Zaštita od smrzavanja pomoću prskalica-kako to stvarno djeluje

Naslov oeginala: Frost protection using sprinklers: how it really works. Izvor: https://wineanorak.com/; Objavljeno: 30.03.2020. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

PR (Public Relations) agencija koja radi za Maison Joseph Drouhin nedavno je poslala nekoliko slika zaštite od smrzavanja u njihovom vinogradu Chablis pomoću osnovnih prskalica. Slike izgledaju zadivljujuće, ali postoji raširena zabluda o tome kako to funkcioniše. Obično se misli da zaštitni sloj leda oko pupoljaka obezbijeđuje zaštitu. Ljudi misle da to djeluje kao izolator i da led sprečava da temperatura pupoljka padne niže nego smrzavanje. Ovo je netačno.

<Pictures courtesty Maison Joseph Drouhin/Vitabella

Tehnika djeluje putem latentne toplote fuzije. Kada tečnost postane čvrsta supstanca, oslobađa se mala količina toplote. Jedan gram vode smrzavanjem proizvodi 80 kalorija.

To je ono što pruža zaštitu, a da bi mogla raditi, vodu treba primjenjivati tako da postoji stalni susret voda / led jer kontinuirano zamrzavanje vode oslobađa toplotu. Ako primjena vode prestane, tada su stvari gore nego bez leda: kako led isparava, tako se gubi i toplota. To postaje sistem za hlađenje. Dakle, u vjetrovitim uslovima, potrebna je veća brzina primjene vode. Sistemima prskanja treba puno vode: oko 1,4 miliona litara po hektaru. Jedan nedostatak sistema za prskanje je taj što podižu vlažnost vazduha što znači da će se nezaštićeni susjedni vinogradi lošije proći, jer je mraz jači kod veće vlažnosti. 

Prednost zaštite od smrzavanja sistemom raspršivača je ta što djeluje  i kod radijacijskog mraza i kod advencijskog mraza. Metode poput vjetrenjača i helikoptera djeluju samo kod prvih (radijacijski mraz) jer se oslanjaju na inverzijski sloj toplijeg vazduha iznad zemlje.

Ovaj robot ubija mikrotalasima

Naslov orginala: This robot kills in the microwave! Izvor: https://www.vitisphere.com/; Objavljeno: 05.02.2020. by Vincent Gobert. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, korov, uništavanje, robot

Pokrenut je razvij autonomnog robota koji uništava korov mikrotalasnim zracima. Mašina je obdarena vještačkom inteligencijom. Istraživanje se nastavlja. Nakon uništavanja korova plamenom, toplom vodom ili strujom, sada i mikrotalasima. Kanadski start-up Eleos Robotics razvija „RoboWeeder“ namijenjen, posebno, za vinogradarstvo. Vitisphere vam je to već rekao prije nešto više od godinu dana i priča se nastavlja. Autonomni i „inteligentni“ električni robot za uništavanje korova koristi takozvanu dielektričnu tehnologiju koja je vrlo slična onoj u mikrotalasnim pećima. Uređaj uklanja korov zagrijavanjem. Uništava njihove ćelije, dehidrira ih i stvara smrtonosni termički šok.

3D slika robot – uništavanje korova – photo credit: Eleos

Ali prije uklanjanja korova, robot korov mora otkriti i identifikovati! Tu dolazi do izražaja njegov program vještačke inteligencije. Prepoznaje korov zahvaljujući kameri da ciljano primjenjuje svoje talase ili na područja koja su definisana mapom preporuka. Dan i noć, planirano je da robot patrolira u GPS-u u potrazi za svojim ciljevima. Da bi to postigao, Eleos osigurava svoje punjenje autonomno sa obližnjom stanicom do koje robot ide sam. Mora raditi bez nadzora. Vinarija u Kelowna, British Columbia, napokon je pristala da je testira u svojim poljoprivrednim operacijama od ovog proljeća. Biće još nekoliko opcija kupovine.

