Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze

Izvor: https://www.nezavisne.com/; Objavljeno: 05.10.2019. by Bojana Petković. Slike: V.Tripić. Ključne riječi: vinogradarstvo, vino, Republika Srpska

Ta nada, to je ono što kao posljednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrijavamo prestudenu čašu toplinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svijetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nijema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmjerno je tanak i pokretan odbljesak svjetlosti, kao odškrinuta vrata u predjele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja. I dok ćutimo zagledani u taj odbljesak, u nama pupi slutnja da sva vina ove zemlje nestaju kao kap vode na vrelom suncu, da smo pijući bez mjere i bez prestanka u stvari prošli žedni ovim svijetom i da ćemo se pojaviti na istini suva grla, ginući od žeđi za jednom kapi nepoznate milosti, pisao je književni velikan Ivo Andrić o nektaru bogova – vinu.

Nebojša Milovanović i Boban Kovačić

A da je, kako stara latinska izreka kazuje, u vinu istina (in vino veritas), spoznali su Banjalučani Boban Kovačić i Nebojša Milovanović, koji su, pored poslova kojima se bave, odlučili da im dodatna djelatnost budu zasadi vinove loze, odnosno proizvodnja vina. Ovaj dvojac je 2004. godine, nakon detaljne analize zemljišta, zasadio eksperimentalni vinograd sa 20 sorti vinove loze na području Banjaluke, u naselju Gornja Česma, radi pronalaženja najbolje sorte u odnosu na lokalitet i klimu našeg područja, a sa svrhom proizvodnje vrhunskog vina. Prvi čokoti posađeni su na brijegu, na zemlji crvenkaste boje, čije su nijanse crvene posebno izražene kada pada kiša, te vinarija osnovana 2018. godine nosi naziv “Crveni Brijeg“. 

Korištenje tehnologije u vinogradu

Naslov orginala: Use of technology in the vineyard. Izvorhttps://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 16.09.2015. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vinograd, nova tehnologija

Industrijska revolucija je tehnologiju dovela u poljoprivredu. Od tada, tehnologija je napravila velik skok naprijed i ne može biti sinonim za ne-prirodan način uzgoja – naprotiv, tehnologija vam može uveliko pomoći da prirodno gajite tako što vam pomaže da se lako organizujete i bolje informišete, a da ne dirate vaše čokte vinove loze koji i dalje potpuno prirodno restu. Razvoj novih tehnologija, potreba za ekonomskom proizvodnjom hrane i zaštitom sredine doveli su do razvoja precizne poljoprivrede.

Precizna poljoprivreda (Precision agriculture-PA) je koncept upravljanja poljoprivredom koji se zasniva na posmatranju i mjerenju podataka o sredini kako bi se proizvodnja organizovala na optimalan način i umanjio uticaj i rizik sredine. Ova vrsta uzgoja posebno je korisna u proizvodnji visokovrijednih kultura, kao što je proizvodnja grožđa. Precizne vinogradarske (Precision viticulture-PV) tehnologije počele su se intenzivnije razvijati u Australiji krajem devedesetih. Ali jezgra koncepta PV ima svoje korijene u francuskom konceptu – Terroir, koji se odnosi na specifične uslove sredine koji vinu daju njegov jedinstveni okus i aromu. Sa PV tehnologijama može se primijeniti odgovarajuća praksa upravljanja vinogradarstvom, prema lokalnim varijacijama vinograda, koje utiču na količinu i kvalitet grožđa, kao što su tlo, topografija, mikro-klima itd.

