Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?

Naslov orginala: Are berries suffocating to death under high temperature and water stress? Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 15.01.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bobica, temperatura, voda, stres

Prošle godine, istraživači sa University of Adelaide, Južnoaustralijskog instituta za istraživanje i razvoj (South Australian Research and Development Institute) i Odeljenja za primarnu industriju (Department of Primary Industries NSW) objavili su članak nakon što su njihova istraživanja pokazala kako grožđe ‘diše’ i da ako je bobica izložena manjku kiseonika tokom zrenja (što se može dogoditi povećanjem toplote ili vodnog stresa) dolazi do osipanja i uginuća bobica. U detaljima svojih otkrića, istraživači opisuju da bobice sorte Shiraz ‘udišu’ kisonik različito od bobica sorte Chardonnay, vjerovatno objašnjavajući zašto je prva osjetljivija na visoke temperature i veću učestalost uginuća ćelija. Njihova otkrića otvaraju vrata za daljnja istraživanja sorti grožđa koje se gaje u toplijim klimatima.

Slika 1

Foto: Sondiranje bobice sorte Shiraz za mjerenje profila koncentracije O2 u mesu. Peteljčica bobice (odozgo) može se vidjeti sa lenticelama na površini (desno). Profil kiseonika kod sorte  Chardonnay bobice pokazuje da se koncentracija O2 smanjuje od površine prema središnjem dijelu mesa i povećava prema središnjem vaskularnom tkivu. Vodoravna os je dubina od površine pokožice bobice, vertikalna os je koncentracija kiseonika. Crvena strelica označava približni trag sonde za kiseonik unutar bobice. Slika u pozadini prikazuje vitalno obojeni uzdužni presek bobice. Zeleni fluorescentni signal označava vitalne ćelije. Sličan O2 profil u blizini pokožice primijećen i kod sorte Shiraz. Prilagođeno od Xiao i sar. (2018b).

Uvod. Smrt ćelija bobica je razvojna pojava koja se javlja kasnije u sazrijevanju, povezuje se sa smežuravanjem-sušenjem i ima posljedice kako na prinos tako i na sastav bobica i vina. Ne znamo u kojoj je mjeri ćelijska smrt genetski programirana i u kojoj mjeri je to odgovor na sredinu i fiziološke izazove. To je važno iz najmanje dva razloga. Prvo, ćelijska smrt može uticati na prinos zbog jake povezanosti sa smežuravanjem bobica kod sorti kao što je Shiraz. Na primjer, ćelijska smrt i smežuravanje mogu biti povezani sa gubicima prinosa do 30% kod sorte Shiraz. Kao rezultat toga, šećer se tokom zrenja koncentriše u grožđu i to bi moglo dovesti do visokog sadržaja alkohola u vinu. Drugo, ćelijska smrt može uticati na senzorne atribute bobica i vina zbog miješanja ćelijskih dijelova i promjena u biohemiji unutar bobica.

Continue reading “Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?”

Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo

Naslov orginala: Fifty shades of green – the need to redefine best practice viticulture. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 07.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinogradarstvo, ozeljavanje vinograda, zelena infrastruktura

Povećavanje biološke raznolikosti u vinogradima sve se više prepoznaje kao sredstvo za uklanjanje nekih tekućih izazova sa kojima se suočavaju uobičajnije pojave, poput epidemije štetočina i bolesti.

Strategije zasnovane na biološkoj raznolikosti obično se nazivaju „zelena infrastruktura“. Olaf Schelezki, Wendy McWilliam i Anna-Kate Goodall sa novozelandskog univerziteta Lincoln predlažu neka pitanja oko ovih strategija, posebno iz perspektive Novog Zelanda, uoči australijskog simpozija o temi „ozelenjavanje vinograda“ ove godine.

Novozelandski međunarodni položaj i popularnost je njegova čista i zelena slika. To podupire brendiranje i prodaju naših proizvoda, uključujući naša vina. Stoga je od suštinske važnosti da podržavamo i ojačamo ovaj imidž podržavajući naše trenutne uspjehe u pogledu usvajanja održivih praksi – kako bismo ih učinili što održivijima uz istovremeno povećanje profitabilnosti.

