Top 20 pravila o vinu koje bi trebali znati

Naslov orginala: Top 20 Must Know Wine Terms. Izvor: http://uncorkedweekly.com/; Objavljeno: 26.12.2018. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, termini

Konzumiramo i obožavamo vino. Ali, vinski se pojmovi ponekad mogu osjećati kao sasvim drugačiji jezik. Što se tiče razgovora o vinu zbog čega se osjećamo tako neprijatno? Mogu li nam stotine vinskih izraza koristiti za raspravu o temi za koju su toliko neobjašnjivi da bismo se osjećali inferiorno? Raščlaniti ću 20 termina za poznavanje vina koji će vam pomoći da zvučite kao profesionalac sljedeći put kada degustirate vino!


1.Tanini-Tannins. Teksturni elementi (iz pokožice, sjemenke i drveta) koji stvaraju osjećaj sušenja u ustima. Tanini mogu biti gorki i pridonose složenosti vina i pomožu u potencijalu starenja vina. Crvena vina su sa više tanina u odnosu na bijela vina zbog kontakta sa pokožicom i sjemenkama tokom procesa proizvodnje vina.

2.Balanas-Ravnoteža. Vino koje je opisano kao uravnoteženo ima svih pet ključnih komponenti – voćnost, slatkoću, kiselost, tanin i alkohol – sve u jednakoj ravnoteži koje međusobno deluju bez da jedna komponenta prekriva ostatak.

3.Suv-Brut. Ovo je pojam koji se koristi da opiše nivo slasti pjenušavih vina. Brut vina sadrže manje od 1,5% RS (residual sugar -zaostalog šećera) po litri, što je više Extra Brut ali manje od Extra Dry.

Grožđe i geografija

Naslov orginala: The grapes and the geography. Izvor: https://wineanorak.com/, Objavljeno: 17.10.2019. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

Postoje dva prilično različita načina da se pristupi vinu. Oba su potrebna. Nastavljajući svoj pomalo mekan put u vino, želio bih istražiti dva pristupa za razumijevanje vino – grožđe i geografija.

Gotovo sva vina (i svakako sva vina koja ćete vjerojatno naći u vinotekama i supermarketima) proizvedena su od iste vrste vinove loze, Vitis vinifera. Prvi put je uzgajana hiljadama godina unazad, a od tog trenutka pojavilo se mnogo hiljada različitih sorti grožđa, mada se ovih dana široko koristi samo 20 ili više njih. Nedavna knjiga, pod nazivom Wine Grapes, pokušava dati detalje o 1.368 različitih sorti grožđa koje se koriste za komercijalnu proizvodnju vina. [To je velika, skupa knjiga, ali veoma dobra.]

Imena sorti poput Cabernet Sauvignon, Chardonnay, Sauvignon Blanc i Shiraz vjerojatno su poznata većini ljudi. Sva ova imena odnose se na pojedine sorte iste vrste vinove loze.

Donedavno (zadnjih 40 godina ili tako nešto) nije bilo uobičajeno vidjeti vina koja se prodaju po imenu sorte grožđa, a u mnogim evropskim zemljama to još uvijek nije – tamo su vina češće označena prema regiji iz koje dolaze. Ali, vinogradari novog svjeta u Kaliforniji i Australiji shvatili su da je stavljanje imena sorte grožđa na etiketu nevjerovatno korisno za potrošače, jer svaka sorta grožđa ima posebno okusno obilježje. Pa umjesto da nauče stotine zbunjujuće zvučnih imena mjesta da bi se kretali po vinskoj listi, ljudi bi se sada mogli prilično dobro snaći samo naučivši imena desetak sorti grožđa.

Continue reading “Grožđe i geografija”

Vinozofija

Izvor: http://www.labin.com/; Objavljeno: 12.10.2008. by Glas Istre. Odabrao za vas: Dragutin Mijatović

Zanimljivosti – Vinozofija življenja: vino – lijek, moda, hobi, ljubav, novi statusni simbol

Nekada se koristio glagol – piti. Danas je puno poželjnije – kušati. Jer, dok je vino nekada smatrano prehrambenom namirnicom, danas se ono doživljava kao hobi, lijek, moda, ljubav, strast… kao novi statusni simbol. Slijedom toga trenda, dok s jedne strane tržišta većeg dijela svijeta, bilježe porast potražnje za kvalitetnim vinima, smanjuje se ukupna količina prodanih vina. Paradoksalno, to tržište praktično je u istovremenom porastu i stagnaciji. Zavisi o tome koji parametar uzimamo u obzir za analizu.