Sav rizični novac. Ovim razvojem start-up želi “herbicide učiniti zastarjelim zahvaljujući tehnologiji robotike 4.0”! Njihov je robot, dakle, sasvim prirodno „potencijalno najstruktivnija tehnologija uništavanja korova na svijetu“, upravo to. Mora se reći time žele privući investitore.

I nikad se ne dobija unaprijed za ovakvo klađenje. Ako je Eleos-u uspjelo brzo prikupiti više od 175.000 dolara za izgradnju dokaznog prototipa, posljednji investitor koji je do sada stavio novac na stol, Glenbriar Technologies Inc., najavio je 27. januara raskid ugovora o kupnji kompanije Eleos Robotics. Sporazumom koji datira iz početka 2019. godine predviđena je procjena od oko 4,75 miliona dolara, ali samo ako je postignuta određena prekretnica u razvoju i marketingu u narednih 12 mjeseci. Čini se da razvoj traje duže nego što se očekivalo. Do danas, Glenbriar je uložio 665.000 dolara u Eleos za razvoj. Stranke su odlučile završiti projekt preuzimanja. Umjesto toga, investitor je stekao 18% Eleos-a u zamjenu za učinjeni napredak, kao i pravo nadzora nad strategijom finansiranja. Eleos će nadoknaditi 40.000 dolara. Nadamo se da će projekti u vinskoj regiji Kelowna proteći bez problema.

Esca: razorna „bolest debla“ vinove loze

Naslov orginala: Esca: devastating “trunk disease” of grapevines. Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Slika: Simptomi bolesti Esca na listu sorte Merlot av Wine Spectator. Objavljeno: 06.06.2016. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bolest, esca

Uzgajivači vinove loze bore se sa nekoliko različitih bolesti, među kojima su i „bolesti debla“ koje u većini slučajeva izazivaju naglo umiranje čokota vinove loze. Postoji nekoliko bolesti vinove loze, ali u posljednje vrijeme čini se da je ESCA najrazornija. Posljednjih godina to predstavlja pravi problem u nekoliko europskih vinogradarskih zemalja, poput Francuske, Italije i Španije, iako je takođe dobro poznata u drugim vinogradarskim područjima u svijeta. Vinogradari, na žalost znaju da bolest nije temeljno proučena i čini se da za to nema lijeka.

Razvoj bolesti u deblu

Prema postojećim istraživanjima, ESCU uzrokuje nekoliko različitih gljiva kao što su Phaeoacremonium aleophilum, Phaeomoniella chlamydospora i Fomitiporia med Mediterraneana. Budući da se simptomi ESCE pojavljuju na zreloj vinovoj lozi u vinogradima starim 5 do 7 ili čak 20 godina, izgleda da intenzivna rezidba, mraz i druge mehaničke ozljede mogu pridonijeti razvoju i širenju bolesti. Iako se ESCA pojavljuje u starijim vinogradima, vinova loza može biti pogođena već u rasadnicima. Prvi simptomi pojave ESCE pojavljuju se kao tamnocrvene (kod crvenih sorti) ili žute (na bijelim sortama) pruge na lišću, koja se na kraju isušuju i postaju nekrotične. Kada bolest napreduje uzrokuje odumiranje cijelog čokota vinove loze. Ponekad čak nema ni simptoma upozorenja i čitava se biljka naglo osuši.

Simptomi bolesti na listu sorte Merlot

Dimenzije bolesti čokota vinove loze postale su toliko problematične za uzgajivače grožđa u Francuskoj da čak Hennessy sa svojom čuvenom kućom konjaka ulaže 600.000 € u INRA istraživački centar kako bi istražili i pronašli rješenje za tu razornu bolest.

