Stone sorte grožđa – Kalifornija

Izvor: http://www.giumarravineyards.com/. Pripremio: Dragutin Mijatović

Stone sorte grožđa odnosno sorte grožđa za potrošnju u svježem stanju stvaraju se i gaje širom svijeta, Australija, Južna Afrika, Brazil, Kalifornija, Italija, Francuska, Ukrajina, Srbija, Kina, Japan itd. Raspoređene su kroz svih pet epoha dozrijevanja, od najaranjijih do vrlo kasnih. Ovo su sorte grožđa najčešće krupnih grozdova, najrazličitije boje, bobica različitog oblika, okusa i slasti. Jedna od grupa stonih sorti pored klasičnih nama dobro poznatih (Kardinal, Srbija, Beogradska rana, Sultanina, Muskat Hamburg, Viktoria, Afus Ali, Italija i mnoge druge), interspecies hibrida (Lasta, Karmen, Ljana, Moldova i druge) je i grupa stonih sorti pod imenom ARRA. Neke od njih gaje se i u Kaliforniji. Video: A Grape Journey: https://www.youtube.com/watch?v=pUmKKNsI7oI

Određivanje opterećenja čokota

Naslov orginala: Определение нагрузки виноградного куста при обрезке. Izvor: https://agrarnyisector.ru/. Objavljeno: 16.05.2013. Prevod: Dragutin Mijatović

Pri rezidbi vinove loze posebno je važno pravilno postaviti opterećenje čokota i dužinu orezivanja koja se određuje brojem okaca na lastaru. Ne postoji standardna vrijednost za opterećenje čokota okcima, jer se mijenja u zavisnosti od sorte, klimatski uslova, uzgojnog oblika, agrotehnike, ampelotehnike itd. Zbog toga je prilikom rezidbe vrlo važno čokot pravilno opteretiti okcima u skladu sa jačinom rasta (bujnosti) i sortom grožđa. Opterećenje čokota okcima povećava se ili smanjuje ne produženjem ili skraćivanjem lastara, već povećanjem ili smanjenjem broja lastara na čokotu. To je zbog činjenice da se najproduktivniji lastari formiraju na okcima srednjeg dijela jednogodišnje loze.

Riješvanje koncepta veličine čokota…

Riješvanje koncepta veličine čokota, kapaciteta, nivoa roda, bujnosti i ravnoteže. Naslov orginala: Untangling the concepts of vine size, capacity, crop level, vigor, and vine balance. Izvor: https://grapesandwine.cals.cornell.edu/. Objavljeno: Mart 2013. by Alan Lakso* Prevod: Dragutin Mijatović


Vinova loza koristi hranjive sastojke i vodu iz tla i sunčevu svjetlost da pretvori ugljen dioksid u lišće, grožđe, lastare, deblo i korijenje. Proizvodnja optimalnog prinosa kvalitetnog voća zadatak je koji je specifičan za određenu lokaciju, a zahtijeva upravljanje čokotom i prinosom zasnovano na razumijevanju kako rasta vinova loza i čvrstom poimanju mnogih izraza koji se koriste za opisivanje rasta vinove loze i njenog odnosa sa prinosom. Veličina vinove loze, kapacitet vinove loze, nivo prinosa, jačina (bujnost) vinove loze i ravnoteža čokota povezani su koncepti koji opisuju produktivnost čokota vinove loze. Često se koriste, ali ne uvijek dosljedno. Video: Targeted manipulation of vine balance: does vine balance directly affect fruit composition? https://www.youtube.com/watch?v=JMf7fgqbKMo

Godišnji ciklus vinove loze

Naslov orginala: Životni ciklus vinove loze. Izvor: https://www.plantaze.com/. Objavljeno: Plantaže-Kategorija-Edukacija. Priredio za sajt: Dragutin Mijatović

Vjerovatno ste čuli za izreku da “veliko vino nastaje u vinogradu”. To je istina sa kojom će se svi vinari saglasiti!  Velika vina se proizvode od dobrog grožđa. U nastavku teksta proći ćemo životni ciklus vinove loze i sagledati kako godišnja doba utiču na njen razvoj. Vinova loza tokom svog života prolazi veliki ili životni ciklus, a svake godine iznova mali ili godišnji biološki ciklus.


Godišnji ciklus vinove loze se sastoji iz 2 perioda:

  • aktivan život – period vegetacije i
  • period mirovanja – zimski period

Sorte grožđa – površine 2.000-2.016.

Sorte grožđa koje su najviše povećavale i smanjivale površine od 2000. Godine. Naslov orginala: The grape varieties that have increased and declined the most since 2000. Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/. Objavljeno: 08.09.2020. by Phoebe French. Prevod: Dragutin Mijatović

U nastavku je pregled sorti grožđa koje su najviše povećavale površine i sorti koje su najviše smanjile površine u 21. vijeku.


Novo izdanje knjige, koje bi trebalo biti uskoro objavljeno, uključuje nove podatke iz 2016. godine kako bi se dobio ažurirani pregled svjetskih zasada vinove loze. Rad takođe uključuje nove statističke podatke o ‘internacionalizaciji’ sorti grožđa, pokazujući i do koje mjere su autohtone sorte jedne zemlje usvojene u inostranstvu, kao i raznolikost sorti grožđa pronađenih u svakoj zemlji.

Continue reading “Sorte grožđa – površine 2.000-2.016.”