No vratimo se piću nasuprot kušanja. Nekada se dakle pilo da bi se zaboravilo ili prehranilo. Pilo se da bi se zaboravilo siromaštvo i sve što ono sa sobom donosi. Pilo se i u poljima, da se ugasi žeđ, ali i povrati snaga, baš kao da je riječ o pravom obroku. Danas je sve to povijest, ili dio segmenta društvene fenomenologije koja nije naša tema. Ovo je vrijeme wine lovera, ljubitelja vina. Tko su, dakle, ti novi ljubitelji, možda čak ispravnije – štovatelji vina.

Štovatelji vina. Profil je otprilike ovakav: pripadnik srednje i srednje visoke klase, nerijetko visokoobrazovan, na menadžerskoj poziciji ili nezavisni uposlenik, slobodni umjetnik ili neki sličan tip nepokorenog duha. Voli putovanja i društven je. Mjesečno kupuje devet boca (kvalitetnoga) vina, koje u prosjeku stoji osam eura za bocu. Za posebne prigode, međutim, za jednu bocu posebnijega vina rado izdvaja između 50 i 85 eura. O vinu rado i čita i razgovara. Barem je vino jedna tako podatna, a tako blaga, neutralna tema. Ima nekoliko dobrih knjiga o toj temi, a jedan od omiljenih poklona mu je, osim boce kakvog sjajnog vina, upis u kakvu školu ili barem vikend-tečaj sommelierstva.
Fenomen rasta kruga (pre)poznavatelja vina relativno je novijeg datuma. U većini čak i razvijenih europskih zemalja (izuzev Francuske, gdje je pop kultura vina stara više od pola stoljeća) vino je iz alkoholnog pića počelo prerastati u način življenja za širi krug ljudi tijekom osamdesetih i sredinom devedesetih godina protekloga stoljeća. Tako barem tvrdi Roberto Cipresso, winemaker odnosno enokonzultant s bogatom riznicom svjetskih enonagrada, koji je ostavio traga i u hrvatskoj enologiji, posebice kada su pelješka vina u pitanju. Cipresso je autor knjige zgodnog naziva »Vinozofija«, u kojoj analizira mjesto i ulogu vina u suvremenome društvu.

Continue reading “Vinozofija”

Povećava li znanje uživanje u vinu

Naslov orginala: Does knowledge enhance the enjoyment of wine? Izvor: https://wineanorak.com/; Objavljeno: 24.03.2015. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović. 

Jednom sam otišao na predavanje eminentnog filozofa koji je, takođe, pomalo i vinski čudak. Poenta njegovog predavanja? Govorio je o pitanju sa kojim sam naslovio ovu kratku priču, a njegov odgovor je bio ne. Ja nisam eminentni filozof. Zapravo nisam ni eminentni ni filozof. Ali mislim da nije u pravu. 

Zašto? Zbog načina na koji kušamo vino. Naša prva iskustva sa vinom u potpunosti su na onome što je poznato kao hedonistički nivo – to jest da jednostavno odlučujemo da li nam se sviđa ili ne pijemo, i možda koliko u bilo kojem smjeru. Sljedeća faza razumijevanja je kada smo degustirali nekoliko vina, a trenutno vino upoređujemo sa sjećanjem na prethodno popijena vina. Možda ćemo takođe početi povezivati opisne reči sa okusima koji doživljavamo. A mi možemo dodati faktičke podatke koje smo stekli o vinu.