Priprema vinove loze za zimski odmor

Upravljanje vinogradom nakon berbe: priprema vinove loze za zimski odmor. Naslov orginala: Post-harvest Vineyard Management: preparing vines for resting. Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Slike: Montalcino Report and Van der Lee Vineyard.  Objavljeno: 12.09.2018. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatovic. Ključne riječi: vinograd, vinova loza, đubrenje, navodnjavanje, zimsko mirovanje

Nakon što se grožđe obere i sigurno »uskladišti u vinariji«, 🙂 vrijeme je za posljednje aktivnosti upravljanja vinogradima prije nego što vinova loza uđe u period mirovanja. Kako je svaki vinograd drugačiji, njime se treba upravljati prema njegovim specifičnostima, međutim, postoje neke opšte smjernice za upravljanje vinogradom nakon berbe. One omogućuju vinogradarima da pripreme vinovu lozu za odmor, kao i da osiguraju dobru sledeću berbu.

Zaključak. Nakon berbe vinogradari mogu brzo zaboraviti na vinovu lozu i usredotočiti se isključivo na postupak proizvodnje vina, ali to lako može uzvratiti udarac. Nedovoljna količina đubriva i vode na kraju sezone može rezultirati niskim nivoom rezervnih ugljenohidrata, nedostatkom makrohranjivih sastojaka i suvim drvenastim tkivima. To može dovesti do zimskih ozljeda čokota, a u proljeće do neravnomjernog kretanja pupoljaka, lošeg i neravnomjernog rasta lastara, pa čak i lošeg zametanja cvasti. Jednom kada se hlorofil u lišću počne raspadati, lišće mijenja boju i više se ne mogu stvoriti rezerve ugljenohidrata.

Stoga osigurajte da je zelena masa čokota što duže zdrava uz dobru kontrlolu nad bolestima i navodnjavanjem u vrijeme nakon berbe. Na taj način će čokoti moći proizvesti dovoljne rezerve ugljenohidrata prije pada lišća. Dobro upravljanje vinogradima nakon berbe presudno je za pripremu vinove loze za zimski odmor i plodan rast u proljeće sledeće vegetacije.

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Grad u vinogradima – oštećenje, metode zaštite i upravljanje

Naslov orginala: Hail in vineyards – damage, protection methods and management; Izvor: http://www.evineyardapp.com/:  Objavljeno: 23.07.2019. by Urska, Prevod: Dragutin Mijatović

U posljednjih mjesec dana, grad je oštetio vinograde u nekoliko vinogradarskih područja u Europi, te iz tog razloga dijelimo praktične savjete o tome kako zaštititi vinograde od tuče i kako upravljati vinovom lozom nakon oštećenja od tuče. Zbog klimatskih promjena, vinogradari širom svijeta suočeni su sa nekoliko nepredvidivih vremenskih događaja. Ne samo da se kasni prolećni mraz pojavljuje češće, već i oluje od grada se pojavljuju sve konstantnije. Grad može prouzrokovati ozbiljna oštećenja u vinogradu, ne samo u pogledu količine i kvaliteta grožđa, već i u smislu opstanka vinove loze i dugoročnog održavanja vinograda.

Štete od grada. Grad može prouzrokovati značajna oštećenja lišća, stabla, lastara, grozdova i bobica. Lišće, cvasti ili bobice mogu biti oštećeni ili povredom grada ili razbijeni o tlo, lišće može biti oštećeno, poderano ili izbušeno; dok lastari i deblo mogu biti polomljeni ili imati jača oštećenja. Grad može smanjiti prinos, broj izdanaka i lisnu površinu, a djelomično ili potpuno zaustaviti normalan protok hranjivih materija. Kao rezultat toga, tuča (grad, led) sa preko 50% oštećenja usporava rast i razvoj preostalih grozdova do 20 dana, dok blaža tuča produžuje procese rasta za oko 10 do 14 dana. Istovremeno, bočni lastarići (zaperci) počinju da se intenzivnije razvijaju. Iz tog razloga, pored smanjenog prinosa, tuča može kao posljedicu imati i niži kvalitet grožđa. Zbog toga je važno stimulisati porast lastara unosom hranljivih materija nakon oštećenja od tuče