Postoji nekoliko različitih tehnologija koje se mogu primijeniti u vinogradu, kao što su: globalni sustemi za pozicioniranje (Global Positioning Systems-GPS), meteorološke stanice, satelitsko i vazdušno daljinsko istraživanje, geografski informacijski sistemi (Geographic Information Systems-GIS), digitalni modeli nadmorske visine (Digital Elevation Models-DEM), istraživanje tla visoke rezolucije, bežične senzorske mreže i još mnogo toga. Čini se da će raširene senzorske mreže i sustemi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems-DSS) igrati važnu ulogu u budućoj proizvodnji grožđa jer već započinju, nadgledanjem ključnih faktora sredine u vinogradu (poput temperature i vlažnosti), rješavanjem problema upravljanja i odlučivanja.

Senzori eVineyard

Primijenjene tehnologije mogu pružiti informacije koje vam pomažu da optimalno predvidite vrijeme berbe, u odnosu na stepen zrelosti grožđa. Budući da se troškovi inputa u vinogradarstvu, poput vode, đubriva, mašina i pesticida stalno povećavaju, visoka tehnologija može vam pomoći da minimizirate troškove tih unosa i umjesto toga uzgajate prirodnije, dobijate zdravije grožđe, istovremeno pomažući da povratite dio rastuće sreće koja se često izgubila sa rastom industrializacije.

Osim toga, precizni sistemi vinogradarstva predviđaju prinose, skupljaju tlo za analize i predviđaju razvoj bolesti. Unatoč svim istraživanjima koja pokazuju da su informacije koje pružaju PV tehnologije pouzdane i da mogu sniziti troškove proizvodnje, čak za 20-30%, mnogi se vinogradari i dalje oslanjaju samo na svoj “instinkt”. Imati instinkt vinogradara je sjajno, ali imati tehnologiju koja može nadoknaditi ono što osjećate i dati vam dodatne informacije za vaše odluke, neprocjenjivo je. Na taj način uvijek možete biti sigurni da ćete proizvesti najbolje moguće vino. Poljoprivredni sektor je trenutno u fazi uvođenja novih tehnologija koje štede vrijeme, novac i čuvaju okolinu. Ali svi moraju shvatiti da je tehnologija upotrebljiva samo kad znamo šta sa tehnologijom želimo postići!

U eVineyardu naporno radimo kako bismo bili u toku sa najnovijim tehnološkim trendovima i integrisali najnovije korisne tehnologije za vinogradare na način da rade bez ikakvih posebnih konfiguracija na najkorisniji način kroz cjelovito softversko rješenje.

Sources:
Precision viticulture; Tony Proffitt, SPAA Precision Ag Symposium
Adoption of Precision Viticulture on the rise; T. Proffitt and E. Winter, Winetitles

Softver za upravljanje vinogradom

Kako softver za upravljanje vinogradima poboljšava poslovanje sa vinom? Naslov orginala: How vineyard management software improves wine business? Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 24.04.2019. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: softver, rukovođenje, vinograd, vinarija

Imati vinograd i / ili biti vinogradar nagrađuje, ali istovremeno se naporno i radi. Istina je da je biti rukovodioc vinograda sve samo ne jednostavno, jer postoji toliko mnogo aspekata koje je potrebno uzeti u obzir da bi se proizvelo najbolje moguće kvalitetno grožđe. Grožđe je osnova, potrebno za spravljenje izuzetnog vina, koje se na kraju prodaje. Kada je riječ o upravljanju vinogradom, vinogradar mora biti sve: meteorolog, agronom, hemičar, mašinski radnik, mehaničar, finansijski planer i organizator posla. A to često može biti naporno, posebno u jednočlanom domaćinstvu i u malim vinarijama.