Brojne studije dokumentuju uticaj na okoliš i gubitak otpornosti povezan sa konvencionalnim dizajnom vinograda i upravljačkim praksama koje rezultiraju značajnim vanjskim unosom vode, đubriva, pesticida i / ili fosilnih goriva (Cerejeira et al. 2000, Komarek et al. 2010).

Strategija poljoprivrede za efikasnost / supstituciju popularno se primjenjuju za smanjenje ovih inputa i njihovih uticaja na međunarodnom nivou. Na primjer, jedna takva strategija je povećati efikasnost upotrebe pesticida (Spadaro i Gullino 2005), a druga zamjena sintetičkih organskim inputima (Villanueva-Ray et al. 2014).

Međutim, mnoga su istraživanja pokazala sumnjiva ili samo ograničena poboljšanja ovih strategija (Point i sar. 2012). Nadalje, neki se uticaji, poput niske podrške autohtonoj biološkoj raznolikosti, ne rješavaju. se 

Continue reading “Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo”

Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze

Naslov orginala: Differences Between Wild Grape Vines & Domesticated Vines. Izvor: https://homeguides.sfgate.com/; Objavljeno: 08.10.2019. by Ruth de Jauregui. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, divlja loza, domaća loza

Divlje grožđe (Vitis spp.) pronašli su evropski doseljenici kada su stigli na Istočnu obalu sadašnjih SAD. Više o tome u nastavku. Naviknuti na domaće grožđe (Vitis vinifera) porijeklom iz Evrope, raskošni čokoti i plodovi divljeg grožđa podstakli su poznavaoce grožđa da ukrštaju razne vrste za proizvodnju krupnijih, slađih plodova za proizvodnju vina, sokova i želea. Dok se uzgajalo nekoliko autohtonih divljih loza, većina domaćeg grožđa bile su Vitis vinifera sorte.

O grožđu. Sa preko 60 vrsta grožđa širom svijeta, porodica Vitaceae nalazi se prvenstveno u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Divlje grožđe Sjeverne Amerike gaji se u zonama 2 do 10, zavisno od vrste i kultivara, dok se evropske sorte Vitis vinifera gaje u zonama 6 do 9. I divlje i pripitomljeno grožđe neprimjetno raste divlje preko grmlja, drveća i građevina, sa čokotima koji dosežu dužinu (visinu) od 14 do 18 metara ili više.

Divlje nasuprot pripitomljenog grožđe. Glavne razlike između divljeg i kultivisanog grožđa su veličina i slast bobica, otpornost na štetočine i bolesti i razmnožavanje. Divlje grožđe u prosjeku ima sitnije bobice od domaćeg grožđa. Osim toga, većina divljih loza ima samo muške ili ženske cvijetove koji su vrlo mirisni. Domaći kultivari imaju hermafroditne cvijetove, krupnije i slađe bobice. Kad su uzgajivači biljaka radili na hibridizaciji divljeg grožđa Sjeverne Amerike sa evropskim sortama Vitis vinifera, oni su u Evropu odonijeli više tih loza. Filoksera, lisna uš, štetočina iz Amerike, napala je korijen domaće vinove loze i uništila europske vinograde. Korijen sorti Vitis vinifera nije imao otpornost na ubode štetočine, a vinogradi su desetkovani.

Continue reading “Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze”

Šta je molekularna ampelografija

Naslov orginala: Qu’est-ce que l’ampélographie moléculaire? (What is molecular ampelography?). Izvor: https://www.vignevin.com/; Objavljeno: 06.05.2019. by Olivier Yobrégat. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, DNK, ampelografija

