Nauka o vinu – pepelnica najveći vinogradarski problem u svijetu

Naslov orginala: Wine science-powdery mildew, the wine world's biggest problem. Izvor:
https://wineanorak.com/;
Objavljeno: 27.03.2020. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

Svako ko je ikad pokušao uzgajati vinovu lozu bez prskanja vjerovatno je naišao na pepelnicu.

To je najčešća bolest vinove loze i jedan je od glavnih razloga što vinogradari moraju prskati hemikalijama nekoliko puta godišnje. Ima je svuda u vinskom svijetu, a podložne su joj sve sorte Vitis vinifera. Erysiphe necator je naučni naziv za bolest vinove loze zvanu pepelnica. Prvobitno je bila poznata kao Oidium tuckeri, a neki je još uvijek nazivaju Oidium, posebno u Francuskoj.

Možda ćete je vidjeti i kao Uncinula necator, ali Erysiphe necator je standard. Malo istorije. E. necator dolazi iz SAD-a. Tamo su domaće sorte vinove loze vrlo dugo koevoluirale sa ovom gljivom i razvile otpornost na nju. Ali tada, 1845. godine, pronašla je put do tople leje engleskog vrtlara.

Edward Tucker u Margate ju je primijetio na svojoj lozi. Konsultovao se sa M. J. Berkeley, botaničarom iz Bristol-a, koji ju je identifikovao kao novu vrstu i imenovao po gospodinu Tucker-u. Tucker ju je također pogledao pod mikroskopom i zaključio je da se radi o vrlo sličnoj bolesti plijesni breskve, sa kojom se već poznavao. Još davne 1821. godine irski vrtlar zvan John Robertson uspješno je koristio sumpor za suzbijanje breskve, što je učinio i Tucker, i to je uspjelo. Robertson je pomiješao sumpor sa sapunom, dok je Tucker sumpor pomiješao sa krečom. Obe mješavine su djelovale.

Uprkos uspješnom liječenju, pepelnica je započela širenjem, širom Velike Britanije i Francuske. Prije izvjesnog vremena to je bio veliki problem u vinogradima Evrope. Prvo je primijećena u francuskim vinogradima 1847., a potom u Italiji 1849. Početkom 1850-ih, njeno stalno prenošenje uzrokovalo je velike probleme ekonomski, iako su se vinogradari upoznali sa najboljim načinima primjene sumpora kao lijeka. Od tada je sve prisutnija u vinogradima svijeta. Erysiphe necator je gljivična bolest. Postoje dva načina za širenje.

Prvi to su strukture nazvane konidije, koje se aseksualne šire nošene vjetrom. Gljiva prezimljuje kao micelij (masa gljivičnih hifa, koje su poput cijevi, i one normalno rastu). Često će micelij prezimiti u pupoljku u razvoju. Kad vinova loza počne rasti u proljeće, pupoljak se otvara i cijela struktura koja izraste biće zaražena gljivicom. To se naziva malaksalost lastara. Nakon nekog vremena, svi zeleni dijelovi lastara prekriju se nečim što nalikuje bijelom prahu: to su konidije, a one inficiraju ostatak loze.

Drugi način prijenosa je formiranjem struktura koje se nazivaju cleistothecia. To je seksualni stadijum gljivice, a posebno je opasan, jer kada je gljiva u seksulanom stadijumu, ona svoje gene miješa okolo, i vjerovatno je da će se dogoditi otpornost na bilo koji fungicid. Cleistothecia su crna sferna tijela i sadrže 4-6 ascija, a svaka sadrži 4-7 askospora. One obično prezimljuju ispod kore loze, a zatim na proljeće ispuštaju spore koje klijaju i ponovo pokreću gljivičnu bolest. Cleistothecia nije prisutna u svim zemljama u kojima se nalazi pepelnica- plijesan (na primjer, relativno nedavno otkrivena je na Novom Zelandu, gdje ih ranije nije bilo).