Uz posao, dolaze nova znanja i nove informacije. Pogotovo što se nekoliko informacija preklapa, a više informacija mora biti uzeto u obzir kako biste donijeli pametne odluke o sljedećim radnjama u vinogradu, koje će vaše grožđe, a samim tim i vino, staviti ispred konkurencije. Iz tog razloga razvijen je softver za upravljanje vinogradom, koji pomaže vinogradarima u donošenju odluka, administrativnom radu i obično radi povećanja efikasnosti.Šta je softver za upravljanje vinogradom? Softver za upravljanje vinogradom je kompjuterski softver (danas moderni sistemi poput eVineyard obično su web i / ili pametni programi) koji omogućuju vinogradarima, upraviteljima vinograda i stručnjacima u oblasti vinogradarstva da poboljšaju svoje performanse, uzgajaju grožđe boljeg kvaliteta i proizvode veću količinu grožđa, kontrolišu radne aktivnosti u vinogradu i prate bioklimatske informacije o vinogradima. Uz pomoć softvera za upravljanje vinogradom, korisnici mogu steći bolji uvid u nekoliko operacija vinograda i na temelju prikupljenih podataka donositi bolje odluke: poput toga šta, gdje i kada poduzeti određene aktivnosti radi poboljšanja produktivnosti, smanjenja troškova proizvodnje, i povećanja kvaliteta.

Pomoć bogatim ljubiteljima vina

Novi fond za pomoć bogatim ljubiteljima vina da ulažu u vrhunske vinograde. Naslov orginala: New fund to help wealthy wine lovers invest in top vineyards. Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: James Lee. Objavljeno: 01.10.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Pokreće se novi investicioni fond koji bogatim ljubiteljima vina i institucijama omogućuje kupovinu renomiranih vinograda ili vinograda u novim regijama, od Pijemonta do Kenta.

Zrioba grožđa sorte Pinot Noir u vinogradima u blizini mjesta Beaune.

Izdvajamo. Rast cijena kvalitetnog vinogradarskog zemljišta, podstaknut interesima investitora iz Silicijske doline (Silicon Valley) u Kini, natjerao je sestrinsku kompaniju Wine Source Group, WSF SICAV plc, da osnuje regulirani fond za vinograde i terroir (Vineyards and Terroir Fund). Njihov je cilj privući bogate pojedince i institucije sa velikim zanimanjem za fino vino kako bi izgradili globalni portfelj vinograda vrijedan 50 miliona evra. Ulagači moraju uložiti najmanje 200.000 evra ili 200.000 dolara i obavezati se na najmanje pet godina.

Partnerstva sa vrhunskima vinarima bit će važan dio procesa, izjavila je grupa WSF SICAV, koja već ima snažne veze sa mnogim poznatim svjetskim vinskim regijama i vodi regularni fond Wine Source Fund za ulaganje u fina vina i alkoholna pića. Partneri vinari mogu pomoći u prepoznavanju dobrih vinogradarskih mjesta, a menadžeri fondova vjeruju da to podstiče perspektivne, mlađe proizvođače sa kapitalom da dobiju vlastite vinograde. Ulagači će takođe dobiti povlašteni pristup vinogradima i vinima, rekla je grupa, bez objavljivanja procjena potencijalnih povrata ulaganja. Fond neće prvobitno birati najskuplje vinograde na svijetu, u područjima kao što su Pauillac, Napa Valley ili Burgundy, gdje je francuska agencija Safer nedavno rekla da jedan hektar vinove loze može koštati do 14,5 miliona evra.

“U reginu Burgundy više gledamo na premijer cru nivo”, rekao je Simon Lurton, menadžer  Fonda za vinograde i Terroir (Vineyards and Terroir Fund), koji je objasnio da ova područja nude izglede za bolji povratak. Vinogradi regiona Burgundije, Pijemonta i Sjeverne Rajne (Burgundy, Piedmont i Northern Rhône), regiona Centralna obala Kalifornije (California’s Central Coast), regiona Beaujolais i vinogradi Velike Britanije stoje na početnoj listi Fonda.

„Mislimo da je Velika Britanija nadolazeća regija“, rekao je Lurton. “Postoje kvalitetna vina za proizvođače koji se žele proširiti, a cijena zemlje je porasla u posljednjih nekoliko godina.” Bordo (Bordeaux) za sada nije u fokusu, ali Lurton je rekao da su neka područja, kao što su Pessac-Léognan i Pomerol, imali u vidu kada je budućnost kompanije u pitanju.