Savremene tehnike genotipizacija i analiza DNK revolucionirale su ampelografiju. Omogućuju razlikovanje velikih skupina unutar vrste Vitis vinifera i razlikovanje sorti bez čekanja na razvoj biljaka. Izraz ampelografija dolazi od grčkog “ampelos” što znači vinova loza i “pravopis” koji se odnosi na opis. Predložen prvi put 1661. godine od strane doktora Sachsa u knjizi Ampelographia, ovaj termin sada uključuje i opis i identifikaciju sorti grožđa, proučavanje njihove evolucije i odnosa koji postoje među njima i saznanja o njihovom ponašanju prema okolini (kulturne i enološke vještine). Dugo vremena se ampelografija temeljila samo na vizuelnom promatranju vinove loze, osobito na morfologiji lista, lastara i grozda. Među stotinu deskriptora kodiranih da opisuju različite organe loze, OIV je odabrao 14 primarnih deskriptora zbog svoje dobre diskriminirajuće moći između sorti. U novije vrijeme ampelografija je stekla nove alate kao što su hemotaksonomija (ispitivanja spojeva sekundarnog metabolizma) ili biohemijski markeri (isozymes). Prava revolucija nastala je ugradnjom u genetsku ampelografiju 1990-ih. Molekularno označavanje i sekvencioniranje DNK omogućili su pristup ne samo fenotipu, već i direktno genotipu, u ranoj fazi bez potrebe da se čeka potpuni razvoj biljke. DNK potreban za ovu vrstu analize može se izdvojiti iz nekoliko desetina miligrama biljnog materijala i iz bilo kojeg organa ili dijela biljke (list, bobica, lastar, korijen itd.)

Šta je DNK i kako je građena? Deoksiribonukleinska kiselina, odnosno DNK, molekul je koji se nalazi u svim živim ćelijama i sadrži sve informacije neophodne za razvoj i funkcionisanje organizma. Podržava i nasljednost jer se prenosi tokom reprodukcije, bilo da je integralna ili ne. Stoga nosi genetske informacije i sačinjava genom živih bića. DNK određuje sintezu proteina, putem RNA. Ova dvostruka spirala sastavljena je od nukleotidnih sekvenci sastavljenih od fosfatne skupine povezane sa šećerom, deoksiribozom, koja je sama povezana sa azotnom bazom. Postoje četiri različite azotne baze uključujući citozin (C) i timin (T) iz porodice pirimidina te adenin (A) i guanin (G) iz porodice purina. U biljnim ćelijama DNK je lokalizirana u jezgru i u hloroplastima. Hloroplasti su esencijalne organele koje pomažu u hvatanju svjetlosti koje uzrokuje fotosintezu.

Continue reading “Šta je molekularna ampelografija”

Australijski Saperavi

Naslov orginala: Australian first for world’s oldest grape. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 09.12.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, saperavi, australija

Australijski proizvođači rijetkog gruzijskog grožđa sorte Saperavi ujedinili su se u jednu od prvih nacionalnih – specifičnih vinskih grupa za sorte (Australian Saperavi Association-ASA) „Australijsko Saperavi Udruženje.“

Saperavi svoje porijeklo vodi od prije više od 8.000 godina i gaji se u kolijevci vinarstva u Gruziji, ali uprkos dugovječnosti i jedinstvenom kvalitetu, sorta ostaje relativno nepoznato u Australiji. ASA želi to promijeniti. Prvoga vikenda u novembru održan je najveći forum australijskih proizvođača grožđa sorte Saperavi.

Continue reading “Australijski Saperavi”

Dionis-nova sorta vinove loze

Naslov orginala: Dionis – mala revolucija i novi adut za dobro crveno eko vino. Izvor: https://www.agroklub.ba/; Objavljeno: 29.11.2018. by Đorđe Simović. Pripremio: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, nova sorta, ampelografija, vino

Nakon 16 godina ispitivanja, provjeravanja kvaliteta i umnožavanja repro materijala, nauka je dala odgovor. Stvorila je sortu pogodnu za organsku proizvodnju visoko kvalitetnih crvenih vina. Isčekivanju je najzad došao kraj. Nakon stručnog skupa “Inovacije u vinogradarstvu” održanog na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu stručna javnost bila je u prilici da između 20-tak vina probaju crveno vino od novostvorene sorte za crvena vina – Dionis. I mnogi će se zapitati šta je tu epohalno?