Continue reading “Nauka o vinu – pepelnica najveći vinogradarski problem u svijetu”

Sedam vinskih čuda svijeta

Naslov orginala: The Seven Wine Wonders of the World. Izvor: https://www.vivino.com/, Objavljeno: 27.11.2015. by Julien Miquel. Prevod: Dragutin Mijatović

Svi to znamo: svijet vina pun je čuda. Ima ih više nego što bilo ko može izračunati. Jednostavno rečeno, što više znate o vinu, više otkrivate zadivljujuća i iznenađujuća čuda koja se odnose na našu svakodnevicu – krajolike, kulture, zgrade, ljude – i, što je još zanimljivije, našu istoriju. Iako bi se moglo tvrditi da se u svakom detalju čuda čini ono što čini vino, letjeli smo cijelim širokim svijetom kako bismo identifikorali njih sedam koji se ističu i zaista zbunjuju maštu svojom apsolutnom veličinom i nasljeđem. Pogledajte ih u nastavku i recite: za koje biste čudo promijenili svoje planove za sljedeći odmor? Drugim riječima: koje ćete dodati na svoju listu – destinaciju?

1.Vulkanski pustinjski vinogradi Lanzarote, Kanarska ostrva, Španija


Kanarska ostrva dio su Španije, udaljena oko 600 milja (1.000 km) od Iberijskog poluostrva, u velikoj regiji Maroka, zapadna Sahara, Afrika. Budući da je tako blizu najveće pustinje na svijetu, jedva da ikad pada kiša na sedam vulkanskih ostrva arhipelaga. Na najistočnijem ostrvu: Lanzarote, pejzaži su lunarni, dominiraju crna vulkanska tla, a stalno duvaju jaki atlantski vjetrovi što onemogućava da išta raste.

Ipak, vjekovima su lokalni poljoprivrednici usavršavali tehniku uzgoja vinove loze u tim nemogućim uslovima, i što je još važnije, proizvodili vino. Svaka je loza posađena u širokoj rupi stvorenoj od ljudi ukopane u vulkansko tlo i okružena kamenim polukružnim zidom. Depresija pomaže u upijanju svake kiše i usmjeravanju vode prema korijenju vinove loze, dok zid nudi efikasnu zaštitu od vjetra i dehidracije biljaka. Nepregledni pejzaži koje nude ovi jedinstveni vinogradi počast su čovjekovoj upornosti u proizvodnji vina u ekstremnim uslovima i dokaz velike otpornosti vinove loze. Lanzarote proizvodi vina različitih boja i stilova: crvena, bijela ili rosé, suva ili slatka od različitih sorti grožđa poput Malvasia, Moscatel ili Listan Negro.

Grožđe je mnogo više nego samo vino

Naslov orginala: The grapes, much more than wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Vino se uglavnom dobija iz grožđa, ali postoji mnogo proizvoda koji se koriste i za prehranu ljudi i za druge svrhe.

Makroekonomski podaci vinskog sektora, koji su često izloženi u Vinetur, otkrivaju veliki značaj uzgoja vinove loze u svijetu, a posebno u tradicionalno vinogradarskim zemljama.

U stvari, vino je daleko najglavniji proizvod koji se dobija od grožđa, mada postoje mnogi drugi proizvodi koji takođe imaju svoju važnost, kako sa ekonomskog stanovišta, tako i sa kulturnog koje ćemo vidjeti u nastavku.

Još davno sa pritomljavanjem vinove loze, čovjek je grožđe fundamentalno koristio kako bi sebi obezbijedio hranu, danas grožđe uglavnom služi za proizvodnju vina. Međutim, sa napretkom vinarske djelatnosti, tokom vjekova, dobijeni su i drugi proizvodi od grožđa i pogodni drugim namjenama, uključujući i neprehrambenu namjenu.

Ovo su glavni proizvodi koji se dobijaju od grožđa:

Učiteljica koja se zaljubila u grožđe

Naslov orginala: The teacher who fell in love with grapes. Izvor: https://www.monitor.co.ug/; Objavljeno: 14.03.2020. by Rajab Mukombozi. Prevod: Dragutin Mijatović


Ham Ahimbisibve (lijevo) objašnjava proizvodnju grožđa na svojoj farmi

Rezime. Poljoprivrednici zarađuju najmanje Shs3,6m ($35.000) sa 0,4 ha zemlje u sezoni. Pojedini dobro njegovani čokot može dati između 200 i 300 kilograma grožđa. Brda, brežuljci i brda gdje god pogledate. Neki mali, neki veliki i svi se pružaju oblikujući prekrasan krajolik u Nyakayojo, okrug Mbarara (Uganda). Kada posjetite to područje, morate biti spremni preći brda. To troši puno energije, ali tim Seeds of Gold bio je spreman za vježbu dok smo pratili Ham Ahimbisibwe, učiteljicu srednje škole Mbarara, koja upravlja vinogradom. Nakon uspona i spuštanja preko nekoliko brda, sreli smo Ahimbisibve na farmi ispitujući grožđe koje se koristi za proizvodnju vina. Sa njom su bila tri farmera, koje je Ahimbisibve podučavala kako da se brinu o lutajućim čokotima.