Vrijeme preispitivanja uzgoja tradicionalnih sorti

Naslov orginala: Giving tradition a nudge in the vineyard; Izvor: https://www.goodfruit.com/; Objavljeno: 10.07.2019. by Kate Prengaman; Prevod: Dragutin Mijatović

Nova generacija sorti vinove loze otpornih na bolesti pokazuje znake povećanog prihvatanja u Europi. Francuski Nacionalni institut za istraživanja u poljoprivredi, INRA, dao je u proizvodnju četiri nove sorte vinove loze koje su otporne na pepelnicu i plamenjaču, nudeći proizvođačima priliku da smanje primjenu fungicida sa više od deset puta tokom godine na samo par puta. Upis sorti u zvanični francuski katalog, koji ne uključuje tradicionalne francusko-američke hibride, sugeriše novu mogućnost za vinogradare da riješe probleme sa kojima se suočavaju gajeći tradicionalne, cijenjene sorte vinove loze.

U vrhunskom vinskom svijetu hibridno grožđe je dugo imalo loš imidž, ali postoje znaci sve veće prihvaćenosti nove generacije hibrida otpornih na bolesti. Za razliku od skoro svih drugih kultura, vinogradari imaju tendenciju da izbjegavaju nove sorte u korist tradicionalnih kultivara uzgajanih u Evropi prije više vjekova, uprkos činjenici da su veoma podložne gljivičnim bolestima iz Novog svijeta, naime pepelnici i plamenjači. Domaće loze u Sjevernoj Americi imaju mnogo veću otpornost, jer su evoluirale zajedno sa patogenima, a uzgajivači su to iskoristili, kroz hibridizaciju, više od jednog vijeka. Takvi hibridi pomogli su evropskim vinogradarima da se ponovo povrate nakon filoksere. Ali podloge otporne na filokseru i moderni fungicidi omogućili su vinogradarima širom svijeta da uspješno gaje sorte Vitis vinifera i tako udalje hibride sa tržišta: uzgoj hibridnih sorti je pao sa 400.000 hektara u Francuskoj 1950-ih na samo oko 6.000 hektara danas.

Ostaci pesticida nalaze se u 90% vina

Naslov orginala: Pesticide residues found in 90% of wines; Izvor: https://www.rawwine.com/; Objavljeno: 20.02.2013. by Raw Wine Team; Prevod: Dragutin Mijatović

Francuska studija je pronašla ostatke pesticida u 90% testiranih vina.

© C. G. P. Grey

Provedena u laboratoriji Excell (Bordeaux), studija je otkrila da je samo 10% od 300 testiranih francuskih vina bilo čisto od bilo kakvih hemijskih tragova tretmana vinove loze. Pascal Chatonnet, koji je vodio studiju, testirao je vina iz berbi 2009. i 2010. godine, uključujući vina iz područja Bordeaux, Rhône, Madiran i Gaillac. Vina su testirana na 50 različitih komponenti pesticida koji se obično koriste u tretmanima vinove loze. Fungicid protiv truleži, primjenjen krajem vegetacije, bio je najčešće pronađen, u nekim vinima koje sadrže do devet različitih komponenti. Utvrđeno je da su pojedinačne komponente ispod nivoa praga toksičnosti, iako Chatonnet vjeruje da je potrebno provesti hitna istraživanja o tome kako se komponente razgrađuju i međusobno djeluju.

Prema Chatonnet-u, prisustvo nekoliko komponenti potencijalno bi moglo biti štetnije od višeg nivoa jedne komponente. Dok vinogradsko zemljište predstavlja samo 3% poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj, vinska industrija je odgovorna za 80% upotrebe fungicida. Od 2008. godine u Francuskoj postoji plan za smanjenje upotrebe pesticida za 50% do 2018. godine, iako su se nivoi zapravo povećali za 2,7% između 2010. i 2011. godine. Umjesto da utiču na ljude koji piju vino, radnici u vinogradu su najviše izloženi riziku. U maju 2012. godine, francuska vlada je prepoznala vezu između pesticida i Parkinsonove bolesti kod radnika u vinogradima, dok su prošlog mjeseca neurolozi sa UCLA (The University of California, Los Angeles) otkrili vezu između pesticida benomyl i Parkinsonove bolesti.