Dionis

Riječ je o sorti koja je u kolekcionom zasadu dokazala da je otporna na najvažnija gljivična oboljenja vinove loze. Čekalo se da se od nje napravi vino, pa ako oko bude zadovoljavajuće, imali bismo pravi malu revoluciju u sektoru proizvodnje crvenih vina koja mogu da se proizvedu prema eko principima. Kada je enolog Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Siniša Ostojić gostima sipao vino, svojih ruku djelo, “na prvu loptu” smo ustanovili da je uspjeh zagarantovan. Riječ je o izbalansiranom vinu, rubin crvene boje, voćnih aroma, umjerenog tijela, u kome je sve na svom mjestu. U nadolazećem godinama možemo očekivati samo bolja i bolja vina od ove sorte. Kao i kod svakog vina, potrebno je da prođe nekoliko berbi, da enolozi puste sebi na maštu i da se “poigraju” sa ovom sortom.

Continue reading “Dionis-nova sorta vinove loze”

Biodinamička vina i promijenjeni ekosistem

Naslov orginala: Biodynamic Wines and Changed Ecosystem. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, ekosistem, biodnamičko vino

Sa vremenom koje prolazi, zdravlja svjesni, ljubitelji vina kreću se ka trendu pijenja čistog vina.

Zamislite kako pijete čisto i bistro vino, koje se sačuvalo od neprirodnih okusa tih umjetnih pesticida i drugih hemikalija, uz pomoć ljubaznih vinara, koji vode računa o svom interesu i zdravom načinu života! Kakav bi to mogao biti zadovoljan i lijep osjećaj!

Štaviše, od velike važnosti je i suosjećanje vinara da naš ekosistem treba dugoročno učiniti održivim i zdravim, vodeći vinogradarstvo na potpuno prirodnoj osnovi, koristeći organsko stajsko đubrenje, zavisno od temperatura, ne zagađujući tlo i dajući mu vrijeme da odmori nakon svake berbe itd., samo su neki od postupaka koji ne samo da vino čine čistim već i ostavljaju okolinu da diše u svom prirodnom ambijentu.

I to je razlog zašto kažemo da će ljubitelji vina uvijek voljeti vino, ali ono što ih čini izuzetno raspoloženim kad piju to vino, jeste ono kada je vino ništa drugo nego čisto, proizvedeno od prirodnih blagoslova i uz naporan trud vinara. Vino je kraljica svog vlastitog grožđa, širom svijeta. Klasifikacija tog vina znači, da okus vina treba da bude profinjen i čist.

Zvuči prilično dobro, vina koja se temelje na čistoći, sa vrlo malom razlikom od razvoja vinograda, gdje se uzgaja grožđe. Eko okruženje vinograda je najvažnije. Sve je to što treba. Sve je u tome kako vodite vinogradarstvo, kako hranite čokote. Vrijeme će u kasnijem procesu determinisati, da li će to biti čisto vino ili ne. Pod tim standardima čistoće spadaju dva tipa vina, naime, organsko vino i biodinamičko vino.

Continue reading “Biodinamička vina i promijenjeni ekosistem”

Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina

Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost

Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.

Promjena u terroir-u, ukidanje vintage vina, bili bi neki činioci klimatskih promjena u vinogradarstvu

Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena. Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.

Continue reading “Kako klimatske promjene mogu uticati na budućnost vina”

Pet održivih vještina za ulazak u vinogradarstvo 21. vijeka

Naslov orginala: Five sustainable skills to enter the viticulture of the 21st century. Izvor: https://www.mon-viti.com/: Objavljeno: 11.12.2019. by Sylvie Brasquies. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključe riječi: vinova loza, vinograd, održivo vinogradarstvo

Toga su svjesni i proizvođači vina: morat će se prilagoditi klimatskim promjenama, izmijeniti svoje vinogradarske prakse ispitujući uticaj na bioraznolikost, fitosanitarnu zaštitu, đubrenje i upravljanje vodama. To je obavezno. Mnoga vinska imanja su to shvatila i uključena su u ekološke siteme  (HVE, Terras Vitis, Bio itd.). Održivi razvoj je igra promjena za vinara. To podrazumijeva još jedan način razmišljanja o kvalitetu vina, kako voditi vinograd, da poboljšate proizvodnju i upravljate svojim imanjem. Kako to pripremiti? Postoje li poluge na pojedinačnom nivou za uspjeh? Uključivanje u održivi razvoj je prije svega dobrovoljni proces. Morate željeti tamo. Osposobljavanje sebe za to, ovladavanje regulatornim standardima i dobrim ekološkim praksama u tom djelokrugu, neophodno je.

