Vinova loza, vinar i vino

Naslov orginala: Kako nastaje “božanski nektar”? Vinova loza, vinar i vino. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/; Objavljeno: 13.09.2013. by Jelena Šimić Valentić. Pripremio: Dragutin Mijatović

Odavno nisam pročitao tako lijepo napisan članak kao ovaj. Pisati sa toliko ljubavi o onome što voliš. Očaravajuće.

Zamislite kako se osjećaju vinari dok ujutro šetaju svojim vinogradom razmišljajući o svojim grozdovima što ih daje loza. Koje brige ih more, ili koje misli izazivaju osmjeh na njihovim licima. Koji neiscrpan rad stoji iza njih, u vinogradu, u podrumu. Koje teške ili lake odluke donose zahvaljujući svojoj hrabrosti i intuiciji. Svaka njihova donošena odluka u datom trenutku nosi ono što prepoznajemo i o čemu razmišljamo ispijajući vino. Svaka njihova odluka, neovisno o stilu koji žele proizvesti utiče na ono što otkrivamo i osjetimo u svojoj vinskoj čaši. Na mirise, kvalitet, kiseline, strukturu vina i još puno toga. Koliko misli i energije treba da se proizvede vino sa karakterom i osobnošću. Od kuda crpe snagu, ko ih nadahnjuje? Što im pruža najviše zadovoljstva u vinogradu? Pomišljam, možda zemlja, sunce, porodica, prijatelji. Čiji duh nose i koje pustolovine doživljavaju? Toliko toga se mora dogoditi i događa se u pravom trenutku i u pravo vrijeme kako bi berba započela i kako bi se na kraju proizvelo vino.

Continue reading “Vinova loza, vinar i vino”

Aroma vina

Primarne nasuprot tercijarnih aroma vina: u čemu je razlika? Naslov orginala: Primary vs tertiary wine aromas: what's the difference? Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 04.06.2020. by Chris Mercer. Prevod: Dragutin Mijatović

Miris, aroma i bouquet vina, su izrazi koji često ne razumijemo. Kako mirisi tartufa, kože i malina mogu udobno živjeti u vašoj vinskoj čaši? Evo kratkog objašnjenja ključnih razlika između primarne, sekundarne i tercijarne arome vina. 

Vinski mirisi na prvi pogled: Primarne arome, poput voćnih i cvjetnih mirisa, potiču od same sorte grožđa. Sekundarne arome uglavnom potiču iz procesa proizvodnje vina. Tercijarne arome razvijaju se starenjem vina. Vinske arome dolaze u svim oblicima i veličinama – neke više lične prirode, a druge prihvaćene kao široko konvencionalni opisi određenog stila. Studija sa Univerziteta Rockefeller iz 2014. procijenila je da ljudi mogu otkriti više od bilion mirisa.

Bez obzira da ili ne, možemo reći da su mnogi mirisi drugačija stvar, ali to je samo jedno istraživanje mnogih koje naglašava važnost upotrebe nosa prilikom degustacije vina. Nauka o razvoju vinskih aroma i njihovom odnosu kontinuirano je proučavanje. Ali, profesionalni dugustatori vina uobičajeno dijele ključne arome u tri velike kategorije.

Continue reading “Aroma vina”

Šta vam može reći boja vina?

Naslov orginala: Wine colour: What can it tell you? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/; Slika: Maksym Kaharlytskyi / Unsplash. Objavljeno: 17.06.2020. by Sylvia Wu. Prevod: Dragutin Mijatović

Koliko informacija možete dobiti gledajući samo boju vina? Boja je prvi nagovještaj o vinu, nudeći vam neke početne tragove o stilu, starosti i okusu tečnosti u vašoj čaši. Da biste pravilno ocjenili boju vina, vino gledajte u bistroj čaši ispred bijele pozadine. Nagnite čašu da biste ispitali spektar boja i njen intenzitet. Međutim, vinska boja ne može vam reći sve, a ponekad može stvoriti lažne dojmove o tome kakav će vino imati okus. Neka naučna istraživanja takođe su pokazala da boja može uticati na okus, kao što je Richard Hemming MW citirao u članku iz 2015. na tu temu u časopisu Decanter. Šta možemo naučiti analizirajući boju vina?

Continue reading “Šta vam može reći boja vina?”

Syrah

Naslov orginala: Syrah. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović

Porijeklo. Sorta crnog grožđa dolazi iz Francuske. Ima preko 80 sinonima koji svjedoče o starosti i rasprostranjenosti sorte u svijetu. Najvažniji iz istorijske perspektive, ili se i danas koriste, su: Hermitage, Shiraz (Australija), Candive, Marsanne Noir, Petite Sirrah, Petite Syrah, Scyras, Sérène, Serine, Sira, Sirac, Sirah, Syra, Syrac (Francuska); Balsamina, Neiretta Cunese, Neiretta del Monregalese, Neiretta del Rosso, Neiretta di Pinerolo, Neiretta di Saluzzo (Italija); Shiraz (Južna Afrika); Žižak (Crna Gora). Unatoč naizgled sugestivnim sinonimima ili morfološkim oznakama, sorta se ne smije zamijenti sa sličnim sortama kao što su: Durif (Petite Sirah), Mondeuse Noire, Persan (Serine), Serina e Zeze ili Shesh i Zi. Zbunjujuća je i krajnje složena konfuzna priča o tri sorte Durif, Peloursin i Syrah u Kaliforniji u vezi s pojmom Petite Si(y)rah nalazi se pod ključnom riječi koja detaljno opisuje sortu Durif.