Dakle, kako gradimo znanje o vinu (pod pretpostavkom da jesmo), tada će naše iskustvo biti drugačije i ima potencijal da se poboljša. To je zato što način na koji cijenimo vino ima ne samo trenutni senzorski moment, dok pijemo i mirišemo, već i regrutuje relevantni doprinos iz prethodnog iskustva i znanja o vinu. Dakle, naši dojmovi o pristojnom vinu Margarete River Cabernet Sauvignon mogli bi započeti s ‘Hmm, to je ukusno’, a zatim napreduju do: ‘Volim ovdje bogato voće crnog ribizla’, do ‘Da, to je stvarno lijep Cabernet sa malo više bogatstva i težine od Bordeaux Cabernet mješavine, ali bez otvorene slasti i nježnosti vina Barossa Cabernet. “Pretpostavljam da je vinar ove godine uradio zaista dobro; bolji je od njegove berbe 2003., i malo je spustio uticaj hrastovog bureta, koristeći više francuskog nego američkog “.

Dobijete sliku. Usudio bih se reći da osoba sa više znanja ima drugačije iskustvo o okusu od nekog početnog novajlije, zahvaljujući tome, i ima potencijal da više uživa u zaista dobrom vinu, djelom i zato što prepoznaju da je vino zaista dobro u poređenju sa mnogim drugim sličnim vinima koja su degustirali. Postoji, međutim, upozorenje. I to je to, vidio sam vinare koji razvijaju ono što bih nazvao “podrumsko nepce”. Toliko znaju da im je teško da ikada stvarno uživaju u vinu. Obučeni za uočavanje grešaka, često sve što mogu vidjeti u vinu jeste greška koju opaze. To je poput vrhunskog audiofila koji na kraju ne sluša muziku, već reprodukciju muzike od strane zvučnog sistema. I to je pomalo ludost.

Kako držati čašu vina

Naslov orginala: How to Correctly Hold Your Drink. Izvor: https://relish.com/; Objavljeno: 03.02.2015. by Emily Arno. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: čaša, vino, vinska kultura, bonton

Pravilno (Right) ili nepravilno (Wrong). Kao što svi znamo, mnogo se otkriva o nama dok se krećemo kroz druženje na zabavi. Način na koji se ponašamo u društvu govori puno o našem samopouzdanju i inteligenciji – isto se može reći i na osnovu načinu na koji pijemo piće, odnosno kako držimo čašu pića. Bilo da to shvatamo ili ne, držanje osjetljive čaše za vino ili čaše za rakiju (brandy) može nas koštati drugih sastanaka, intervjua i poslovnih veza. Pridržavajmo se svojih lijepih manira i sjetimo se kako držati čašu kada sljedeći put dođemo do šanka ili u bilo koje prefinjeno društvo.

Martini. Svakako, velika kupa za martini je primamljiva za uhvatiti, ali ne da to vide i ostali. Držanje dlanom ohlađenih koktela u kupi zagrijava sadržaj brže nego što je predviđeno, a samim tim i nije prema bontonu. Ako imamo problem sa činom balansiranja čaše, savršeno je prihvatljivo da slobodnom rukom pridržimo čašu odozdo za stopalo čaše.

Vino: Poput martinija, čašu za vino treba držati za dršku da ne bi promijenila temperaturu klasičnog Cabernet-a (okus temperiranog vina).

Rakija (Brandy). Iako većina čaša ide pod geslom “drška uvijek, kupa nikad”, pijuckanje rakije (brendy-ja) je izuzetak od pravila. Ovu čašu je najbolje držati ispod kupe, da toplota dlana prolazi kroz naš srednji i domali prst. Piće će zapravo imati koristi od naše tople ruke jer će rakiji (brandy-ju) pomoći u oslobađanju tih iskonskih mirisa tog plemenitog pića

I vino je hrana

Izvor: http://blog.vino.hr/; Objavljeno: 11.09.2015. piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin. Slika: Dragutin Mijatović. Odabrao za Vas: Dragutin Mijatović

Chardonnay voli raskošne riblje specijalitete i jako masne sireve, a sauvignon jela s puno povrća.

Bijelo meso s bijelim vinom, crveno s crvenim, lakše jelo s lakšim vinom, jače s jačim, osnovna su pravila sparivanja, no da bi vino učinilo neko jelo boljim, treba razmišljati i o okusima i mirisima jela. Mario Meštrović, jedan od naših ponajboljih sommeliera, vrlo je lijepo sažeo principe kojih se treba držati pri izboru vina uz neku hranu.