Može li cerada nad čokotima štititi od mraza

Naslov orginala: Can a tarpaulin over the vines protect against frost?;  Izvor: https://www.bkwine.com/;  Objavljeno: 18.05.2019. by Britt Karlsson;  Prevod: Dragutin Mijatović

Proljetni mraz je ponovo pogodio nekoliko mjesta u Francuskoj. Toplo proljetno vrijeme dovelo je do ranog kretanja pupoljka, ali onda se vrijeme ponovo promjenilo, kao što se obično dešava. U dolini Loire sada eksperimentišu sa novim načinom zaštite svojih čokota od proljetnog mraza, što potencijalno može prouzrokovati veliku štetu. Eksperiment ide za tim da se čokoti pokriju ceradom. Ako ovaj metod funkcioniše, to još nije potpuno jasno.

Mijenja li se mikroklima pod ceradom? Da, vjerovatno. Uostalom, to je cijela poenta. Temperatura ostaje viša noću i u kritičnim jutarnjim satima. Ali, ona ostaje viša i tokom dana, što daje neku vrstu efekta staklene bašte. Pitanje je, dakle, da li da se cerada stalno drži preko čokota tokom kritičnih dana? Ili da se skida tokom dana i vraća nazad u večernjim satima?

Ostaje da se vidi da li ovo postaje alternativa drugim metodama borbe protiv smrzavanja, kao što su: helikopteri i tornjevi propelera, prskalice za vodu, električni kablovi, svijeće, spaljivanje plastova sijena i još mnogo toga.

Evo kako to izgleda sa ceradom nad čokotima vinove loze.

Foto: https://www.mon-viti.com/

Zaštita vinove loze od mraza

Metoda protiv zamrzavanja u Indre-et-Loire: vinari iz Montlouis apelacije koriste helikoptere. Naslov orginala: Méthode anti-gel en Indre-et-Loire – les viticulteurs de l'appellation de Montlouis utilisent les hélicoptères; Izvor: https://france3-regions.francetvinfo.fr/; Objavljeno: 14.04.2019. by Elsa Cadier;  Prevod: Dragutin Mijatović

Za dva dana, mraz je najavljen nad vinogradima područja Montlouis-sur-Loire u Indre-et-Loire. Vinogradari se protiv mraza brane helikopterima? U području Montlouis, vinari koriste helikopter kao zaštitu od smrzavanja. Svako proljeće, u vrijeme kada su okca spremna za kretanje, uzgajivači sa područja Montlouis-sur-Loire u Indre-et-Loire imaju hladna zahlađenja, kada se predviđaju ledene temperature, prijeteći da unište dio njihove godišnje proizvodnje. Potrebna je samo jedna noć da se napravi pustoš.

Metoda korišćenja helikoptera protiv mraza kombinuje tradiciju i modernu tehniku. Da bi se izbjegao značajan gubitak, neki operateri su finansirali sistem zaštite protiv izmrzavanja loze upotrebom helikoptera. Sistem se stavlja u pokret kada prognose najave mraz. U ranim jutarnjim satima, pokreću se požari na zemlji i zapale svijeće. Istovremeno, pet helikoptera miješa i usmjerava topli vazduh prema zemlji.

Glina kao sredstvo za zaštitu loze od bolesti

Naslov orginala: Clay Offers Hope for Vine Disease;  Izvor: https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 12.04.2019. by Margaret Rand;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Pierce's disease, zaštita

Da li bi odgovor na jedan od najgorih problema uzgoja vinove loze, odnosno proizvodnje grožđa mogao biti jednostavna primjena kaolina? Zar ne bi bilo sjajno da je odgovor na jedan od najtežih problema u vinogradarstvu SAD bio raspršivanje gline?

