Naslov orginala: Dessert Wine Decoder; Izvor: https://winefolly.com/ ; Objavljeno: 23.12.2015. Prevod: Dragutin Mijatović
Postoje stotine i stotine različitih desertnih vina. Uprkos ovoj raznolikosti, postoji nekoliko osnovnih tehnika koje se koriste u proizvodnji desertnog vino. Upravo ovi procesi definišu skalu stilova dostupnih u domenu ovog tipa vina. Desertno vino je tip vina kod kog je procenat alkohola veći od 15 % i ide do 22 %. Glavna karakteristika desertnih vina, pored visokog procenta alkohola je i najčešće visok procenat šećera. Većina desertnih vina je slatka, ali postoje i neka klasična desertna vina proizvedena u suvom (ne slatkom) stilu. Identifikujući i grupirajući desertna vina kroz metodologiju proizvodnje vina, moći ćete probati slična vina kroz degustaciju ili uživanje, čak i ako su iz različitih regija. Različiti stilovi desertnih vina (Fortified, Late harvest, Sparkling, Red) prikazani su na šemi, na kraju teksta. Za neka desertna vina i mala dodatna objašnjenja.
KASNA BERBA
Postoji mnogo stilova vina kasne berbe, ali osnovni koncept je ostavljanje grožđa na čokotu da se prosuši radi povećanja slasti (šećera), a to je ono što definiše ovu kategoriju vina. Gotovo svaka sorta se može koristiti u proizvodnju vina u kasnom stilu berbe, od Chardonnaya do Zinfandela, međutim otkrit ćete da postoji nekoliko tipova koji se obično preferiraju. Unutar kategorije stila kasne berbe postoji nekoliko tehnika proizvodnje vina koje rezultiraju različitim degustacijskim karakteristikama: Kasna berba, Plemenita trulež, Ledeno vino i Suvo grožđe
Late Harvest (Kasna berba); Osnovni proces kasne berbe je ostaviti grožđe na čokotu i obrati ga kasnije u sezoni.
Noble Rot (Plemenita trulež); Posebna vrsta gljiva se razvija na grožđu u maglovitim područjima i uzrokuje povećanje slatkoće grožđa i proizvednje vina okusa šafrana, meda i nota đumbira.
Dried Grape (Sušeno grožđe); Rečeno je da postoji mnogo različitih metoda i stilova vina od suvog grožđa. Ovaj stil je posebno popularan u Italiji gdje se grožđe bere i polaže na strunjače u posebnim prostorijama za sušenje prije nego što se presa u postupku proizvodnje vina.
Ice Wine (Ledeno vino); Kada se grožđe ostavi da smrzne na čokotu (-7oC i niže) i obere kasnije, te tako smrznuto podvrgne cijeđenju gdje se praktično samo šećer oslobađa iz grožđa. Ovo daje slatkoću vinu.
FORTIFIED
Jaka desertna vina: Jedan od procesa proizvodnje desertnog vina je kroz pojačavanje vina, dodavanjem alkohola u vino. Dodani alkoholi su tipično bistre, neutralne rakije dobijene destilacijom grožđa. Postoje različiti nivoi dodavanja destilata u rasponu od samo nekoliko procenata do oko 30% mješavine. To ne samo da povećava nivo alkohola, već sprečava vino da fermentiše, što čuva prirodne šećere u vinu. U Francuskoj, jaka desertna vina se nazivaju VDN (Vin Doux Naturel) što je takođe i osnova za sva porto vina. Jaka desertna vina mogu biti suva i slatka. Ako desertno vino ima 16% ABV ili više, velike su šanse da je to obogaćeno, pojačano vino, (jako desertno vino). Pojačavanje vina (dodavanje alkohola) može se obaviti tokom fermentacije ili nakon fermentacije. Glavna razlika je u tome što će vina koja su završila fermentaciju biti suva, nakon dodavanja destilata. Klasičan primjer suvog vina je Sherry.
Oksidisano jako desertno vino. U suvim stonim vinima oksidacija se smatra greškom, ali u desertnim vinima može biti nevjerojatna osobina. Razlika je u tome što se oksidacija vrši namjerno kako bi se promijenio okus vina. Oksidovana desertna vina su tipična vina koja su odležala u hrastovim buradima gdje omekšavaju, gube voćnost i dobijaju bogat okus orha. Vina kod kojih se navodi broj godina na etiketi (npr.10 godina) ili imaju veoma staro godište proizvodnje obično su napravljena u oksidisanom stilu.
SPARKLING
Priprema pjenušavog vina uključuje drugu fermentaciju koja daje prirodno mjehuriće vinu. Mnogi od nas znaju da pjenušavo vino može da bude izrazito suvo vino, međutim postoje i drugi stilovi. Sa iskustvom u potrazi za ovim slatkim vinima, primetićete da su specifične aromatične sorte grožđa (Moscato i Riesling) preferirane za pjenušavo vino u stilu deserta.