Razumijevanje ravnoteže čokota

Naslov orginala: Grapevine Triangle – An aid to understanding grapevine balance. Izvor: https://winesvinesanalytics.com/. Objavljeno: 06.2017. by Mike Trought. Prevod: Dragutin Mijatović

Komercijalni vinogradari nastoje proizvesti maksimalno profitabilan prinos grožđa u sastavu potrebnom za proizvodnju vina predviđenog stila koji zadovoljava kvalitetna očekivanja potrošača. Međutim, to se mora raditi dosljedno. S obzirom da je vinova loza višegodišnja biljka, prinos se mora postići bez negativnog uticaja na sposobnost čokota da daje rod u narednim godinama. Da bi postigli pravilan balans između prinosa grožđa i rasta korijena i lastara, vinogradari moraju omogućiti da grožđe tekuće vegetacije sazrijeva bez “krađe” iz rezervi čokota i negativno utiče na rod sljedeće godine.


Korjenov sistem čokota (Čile) zasađenih na rastojanju od 1,5 do 1,8 metara. Korijen na desetogodišnjem čokotu dostiže dubinu od 5 do 6 metara. Foto: Mike Trought

Osnovni koncept ravnoteže čokota

Naslov orginala: Basic Concept of Vine Balance. Izvor: https://grapes.extension.org/. Objavljeno: 20.06.2019. by Grapes, Patty Skinkis, Oregon State University. Prevod: Dragutin Mijatović

Osnove. Ravnoteža čokota središnji je pojam u proučavanju vinogradarstva gdje se fiziologija vinove loze i proizvodnja grožđa u vinogradu spajaju. Ovaj koncept uveden je davno, a dalje su ga definisali istraživači vinogradarstva širom svijeta.

Primjeri ravnoteže čokota vinove loze ključni su za proizvodnju grožđa i proizašli su iz istraživanja tokom prošlog vijeka. Nelson Shaulis razvio je uravnoteženu metodu orezivanja koja ocjenjuje odluke o orezivanju zasnovane na dovođenju čokota u ravnotežu (Shaulis, 1966). Brojni istraživači su dalje definisali ovaj koncept ravnoteže pokušavajući razumjeti uticaj proizvodnih praksi na održivi rast i razvoj čokota, uključujući uticaje upravljanja zelenom masom (zelena rezidba), uticaj na cvjetanje i zametanje bobica, uticaj na mirovanje i zimsku otpornost, prinos i kvalitet grožđa. Danas se nastavljaju studije kako bi se proizvodnja i fiziologija dalje razumjeli povezani sa ravnotežom čokota vinove loze.

Laseri za lov na ptice u vinogradu

Naslov orginala: Des lasers pour chasser les oiseaux des vignes. Izvor: https://www.mon-viti.com/. Objavljeno: 01.09.2020. par Viti Veille. Prevod: Dragutin Mijatović

U Sjedinjenim Državama, Australiji i Novom Zelandu ptice se smatraju štetočinama vinove loze. Kada je grožđe zrelo, neke vrste ptica poput kosa jedu bobice. Osim što utiču na prinos, ptice utiču i na kvalitet grožđa. Oštećene bobice su osjetljivije na sivu trulež. Već nekoliko godina jedna kompanija nudi plašenje ptica laserom. Video: Idaho Wineries Use Laser Bird Repellent to Protect Crops from Birds https://www.youtube.com/watch?v=kYzy1mPqZjc  U Francuskoj je trenutno zabranjeno stavljanje ove vrste uređaja na tržište pojedincima. Ali već nekoliko godina ispitivanja obavlja avijacija.

Realnost u vinogradu

Vine Click: Povećana stvarnost u vinogradu i u vašem džepu. Naslov orginala: Vine Click: Augmented Reality in the Vineyard and in Your Pocket. Izvor: https://www.enolytics.com/. Objavljeno: 21.08.2020. by Carhy Huyghe. Prevod: Dragutin Mijatović

Krenimo redom. Požari su još jednom zapalili Kaliforniju, izazvani sa više od 20.000 udara munja i pojačani rekordnom toplotom. U jedno poslijepodne požarni kompleks LNU izbio je na više od 18.000 hektara u područjima Sonoma, Lake, Napa i Solano. Desetine hiljada ljudi nalaze se pod mjerama evakuacije širom države. Mi smo svjesni lične devastacije koju ovi požari uzrokuju. Taj uticaj imamo najviše na umu, jer aktivno tražimo načine kako da pomognemo. Jedna od prednosti pisanja tako redovno o vinu + podaci, su zamah čestih ažuriranja. O dešavanjima i novostima unutar ovog prostora, odnosno o tome kako informacije izlaze svake sedmice kroz Enolytics 101, a ostale informacije vraćaju se od kolega i prijatelja širom svijeta.

Continue reading “Realnost u vinogradu”

Zašto „stresne“ loze daju bolja vina

Naslov orginala: Why do ‘stressed’ vines produce better wines? Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/. Slika: Ales Me/Unsplash. Objavljeno: 01.07.2020. by Steve Smith MW. Prevod: Dragutin Mijatović

Šta stresnu lozu čini boljom za proizvodnju vina?


Michael Orme, e-poštom, pita: Uvijek čitam kako “stresne” loze – željne vode ili različitih hranjivih sastojaka u tlu – daju najbolje vino. Zašto? Što zapravo vinova loza u tim okolnostima čini da taj fermentisani sok od grožđa je “bolje” vino?

Continue reading “Zašto „stresne“ loze daju bolja vina”