“Oni dolaze ovamo na predavanja. Većina ljudi u ovom regionu drži stoku pored uzgoja banana, ali dobar broj sadi vinovu lozu radi proizvodnje grožđa jer im nudimo tržište “, rekla je Ahimbisibve. U vinogradu od 4 ha, Ahimbisibve gaji i Muscat i Camel stono grožđe, koje takođe dobro uspijevaju u polusušnim područjima.

Continue reading “Učiteljica koja se zaljubila u grožđe”

Vinograd, mnogo više nego samo zemlja i čokoti

Naslov orginala: The vineyard, much more than a land and vines. Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: 01.03.2019. by Richard Sanchoyarto. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, tlo, hranljive materije, voda, korov

Pogled na vinograd, u sebi nosi složeni sistem u kojem su kombinovani uticaji mnogih različitih elemenata.

Na prvi pogled može se činiti da je vinograd samo polje zasađeno vinovom lozom, ali u stvarnosti je i mnogo više od toga. Vinograd je složen sistem u kojem su kombinuju uticaji mnogih različitih elemenata. Čokoti imaju veliku zavisnost od klime u kojoj rastu i tla koje naseljavaju. Svaki put kada vinogradar donese odluku o lokaciji vinograda, mora voditi računa o tome kako će ta dva elementa, klima i tlo, uticati na čokote. Važno je imati na umu da je sve što ćemo pronaći u vinogradu organizovano je od ruke čovjeka. Imaju starost, lokaciju i raspored koje imaju, vinogradi nisu proizvod prirode, već ljudske volje za dobijanjem grožđa za proizvodnju vina. Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zvisno od sezone: vegetativnog ciklusa

Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zavisno o sezoni u godini. To se događa zato što vinova loza podliježe vegetacijskom ciklusu, vezanom uz proizvodnju grožđa, a reguliša ga vinogradar.

Continue reading “Vinograd, mnogo više nego samo zemlja i čokoti”

Procjena prinosa grožđa

Naslov orginala: Crop Estimation of Grapes. Izvor: https://ohioline.osu.edu/; Objavljeno: 23.02.2012. by Agriculture and Natural Resources*. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, prinos, planiranje prinosa

Dugoročna održiva proizvodnja grožđa za proizvodnju vina sve se više vezuje za jasno i tačno znanje o vinogradarskim uslovima, koji su često promjenjivi zbog nedosljednog vremena iz sezone u sezonu, posebno u nekim regionima. Pored toga, predviđa se da će klimatske promjene (poput povećane akumulacije toplote i kišnih perioda) povećati ovu varijabilnost. Dakle, budući ekonomski opstanak i uspjeh industrije grožđa i vina zavise o našoj sposobnosti da razumijemo i uzmemo u obzir ovu varijabilnost i nastojimo poboljšati kvalitet grožđa.

Ovaj rad pomaže uzgajivačima grožđa u nastojanju pružanjem alata za korekciju prinosa i varijabilnosti kvaliteta, a to se može postići procjenom prinosa (PP). PP je praksa predviđanja, što je moguće tačnije količine grožđa koje će biti ubrano. Vinogradari moraju znati količinu grožđa koje proizvode, kao i da li je čokot dovoljno uravnotežen (previše opterećen rezidbom ili premalo opterećen) za proizvodnju kvalitetnog grožđa i uzgoj zdravih čokota. Nadalje, vinogradari žele unaprijed znati koliko u podrumu treba prostora (tankova) pripremiti za fermentaciju.

Fiziologija rasta bobica. Bobica grožđa u vegetaciji raste po veličini i težini prateći tzv S krivu ili dvostruku sigmoidnu krivu koja se možu podijeliti u tri različita stadijuma (graf. 1). Nakon cvjetanja (cvatnje) i zametanja bobica, početni rast bobica je povezan sa brzom diobom ćelija koja slijedi ćelijsko uvećanje. Fazu diobe ćelije (stadijum I) prati faza ekspanzije-povećanja ćelije (stadijum III) sa intermedijarnom-ubačenom fazom (stadijum II) smanjenog rasta koja se naziva „stadij usporavanja rasta“.

