U većini vinogorja, fenofaza vegetacije vinove loze cvjetanje i oplodnja najčešće počinje krajem maja. Malo više o cvijetu i cvasti. www.ovinu.info Vinograd 365. Arhiva-januar 218.

Continue reading “Cvjetanje i oplodnja vinove loze”