Stone sorte grožđa – Kalifornija

Izvor: http://www.giumarravineyards.com/. Pripremio: Dragutin Mijatović

Stone sorte grožđa odnosno sorte grožđa za potrošnju u svježem stanju stvaraju se i gaje širom svijeta, Australija, Južna Afrika, Brazil, Kalifornija, Italija, Francuska, Ukrajina, Srbija, Kina, Japan itd. Raspoređene su kroz svih pet epoha dozrijevanja, od najaranjijih do vrlo kasnih. Ovo su sorte grožđa najčešće krupnih grozdova, najrazličitije boje, bobica različitog oblika, okusa i slasti. Jedna od grupa stonih sorti pored klasičnih nama dobro poznatih (Kardinal, Srbija, Beogradska rana, Sultanina, Muskat Hamburg, Viktoria, Afus Ali, Italija i mnoge druge), interspecies hibrida (Lasta, Karmen, Ljana, Moldova i druge) je i grupa stonih sorti pod imenom ARRA. Neke od njih gaje se i u Kaliforniji. Video: A Grape Journey: https://www.youtube.com/watch?v=pUmKKNsI7oI

Određivanje opterećenja čokota

Naslov orginala: Определение нагрузки виноградного куста при обрезке. Izvor: https://agrarnyisector.ru/. Objavljeno: 16.05.2013. Prevod: Dragutin Mijatović

Pri rezidbi vinove loze posebno je važno pravilno postaviti opterećenje čokota i dužinu orezivanja koja se određuje brojem okaca na lastaru. Ne postoji standardna vrijednost za opterećenje čokota okcima, jer se mijenja u zavisnosti od sorte, klimatski uslova, uzgojnog oblika, agrotehnike, ampelotehnike itd. Zbog toga je prilikom rezidbe vrlo važno čokot pravilno opteretiti okcima u skladu sa jačinom rasta (bujnosti) i sortom grožđa. Opterećenje čokota okcima povećava se ili smanjuje ne produženjem ili skraćivanjem lastara, već povećanjem ili smanjenjem broja lastara na čokotu. To je zbog činjenice da se najproduktivniji lastari formiraju na okcima srednjeg dijela jednogodišnje loze.

Nekoliko činjenica o grožđu

Naslov orginala: Fast Facts on Grapes. Izvor: https://wikifarmer.com/. Objavljeno: by Wikifarmer. Prevod: Dragutin Mijatović

  • Domaći uzgoj grožđa započeo je prije otprilike 8.000 godina na Bliskom Istoku.
  • Stari Grci su vjerovali da im je bog Dionis (Dionysus) donio prvu lozu.
  • Grčki bog Dionis bio je većinu vremena prikazivan kako drži grozd grožđa ili čašu vina.
  • Drevni egipatski hijeroglifi takođe prikazuju grožđe.
  • U mnogim slučajevima proizvođači grožđa razumiju da će lozi biti potrebno navodnjavanje posmatranjem orijentacije i uvijanja gornje vitice na lastaru.
  • Jedno od tradicionalnih jela mediteranske kuhinje (sarma-dolmades) pravi se od lišća vinove loze.
  • Gljivična bolest koja se naziva plemenita trulež može dovesti do proizvodnje slatkih vina sa jedinstvenim i željenim organoleptičkim karakteristikama. Ukratko to čini tako što uzrokuje isparavanje vode i tako povećava sadržaj šećera u preostalom soku.
  • Crveno grožđe i vino imaju visoku antioksidativnu sposobnost.
  • Proizvodi od loze uključuju stono grožđe, suvo grožđe (grožđice), vino, sok od grožđa, koncentrisana šira, destilati, lišće i sirće. Za svaku od gore navedenih stavki koriste se različite sorte.