Masnija jela traže svježija vina, dakle ona s izraženijom mineralnošću ili jačim, a finim kiselinama. Takvoj hrani pristaju i suha pjenušava vina. Zamašćenim jelima, kojima je masnoća dodana pri pripremi, pristaju vina s jačim alkoholima. Alkohol vole i sočna jela, poput onih s puno rajčice te s umacima, a uz hranu poput grisina, za koju usta moraju lučiti slinu kako bi je lakše progutali, treba poslužiti vina s više tanina. Ujednačiti treba i aromatiku vina i hrane – objašnjava Meštrović i dodaje dva odlična konkretna savjeta. Uz ljuća jela treba poslužiti malo slađa vina, ne ona sasvim slatka, kako bi se ljutina neutralizirala i postigao toliko željeni sklad. A ako je vino prearomatično i previsokih alkohola za jelo, kombinaciju će popraviti malo aromatičnog maslinovog ulja, naravno ako pristaje osnovnoj namirnici.

Majstori poput Meštrovića, kojima je posao da cijele dane provode kušajući vina i tražeći pravi izbor za neku hranu, u velikoj su prednosti pred običnim vinoljupcima jer u svakom trenutku imaju na izbor stotine etiketa. Većinu tih vina već su prije upoznali pa ne trebaju gomile novca trošiti na kupnju različitih butelja i iskušavanje kombinacija s hranom. Ostalima koji takvu priliku nemaju, a vina vole, puno je lakše birati hranu prema vinu. Dovoljno predznanje za to su osnovna pravila s početka priče. Vino se kuša, prepozna njegova svježina, snaga i aromatika, pa prema sommelierskim principima odabere način pripreme jela. Tko poželi jesti piletinu, a ima bocu rizlinga, kuša ga, ocijeni koliko je lagano, svježe ili slatko, te odluči hoće li meso samo ispeći, obogatiti ga umakom, aromatizirati začinima ili zaljutiti. Ako se kuha s vinom, važno je i da se uz jelo posluži vino istog stila. Ne isplati se, naravno, kuhati s velikim vinom, sasvim dovoljno će biti neko korektno, a bolju kapljicu ostavite za čašu. No bijelo vino rijetko će pristajati jelu pripremljenom s crvenim.

Continue reading “I vino je hrana”

Vino – umjerena kultura

Naslov orginala: Vin – en måttfull kultur. Izvor: https://www.wineinmoderation.eu/sv/; Prevod: Dragutin Mijatović

Kulturno štovanje vina odražava raznolikost vinskih regija, savoir-vivre (znati-živjeti. umjetnost življena) i kulinarskih navika. Vino se razvijalo kao dio života, kulture i ishrane još od davnina. Kao kulturni simbol, važnost vina se sa vremenom razvija, od važnog izvora hrane do kulturnog dodatka hrani i zajedništvu, koji je kompatibilan sa zdravim načinom života. Razvijena je i umjetnost uzgoja grožđa i proizvodnje vina. Ali u ovom dugom istorijskom procesu, jedna stvar ostaje nepromijenjena i nikada nije zanemarena; povezanost vina i gastronomije, istorije, tradicije, porijekla, lokalnih kvalitetnih proizvoda i društvenog konteksta. Kulturno štovanje vina odražava raznolikost vinskih regija, savoir-vivre (znati-živjeti. umjetnost življena) i kulinarskih navika. Kvalitetni proizvodi podstiču moderan način potrošnje, jer se u potpunosti mogu cijeniti njegov jedinstveni i složeni okus i karakter.