Da bi poduzeo akciju, vinar će morati primijeniti nove održive vještine: odgovorno ponašanje, sposobnost dijaloga, spremnost da svoj tim udruži u kolektivni duh, ispitivanje organizacije kako bi se ona razvijala i stalnu potragu za novim inovativnim procesima. To je njegov individualni plan za preoblikovanje velikih namjera u operativne prakse i ulazak u vinogradarstvo XXI veka!

1. Odgovorno ponašanje. Danas pod pritiskom potrošača ne tražimo od vinara da samo proizvede kvalitetno vino, već očekujemo da se on ponaša odgovorno. Ništa neobično. Ovo uključuje drugi način donošenja odluka integrišući uticaj djelovanja na druge. Koja je posljedica mog djelovanja za zdravlje mojih zaposlenih, za moje susjede, za okolinu? 48 sati prije tretmana, e-mailom ili SMS-om obavještava se osoblje, dobavljači, čak i svoje komšije o intervenciji u vinogradu, to je odgovorno ponašanje. Dugoročno, vinar dobija na motivaciji, imidžu i vjerodostojnosti.

Continue reading “Pet održivih vještina za ulazak u vinogradarstvo 21. vijeka”

Pinot Noir

Izvor: www.vinogradastvo.com; http://winefolly.com/; www.vinepair.com. Pripremio: Dragutin Mijatović

Od svih francuskih sorti koje su migrirale širom vinogradarskog Svijeta, ovo je jedna koja izaziva najviše strasti. Proliveno je mnogo suza, utrošena velika energija, skršeno nad njom mnogo očajnih ruku, više nego je to slučaj sa bilo kojom drugom sortom. Gotovo svaki ozbiljni uzgajivač izvan područja gdje je dopuštena sadnja ove sorte želio bi proizvesti fini Pinot Noir u određenoj fazi bavljenja ovim poslom, a to je takav izazov da mnogi s vremenom odustanu. To svakako nije za one željne mirnog života.

Pinot Noir

Pinot Noir je dvanaesta sorta na svijetu (112.000 zasađenih čokota). Vina proizvedena od sorte Pinot Noir dovela su je do gigantskog praćenja od strane ljubitelja dobrih vina. Pinot Noir je preko 1.000 godina starija od sorte Cabernet Sauvignon. Pinot Noir svrstava se među najstarije sorte grožđa na svijetu.

Sorta je poznata pod različitim imenima, kao što su: Burgundac crni, Pinot crni, Pinot nero, Spätburgunder, Blauer Burgunder, Pinot Čornii, Modri Pinot, Pinot Tinto, Kek Burgundi itd. Pripada grupi sorti Convarietas occidentalis, subconvarietas gallica.

Zahvaljujući svojoj reputaciji i sposobnosti prilagođavanja hladnijim klimama, ova se sorta široko uzgaja u Europi (Njemačka, Italija, Švajcarska, Rumunijaa, Mađarska, Španija), ali i u vinogradima Novog svijeta (SAD, Novi Zeland, Australija, Čile, Argentina, Južna Afrika).

Tamo gdje je Pinot Noir, tamo je i Chardonnay. Chardonnay je zapravo povezan sa sortom Pinot Noir. Prirodno je izvršeno ukrštanje sorte Pinot Noir i sorte Gouais Blanc (skoro izumrla sorta). Zbog toga se čini da Chardonnay i Pinot Noir uvijek rastu zajedno (kao što su Oregon, Burgundy i Čile). Dok raspravljamo o ovoj temi, isti je odnos između sorti Sauvignon Blanc i Cabernet Sauvignon, zbog čega regije poput regiona Bordeaux i Napa gaje Cabernet Sauvignon i Sauvignon Blanc. Aha!