Ekološke vrijednosti bit će ispitivane prilikom razmatranja treba li proizvođač ili vinogradarska parcela biti dio Fonda, dodao je Lurton. Odustao je da kaže koliko će se fond fokusirati na zemljište koje se poljoprivredno dekalariše kao organsko, ali rekao je da će mala upotreba hemikalija biti važna. „Postoji nova generacija vinara koja koristi odgovorne postupke u vinogradu“, rekao je. Fond za vinograde i terroire je podfond WSF SICAV plc koji je smješten na Malti i u potpunosti je regulisan zakonima o investiranju u evropske fondove’, kaže grupa. Oni koji ulože najmanje 200.000 eura ili dolara prije 1. aprila 2020. platit će 1% provizije za upravljanje. Nakon tog datuma porast će na 2%. Svi koji ulože najmanje 500.000 eura ili dolara platit će naknadu od 1% bez obzira na datum. Vinari partneri imat će priliku odmah nakon pet godina mogućnost da u popunosti otkupe zemljište sa vinogradom, istakla je grupa.

Priprema vinove loze za zimski odmor

Upravljanje vinogradom nakon berbe: priprema vinove loze za zimski odmor. Naslov orginala: Post-harvest Vineyard Management: preparing vines for resting. Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Slike: Montalcino Report and Van der Lee Vineyard.  Objavljeno: 12.09.2018. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatovic. Ključne riječi: vinograd, vinova loza, đubrenje, navodnjavanje, zimsko mirovanje

Nakon što se grožđe obere i sigurno »uskladišti u vinariji«, 🙂 vrijeme je za posljednje aktivnosti upravljanja vinogradima prije nego što vinova loza uđe u period mirovanja. Kako je svaki vinograd drugačiji, njime se treba upravljati prema njegovim specifičnostima, međutim, postoje neke opšte smjernice za upravljanje vinogradom nakon berbe. One omogućuju vinogradarima da pripreme vinovu lozu za odmor, kao i da osiguraju dobru sledeću berbu.

Zaključak. Nakon berbe vinogradari mogu brzo zaboraviti na vinovu lozu i usredotočiti se isključivo na postupak proizvodnje vina, ali to lako može uzvratiti udarac. Nedovoljna količina đubriva i vode na kraju sezone može rezultirati niskim nivoom rezervnih ugljenohidrata, nedostatkom makrohranjivih sastojaka i suvim drvenastim tkivima. To može dovesti do zimskih ozljeda čokota, a u proljeće do neravnomjernog kretanja pupoljaka, lošeg i neravnomjernog rasta lastara, pa čak i lošeg zametanja cvasti. Jednom kada se hlorofil u lišću počne raspadati, lišće mijenja boju i više se ne mogu stvoriti rezerve ugljenohidrata.

Stoga osigurajte da je zelena masa čokota što duže zdrava uz dobru kontrlolu nad bolestima i navodnjavanjem u vrijeme nakon berbe. Na taj način će čokoti moći proizvesti dovoljne rezerve ugljenohidrata prije pada lišća. Dobro upravljanje vinogradima nakon berbe presudno je za pripremu vinove loze za zimski odmor i plodan rast u proljeće sledeće vegetacije.

Nova tehnika održavanja vinograda

Nova tehnika održavanja vinograda tokom vegetacije kako bi se odgodilo sazrijevanje grožđa. Naslov orginala: Nouvelle technique de gestion de la végétation du vignoble pour retarder la maturation du raisin. Izvor: https://www.infowine.com/fr/; Objavljeno: 07.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, ampelotehnika, berba grožđa

Nove tehnike upravljanja vegetacijom u vinogradu, poput kasnog i jačeg orezivanja lastara, mogu odgoditi sazrijevanje grožđa za 15 do 20 dana. Moguće je odgoditi sazrijevanje grožđa otprilike mjesec dana kombinovanjem ove dvije tehnike. Ovo kašnjenje sazrijevanja dovoljno je za odlaganje datuma berbe, dok uslovi sredine u većini vinskih regija ne postanu hladniji.

