Vinova loza, vinar i vino

Naslov orginala: Kako nastaje “božanski nektar”? Vinova loza, vinar i vino. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/; Objavljeno: 13.09.2013. by Jelena Šimić Valentić. Pripremio: Dragutin Mijatović

Odavno nisam pročitao tako lijepo napisan članak kao ovaj. Pisati sa toliko ljubavi o onome što voliš. Očaravajuće.

Zamislite kako se osjećaju vinari dok ujutro šetaju svojim vinogradom razmišljajući o svojim grozdovima što ih daje loza. Koje brige ih more, ili koje misli izazivaju osmjeh na njihovim licima. Koji neiscrpan rad stoji iza njih, u vinogradu, u podrumu. Koje teške ili lake odluke donose zahvaljujući svojoj hrabrosti i intuiciji. Svaka njihova donošena odluka u datom trenutku nosi ono što prepoznajemo i o čemu razmišljamo ispijajući vino. Svaka njihova odluka, neovisno o stilu koji žele proizvesti utiče na ono što otkrivamo i osjetimo u svojoj vinskoj čaši. Na mirise, kvalitet, kiseline, strukturu vina i još puno toga. Koliko misli i energije treba da se proizvede vino sa karakterom i osobnošću. Od kuda crpe snagu, ko ih nadahnjuje? Što im pruža najviše zadovoljstva u vinogradu? Pomišljam, možda zemlja, sunce, porodica, prijatelji. Čiji duh nose i koje pustolovine doživljavaju? Toliko toga se mora dogoditi i događa se u pravom trenutku i u pravo vrijeme kako bi berba započela i kako bi se na kraju proizvelo vino.

Continue reading “Vinova loza, vinar i vino”

Terroir predviđa stres i to možete okusiti!

Naslov orginala: Terroir provides stress, and that you can taste! Izvor: https://winescience.org/; Objavljeno 21.07.2019. by Wine Experience. Prevod: Dragutin Mijatović

Terroir vina, ko za to nije čuo? Vinski stručnjaci često bacaju svoje svjetlo na terroir u gotovo pjesničkom stilu. Ali šta okusiti, i može li se to doista pratiti do vinove loze u polju, ne sa lijeve, nego sa desne strane puta? Terroir je kolektivni izraz za sve što utiče na grožđe u vinogradu. Terroir je dakle izveden iz tla, lokacije i vegetacije vinograda, (mikro) klime, ali i radnji vinogradara u vinogradu (1). Izraz terroir podrazumijeva da vino ima jedinstvene karakteristike koje se ne mogu umnožavati na drugom mjestu, uprkos korištenju istih sorti grožđa i metoda vinifikacije. Je li istina da smjer redova u vinogradu, defolijacija, prorjeđivanje grozdova, hladni povjetarac ili krečnjačka ili glinasta zemlja daju toliko različitih mirisa vina?

<Terroir se sastoji od faktora klime, lokacije, tla i upravljanja vinogradom

Uticaj terroir-a na vinovu lozu. Svaki vanjski uticaj na vinovu lozu, biotski (napad ptica, parazita, bakterija, gljivica, korova itd.) i abiotski (razlike u temperaturi, suša, sunčeva svjetlost, sastav tla itd.) uzrokuje stres. Da bi zaštitila svoj integritet, vinova loza će se prilagoditi tim stresorima. Prilagođavanje vinove loze kao rezultat svih tih uticaja (terroir-a) mogu se već odvijati na nivou DNK. Spisak naučnih radova na kraju PDF fila.

Sangiovese

Naslov orginala: Sangiovese. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović

Crna sorta grožđa dolazi iz Italije. Postoji mnoštvo sinonima koji svjedoče o starosti i širokoj rasprostranjenosti sorte, naročito u Italiji. Neki sinonimi su: Brunelletto, Brunello, Cacchiano, Calabrese, Cardisco, Cassano, Cordisio, Chiantino, Corinto Negro, Guarnacciola, Ingannacane, Lambrusco Mendoza, Lacrima, Liliano, Montepulciano Primaticcio, Morellino, Morellino di Scalono, Nelllo di Scansano, Nelllo di Scalono, Nelllo di Scalono, Nelllo, Camlo, Prugnolo Dolce, Prugnolo Gentile, Puttanella, Sangiogheto, Sangiovese Dal Cannello Lungo, Sangiovese dal Cannello Lungo di Predappio, Sangiovese di Lamole, Sangiovese di Romagna, Sangiovese Dolce, Sangiovese Elba, Sangiovese Romagnolo, San Gioveto, Sangioveto, San Zoveto, Tabernello, Tignolo, Tignolo Sointovese, Toustain, Tuccanese, Uva Canina, Vigna del Conte i Vigna Maggio.