Vinski sektor i njegovi ekonomski akteri igraju važnu ulogu u društvu, ekonomiji, poljoprivredi i sredini. Vinske regije širom svijeta proizvode bezbroj fantastičnih proizvoda. Iako vino ostaje prirodni proizvod, tehnološke inovacije dovele su do bolje higijene i kontrole proizvodnog procesa, te pridonijele proizvodnji vina prilagođenog okusu savremenih potrošača. Iako je danas cjelokupna potrošnja vina manja, potrošači sve više odabiru kvalitetnija vina u kojima će moći uživati u umjerenosti kao dio modernog, održivog i zdravog načina života. Međutim, nasuprot urođenoj vinskoj kulturi, mnoge zemlje doživljavaju trendove zloupotrebe alkohola, posebno u vezi sa takozvanim konzumiranjem alkohola u određenoj društveno-ekonomskoj starosnoj grupi, sa velikim zdravstvenim, pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama. Unatoč razlikama u potrošnji širom svijeta, umjerena potrošnja ostaje opšta norma prema različitim studijama; samo manjina ljudi zloupotrebljava vino. Prepoznavajući zdravstvene rizike i negativne socijalne i ekonomske posljedice koje mogu prouzrokovati zlouporabe alkohola, današnja vinska kultura mora obuhvatiti zajedničku obvezu da se osigura da odgovorno i umjereno konzumiranje alkohola ostane društvena norma.

Sedam vinskih čuda svijeta

Naslov orginala: The Seven Wine Wonders of the World. Izvor: https://www.vivino.com/, Objavljeno: 27.11.2015. by Julien Miquel. Prevod: Dragutin Mijatović

Svi to znamo: svijet vina pun je čuda. Ima ih više nego što bilo ko može izračunati. Jednostavno rečeno, što više znate o vinu, više otkrivate zadivljujuća i iznenađujuća čuda koja se odnose na našu svakodnevicu – krajolike, kulture, zgrade, ljude – i, što je još zanimljivije, našu istoriju. Iako bi se moglo tvrditi da se u svakom detalju čuda čini ono što čini vino, letjeli smo cijelim širokim svijetom kako bismo identifikorali njih sedam koji se ističu i zaista zbunjuju maštu svojom apsolutnom veličinom i nasljeđem. Pogledajte ih u nastavku i recite: za koje biste čudo promijenili svoje planove za sljedeći odmor? Drugim riječima: koje ćete dodati na svoju listu – destinaciju?

1.Vulkanski pustinjski vinogradi Lanzarote, Kanarska ostrva, Španija


Kanarska ostrva dio su Španije, udaljena oko 600 milja (1.000 km) od Iberijskog poluostrva, u velikoj regiji Maroka, zapadna Sahara, Afrika. Budući da je tako blizu najveće pustinje na svijetu, jedva da ikad pada kiša na sedam vulkanskih ostrva arhipelaga. Na najistočnijem ostrvu: Lanzarote, pejzaži su lunarni, dominiraju crna vulkanska tla, a stalno duvaju jaki atlantski vjetrovi što onemogućava da išta raste.

Ipak, vjekovima su lokalni poljoprivrednici usavršavali tehniku uzgoja vinove loze u tim nemogućim uslovima, i što je još važnije, proizvodili vino. Svaka je loza posađena u širokoj rupi stvorenoj od ljudi ukopane u vulkansko tlo i okružena kamenim polukružnim zidom. Depresija pomaže u upijanju svake kiše i usmjeravanju vode prema korijenju vinove loze, dok zid nudi efikasnu zaštitu od vjetra i dehidracije biljaka. Nepregledni pejzaži koje nude ovi jedinstveni vinogradi počast su čovjekovoj upornosti u proizvodnji vina u ekstremnim uslovima i dokaz velike otpornosti vinove loze. Lanzarote proizvodi vina različitih boja i stilova: crvena, bijela ili rosé, suva ili slatka od različitih sorti grožđa poput Malvasia, Moscatel ili Listan Negro.

Šta je Fumé Blanc?

Naslov orginala; What is Fumé Blanc? – ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/: Slika: Ian Shaw / Alamy Stock Photo. Objavljeno: 27.03.2018. by Sylvia Wu. Prevod: Dragutin Mijatović

Većina ljubitelja vina zna da se Fumé Blanc odnosi na Sauvignon Blanc proizveden u Sjedinjenim Državama i da je vjerovatno prošao kroz starenje u hrastovom buretu. Ali, je li Fumé Blanc uvijek ‘hrast’? A otkud ime dolazi?