Ali u izuzetno toplim regijama, kao što su regije IV i V po Winklerovom indeksu, sa više od 1.950°C u periodu između aprila i oktobra, berba grožđa se odvija početkom avgusta (kao na primjer: Montilla-Moriles i Ribera del Guadiana, Španija). U tim slučajevima, ako bi kašnjenje sazrijevanja bilo oko mjesec dana, berba bi se dogodila početkom septembra kada su temperature još uvijek visoke. Za “dobijanje hladnijih uslova” trebalo bi odgoditi sazrijevanje grožđa za dva do tri mjeseca, ali gore navedene tehnike nisu dovoljne za tako dugo vremensko odgađanje.

Predložena nova tehnika odgađa sazrijevanje grožđa za najmanje dva mjeseca, a zasniva se na ubrzavanju razvoja lastara iz novoformiranih pupoljaka. Ovo je interesantan način prevazilženja problema globalnog zagrijavanja u posebno toplim vinskim regijama. Bazirana je na orezivanju lastara u junu*, ostavljajući nekoliko nodusa kako bi se ubrzao razvoj novih pupoljaka. Osim ostavljanja lastara na željenoj visini, potrebno je ukloniti lišće, okca i cvasti ili grozdove na ostalim nodusima.

Prvi ogled proveden u Španiji na ovoj način započeo je 2015. Opšti cilj je bio proučiti tehniku ​​“prisiljavanja” kretanja okaca i utvrditi optimalni vremenski period tretiranja, uzimajući u obzir razvoj loze i kašnjenje sazrijevanja grožđa.

*Orezuju se zeleni lastari između drugog i trećeg nodusa (čvora) i u različitim fenološkim fazama (od faze G do faze K, prema sistemu Baillod i Baggiolini,

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Koliko je održivo vaše vino

Naslov orginala: How sustainable is your wine?;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 17.03.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Ekološki uticaj na proizvodnju vina je veći nego što mislite, i globalni je razlog za zabrinutost. Rupert Joy istražuje problem i razmatra mjere koje se poduzimaju za pronalaženje trajnijeg rješenja.

Kako se ljudska populacija povećava, promjene u korištenju zemljišta uništavaju prirodna staništa svijeta. Široko rasprostranjeno prskanje pesticidima okrivljeno je za urušavanje broja insekata i ptica, dok intenzivna upotreba herbicida i fungicida kontaminira podzemne vode i degradira tlo, čineći ga zavisnim od đubriva. Sa sve većim dokazima da poljoprivreda doprinosi gubitku biološke raznolikosti bez presedana, koncepti upravljanja okolišem i „regenerativne poljoprivrede“ dobijaju na snazi.

Istraživanja pokazuju da su korisni insekti, kao što su pčele i pauci, i ptice i slijepi miševi koji se hrane insektima, brojniji i raznovrsniji na netretiranom zemljištu nego na zemljištu koje je prskano hemikalijama, i da se tla koja se vode održavo imaju više organske materije mikrobiološki su bogatija. Ljubiteljima vina bi moglo biti oprošteno ako se pretpostavi da, za razliku od intenzivne poljoprivrede, proizvodnja vina ima mali uticaj na svijet prirode. Stvarnost je prilično drugačija. Većina vinograda su monokulture koje se u velikoj mjeri oslanjaju na preventivno prskanje pesticidima (herbicidi, fungicidi, insekticidi) kako bi se širenje bolesti i štetočina zaustavilo.