Brzi vodič za Field Blends

Naslov orginala: A Quick Guide to Field Blends. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 06.08.2019. by Shelby Vittek. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, grožđe, sorta, mješavina sorti, vino

Danas se većina miješanih vina proizvodi od grožđa koje se uzgaja na lokacijama specifičnim za sortu. Grožđe se odvojeno bere i fermentiše, a potom kombinuje da bi se dobilo konačno vino. Ali nisu sve mješavine proizvedene na ovaj način. Prije postojanja sortnih vina i modernih mješavina cuvée, postojale su skromne poljske mješavine – smješa sorti u vinogradu (field blends). Ovaj drevni pristup vinarstvu nekad je bio normalan. Iako je danas manje uobičajen, u pojedinim vinskim regijama tradicija još živi. Pogledajmo istoriju i budućnost vina iz smješe sorti na terenu.

Douro Valley, Portugal

Šta su field blends (terenske mješavine – mješavina sorti u vinogradu) i kako se prave?

Mješavine sorti u vinogradu čine kombinacije različitog grožđa – različitih sorti koje se uzgajaju u istom vinogradu, a zatim se grožđe istovremeno bere i fermentiše. Ova jedinstvena vina razlikuju se od tipičnih mješavina kakve poznajemo danas, poput onih iz regiona Bordeaux, gdje se sorte grožđa odvojeno uzgajaju i odvojeno se obavlja fermentacija.

Vjekovima su sorte grožđa gajene rame uz rame u vinogradu. Vinari iz Starog svijeta sadili su neke sorte za zrelost, neke za kiselost, a druge da bi dobili boju. To je učinjeno kako bi se osiguralo da se berba te godine ne izgubi ako bi ekološki uslovi uticali na jednu ili više sorti grožđa. Bio je to način da se održi dosljedan kvalitet mnogo prije nego što je tehnološki napredak to olakšao. U berbi se interplantirano grožđe bere i zajedno stavlja na fermentaciju. Profil okusa ovih mješavina varira zavisno od grožđa sorti koje su u mješavini, ali cijene se zbog ravnoteže, harmonije i složenosti. Za mnoge vinare koji vole da ih prave, mješavine sorti u vinogradu su poseban i ekspresivan način prikazivanja terroir-a vinograda i poštivanja tradicije.

Godišnji vegetativni ciklus vinove loze

Naslov orginala: The annual vegetative cycle of the vine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Slijed ovih faza karakteriše uzgoj vinove loze u zonama umjerene klime. Godišnji vegetativni ciklus može se sagledati kroz sljedeće faze ili periode od važnog sadržaja za vinogradara:

1. Mobilizacija rezervnih materija, koja omogućava tkivima organa koji rastu (vegetativne kupe) i onima koji se formiraju da se hrane, čekajući da se razvijeni organi (uglavnom odlaze) razviju kako bi ispunili ovu misiju. Fenomen se sastoji u tome da se rezervne materije rastvaraju, putem njihove transformacije pod djelovanjem unutarnjih sekreta biljke (enzima). Može se reći da ova faza traje neposredno prije nego što započne suzenje (kretanje sokova) i traje dosta dugo nakon izbijanja lastarića.

2. Rast svih organa (korijena, lastara, lišća itd.), razlikuje dva perioda (razdoblja). U prvom, taj rast se odnosi isključivo na količinu mobilizovanih rezervi; tokom drugog, zeleni organi (uglavnom razvijeni listovi) koji, transformišući sirovi sok, pružaju precizno razrađenu snagu razvoju organa.

3. Ova ukupna faza rasta ide od kretanja vinove loze do neposredno prije promjene boje bobica grožđa (šarak), datuma kada je razvoj biljke zaustavljen u dužinu (visinu), i lastari i korijenje prestaju da se produžuju, nema porasta.

4. Akumulacija rezervi, koja ide od šarka do pada lišća. Tokom ove faze, hrana koju i dalje stvaraju listovi koristi se za ishranu svih obrazovanih – razvijenih organa čokota, čineći ih jačim (bujnijim),hrana senakuplja i u bobicama grožđa, a nerastvorljivi sastojci hrane smješteni su u živim dijelovima loze: lastarima, krakovima, deblu i korijenu. Ovo su tri odredišta kojima treba hrana te je i borba oko hrane neprestana pomalo neprijateljska.