Čokot sorte je srednje bujnosti.  Vrh mladog lastara je zelen, paučinasto maljav. Zreo lastar je srednje debljine, sa kratkim do srednje dugačkim internodijama, smeđeljubičaste boje. List je obično cio a ponekad trodjelan. Lice lista je mjehurasto, neravno. Naličje je golo, samo malo paučinasto maljavo. Obod lista je sitan i tupo nazubljen. Nervi su u osnovi crvenkasti. List u jesen dobija crvenkastu boju. Cvijet je hermafroditan. Grozd je mali (oko 90 grama), zbijen, valjkastog oblika. Drška grozda je kratka i debela. Bobice su male, okrugle, sočne, plavocrne boje sa puno pepeljka. Sok je bezbojan.

Continue reading “Pinot Noir”

Prva svjetska godina zdravlja biljaka

Naslov orginala: World’s first international year of plant health. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 04.12.2019. Prevod: Dragutin Mijatović

Ministrica poljoprivrede Australije Bridget McKenzie rekla je da je tema godine 2020 “zaštita biljaka, zaštita života”, naglašavajući potrebu da svi shvate i razumiju ozbiljno njihovu ulogu u zaštiti biosigurnosti. Australijska biljna industrija doprinosi sa 30 milijardi dolara našoj ekonomiji i uživamo veliku reputaciju za visokokvalitetne, sigurne, čiste i zelene “proizvode“, rekla je ministrica McKenzie. Liberalna i nacionalna vlada uzima biološku sigurnost biljaka jednako ozbiljno kao i biološku sigurnost životinja – to je od suštinske važnosti za zaštitu naše životne sredine kao i zdravlja biljaka i izvora hrane za životinje.

Godina biljnog zdravlja 2020.
Continue reading “Prva svjetska godina zdravlja biljaka”

Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

PiWi Sorte vinove loze

Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/ ; Prevod: Dragutin Mijatović

Sorte sa relativno dobrom i dobrom otpornošću na gljivične bolesti u njemačkom jeziku nazivaju se Pilzwiderstandsfähige Rebsorten ili samo PiWi Sorte. U engleskom jeziku zovu ih  Fungus resistant grape varieties. To su sorte koje se preporučuju za uzgoj i proizvodnju vina uz minimalno korišćenje sredstava za zaštitu.

BIJELE VINSKE SORTE

Soreli. Italijansaka sorta, interspecies hybrid (UD-34.113), dobijen ukrštanjem sorti: Friulano (Sauvignonasse) Kozma 20-3. Sorta u sebi nosi gene vrsta Vitis amurensisVitis berlandieriVitis rupestris i Vitis vinifera. Rano sazrijeva i podnosi mraz do -24oC.

Vino Leonardo da Vinci

Naslov orginala: ‘Leonardo da Vinci wine’ re-created in central Milan. Izvor: https://www.decanter.com/wine-news/; Slika: https://keyassets.timeincuk.net/; Objavljeno: 22.11.2019. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, nauka

Italijanska vinarija proizvela je prvo vino od grožđa iz vinograda u središnjem dijelu Milana koji ima istorijske veze sa Leonardo-om da Vinci, a boce vina se stavljaju na aukciju ove godine.

Unutar muzeja “Vigna di Leonardo” u središnjem dijelu grada Milano

Oko 330 boca „Leonardo da Vinci wine “ proizvedeno je iz berbe 2018. godine, izjavila je ove sedmice za Decanter.com  Giovannella Fugazza, suvlasnik vinarije Castello di Luzzano. Vinarija Castello di Luzzano proizvela je vina od specifičnog klona Malvazije di Candia Aromatica, sa čokota koji su posađeni 2015. godine na istom mjestu u Milanu, gdje se vjeruje da je Leonardo da Vinci nekada posjedovao vinograd sa čokotima iste sorte grožđa.

Vino, koje je provelo vrijeme u velikoj amfori od terakote prije punjenja u proljeće 2019. godine, proizvedeno je u partnerstvu sa tvrtkom La Vigna di Leonardo, organizacijom koja sada vodi muzej na mjestu vinograda. Neke boce iz berbe 2018. biće date na aukciju u decembru ove godine, iako precizni detalji prodaje nisu odmah bili dostupni. Vinarija Castello di Luzzano izabrana je za proizvođača vina jer je vijekovima poznavala sortu Malvasia di Candia, rekla je Fugazza,

Continue reading “Vino Leonardo da Vinci”