Uklanjanje listova u zoni grozdova

Naslov orginala: Grapevine Cluster Zone Leaf Removal;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 30.06.2017.  Prevod: Dragutin Mijatović

Vinogradari u vinogradu obavljaju nekoliko različitih zadataka oko čokota kako bi regulisali kvalitet grožđa, a time i vina. “Upravljanje čokotom” odnosi se na sve radove oko čokota koji utiču na strukturu uzgojnog oblika čokota vinove loze, kao što su u prvom redu zelena rezidba, prorjeđivanje listova, defolijacija (u zoni grozdova), prorjeđivanje lastara, provlačenje lastara između žica – pozicioniranje lastara u odnosu na sistem rezidbe, uklanjanje grozdova, itd. Ovaj članak pobliže će se osvrnuti na prorjeđivanje listova, poznato i kao uklanjanje listova, uklanjanje listova u zoni grozdova i defolijacija. Svi ti pojmovi u osnovi se odnose na uklanjanje određenih listova sa područja oko grozdova na čokotu.

Brojne studije su pokazale da pravilno (!) uklanjanje listova u zoni grozdova na čokotu može:

  • – poboljšati cirkulaciju vazduha oko grozdova
  • – povećati izlaganje grozdova sunčevoj svjetlosti i omogućiti prodiranje svjetlosti u unutrašnjost čokota
  • – smanjiti potencijalni pritisak bolesti bolesti vinove loze, posebno truleži-Botrytis, plamenjače-Plasmopara viticola i oidiuma-Oidium tuckeri
  • – omogućava bolje prodiranje tečnosti u zeleni sklop lastara prilikom prskanja, tj. normalno pokrivanje grozdova fungicidima
  • – poboljšati kvalitet grožđa – poboljšati aromatične sastojke, boju, smanjiti titriljivi aciditet, pH i smanjiti “vegetativne” arome kod nekih sorti.

Zimsko mirovanje vinove loze

Naslov orginala: Grapevines during winter dormancy;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 04.02.2016.;  Prevod: Dragutin Mijatović

Period mirovanja je faza u ciklusu rasta vinove loze koja se javlja nakon pada lišća, i traje od kasno u zimu do ranog proljeća. Period mirovanja pomaže vinovoj lozi da podnese hladne zimske temperature i ima važan uticaj na cvjetanje vinove loze i vegetativni rast u proljeće. Tokom perioda mirovanja, vinova loza mora biti izložena dovoljnim satima hladne temperature kako bi se kretanje pupoljka i normalan rast pojavili u proljeća naredne sezone.

Sve dok je vinova loza u fazi endomirovanja, može se aklimatizovati na hladno ledeno vrijeme i preživjeti niske temperature.

Šta se dešava sa vinovom lozom tokom mirovanja? Iako se može činiti da se ništa ne događa sa vinovom lozom tokom perioda mirovanja, to nije tačno. Malo aktivnosti se dešava – vinova loza diše, na primer – da bi se održale osnovne metaboličke funkcije. Tokom perioda mirovanja, vinova loza preživljava na osnovu rezervi ugljenohidrata uskladištenih tokom prethodne vegetacije, uglavnom kao skrob, u stalnim drvenastim dijelovima čokota, kao što su korijen, deblo i kraci. S obzirom na to da mora proći period mirovanja sa svojim uskladištenim rezervama od pada lišća pa do rasta novih izdanaka u proljeće, izuzetno je važno dobro pripremiti vinovu lozu za perod odmora. Period mirovanja nije jednostavno stanje u razvoju biljaka, postoje dvije vrste mirovanja tokom zime, odnosno endo-mirovanje i eko-mirovanje.

Continue reading “Zimsko mirovanje vinove loze”

Procjena prinosa grožđa

Naslov orginala: Estimating Vineyard Yield? WSU’s Making An App For That.;  Izvor: http://wine.wsu.edu/article/;  Objavljeno: 07.06.2019. – OIV News;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vrhunski simbol modernosti, pametni telefon nije prva slika koja vam pada na pamet kada pomislite na stari vinograd, ali zahvaljujući WSU  (Washington State University) i profesoru Manoj Karkee, uskoro bi mogao da bude uobičajen na poljima Cabernet nekretnine (Starbucks), omogućavajući vinogradarima da efikasno predvide prinose grožđa, uštede na troškovima rada, pojednostave proizvodnju i prenesu štednju potrošaču.