Upozorenje: Pierce's Disease (Pirsova bolest*) može biti komplikovanija nego što jeste. U Kaliforniji, međutim, Ridge Vineyards otkriva da bi zaprašivanje kaolinskom glinom moglo biti dovoljno da zaustavi plavo-zelenog skakavca i da ga odvrati od presađivanja 2,8 ha sorte Chardonnay koji je izgubljen napadom Pirsove bolesti. Insekti ne vole bijelu boju gline i, ako pokušaju da se hrane sokom tretiranih čokota vinove loze, prenoseći bakteriju Xylella fastidiosa, “insekti gutaju i glinu i tako se guše”, kaže sa zadovoljstvom, Eric Baugher, izvršni direktor i proizvođač vina. A to je tako tanak, transparentan sloj gline koji očigledno ne utiče na fotosintezu. Proizvođač, spreja pod imenom Surround, čak kaže da držanjem loze pod rashlađenim sprejom omogućava nastavak fotosinteze i u vrućim danima kada bi vinova loza inače prekinula rad. Zvuči kao pobjeda? Dobra stvar u tome što se nalazite u Kaliforniji, a ne u mnogim drugim državama, je da je glavni vektor bolesti plavo-zeleni skakavac, koji je slabiji letač od staklastog skakavca koji tako energično širi Pirsovu bolest na drugim područjima. Ipak, kaže Baugher, “niko nije pobjegao”.

Ratovi zvijezda u vinogradima

Naslov orginala: Star Wars dans les vignes (Star Wars in the vineyards); Izvor: https://www.vitisphere.com/;  Objavljeno: 08.04.2019. by Christelle Stef;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vinograd, štetočine, laser

Startup GreenShield tehnologija radi na dizajnu laserskog modula koji bi prepoznao i uništio štetočine.

Laseri za borbu protiv štetočina na lozi? Stvarnost može ići dalje od fikcije. Start-up Green Shield tehnologija razvija laserski modul koji će moći da detektuje štetočine i da ih uništi. “Laserski uređaj uključuje kamere, umjetnu inteligenciju i sistem aktuatora i ogledala koji će usmjeriti laserske zrake prema cilju”, rekao je Jean-Pierre Plonquet, iz GreenShield tehnologije, tokom tehničkog jutra*, posvećenog metodama fizičke zaštite kao alternativa pesticidima, koji je održan 3. aprila u Lycee Viticole de Libourne-Montagne (Gironde).

Model krajem aprila. Prvi testovi pokazuju da je moguće da laseri oštećuju ciljeve veoma precizno na udaljenosti od 30 cm. “Naš cilj je da stignemo na udaljenosti od 1m”, dodao je Jean-Pierre Plonquet. Dizajneri također rade na prepoznavanju različitih ciljeva. Nadaju se da će do kraja mjeseca upotpuniti model uređaja, zatim napraviti prototip koji će omogućiti da se prvo napravi uređaj koji će precizno uništavati korov u vinogradima.

* Technical morning organized by IFV, CTIFL, Agri Sud-Ouest innovation and Inno'vin

Vrhunske inovacije u vinogradu

Naslov orginala: Top Innovations in the Vineyard;  Izvor: https://www.winemag.com/;  Ilustracija: by Marco Turelli;  Objavljeno: 01.04.2019. by Matt Kettmann;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: mašine u vinogradu, nove tehnologije, dron, laser

Neki uzgajivači grožđa i rukovodioci vinograda sve više i više se oslonjaju na visoko-tehnološka rješenja u vinogradarstvu kako bi uštedjeli vodu, smanjili troškove rada, povećali produktivnost i povećali održivost.