Riješvanje koncepta veličine čokota…

Riješvanje koncepta veličine čokota, kapaciteta, nivoa roda, bujnosti i ravnoteže. Naslov orginala: Untangling the concepts of vine size, capacity, crop level, vigor, and vine balance. Izvor: https://grapesandwine.cals.cornell.edu/. Objavljeno: Mart 2013. by Alan Lakso* Prevod: Dragutin Mijatović


Vinova loza koristi hranjive sastojke i vodu iz tla i sunčevu svjetlost da pretvori ugljen dioksid u lišće, grožđe, lastare, deblo i korijenje. Proizvodnja optimalnog prinosa kvalitetnog voća zadatak je koji je specifičan za određenu lokaciju, a zahtijeva upravljanje čokotom i prinosom zasnovano na razumijevanju kako rasta vinova loza i čvrstom poimanju mnogih izraza koji se koriste za opisivanje rasta vinove loze i njenog odnosa sa prinosom. Veličina vinove loze, kapacitet vinove loze, nivo prinosa, jačina (bujnost) vinove loze i ravnoteža čokota povezani su koncepti koji opisuju produktivnost čokota vinove loze. Često se koriste, ali ne uvijek dosljedno. Video: Targeted manipulation of vine balance: does vine balance directly affect fruit composition? https://www.youtube.com/watch?v=JMf7fgqbKMo

Godišnji ciklus vinove loze

Naslov orginala: Životni ciklus vinove loze. Izvor: https://www.plantaze.com/. Objavljeno: Plantaže-Kategorija-Edukacija. Priredio za sajt: Dragutin Mijatović

Vjerovatno ste čuli za izreku da “veliko vino nastaje u vinogradu”. To je istina sa kojom će se svi vinari saglasiti!  Velika vina se proizvode od dobrog grožđa. U nastavku teksta proći ćemo životni ciklus vinove loze i sagledati kako godišnja doba utiču na njen razvoj. Vinova loza tokom svog života prolazi veliki ili životni ciklus, a svake godine iznova mali ili godišnji biološki ciklus.


Godišnji ciklus vinove loze se sastoji iz 2 perioda:

  • aktivan život – period vegetacije i
  • period mirovanja – zimski period

Razumijevanje ravnoteže čokota

Naslov orginala: Grapevine Triangle – An aid to understanding grapevine balance. Izvor: https://winesvinesanalytics.com/. Objavljeno: 06.2017. by Mike Trought. Prevod: Dragutin Mijatović

Komercijalni vinogradari nastoje proizvesti maksimalno profitabilan prinos grožđa u sastavu potrebnom za proizvodnju vina predviđenog stila koji zadovoljava kvalitetna očekivanja potrošača. Međutim, to se mora raditi dosljedno. S obzirom da je vinova loza višegodišnja biljka, prinos se mora postići bez negativnog uticaja na sposobnost čokota da daje rod u narednim godinama. Da bi postigli pravilan balans između prinosa grožđa i rasta korijena i lastara, vinogradari moraju omogućiti da grožđe tekuće vegetacije sazrijeva bez “krađe” iz rezervi čokota i negativno utiče na rod sljedeće godine.


Korjenov sistem čokota (Čile) zasađenih na rastojanju od 1,5 do 1,8 metara. Korijen na desetogodišnjem čokotu dostiže dubinu od 5 do 6 metara. Foto: Mike Trought

Osnovni koncept ravnoteže čokota

Naslov orginala: Basic Concept of Vine Balance. Izvor: https://grapes.extension.org/. Objavljeno: 20.06.2019. by Grapes, Patty Skinkis, Oregon State University. Prevod: Dragutin Mijatović

Osnove. Ravnoteža čokota središnji je pojam u proučavanju vinogradarstva gdje se fiziologija vinove loze i proizvodnja grožđa u vinogradu spajaju. Ovaj koncept uveden je davno, a dalje su ga definisali istraživači vinogradarstva širom svijeta.

Primjeri ravnoteže čokota vinove loze ključni su za proizvodnju grožđa i proizašli su iz istraživanja tokom prošlog vijeka. Nelson Shaulis razvio je uravnoteženu metodu orezivanja koja ocjenjuje odluke o orezivanju zasnovane na dovođenju čokota u ravnotežu (Shaulis, 1966). Brojni istraživači su dalje definisali ovaj koncept ravnoteže pokušavajući razumjeti uticaj proizvodnih praksi na održivi rast i razvoj čokota, uključujući uticaje upravljanja zelenom masom (zelena rezidba), uticaj na cvjetanje i zametanje bobica, uticaj na mirovanje i zimsku otpornost, prinos i kvalitet grožđa. Danas se nastavljaju studije kako bi se proizvodnja i fiziologija dalje razumjeli povezani sa ravnotežom čokota vinove loze.