Prof. Manoj Karkee 

Procjena prinosa je zadatak vezan za skoro svaki aspekt rada uzgajivača od navodnjavanja do ugovora, ali posao ostaje radno intenzivan, neefikasan i njegove metode variraju od vinograda do vinograda.

“Trenutno, vinogradari šalju radnike u vinograde kako bi prikupili mnogo uzoraka grožđa za brojanje, vaganje i određivanje veličine grozdova”, rekao je prof. Karkee. „Ovaj alat (APP) može da uradi istu stvar. Aplikacija će procjeniti broj bobica, grozdova i druge parametre na posmatranim čokotima koji se odnose na procjenu opterećenja rodom u vinogradu. ”

Prva verzija aplikacije će trajati oko godinu dana u svrhu razvoja. Od dolaska na WSU 2010. godine, Karkee, vanredni profesor biologije, radio je u Centru za preciznost i automatizaciju poljoprivrednih sistema u Prosseru (Center for Precision and Automated Agricultural Systems in Prosser), gdje je vodio tim od 10 istraživača u Laboratoriji za automatizaciju i robotiku u poljoprivredi.

Continue reading “Procjena prinosa grožđa”

Godišnji ciklus vinove loze – 02

Naslov orginala: Lifecycle of a Wine Grapevine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 19.09.2016. by Haley Mercedes; Obrada slike: Dragutin Mijatović;  Prevod: Dragutin Mijatović

Možda ste čuli izraz “veliko vino se pravi u vinogradu” i to je istina! Velika vina dolaze od velikog grožđa. Dakle, pogledajmo godišnji ciklus vinove loze i naučimo kako svaka sezona utiče na berbu te godine.

VINOVA LOZA – OSNOVE: Vinova loza je primjer višegodišnje biljke; one koja raste ili cvjeta tokom proljeća i ljeta, umire u jesenskim i zimskim mjesecima, a zatim ponavlja ciklus sljedećeg proljeća. Bez ljudske intervencije, vinova loza će prirodno prerasti u žbunastu zbrku lišća i grana. Precizno orezivanje i oblikovanje čokota pomažu vinogradima da loza ostane lijepa i organizovana, i da usredsredi svoju energiju na uzgoj besprekornog grožđa.

…………..

Prva godina rasta u životu vinove loze ima za cilj da izgradi skladišta hranljivih materija (baš kao kada nam je rečeno da treba jedemo spanać da bi odrasli veliki i jaki). Grozdovi koji se začinju prve godine obično se odstranjuje, tako da loza može da usmjeri svoju energiju na uspostavljanje snažnog korjenovog sistema. Proizvodnja ploda tako rano je uzvišeni cilj, na štetu vinove loze; kao što je rečeno, treba da naučimo da hodamo prije nego što počnemo da trčimo. Obično, od treće godine rasta, vinova loza je spremna za proizvodnju grožđa odgovarajućeg kvaliteta za potrebe vinarstva. Uopšteno govoreći, vinova loza donosi rod u periodu do 30 godina, prije nego što se rod dramatično umanji. Pri čemu neki komercijalni izraz “stare loze” mogu primijeniti neke vinarije (termin bez zvanične definicije, usput rečeno). Tokom prvih nekoliko godina života vinove loze, rast se usmjerava na obrazovanje trajnog drveta (debla) i izgradnju čvrstog korjenovog sistema, to je igra-utakmica koju pratimo. Da bi se to postiglo, postoji mnogo različitih tipova uzgojnih oblika koji se primjenjuju.