5.Odmor, što odgovara neaktivnosti biljke, i traje od pada lista sve dok se ne pojavi suzenje (plač) slijedeće vegetacije. Slijed ovih faza karakteriše uzgoj vinove loze u zonama umjerene klime, u kojima loza ima svoje prirodno prebivalište.

U suptropskim i tropskim predjelima vinova loza uvijek vegetativno raste, bez razdoblja mirovanja ili gubitka lista, uz stalni i kontinuirani rast, jer temperatura ne pada ispod vegetativne nule, što se ne događa zbog prosječnih temperatura povišenih tokom dana.Vinova loza postaje zimzelena biljka sa stalnim rastom, a njen ekonomski uzgoj moguć je regulisanjem njenog kretanja, rezidbom i sa manje lišća na čokotu, kojem prethodi mali period mirovanja, bez navodnjavanja nakon berbe, da bi nakon toga uspjele sve ostale faze vegetativnog ciklusa do sljedeće, što se može postići dva i tri puta godišnje.

Ovaj robot ubija mikrotalasima

Naslov orginala: This robot kills in the microwave! Izvor: https://www.vitisphere.com/; Objavljeno: 05.02.2020. by Vincent Gobert. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, korov, uništavanje, robot

Pokrenut je razvij autonomnog robota koji uništava korov mikrotalasnim zracima. Mašina je obdarena vještačkom inteligencijom. Istraživanje se nastavlja. Nakon uništavanja korova plamenom, toplom vodom ili strujom, sada i mikrotalasima. Kanadski start-up Eleos Robotics razvija „RoboWeeder“ namijenjen, posebno, za vinogradarstvo. Vitisphere vam je to već rekao prije nešto više od godinu dana i priča se nastavlja. Autonomni i „inteligentni“ električni robot za uništavanje korova koristi takozvanu dielektričnu tehnologiju koja je vrlo slična onoj u mikrotalasnim pećima. Uređaj uklanja korov zagrijavanjem. Uništava njihove ćelije, dehidrira ih i stvara smrtonosni termički šok.

3D slika robot – uništavanje korova – photo credit: Eleos

Ali prije uklanjanja korova, robot korov mora otkriti i identifikovati! Tu dolazi do izražaja njegov program vještačke inteligencije. Prepoznaje korov zahvaljujući kameri da ciljano primjenjuje svoje talase ili na područja koja su definisana mapom preporuka. Dan i noć, planirano je da robot patrolira u GPS-u u potrazi za svojim ciljevima. Da bi to postigao, Eleos osigurava svoje punjenje autonomno sa obližnjom stanicom do koje robot ide sam. Mora raditi bez nadzora. Vinarija u Kelowna, British Columbia, napokon je pristala da je testira u svojim poljoprivrednim operacijama od ovog proljeća. Biće još nekoliko opcija kupovine.

Sav rizični novac. Ovim razvojem start-up želi “herbicide učiniti zastarjelim zahvaljujući tehnologiji robotike 4.0”! Njihov je robot, dakle, sasvim prirodno „potencijalno najstruktivnija tehnologija uništavanja korova na svijetu“, upravo to. Mora se reći time žele privući investitore.

I nikad se ne dobija unaprijed za ovakvo klađenje. Ako je Eleos-u uspjelo brzo prikupiti više od 175.000 dolara za izgradnju dokaznog prototipa, posljednji investitor koji je do sada stavio novac na stol, Glenbriar Technologies Inc., najavio je 27. januara raskid ugovora o kupnji kompanije Eleos Robotics. Sporazumom koji datira iz početka 2019. godine predviđena je procjena od oko 4,75 miliona dolara, ali samo ako je postignuta određena prekretnica u razvoju i marketingu u narednih 12 mjeseci. Čini se da razvoj traje duže nego što se očekivalo. Do danas, Glenbriar je uložio 665.000 dolara u Eleos za razvoj. Stranke su odlučile završiti projekt preuzimanja. Umjesto toga, investitor je stekao 18% Eleos-a u zamjenu za učinjeni napredak, kao i pravo nadzora nad strategijom finansiranja. Eleos će nadoknaditi 40.000 dolara. Nadamo se da će projekti u vinskoj regiji Kelowna proteći bez problema.