Video: https://www.youtube.com/watch?v=N5eyxNrCxtA

Postoje mnoge hipoteze o porijeklu sorte. Prema najčešćoj, sorta iz drevnog grada Shiraz (Širaz) u današnjem Iranu (Perzija). Čuveni perzijski pjesnik takođe dolazi iz grada Hafiz (1.324-1.388). Odatle ga je navodno u Francusku doneo francuski krstaš Gaspard de Sterimberg oko godine 1.225. Prema drugoj hipotezi, kažu da potiče iz vremena Plinija Starijeg (Pliny the Elder, 23-79) i Columella (prva polovina 1.vijeka) koji pominju drevnu sortu grožđa Allobrogica. Predpostavlja se da je opisana sorta “bleck Aminea” iz Sirije, predak sorte Syrah. Nadalje, moguće mjesto porijekla je i grupa ostrva Cyclades (grčko ostrvo Syra), grad Syracuse (Sicilija) i takođe Albanija. Međutim, ne postoje istorijski, botanički ili genetski dokazi za sve ove hipoteze. Više u PDF filu.

Sangiovese

Naslov orginala: Sangiovese. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović

Crna sorta grožđa dolazi iz Italije. Postoji mnoštvo sinonima koji svjedoče o starosti i širokoj rasprostranjenosti sorte, naročito u Italiji. Neki sinonimi su: Brunelletto, Brunello, Cacchiano, Calabrese, Cardisco, Cassano, Cordisio, Chiantino, Corinto Negro, Guarnacciola, Ingannacane, Lambrusco Mendoza, Lacrima, Liliano, Montepulciano Primaticcio, Morellino, Morellino di Scalono, Nelllo di Scansano, Nelllo di Scalono, Nelllo di Scalono, Nelllo, Camlo, Prugnolo Dolce, Prugnolo Gentile, Puttanella, Sangiogheto, Sangiovese Dal Cannello Lungo, Sangiovese dal Cannello Lungo di Predappio, Sangiovese di Lamole, Sangiovese di Romagna, Sangiovese Dolce, Sangiovese Elba, Sangiovese Romagnolo, San Gioveto, Sangioveto, San Zoveto, Tabernello, Tignolo, Tignolo Sointovese, Toustain, Tuccanese, Uva Canina, Vigna del Conte i Vigna Maggio.

Giovanni Soderini (1.526-1.596) italijanski agronom sortu je prvi nazvao “Sangiogheto” u svom djelu objavljenom 1.600. godine. Za ime se kaže da je latinskog porijekla (Sanguis Jovis), što znači “krv Jupitera” i znači jedno drevno ime da bi naznačilo porijeklo loze. Prema hipotezi koja se ne može provjeriti, kaže se da su je poznavali i Etruščani. U svakom slučaju, riječ je o jednoj od najvažnijih italijanskih sorti grožđa.

Sangiovese Wine: https://www.youtube.com/watch?v=ca-1-s-lrY0 (2:52 min)

Vinski bogovi i boginje

Vinski bogovi i boginje u različitim mitologijama 2.020. Naslov orginala: Wine Gods & Goddesses In Various Mythologies 2.020. Izvor: https://wineonmytime.com/; Dopunjeno: 28.01.2020. by Wine On My Time. Prevod: Dragutin Mijatović

Razgovarali smo o istoriji i kulturi vina, ali ovo je naš prvi post o religiji? Vjerovali ili ne, u raznim mitologijama ima bezbroj vinskih bogova i božica vina, jer je to bio tako važan dio svake religije. Ali, naravno, postoji više od toga što ih povezuje sa vinom. Mnogo više.

Dionysus. On nije bio samo bog vina. Bio je bog berbe grožđa, vinarstva, ritualnog ludila i ekstaze. Da, to zvuči puno, ali to je zato što je iz grčke mitologije, za koju svi znamo da se stvari čine lukavijima nego što bi trebale biti. Isto se dogodilo sa bogom Dionysus. Glavno o njegovom poznavanju je da je bio previše ljubazan. Bog vina putovao je svijetom samo da bi ljudima rekao kako se pravi vino. I iako su ga ponekad dočekivali, drugi su ga u početku gledali kao neprijatelja. Ali kada su ga ljudi odbili postao je agresivan, ali i dalje je mirno vladao. Ostao je opušten čak i u najstresnijim situacijama i pokazivao je ljubaznost prema ljudima oko sebe. Na ovaj način su svi prije ili kasnije naučili vjerovati i učiti od njega. Njegovo putovanje se završilo kad su svi znali praviti vino i on se vratio u nebo. Ljudi su mu se zahvalili na znanju i upamtili ga na zanimljiv način. Pijanjem i pjevanjem. Dakle, ako ste jedna od onih osoba koja voli više popiti i pustiti svoj glas, sada imate razlog za to. Čast Bogu koji je svima nama podario vino.

Continue reading “Vinski bogovi i boginje”

Rasprostranjenost svjetskih sorti vinove loze

Naslov orginala: Distribution of the world's grapevine varieties. Izvor: http://www.oiv.int/; Objavljeno: Focus OIV 2017. Prevod: Dragutin Mijatović

A sada malo geografije. Na putovanje u svijet sorti letimo preko svih kontinenata da se upoznamo sa gajenim sortama u petnaest zemalja svijeta, koje vidimo na ovoj slikovitoj karti svijeta.

Izvještaj o distribuciji svjetskih sorti vinove loze dala je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV). Pregled distribucije svjetskih sorti vinove loze daje promjene u trendovima ugoja sorti. Ovaj dokument fokusira se na sve sorte, bez obzira na to kako se grožđe koristi (vino, stono, za sušenje ili na neki drugi način), obuhvatajući 75% svjetskih površina pod vinovom lozom. Daje podatke dostupne za 44 zemlje od 2.000. godine i fokusira se na one zemlje sa površinom vinograda iznad 65.000 ha i 10 njihovih glavnih sorti. Imajte na umu da je studija reprezentativnija za vinske sorte od ostalih sorti sa obzirom na prirodu podataka koje posjeduje OIV.

6 stvari koje moraš znati da bi probao vino

Naslov orginala: 6 cosas que debes saber para catar un vino. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Degustacija je intelektualna, svjesna vježba koja zahtijeva stalni trening. Degustacija je profesija koja zahtijeva intelektualno obrazovanje koje je većini nepoznato. Tako o degustaciji vina razmišljaju po winetur.

Tokom dana, naši umovi ostaju budni i bilježe vizualne, mirisne, gustatorne, slušne i taktilne podražaje, ali njih većinu ne poznajemo. Kad probamo vino naš mozak je, hiperaktivan, analizira i pamti i koncentriše se na najveći broj svjesnih senzacija koje nam vino prenosi, čime se povećava ne samo naše znanje, već i radost našeg uma. Kliničke studije su pokazale da se regije mozga aktiviraju pred degustaciju (sommelieri, vinari, novinari …), što je slučaj sa mnogim drugim tehničkim zanimanjima, koje kod drugih ljudi ostaju neaktivne.

Continue reading “6 stvari koje moraš znati da bi probao vino”

Vodič za razumijevanje rose vina

Naslov orginala: A guide to understand rosé wines. Izvor: https://conchaytoro.com/en/, Objavljeno: 11.06.2020. by Franciska Jara. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko nije osjetio privlačnost prekrasne ružičaste nijanse ohlađene čaše vina i osjećaj da je pijete na ljetnom zalasku sunca. Iako su rosé vina uobičajeno povezana sa toplim vremenom i laganim ručkom, njihova svestranost i visok nivo pitkosti pozivaju nas da ih bezbroj puta otvorite. Zapravo to nisu vina koja treba da ostare. Rosé vino je proizvedeno posebno sa svježim voćnim okusom i moraju se piti što je prije moguće. Evo, sve što trebate znati da biste uživali u njima.

Ružičasta vina nisu trend. U stvari, prvi vinogradi zasađeni u čuvenom području Provanse – najstarijem vinskom regionu u Francuskoj odakle dolazi većinom francuski rosé – Grci su vino proizvodili prije više od 2.600 godina. Vjeruje se da je prva prava boja crvenih vina bila… ružičasta.

Zašto ružičasta? Jednostavnim riječima mogli bismo reći da su ružičasta vina neka vrsta bijelih vina proizvedena od crnog (crvenog) grožđa. Podsjetimo: pigmenti koji daju boju vinima nalaze se u pokožici grožđa. Svježe iscijeđeni sok od grožđa je proziran, ali kad se kratko vrijeme ostavi sa svojom pokožicom, prelazi u suptilnu ružičastu boju.

Continue reading “Vodič za razumijevanje rose vina”

15 italijanskih sorti grožđa …

15 italijanskih sorti grožđa koje bi svaki obožavalac rosé vina trebao da zna. Naslov orginala: 15 Italian Grapes Every Rosé Fan Should Know. Izvor: https://www.winemag.com/Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 23.06.2020. by Alexander Peartree. Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja ružičastog vina nije ništa novo u Italiji – u nekim slučajevima datira iz srednjeg vijeka. No, kako globalni ljubitelji i dalje obiluju rozé stvarima, korisno je pomno sagledati razlike između italijanskih ružičastih vina ili rosatos-a. Od stotina sorti grožđa gajenih u Italiji, šačica njih koristi se u proizvodnji vina rose, što rezultira vrlo različitim vinima. Mnogo je istih sorti grožđa koje se koristi u poznatim izvoznim vinima kao što su Chianti, Amarone i Barolo. Ostali su malo ezoteričniji, ali vrijedi otkriti. Evo popisa nekih od glavnih sorti grožđa Italije koje se koriste za proizvodnju rose vina sa mediteranskim porijeklom.