Giovanni Soderini (1.526-1.596) italijanski agronom sortu je prvi nazvao “Sangiogheto” u svom djelu objavljenom 1.600. godine. Za ime se kaže da je latinskog porijekla (Sanguis Jovis), što znači “krv Jupitera” i znači jedno drevno ime da bi naznačilo porijeklo loze. Prema hipotezi koja se ne može provjeriti, kaže se da su je poznavali i Etruščani. U svakom slučaju, riječ je o jednoj od najvažnijih italijanskih sorti grožđa.

Sangiovese Wine: https://www.youtube.com/watch?v=ca-1-s-lrY0 (2:52 min)

Rasprostranjenost svjetskih sorti vinove loze

Naslov orginala: Distribution of the world's grapevine varieties. Izvor: http://www.oiv.int/; Objavljeno: Focus OIV 2017. Prevod: Dragutin Mijatović

A sada malo geografije. Na putovanje u svijet sorti letimo preko svih kontinenata da se upoznamo sa gajenim sortama u petnaest zemalja svijeta, koje vidimo na ovoj slikovitoj karti svijeta.

Izvještaj o distribuciji svjetskih sorti vinove loze dala je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV). Pregled distribucije svjetskih sorti vinove loze daje promjene u trendovima ugoja sorti. Ovaj dokument fokusira se na sve sorte, bez obzira na to kako se grožđe koristi (vino, stono, za sušenje ili na neki drugi način), obuhvatajući 75% svjetskih površina pod vinovom lozom. Daje podatke dostupne za 44 zemlje od 2.000. godine i fokusira se na one zemlje sa površinom vinograda iznad 65.000 ha i 10 njihovih glavnih sorti. Imajte na umu da je studija reprezentativnija za vinske sorte od ostalih sorti sa obzirom na prirodu podataka koje posjeduje OIV.

Semillon Gris-južnoafričko staro čudo

Naslov orginala: Semillon Gris-South Africa's old-vine oddity. Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 20.06.2020. by Malu Lambert. Prevod: Dragutin Mijatović

Ova crvena mutacija bijele sorte Semillon Blanc izgleda jedinstvena na vrućem podneblju rta Cape (Južna Afrika) i drevnim vinogradima, prvi put identifikovana još 1800-ih …Čokot sorte Semillon Gris u vinogradu Swerwer


U vinogradima zasađenim sortom Semillon u Južnoj Africi nešto se čudno događa. Zeleni grozdovi iz godine u godinu pocrvene, a slijedeće opet pozelene. Okačeni poput božićnih tričarija na lastarima čokota, grozdovi koji mijenjaju boju trajna su misterija. Vinogradarka i zaštitnica starih čokota Roza Kruger kaže da je izgubila razum kada je prvi put primijetila ovaj fenomen poznat kao crveni Semillon ili Semillon Gris. “Počela sam markirati mutirane (crvene) loze dok sam uzimala reznice za sadni materijal”, objasnila je kad sam je pitala o sorti. “Sledeće godine će grozdovi ponovo biti zeleni. Mislila sam da griješim, ali nakon par godina shvatila sam da Semillon Gris zapravo može mutirati natrag u Blanc. Uopšteno, vinogradi pod sortom Semillon Gris su prilično stabilni nakon što su mutirali.”

Continue reading “Semillon Gris-južnoafričko staro čudo”

Lastar vinove loze – morfologija

Pripremio: Dragutin Mijatović

Čokot vinove loze kao gajena biljka u vinogradu naziva se različitim imenima: gidža, trs, panj. Na svakom čokotu razlikuju se:

  • – nadzemni dio (deblo, krakovi, lastari) i
  • – podzemni dio (korjenov sistem).

Stablo je višegodišnji, zadebljali dio čokota, uključuje deblo, krakove i rodne elemente. Po svojoj razvijenosti (po visini) stablo može biti: nisko, srednje visoko ili visoko. Višegodišnji ogranci stabla razvijeni na glavi čokota su duži ili kraći produžetci debla. Krak je obično kraći dio starijeg drveta na glavi čokota. Kordunica (kordon) je duži krak na glavi čokota i može imati horizontalan ili vertikalan položaj. Na kraku odnosno kordinici razmješteni su rodni čvorovi u kojima se rezidbom ostavljaju rodni elementi čokota, kondiri i lukovi. Lastar je jednogodišnji prirast loze. Korjen je organ kojim se čokot vinove loze učvršćuje za zemljište.

Vinogradi Švedske

Naslov orginala: Vin från Sverige – här är de bästa vingårdarna. Izvor: https://www.expressen.se/allt-om-vin/; Objavljeno: 11.07.2019. by Mikael Mölstad. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko je mogao prije 20 godina računati da će Švedska postati vinska zemlja na sjeveru Evrope?  Sada je to stvarnost i mnogo više nego to. Mikael Mölstad za časopis Allt om Vin predlaže semestar vodič kroz najbolje komercijalne vinograde.