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Upravljanje varijabilnošću vinograda

Naslov orginala: Managing vineyard variability. Izvor:https://www.wineaustralia.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, rukovođenje

Dosljedna proizvodnja visokih prinosa visokokvalitetnog grožđa zakomplikovana je visoko promjenjivom prirodom vinograda. Mnogi faktori utiču na upravljanje vinovom lozom, a mnogi od njih su izvan kontrole uzgajivača. Sezonske razlike uglavnom zavise od klime i promjene vremena. Na primjer, hladni periodi pri cvatnji ili zametanju ploda mogu umanjiti prinos, dok će tople temperature na početku kretanja pupoljaka povećavati prinos sljedeće godine (pod pretpostavkom da ne postoje sljedeće smetnje, poput mraza u sljedećoj sezoni). Zbog toga je teško predvidjeti sezonsko variranje u prinosu i kvalitetu.

U međuvremenu, zemljište je promjenjivo, a samim tim i njegova produktivnost. Iz tog razloga ne postoji jednoličan vinograd i mnogi atributi vinograda (tlo, topografija, vitalnost vinove loze, prinos, hemijski sastav grožđa) mogu se smatrati promjenjivim čak i kada je vinograd pod uobičajenim ujednačenim upravljanjem.

Nedavna dostupnost alata za precizno vinogradarstvo (daljinsko istraživanje, globalni sistem za pozicioniranje, geografski informacijski sistemi, praćenje i mapiranje prinosa i istraživanje tla visoke rezolucije) sada omogućavaju bolje razumijevanje i upravljanje ovom varijabilnošću, bez obzira na to je li cilj pokušati smanjiti ga putem ciljanih ulaznih podataka menadžmenta ili ga iskoristiti pomoću strategija kao što su selektivna berba i tekući proizvodi.

Grupa Vino Australija je bila aktivan partner u istraživanju prostorne varijabilnosti u vinogradima i trenutno podržava projekte koji nastoje da omoguće uzgajivačima i njihovim savjetnicima da mjere, preslikaju i razumiju njihovu varijabilnost i razumiju interakciju između prinosa i kvaliteta grožđa. Vino Australija takođe ulaže u poboljšane metode za procjenu prinosa i procjenu kvaliteta grožđa.

Digitalni alat za praćenje berbe grožđa

Naslov orginala: Digital grape picking tracker targets horticulture industry. Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/; Objavljeno: 18.12.2019. by Andrew Spence. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, berba, digitalni alat, taglog

Sistem upravljanja radom dizajniran da poboljša efikasnost berbe za australijsku vinsku industriju širi se i na ostale poljoprivredne sektore. Taglog sistem (Taglog se sastoji od integrisane platforme sa terenskim uređajima za evidentiranje podataka. Terenski uređaji bilježe radni proces koji se događa, uključujući vrijeme i GPS pečat) koristi tehnologiju zasnovanu na “cloud” za praćenje produktivnosti berača na terenu kako bi se osiguralo da im se korektno isplati dnevnica za rad, a da ih smatraju odgovornim za kvalitet svog rada. Pristup putem mobilne aplikacije, Taglog koristi RFID- radio frequency identification (radiofrekvencijsku identifikaciju), vremenske i GPS pečate i prikazuje ih na operativnoj platformi u stvarnom vremenu koja omogućava jednostavne platne liste i fakturisanje. Startup je predstavljen od poslovne grupe za logistiku vinogradarskih usluga Adelaide Hills, koja je poznata i kao GLOG (Group Logistics).

Najveći dio Taglog-ovih 30 kupaca su vinogradari u Južnoj Australiji, ali tehnologiju su takođe prihvatili uzgajivači jabuka, kruška, jagoda i trešsnja. Terenska ispitivanja sistema započela su 2014. godine nakon što je generalni direktor GLOG-a Charles Rosback odlučio prebaciti kompanije koje berače plaćaju na satnice da berače plaćaju na akord radi rješavanja problema produktivnosti. Rosback je rekao da su vinogradi koji su koristili Taglog sistem tokom berbe dobijali povećan iznos novca za radnike, smanjili troškove branja grožđa i povećali maržu. „Vrlo rijetko u bilo kojoj situaciji vidite pobedu, ali smo u ovom slučaju imali sreću da to ipak doživimo“, rekao je on.

Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo

Naslov orginala: Fifty shades of green – the need to redefine best practice viticulture. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 07.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinogradarstvo, ozeljavanje vinograda, zelena infrastruktura

Povećavanje biološke raznolikosti u vinogradima sve se više prepoznaje kao sredstvo za uklanjanje nekih tekućih izazova sa kojima se suočavaju uobičajnije pojave, poput epidemije štetočina i bolesti.

Strategije zasnovane na biološkoj raznolikosti obično se nazivaju „zelena infrastruktura“. Olaf Schelezki, Wendy McWilliam i Anna-Kate Goodall sa novozelandskog univerziteta Lincoln predlažu neka pitanja oko ovih strategija, posebno iz perspektive Novog Zelanda, uoči australijskog simpozija o temi „ozelenjavanje vinograda“ ove godine.

Novozelandski međunarodni položaj i popularnost je njegova čista i zelena slika. To podupire brendiranje i prodaju naših proizvoda, uključujući naša vina. Stoga je od suštinske važnosti da podržavamo i ojačamo ovaj imidž podržavajući naše trenutne uspjehe u pogledu usvajanja održivih praksi – kako bismo ih učinili što održivijima uz istovremeno povećanje profitabilnosti.

Brojne studije dokumentuju uticaj na okoliš i gubitak otpornosti povezan sa konvencionalnim dizajnom vinograda i upravljačkim praksama koje rezultiraju značajnim vanjskim unosom vode, đubriva, pesticida i / ili fosilnih goriva (Cerejeira et al. 2000, Komarek et al. 2010).

Strategija poljoprivrede za efikasnost / supstituciju popularno se primjenjuju za smanjenje ovih inputa i njihovih uticaja na međunarodnom nivou. Na primjer, jedna takva strategija je povećati efikasnost upotrebe pesticida (Spadaro i Gullino 2005), a druga zamjena sintetičkih organskim inputima (Villanueva-Ray et al. 2014).

Međutim, mnoga su istraživanja pokazala sumnjiva ili samo ograničena poboljšanja ovih strategija (Point i sar. 2012). Nadalje, neki se uticaji, poput niske podrške autohtonoj biološkoj raznolikosti, ne rješavaju. se 

Continue reading “Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo”

Biodinamička vina i promijenjeni ekosistem

Naslov orginala: Biodynamic Wines and Changed Ecosystem. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, ekosistem, biodnamičko vino

Sa vremenom koje prolazi, zdravlja svjesni, ljubitelji vina kreću se ka trendu pijenja čistog vina.

Zamislite kako pijete čisto i bistro vino, koje se sačuvalo od neprirodnih okusa tih umjetnih pesticida i drugih hemikalija, uz pomoć ljubaznih vinara, koji vode računa o svom interesu i zdravom načinu života! Kakav bi to mogao biti zadovoljan i lijep osjećaj!

Štaviše, od velike važnosti je i suosjećanje vinara da naš ekosistem treba dugoročno učiniti održivim i zdravim, vodeći vinogradarstvo na potpuno prirodnoj osnovi, koristeći organsko stajsko đubrenje, zavisno od temperatura, ne zagađujući tlo i dajući mu vrijeme da odmori nakon svake berbe itd., samo su neki od postupaka koji ne samo da vino čine čistim već i ostavljaju okolinu da diše u svom prirodnom ambijentu.

I to je razlog zašto kažemo da će ljubitelji vina uvijek voljeti vino, ali ono što ih čini izuzetno raspoloženim kad piju to vino, jeste ono kada je vino ništa drugo nego čisto, proizvedeno od prirodnih blagoslova i uz naporan trud vinara. Vino je kraljica svog vlastitog grožđa, širom svijeta. Klasifikacija tog vina znači, da okus vina treba da bude profinjen i čist.

Zvuči prilično dobro, vina koja se temelje na čistoći, sa vrlo malom razlikom od razvoja vinograda, gdje se uzgaja grožđe. Eko okruženje vinograda je najvažnije. Sve je to što treba. Sve je u tome kako vodite vinogradarstvo, kako hranite čokote. Vrijeme će u kasnijem procesu determinisati, da li će to biti čisto vino ili ne. Pod tim standardima čistoće spadaju dva tipa vina, naime, organsko vino i biodinamičko vino.

Continue reading “Biodinamička vina i promijenjeni ekosistem”