Porijeklo Fumé Blanc. Sauvignon Blanc stigao je u Sjevernu Ameriku krajem 1800-ih – u jednoj verziji priče, sorta je prvo uzeta sa imanja Sauternes Château d'Yquem. Ali potencijal sorte vjerovatno nije istinski prepoznat sve dok Robert Mondavi nije odlučio proizvesti kvalitetan suvi Sauvignon Blanc 1960-ih. U to vrijeme Sauvignon Blanc smatran je dosadnom sortom, koja se uglavnom koristi za proizvodnju slatkog vina da podmiri slatko američko tržište. Kako bi izbjegao negativnu sliku imena sorte “Sauvignon Blanc”, Mondavi je odlučio izmisliti drugo ime sorte. Uzeo je francusku riječ “Fumé”, koja se odnosi na dim ili paru sličnu dimu, a takođe je bila upisana u ime Pouilly-Fumé iz regiona Loire Valley, i francusku riječ “blanc”za bijelo

Starenje vina Sauvignon Blanc u hrastovom buretu. Kako bi razlikovao svoj Sauvignon Blanc od onih iz drugih vinskih zemalja, Robert Mondavi odlučio je ovu sortu prepusti starenju u hrastovim bačvama. Mondavi nije registrovao ime kao svoj zaštitni znak, “tako da više ljudi može upotrijebiti ovo ime”. Još je proizvođača počelo sa starenjem suvog Sauvignon Blanc u hrastovom buretu (staro i novo) i prodavali ga kao “Fumé Blanc“. Stoga se ime od tada češće povezuje sa Sauvignono Blanc iz SAD-a koji je stario u hrastovom buretu.

Continue reading “Šta je Fumé Blanc?”

Vinski termini

Naslov orginala: Wine words. Izvor: https://www.ruralnewsgroup.co.nz/; Objavljen: by Lee Suckling. Prevod: Dragutin Mijatović

Pronalaženje pravog termina da bi svoje vino stavio van konkurencije nije lako.

<Mineralnost, termin koji opisuje kako su zemljište i stijene na kojem su podignuti vinogradi povezani sa samim vinom, može biti netačna fraza.

Često vidimo termine poput “mineralno” i “oznaka” koje se koriste u marketingu vina i u medijima, kao što čujemo i za uslove kao što su “pristupačna” i specifikacije kao što su “biodinamična“. Vinari-podrumari proizvođači vina možda znaju šta ovi termini znače, a pisci o vinu vezani su sa ovim terminima u svakom članku ili pregledu. Problem je što potrošači vjerovatno ne razumiju šta ovi termini znače, što znači da njihova prevelika upotreba može da šteti vinskoj industriji u cjelini. Termini su važni kod preporuke i prodaje vina. Kada se suoče sa stotinama boca nepoznatih brendova, potrošači prvo izaberu vino na osnovu sorte, a zatim lokacije, a konačna potvrda prije kupovine će potvrditi da li termini na poleđini etikete idu lako “dole“, jer se to očekuje da će i vino to uraditi-lakše teći niz grlo.

Drugi razlog zbog čega su termini o vinu toliko važni jeste to što će potrošači reći te termine glasno pred firmom čije vino piju. Kada se glomurozni termin, kao što je oznaka-apelacija, koristi u zajedničkom razgovoru, daje govorniku osjećanje samosvjesnog, čak i pretencioznog, a nisu sigurni u svoju publiku i da li stvarno znaju značenje termina koju su upravo izgovorili.

Zašto je to tako problematično? Možda zato što su ljubitelji vina – oni koji su izvan industrije proizvodnje vina, sa samo običnim znanjem o snazi tih termina i plaše se da ih drugovi ne smatraju snobovima vina. Sjećam se kada sam prvi put u društvu rekla “terroir“, kada sam se uključila u razgovor o vinu sredinom dvijehiljadite. Iako je to danas veoma uobičajeni termin, na njeno značenje i dalje pada puno ljudi. Kada sam je iskoristila, izgledalo je kao da sam ekspert za vino. U stvarnosti bila sam samo čovjek koji voli da pije vino i čovjek pun nade a blefirala sam se preko termina na osnovu onoga što sam čula kako drugi gustatori govore i šta sam pročitala na etiketama vina.

Continue reading “Vinski termini”

Grožđe je mnogo više nego samo vino

Naslov orginala: The grapes, much more than wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Vino se uglavnom dobija iz grožđa, ali postoji mnogo proizvoda koji se koriste i za prehranu ljudi i za druge svrhe.