Ästad Vingård, vinograd u srezu Halland. Foto: PRESS

Loza raste u švedskim vinogradima. Površine još nisu velike – ali ukupno preko stotinu hektara. Najveći, Arilds Vingård, će u nekoliko narednih godina imati dvadeset vlastitih hektara. Od skromnog uzgoja u dvorištima, loza se sve više uzgaja i pojavljuju se profesionalni vinari. Švedsko udruženje vinogradara sada broji ukupno 35 profesionalnih uzgajivača, dok je još oko 150 uvijek na nivou hobija.

Colombard

Naslov orginala: Colombard. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod: Dragutin Mijatović

Bijela sorta grožđa dolazi iz Francuske. Naziv potiče od “Colombe” (golub) i odnosi se na sivu boju bobica. Sinonimi po abecednom redu grupisani po zemljama su: Bardero, Blanc Emery, Bon Blanc, Chabrier Vert, Charbrier Vert, Colombar, Colombeau, Colombie, Colombier, Coulombier, Cubzadais, Donne Rousse, Donne Verte, Gros Blanc Doux, Gros Blanc Roux, Guenille, Martin Cot, Queue Tendre, Queue Verte, Tourterelle (Francuska); Francuski Colombard, West's White Prolific (Kalifornija); Colombar (Južna Afrika).

Prvi put se spominje početkom 18. vijeka pod imenom Colombar. Unatoč naoko indikativnim sinonimima ili morfološkim oznakama, oni se ne smiju miješati sa sortama Sémillon (Colombier) ili Colombaud. Prema DNK analizi iz 2013. Sorta je vjerovatno nastala prirodnim ukrštanjem sorti Gouais Blanc (Heunisch) x Chenin Blanc. Ostale sorte sa istim roditeljima su sorte Balzac Blanc i Meslier Saint-François. Sorta se uglavnom gaji na jugozapadu Francuske, u departmanima Charente, Charente-Maritime, Lot-et-Garonne i Gironde (Bordeaux), kao i u Commonedoc-u. U Francuskoj je 2010. godine zauzimala površinu od ukupno 8.173 ha, a 2018. godine pod ovom sortom je preko 11.000 ha. Continue reading “Colombard”

Otkrivanje genetske osnove hermafroditizma vinove loze

Otkrivanje genetske osnove hermafroditizma kod vinove loze, osobina koja je omogućila pripitomljavanje loze. Naslov orginala: Uncovering the genetic basis of hermaphroditism in grapes, the trait that allowed domestication. Izvor: https://www.sciencecodex.com/; Slika: Gregory Urquiaga. Objavljeno: 18.06.2020. by UC Davis. Prevod: Dragutin Mijatović

<Ljudi beru grožđe najmanje 8.000 godina. Sve divlje vrste loze su  diecijske, tj. dvodome (muški i ženski cvjetovi na odvojenim biljkama). Uvođenjem hermafroditizma, tako su biljke …

Naučnici sa UC Davis definisali su genetsku osnovu određivanja pola kod vinove loze, jednoj od najstarijih i najvrjednijih kultura u svijetu. U novom istraživanju objavljenom u časopisu “Nature Communications“, profesori vinogradarstva i vinarstva Dario Cantu i Mélanie Massonnet, vodeći autori i postdoktorski istraživači u laboratoriji Cantu, dali su novi model evolucije pola prije i tokom pripitomljavanja vinove loze prije gotovo 8.000 godina. Njihov rad mogao bi imati široku primjenu u oplemenjivanju vinove loze i drugih biljnih vrsta.

Sve divlje vrste loze (roda Vitis) su dvodome, što znači da se muški i ženski cvjetovi nalaze na odvojenim biljkama. Muške jedinke nose cvijetove sa redukovanim tučkom, a ženske biljke imaju cvjetove sa refleksnim prašnicima i anterama koje proizvode sterilna polenova zrna.

Continue reading “Otkrivanje genetske osnove hermafroditizma vinove loze”

Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni

Naslov orginala: Winkler's climate regions. Izvor: http://www.winewisdom.com/, Objavljeno: 23.03.2010. Prevod: Dragutin Mijatović

(Growing degree days-GDD) će revolucionisati kalifornijsko vinogradarstvo i katapultirati regiju u međunarodno priznanje. Amerine i Winkler (1944.) definisali su pet uzgojnih regija Kalifornije koristeći temperaturni indeks (sumu aktivnih temperaturna, sumu toplotnih stepeni, GDD-Growing degree days). Posmatrajući i analizirajući sezonu rasta kroz sedam mjeseci (april-oktobar), oni su izračunali sume toplotnih stepeni za mjesece koji su imali prosječnu dnevnu temperaturu ‘iznad 10°C (temperatura na kojoj počinje rast vinove loze). Srednja mjesečna temperatura mjeseca umanjena za 10oC i pomnožena sa brojem dana u mjesecu, dala je sumu toplotnih stepeni za dotični mjesec (GDD). Tako se uradi za svih 7 mjeseci i zbir daje ukupnu sumu aktivnih temperatura (ukupnu sumu toplotnih stepeni, GDD) za region za 7 mjeseci vegetacije.
Continue reading “Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni”