Kombajni u borbi protiv bolesti

Uzgajivači grožđa mogli bi uštedjeti hiljade koristeći mehaničke kombajne za sprečavanje bolesti. Naslov orginala: Grape growers could save thousands using mechanical harvesters to prevent disease. Izvor: https://www.stuff.co.nz/; Objavljeno: 10.01.2016. by Oliver Lewis. Prevod: Dragutin Mijatović

<Derek Flynn/Fairfax Nz

Menadžer projekta Mechanical Shaking Trials Mark Allen usmijerava uzgajivače grožđa na novi način prevencije Botrytis-a, trešenja i uklanjanje lišća vinove loze mehaničkim beračem.

Nova strategija za sprečavanje bolesti mogla bi uštedjeti vinogradarima hiljade dolara i poboljšati efikasnost njihovih sredstava za zaštitu. Nakon obimne berbe 2008. godine, novozelandski uzgajivač grožđa iz regiona Marlborough javio se novozelandskim vinogradarima kako bi ih zamolio da istraže mogućnost upotrebe mašina za berbu u kontroli nivoa prinosa, što je vidio i u Australiji. Ideja je bila da berači trešenjem (udaranjem, drmanjem) čokote vinove loze, izazovu opadanje grozdova kako bi smanjili ukupni prinos, ali dogodilo se nešto neočekivano: to je ujedno značajno smanjilo rizik od pojave Botrytis-a.

Continue reading “Kombajni u borbi protiv bolesti”

Plamenjača vinove loze

Naslov orginala: Downy mildew of grapevines. Izvor: https://www.agric.wa.gov.au/, Objavljeno: 05.05.2020. Pripremio: Dragutin Mijatović

Plamenjača (Plasmopara viticola) glavna je bolest vinove loze, potiče iz Sjeverne Amerike.

Karakteriše je prisutnost uljanih pjega (mrlja, fleka) na površini lista (lice lista) i bijeličaste prevlake (spora) na donjoj strani lista (naličju lista). Pojavljuje se i na lastaru i na grozdu u periodima povećane vlažnosti. Može imati značajan uticaj na prinos grožđa ako se ne provode mjere zaštite. Jednostavno napada sve zelene dijelove čokota. Slike će same više reći.

Prskanje sredstvima biokontrole koristeći fiksne prskalice

Naslov orginala: Biocontrol sprayed with the anti-freeze spray system. Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 14.05.2020. by Marie-Dominique Guihard: Prevod: Dragutin Mijatović

U kontekstu takozvanog projekta “rupture” (razdvajanje) kao što je NexGen'Viti, IFV testira novi način prskanja sredstvima biokontrole koristeći fiksne prskalice. Sve više inovativnih ideja počinju se pojavljivati u biokontroli. U kontekstu takozvanog ” breakthrough” projekta poput NexGen'Viti, čiji je cilj smanjiti fitosanitarne proizvode za 75%, komponente za prskanje biokontrolom zaslužuje pažnju. Pokrenut 2019. godine, a sproveden od strane IFV-a, uključuje testiranje fiksnog sistema prskanja za nanošenje proizvoda biokontrole.

Tako vinogradar više ne bi trebao skidati svoje rasprskivače a mogao bi tretirati svoje loze ako bi bilo neophodno. “Naša prva ispitivanja, objašnjava Christophe Gaviglio, stručnjak za hardver na IFV (French Institute in Vine and Wine), provedena su sa tradicionalnim prskalicama, ali fiksnim raspršivačem. Rezultati su obećavajući. Izuzev biokontrole. Za ovu godinu koristit ćemo Pulsar mikro-prskalicu koju je dizajnirao Netafim. Stoga ćemo se odvratiti od svog osnovnog cilja, a to je prskanje u borbi protiv mraza. Ali ovo premiještanje nije jednostavno. “U uzgoju dvenastih kultura prvi rezultati su ohrabrujući”, kaže Laurent Huet iz kompanije Netafim. Ali u vinogradu smo suočeni sa tehničkim blokadama koje ćemo morati riješiti. Na primjer, bez izmjene postupaka za punjenja trimer će uništiti prskalice.”

Continue reading “Prskanje sredstvima biokontrole koristeći fiksne prskalice”

Loza izmrzava na nižim terenima

Naslov orginala: Vinrankorna fryser till döds i låga höjder. Izvor: https://www.lkz.de/; Objavljeno. 16.05.2020. by Andrea Nicht-Roth. Prevod: Dragutin Mijatović

Od utorka, 12. maja, Martin Fischer, šef vinarije Sonnenhof u Vaihingen-Gündelbach, radije nije uopšte izlazio u svoje vinograde kako ne bi vidio bijedu. Većina njegovih kolega je poput njega. Jer noću sa ponedjeljka na utorak mraz je napravio velike štete. Međutim, još je rano za pouzdane procjene.

<Tužna slika iz Gündelbach-a: vinova loza pogođena mrazom

Okrug Ludwigsburg. Vedro nebo, moguća hladnoća sa minusima: To je vremenska situacija od koje se Wengerter i Gärtner plaše u Eisheiligen-u i sredinom maja – posebno kada je vegetacija toliko napredovala ove godine nakon toplih dana februara i marta. “Pred nama su dvije sedmice”, kaže Immanuel Gröninger iz vinogrda Bottwartal. Tipična situacija, mraz je teško pogodio vinograde. Čokoti su se spasili samo tamo gdje je magla rano krenula. Lokacije Wunnenstein i Kleinbottwar na Wehrbachsee-u su stoga teško pogođene. “Hladnoća se nakuplja i ako ima vjetra, stanje se samo pogoršava.” U području Bottwartal viši vinogradi su manje pogođeni hladnoćom. “20 vertikalnih metara može biti presudno”, kaže Gröninger, “u području Benning i Harzberg sve je još zeleno”. Tužna slika, mraznog područja: mlado lišće postalo je smeđe, lišće otužno visi, umjesto da teži suncu kako bi trebalo. Kolike će biti štete, može se reći tek za dvije do tri sedmice, kaže Gröninger.

Continue reading “Loza izmrzava na nižim terenima”

Marioneta visoke tehnologije u vinogradu

Naslov orginala: A high-tech puppet in the vineyard. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Objavljeno: 07.05.2020. by Vitisphere. Prevod: Dragutin Mijatović

U sutrašnjem svijetu četiri jarbola pričvršćena na pokretne osnove mogla bi podijeliti vaše vinogradarske parcele na trgove. Na vrhu bi vitla namotavala i odmotavala kablove koji bi pomicali platformu na koju biste pričvrstili svoje mehaničke alate za plijevljenje, okopavanje ili prskanje. Mogli biste to nazvati nekakvom visokotehnološkom lutkom.

Bakarom automatski prskate nakon kiše. Ne bi vam trebao traktor. Ne biste trebali ni biti tamo. Softver bi aktivirao vitlo u zavisnosti od vremenskih prilika, a bakar bi se rasprskao po vašim čokotima nakon kiše. Projekt je začetnik pokretačke firme Green Farm Robotics i predstavljen je tokom vebinar-a o robotizaciji koji je Innovin održao 22. aprila.

Continue reading “Marioneta visoke tehnologije u vinogradu”

Šta je biološka sigurnost?

Naslov orginala: What Is Biosecurity? Izvor: https://vinehealth.com.au/; Prevod: Dragutin Mijatović

Biosigurnost je sistem za smanjenje rizika od ulaska, uspostavljanja i širenja štetočina, bolesti i korova (štetnih) koji prijete ekonomiji, društvu i okolini. To je i sistem za upravljanje i oporavak od napada štetočina ili bolesti smanjujući njihov uticaj iskorjenjivanjem, zadržavanjem i stalnom zaštitom imovine. Biosigurnost je zajednička odgovornost vlade, industrije i društva i zahtijeva istinski praktični pristup.

Pejzaž biološke sigurnosti. Zaštita vinograda od štetočina nikada nije bila izazovnija. Sa nacionalnog stanovišta, globalna trgovina i turizam, poljoprivredna ekspanzija i intenziviranje, urbanizacija i klimatske promjene sve su faktori koji povećavaju našu priču o biološkoj sigurnosti.

Što je u riziku? Biosigurnost u industriji grožđa i vina govori o osiguranju zdravlja naših čokota-vinograda tako da budu produktivni, pomažući vinarskim firmama da budu dugoročno održive i profitabilne. Štetnici i bolesti mogu se pokupiti kretanjem po zemljištu, dijelovima organa vinove loze (poput lišća, lastara, korijena, reznica, korijenjaka, biljkama u saksiji, grožđa, soka od grožđa, kljuka), odjeće, obuće, strojeva, opreme, vozila i teret. Naši vinogradi su posebno osjetljivi na ulazak i širenje štetočina zbog jake povezanosti unutar industrije. Ljudi, oprema, grožđe i proizvodi od grožđa, sadni materijal, vozila i mašine obično se kreću od vinograda do vinograda, unutar regija, između regija i između država.

Continue reading “Šta je biološka sigurnost?”

Tople žice protiv smrzavanja vraćaju se u vinograde

Naslov orginala: Les fils chauffants antigel sont de retour dans les vignes. Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 15.04.2020. by Viti Veille. Prevod: Dragutin Mijatović


1.Ormar; 2. Samoregulišući kabal za grijanje; 3.Temperaturna sonda; 4.Povezivanje kablova

Prije nekoliko mjeseci Viti vas je upoznao sa tehnologijom koju je razvio Vincent Phlipaux. Ovaj vinski proizvođač šampanjca sa sjedištem u Riceys preuzeo je i poboljšao koncept tople žice protiv smrzavanja. Od tada se tehnika manje ili više koristi, vraća se na mnoštvo dobavljača, počevši od francuske kompanije Eltrace. Prema stručnjacima kompanije, koji rade na zagrijavanju kablova u različitim sektorima industrije, njihovo rješenje štiti vinovu lozu od mraza do -9°C. Kabal, napravljen u Normandiji, postavlja se na žicu nosač, što bliže vinovoj lozi. Na svakih 50 cm spona pričvršćuje uređaj.

Eltrace nudi samoregulišući sistem. Temperatura kabla raste proporcionalno padu temperature okoline. Drugim riječima: što je hladnije, to se kabal više zagrijava i više se vazduha u blizini zagrijava. Temperatura kabla može narasti na oko 40°C za uređaj snage od 20 W. Računajte još malo na uređaj snage od 30 W, kojeg Eltrace preporučuje za najhladnije vinograde.

Continue reading “Tople žice protiv smrzavanja vraćaju se u vinograde”

Zaštita od smrzavanja pomoću prskalica-kako to stvarno djeluje

Naslov oeginala: Frost protection using sprinklers: how it really works. Izvor: https://wineanorak.com/; Objavljeno: 30.03.2020. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

PR (Public Relations) agencija koja radi za Maison Joseph Drouhin nedavno je poslala nekoliko slika zaštite od smrzavanja u njihovom vinogradu Chablis pomoću osnovnih prskalica. Slike izgledaju zadivljujuće, ali postoji raširena zabluda o tome kako to funkcioniše. Obično se misli da zaštitni sloj leda oko pupoljaka obezbijeđuje zaštitu. Ljudi misle da to djeluje kao izolator i da led sprečava da temperatura pupoljka padne niže nego smrzavanje. Ovo je netačno.

<Pictures courtesty Maison Joseph Drouhin/Vitabella

Tehnika djeluje putem latentne toplote fuzije. Kada tečnost postane čvrsta supstanca, oslobađa se mala količina toplote. Jedan gram vode smrzavanjem proizvodi 80 kalorija.

To je ono što pruža zaštitu, a da bi mogla raditi, vodu treba primjenjivati tako da postoji stalni susret voda / led jer kontinuirano zamrzavanje vode oslobađa toplotu. Ako primjena vode prestane, tada su stvari gore nego bez leda: kako led isparava, tako se gubi i toplota. To postaje sistem za hlađenje. Dakle, u vjetrovitim uslovima, potrebna je veća brzina primjene vode. Sistemima prskanja treba puno vode: oko 1,4 miliona litara po hektaru. Jedan nedostatak sistema za prskanje je taj što podižu vlažnost vazduha što znači da će se nezaštićeni susjedni vinogradi lošije proći, jer je mraz jači kod veće vlažnosti. 

Prednost zaštite od smrzavanja sistemom raspršivača je ta što djeluje  i kod radijacijskog mraza i kod advencijskog mraza. Metode poput vjetrenjača i helikoptera djeluju samo kod prvih (radijacijski mraz) jer se oslanjaju na inverzijski sloj toplijeg vazduha iznad zemlje.

Ovaj robot ubija mikrotalasima

Naslov orginala: This robot kills in the microwave! Izvor: https://www.vitisphere.com/; Objavljeno: 05.02.2020. by Vincent Gobert. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, korov, uništavanje, robot

Pokrenut je razvij autonomnog robota koji uništava korov mikrotalasnim zracima. Mašina je obdarena vještačkom inteligencijom. Istraživanje se nastavlja. Nakon uništavanja korova plamenom, toplom vodom ili strujom, sada i mikrotalasima. Kanadski start-up Eleos Robotics razvija „RoboWeeder“ namijenjen, posebno, za vinogradarstvo. Vitisphere vam je to već rekao prije nešto više od godinu dana i priča se nastavlja. Autonomni i „inteligentni“ električni robot za uništavanje korova koristi takozvanu dielektričnu tehnologiju koja je vrlo slična onoj u mikrotalasnim pećima. Uređaj uklanja korov zagrijavanjem. Uništava njihove ćelije, dehidrira ih i stvara smrtonosni termički šok.

3D slika robot – uništavanje korova – photo credit: Eleos

Ali prije uklanjanja korova, robot korov mora otkriti i identifikovati! Tu dolazi do izražaja njegov program vještačke inteligencije. Prepoznaje korov zahvaljujući kameri da ciljano primjenjuje svoje talase ili na područja koja su definisana mapom preporuka. Dan i noć, planirano je da robot patrolira u GPS-u u potrazi za svojim ciljevima. Da bi to postigao, Eleos osigurava svoje punjenje autonomno sa obližnjom stanicom do koje robot ide sam. Mora raditi bez nadzora. Vinarija u Kelowna, British Columbia, napokon je pristala da je testira u svojim poljoprivrednim operacijama od ovog proljeća. Biće još nekoliko opcija kupovine.

Sav rizični novac. Ovim razvojem start-up želi “herbicide učiniti zastarjelim zahvaljujući tehnologiji robotike 4.0”! Njihov je robot, dakle, sasvim prirodno „potencijalno najstruktivnija tehnologija uništavanja korova na svijetu“, upravo to. Mora se reći time žele privući investitore.

I nikad se ne dobija unaprijed za ovakvo klađenje. Ako je Eleos-u uspjelo brzo prikupiti više od 175.000 dolara za izgradnju dokaznog prototipa, posljednji investitor koji je do sada stavio novac na stol, Glenbriar Technologies Inc., najavio je 27. januara raskid ugovora o kupnji kompanije Eleos Robotics. Sporazumom koji datira iz početka 2019. godine predviđena je procjena od oko 4,75 miliona dolara, ali samo ako je postignuta određena prekretnica u razvoju i marketingu u narednih 12 mjeseci. Čini se da razvoj traje duže nego što se očekivalo. Do danas, Glenbriar je uložio 665.000 dolara u Eleos za razvoj. Stranke su odlučile završiti projekt preuzimanja. Umjesto toga, investitor je stekao 18% Eleos-a u zamjenu za učinjeni napredak, kao i pravo nadzora nad strategijom finansiranja. Eleos će nadoknaditi 40.000 dolara. Nadamo se da će projekti u vinskoj regiji Kelowna proteći bez problema.

Esca: razorna „bolest debla“ vinove loze

Naslov orginala: Esca: devastating “trunk disease” of grapevines. Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Slika: Simptomi bolesti Esca na listu sorte Merlot av Wine Spectator. Objavljeno: 06.06.2016. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bolest, esca

Uzgajivači vinove loze bore se sa nekoliko različitih bolesti, među kojima su i „bolesti debla“ koje u većini slučajeva izazivaju naglo umiranje čokota vinove loze. Postoji nekoliko bolesti vinove loze, ali u posljednje vrijeme čini se da je ESCA najrazornija. Posljednjih godina to predstavlja pravi problem u nekoliko europskih vinogradarskih zemalja, poput Francuske, Italije i Španije, iako je takođe dobro poznata u drugim vinogradarskim područjima u svijeta. Vinogradari, na žalost znaju da bolest nije temeljno proučena i čini se da za to nema lijeka.

Razvoj bolesti u deblu

Prema postojećim istraživanjima, ESCU uzrokuje nekoliko različitih gljiva kao što su Phaeoacremonium aleophilum, Phaeomoniella chlamydospora i Fomitiporia med Mediterraneana. Budući da se simptomi ESCE pojavljuju na zreloj vinovoj lozi u vinogradima starim 5 do 7 ili čak 20 godina, izgleda da intenzivna rezidba, mraz i druge mehaničke ozljede mogu pridonijeti razvoju i širenju bolesti. Iako se ESCA pojavljuje u starijim vinogradima, vinova loza može biti pogođena već u rasadnicima. Prvi simptomi pojave ESCE pojavljuju se kao tamnocrvene (kod crvenih sorti) ili žute (na bijelim sortama) pruge na lišću, koja se na kraju isušuju i postaju nekrotične. Kada bolest napreduje uzrokuje odumiranje cijelog čokota vinove loze. Ponekad čak nema ni simptoma upozorenja i čitava se biljka naglo osuši.

Simptomi bolesti na listu sorte Merlot

Dimenzije bolesti čokota vinove loze postale su toliko problematične za uzgajivače grožđa u Francuskoj da čak Hennessy sa svojom čuvenom kućom konjaka ulaže 600.000 € u INRA istraživački centar kako bi istražili i pronašli rješenje za tu razornu bolest.