Makroekonomski podaci vinskog sektora, koji su često izloženi u Vinetur, otkrivaju veliki značaj uzgoja vinove loze u svijetu, a posebno u tradicionalno vinogradarskim zemljama.

U stvari, vino je daleko najglavniji proizvod koji se dobija od grožđa, mada postoje mnogi drugi proizvodi koji takođe imaju svoju važnost, kako sa ekonomskog stanovišta, tako i sa kulturnog koje ćemo vidjeti u nastavku.

Još davno sa pritomljavanjem vinove loze, čovjek je grožđe fundamentalno koristio kako bi sebi obezbijedio hranu, danas grožđe uglavnom služi za proizvodnju vina. Međutim, sa napretkom vinarske djelatnosti, tokom vjekova, dobijeni su i drugi proizvodi od grožđa i pogodni drugim namjenama, uključujući i neprehrambenu namjenu.

Ovo su glavni proizvodi koji se dobijaju od grožđa:

Život bijelog vina

Naslov orginala: The life of white wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Mnogo više od jednostavnog pića bijelo vino ima nekoliko faza tokom svog života zbog kojih se mijenja.


Faze starenja bijelog vina

Kao i sve dobre stvari, i bijelo vino tokom svog života ima nekoliko faza koje ga mijenjaju, mijenjaju njegove karakteristike i vode ga do neizbježnog kraja. Svježina sa kojom se rodi nije ista sa kojom završava svoje dane.

Bijelo vino ima tri faze koje se moraju znati i znati šta možete očekivati od svake od njih.

Prva je Postanak ili Razvoj (1-2 godine), trenutak kada je proces fermentacije završen i vino flaširano za komercijalizaciju. Boja mu je blijedo žuta, praktično prozirna i intenzivnog okusa, kiselo i sa mnogim nijansama. Voćne arome izuzetno su cijenjene i određuju svježinu cjeline. U ovoj fazi još nije postignuto to da su svi elementi prisutni u njegovom sastavu pravilno sazreli, i vino ih ne može prikazati pravilno i na zadovoljavajući način.

Continue reading “Život bijelog vina”

Upoznavanje vina Urugvaja

Naslov orginala: Exploring the Wines of Uruguay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 13.01.2020. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin MIjatović

Sa sortama Tannat i Albariño kao glavnim zvijezdama, zemlja proizvodi neka od najistaknutijih vina u Južnoj Americi.

<Vinska regija Maldonado. Slika: Bodega Garzón

Urugvaj, smješten između Argentine i Brazila, četvrti je najveći proizvođač vina u Južnoj Americi – njegova proizvodnja u 2018. godini bila je 18 miliona litara. Iako ga veze tanga i karnevala kulturno povezuju sa Argentinom i Brazilom, Urugvaj proizvodi vina jedinstvena na kontinentu.

Oblikovan blagom, atlantskom klimom, Urugvaj je više usporediv sa europskim vinskim regijama od svojih latinoameričkih susjeda, koji imaju kontinentalni, pacifički ili suptropski uticaj. “Urugvaj me više podsjeća na Portugal – malo mjesto sa morskom klimom na Atlantskom okeanu, sa promjenljivim vremenom”, kaže Hans Vinding Diers, konsultant vinara u Bodega Oceánica
José Ignacio iz Maldonado, koji je proizvodio vina na četiri kontinenta. “Urugvaj možete uporediti sa Bordoom, jer ima klimu atlantskog uticaja.”

Klima Starog svijeta u Novom svijetu dio je razloga što se kupci interesuju za urugvajsko vina; tu je i uzbuđenje otkrivanja nečeg novog. “Ono zašto volimo urugvajsko vino je njegov potencijal da postane glavni igrač na vinskoj karti Južne Amerike”, kaže Julio Robledo, suvlasnik Grand Cata, prodavnice vina u Washingtonu, D.C., specijalizovane za vina latinoamerički proizvođača.