Nadzemni dijelovi čokota

Naslov orginala: Строение надземной части виноградного куста. Izvor: https://academy4baby.ru/. Objavljeno: 28.01.2016. Prevod: Dragutin Mijatović

Vinovu lozu, kao kulturnu biljku, mnogi smatraju biljkom koja je nezahtijevna i sposobna izdržati bilo kakve uslove tla. Drevni preci vinove loze su biljke šumske zajednice. Zahvaljujući tome, mogle su se prilagoditi različitim uslovima uzgoja, razvili su svoje specifične organe. Takva biološka svojstva nisu samo pomogla divljoj vinovoj lozi da sigurno rodi u tim prirodnim uslovima, već je i preživjela do svih današnjih gajanih sorti. Ove biološke karakteristike uključuju prvenstveno snažan razvoj nadzemnog dijela čokota.

Nadzemni dio čokota čini stablo, koje su svojevrsni “kanal” kroz koji se hranjive materije kreću od korijena do lišća i natrag. Zavisno od starosti stabla i njegove funkcionalne namjene, različite dijelovi stabla imaju svoje ime. Dijelovi stabla su: izdanak (lastar), zaperak, rodni elementi (luk i kondir), krak, rodni čvor, glava čokota i deblo (kod čokota visokih uzgojnih oblika). Video na kraju teksta.

Lastar je jednogodišnji zeleni prirast iz okca (pupoljka) vinove loze. U slučaju da se vrh lastara odlomi ili osuši, izdanak prestaje rasti. Dalji razvoj izdanka može biti samo zahvaljujući rastu vrha gornjeg zaperka.

Podzemni dijelovi čokota

Naslov orginala: Строение подземной части виноградного куста. Izvor: https://academy4baby.ru/. Objavljeno: 28.01.2016. Prevod: Dragutin Mijatović

Korijen ili podzemni dio čokota razvija se kod vinove loze iz sjemena (generativnim putem) i iz reznice (vegetativnim putem). Korijen odnosno korijenov sistem ima slijedeću ulogu u životu vinove loze: učvršćuje čokot za zemljište, apsorbuje vodu i u njoj rastvorene mineralne materije, vrši sintezu izvjesnih organskih jedinjenja, apsorbuje izvjesnu količinu ugljene kiseline, služi kao deponator hranljivih materija i izumiranjem obogaćuje zemljište hranljivim materijama.

Podzemni dio čokota čini podzemno deblo (stablo) čokota na kojem je razmješten korijenov sistem.

Podzemno deblo čokota
(Штамб виноградного куста) je zadebljali dio reznice na kojem je razmješten korijenov sistem čokota, osnovno korijenje, središnje korijenje i površinsko korijenje koje se razvija neposredno ispod glave čokota često u nivou površine zemlje.

Dijelovi čokota vinove loze

Naslov orginala: Строение куста винограда. Izvor: http://v-n.com.ua/. Prevod: Dragutin Mijatović

Prije svega, da bi savladali vinogradarstvo, trebate se upoznati sa strukturom čokota vinove loze i sa svakim njegovim sastavnim dijelom posebno. To je neophodno za razumijevanje teorijskog materijala u obliku članaka, video tutorijala i praktične upotrebe znanja u vinogradu. Strukturu čokota vinove loze razmotrit ćemo na jednom klasičnom crtežu, kada se nadzemni dijelovi čokota zimi zagrću sa uzgojnnim oblikom bez nadzemnog debla, gdje je glava čokota u nivou površine zemlje.


  • 1 – Podzemno deblo čokota (Подземный штамб винограда) je sastavni dio čokota, smješteno u zemlji, nastalo od reznice. Stvara adventivne izdanke, koji se pogrešno nazivaju korijenima. Sijanci vinove loze nemaju podzemno deblo.
  • 2 – Peta reznice (Пятка винограда). Peta reznice je donji dio reznice iz kojeg se razvija osnovno (bazalno, glavno) korijenje čokota.
  • 3 – Glavno, osnovno, bazalno korijenje (Основные корни). Pod glavnim korijenjem podrazumijevaju se korijeni koji rastu iz pete reznice, nazivaju se i korijeni pete. Oni su najvažniji korijeni čokota.
    Continue reading “Dijelovi čokota vinove loze”