Mašinski rad (Machine Labor). Jednom korištene od strane proizvođača grožđa, mašine za berbu grožđa i rezidbu loze su sada dobra opcija i za manje vinogradare i vinare. Mašine su postale popularne zbog njihove brzine, ali su sve češće tražene jer su postale osjetljivije i prilagodljivije. Mašine su takođe postale sve više i više neophodne, s obzirom na to da je radna snaga u nedostatku zbog imigracione politike i konkurencije od drugih usjeva kao što je legalno uzgajan kanabis. Francuski proizvođač Pellenc je lider u industriji i sada prodaje dvostruko više, koristeći kombajn za berbu grožđa, nego što je to bilo prije deset godina. “Tehnologija koja štedi rad sve je važnija“, kaže Jeff Newton, osnivač Coastal Vineyard Care Associates u okrugu Santa Barbara. “Mada je to počelo već 1960-tih godina, tehnologija mašinske berbe grožđa se nevjerovatno poboljšala i otišla jako daleko.

Continue reading “Vrhunske inovacije u vinogradu”

Može li Nauka spasiti vaše omiljeno vino

Naslov orginala: Can Science Save Our Favorite Wines?;  Izvor: https://www.winemag.com/;  Objavljeno: 01.01.2017. by Brooke Borel;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: genetski inžinjering, bolesti vinove loze, plamenjača

Mnoge popularne sorte grožđa su osjetljive na bolesti, zahvaljujući vjekovima korišćenja inbridinga. Moguća biotehnologija ima odgovor.

Chardonnay je među najpopularnijim i najprepoznatljivijim vinima u svijetu. Geni sorte su u suštini preneseni iz jedne biljke u istočnoj Francuskoj prije nekoliko vijekova. Ova genetska konzistentnost može se smatrati dobrom stvari, jer čuva sortu prepoznatljivu. Ali njeni geni su takođe odgovorni za to kako reaguje na okolinu, uključujući štetočine i bolesti koje su zajedničke svakom vinogradu.

Jedna takva globalna pošast je ono što je poznato kao “plamenjača“, patogen gljiva koji može da uništi grožđe i lišće vinove loze tako da grožđe ne može proizvesti dovoljno šećera za fermentaciju da bi se dobilo dobro vino. U prirodnom okruženju vinove loze, biljka je možda razvila prirodnu otpornost na plamenjaču i druge bolesti. Ali, kada oplemenjivači stvaraju nove sorte na bazi drevni sorti u novim vinskim regijama, vinova loza može biti posebno ranjiva na lokalne pošasti.

Sorte-otpornost na bolesti

Naslov orginala: 5% of the grape varieties are not very susceptible to mildew;  Izvor, tekst: https://www.vitisphere.com/, slike: https://www.google.com/search;  Objavljeno: 15.03.2019. by Christelle Stef; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vinova loza, bolesti

Ocjena otpornosti sorti. Tokom 2018. godine, istraživači su izveli prve nezvanične zaključke o sortama vinove loze i njihovoj otpornosti u prvom redu na gljivične bolesti. Za sorte Vinifera, ovi preliminarni rezultati pokazuju da 5% sorti vinove loze nije jako osjetljivo na bolesti. “Korzikanske, mađarske, portugalske sorte …”, nabraja Thierry Lacombe. Uključujući sorte: Carcajolo, Dabouki, Grechetto, Ötfürtü, Pagadebit, Septimer, Szagos bajnar, Verdelho feijão, Vinhao. 8% Lambrusques-a (divlje loze) su se pokazalo vrlo neosjetljivim, uglavnom sorte sa područja Baskije i Tunisa.

Razlike u osjetljivosti organa prema bolesti. Tri četvrtine interspecies hibrida su se pokazali otpornim na bolesti. Ali pazite, neki su se pokazali veoma osjetljivim, kao što su: Carubis, Perdin, Suffolk red, Volney. “Hibrid, nije sinonim za sistematsku otpornost”, zaključio je Thierry Lacombe. Još jedno zapažanje istraživača: neke sorte vinove loze su veoma osjetljive na bolesti tokom proleće, ali ne i tokom ljeta (Alval, Chichaud, Right plant). Za druge je suprotno (Couston, Fiano, Peloursin, Roditis). Druge sorte tolerišu bolest na lišću, ali ne na grozdovima (Moschofilero, Sultanine), i obrnuto (Red globe, Victoria, Cualtacciu, Uva biancano).