“Još je mnogo toga što možemo vidjeti i otkriti iz Urugvaja, a različitost je ključna. Mnogi naši kupci imaju određenu predstavu o Urugvaju i sorti Tannat, ali kada probaju novu bocu ili novo grožđe iz Urugvaja, definitivno se osjećaju iznenađeni kvalitetom. “

Vino ne pomaže samo srcu, već i bubrezima?

Izvor: http://www.vinoifino.rs/; Objavljeno: 08.03.2020.

Potencijalno dobra vest stiže sa Univerziteta Džons Hopkins: unos jedne do dve čaše vina dnevno povezan je sa manjim rizikom od bubrežne bolesti.

Tim istraživača na Univerzitetu Džons Hopkins u Baltimoru pronašao je, sasvim neočekivano, vezu između umerene konzumacije alkohola i manje verovatnoće za razvoj hroničnog oboljenja bubrega, bolesti koja pogađa mnoge starije ljude i drastično im umanjuje kvalitet života.
– Otkrili smo da je umerena konzumacija alkohola – do jedne čaše dnevno za žene i do dve čaše za muškarce – povezana sa manjim rizikom od bolesti bubrega u poređenju sa onima koji uopšte ne piju – rekla je za Wine Spectator autorka rada Emili Hu, doktorand na Univerzitetu Džons Hopkins. Istraživači ističu da statistička korist od umerene konzumacije prestaje sa povećanjem količine unetog alkohola.
– Rizik od bolesti bubrega linearno opada pri kvantitetima od jedne do deset čaša nedeljno. Između deset i dvadeset čaša, rizik je i dalje nešto manji ali se statistička veza približava nuli, a iznad dvadeset čaša gubi se svaka statistička veza – naveli su autori studije. Autori istražuju da rezultati studije nikako ne znače da ljudi koji uopšte ne piju treba da počnu da unose alkohol radi prevencije bolesti bubrega, i da je potrebno još puno istraživanja da se otkrije “tajna veza” između umerenog uživanja u piću i dobrog zdravlja bubrega.
– Ova studija je dobra vest za one koji već piju umereno, ali njeni rezultati nisu poziv na konzumaciju alkohola. Studija ima različita ograničenja i potrebno je još rada – istakli su istraživači.

Mlado vino može biti bolje od starog vina

Naslov orginala: Young Wine May Be Better Than Old Wine. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 03.12.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović

Jesu li mlada vina uistinu bolja od starijih? Mlada crvena vina mogu biti bolja za vas od starijih vintage crvenih vina. Novo istraživanje otkriva da se 90% od nekoliko antioksidanata u crvenim vinima gubi sa godinama. Bjesnili smo o antioksidansima u vinu zbog njihovih potencijalnih zdravstvenih koristi. Međutim, možda pijemo suviše staro vina.

<Mlado vino: više antocijanina i tanina. Staro vino: 90% manje antocijanina i tanina

Nekoliko nedavnih studija o antocijaninu (polifenol i antioksidans koje se nalaze u crvenom vinu, čokoladi i čaju) ponudilo je neka ažuriranja o bioraspoloživosti antioksidanata u crvenom vinu.

Mlada crvena vina imaju više antioksidanata od starih crvenih vina. Istraživačka grupa u Kini testirala je vina sorti: Merlot, Cabernet Sauvignon, Gamay i Cabernet Franc i otkrila da se 90% sadržaja antocijanina u crvenom vinu gubi nakon starenja od nekoliko mjeseci. Nekoliko je razloga zašto se to događa, ali to je uglavnom zbog činjenice da su antioksidanti izrazito isparljivi.

Vina sa visokim kiselinama duže stabilizuju antioksidante. Grupa naučnika koja proučava grožđe sorte Cabernet Sauvignon u Brazilu primijetila je da su antocijanini najstabilniji pri niskim nivoima pH (visoka kiselost). Najstabilnija vina bila su na ili ispod 3,2 pH što je, uzgred, prilično kiselo crveno vino. Uprkos ovom sjajnom otkriću, teško je znati je li pijenje više kiselih vina zapravo dobro za vas. Studije o apsorpciji antioksidanata kod ljudi pokazuju da vaše tijelo treba biti malo bazično (alkalno ili niže kiselo) da bi zapravo imalo koristi od antioksidanata poput antocijana.

Continue reading “Mlado vino može biti bolje od starog vina”