GODIŠNJI CIKLUS VINOVE LOZE. Jedna od najskupljih i najznačajnijih aktivnosti u vinogradu (pored berbe) je zimska rezidba. Lastari (prirasti) iz prethodne godine se u većem procentu uklanjaju, a manji dio njih se rezidbom ostavlja. Obično najbolji prošlogodišnji lastari ostavljaju se kao kondiri ili lukovi ili kondiri i lukovi iz kojih će se razviti novi lastari tokom vegetacije, koji će donijeti grožđe za berbu na kraju vegetacije. Tip rezidbe koji se koristi određuje se prije podizanja vinograda.  Moguće je tokom eksploatacije vinograda i promijeniti tip rezidbe ako se za to pojavi potreba…

Godišnji ciklus vinove loze – 01

Naslov orginala: Annual cycle of the grapevine, and vineyard maintenance activities;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;   Objavljeno: 04.02.2016.;  Obrada šeme: Dijana Pantić;  Prevod: Dijana Pantić

Godišnji ciklus rasta vinove loze zavisi od vremenskih uslova. U proljeće se vinova loza „budi“ i počinje svoj godišnji ciklus kretanjem pupoljaka, koji završava u jesen sa padom lišća, a zatim zimskim mirovanjem. Prema fenofazi rasta, vinova loza ima različite potrebe / potrebe za uspješnim rastom i razvojem – vinogradari traže zdrave i potpuno zrele bobice. Stoga, godišnje aktivnosti održavanja vinograda zavise od faze porasta vinove loze i njenih potreba.

Faza rasta vinove loze zavisi od klime, vremena, sorte i drugih uslova rasta. Budući da postoji mnogo različitih faktora koji uslovljavju rast vinove loze i razvoj grožđa, teško je potpuno uskladiti faze rasta sa godišnjim kalendarom. Međutim, moguće je dati neke okvire za sve aktivnosti održavanja vinograda. Slika ispod prikazuje glavne godišnje aktivnosti održavanja  vinogradu, po mjesecima, zavisno o životnom ciklusu vinove loze za sjevernu hemisferu (naime u Europi). Za južnu hemisferu sezona – faza rasta vinove loze – mora se vidjeti obrnuto.

Godišnji ciklus vinove loze: Godišnje aktivnosti održavanja vinograda zavise od faze rasta vinove loze, Bordeaux

Potraga za okusom djetinjstva

Naslov orginala: ŽELJKO JUNGIĆ – Potraga za okusom djetinjstva;  Preuzeto sa (Izvor): https://www.vinskeprice.com/;   Objavljeno: 14.12.2018. by Željko Garmaz

Željko za sebe voli reći da je u ljubavi s vinom od svojih najmlađih dana, još iz doba kad je kao dječak s nekih 5-6 godina pravio društvo ocu tijekom šetnji do susjeda, Slovenca Petra Sošnje, koji je imao vinograd u Laušu, tadašnjoj dalekoj periferiji Banje Luke, a danas tek kilometar udaljenom od samog središta grada.
– Susjed Petar je proizvodio vina, premda tada uistinu ništa nisam ni mogao znati o njima. Uglavnom, jedno vino je proizvodio za kuću i dobre prijatelje, dok je drugo, nešto lošije, bilo za prodaju. E sad, taj neki miris i okus vina iz ranog djetinjstva urezao mi se u pamćenje i ta njegova vina su bila moja svojevrsna ulaznica u svijet vina. Zahvaljujući lijepim uspomenama na susjeda Petra, cijeli život, pa čak i kad sam bio student, kad god bih došao u situaciju kupovao sam vina i neprestano se trudio širiti svoje vinske vidike…Petrovi vinogradi su na jednom brdašcu iznad grada, njegova kći Olga, jedna od tri njegove kćeri, ali koja je kao i ja elektroinženjer, nastavila je očevu praksu i danas proizvodi vino s tog ne više od hektar velikog vinograda.