Šta je VDP?

Naslov orginala: What is the VDP? – Ask Decanter. Izvor: https://www.decanter.com/;  Objavljeno: 16.09.2019. by Chris Wilson.  Slika: image: https://keyassets.timeincuk.net/; Prevod: Dragutin Mijatović.  Ključne riječi: vino, označavanje, Njemačka

Možda zvuči kao nekakva tajna organizacija, ali VDP je njemačka vinska grupa koja predstavlja mnoge od najboljih proizvođača u zemlji.

VDP logotip, stilizovani orao sa grozdom grožđa

Verband Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) je njemačka organizacija koja promoviše vrhunska vina i vinarije u zemlji. Pod jednim transparentom objedinjuje 197 najboljih njemačkih vinarija; nudeći garancije za kvalitet i prinos.

Osnovana 1910. od strane gradonačelnika Trira Alberta von Bruchhausena, tadašnji cilj VDP-a bio je okupiti proizvođače pod kišobranom ‘standarda kvaliteta’ kako bi im olakšavao bolju prodaju vina na aukcijskom tržištu. Danas okuplja najbolje njemačke vinarije iz svih 13 vinskih regija zemlje sa zajedničkim ciljem promocije najviših nivoa kvaliteta u njemačkoj vinskoj industriji. Članovi za kontrolu kvaliteta moraju se pridržavati strogih pravila, uključujući niske prinose, veće ponderisanje, selektivnu ručnu berbu i petogodišnju inspekciju. Članovi VDP-a imaju pravo koristiti logotip VDP-a, stilizovanog orla sa grozdom grožđa, na vratu i etiketama svojih boca. Takođe imaju pristup klasifikacijama za VDP „Erste Lage“ i „Grosse Lage“ za vrhunska suva vina koja ispunjavaju uslove kvaliteta. Ova vina podliježu panel degustacijama, moraju imati najveći prinos od 50 hl/ha, grožđe se mora ručno brati a vino proizvoditi od tradicionalnog grožđa na provjerenim lokalitetma.

Trenutno ima 197 članova, u odnosu na 161 u 1990. godine kada su utvrđena trenutna pravila. U to vrijeme 128 vinarija pridružilo se grupi, a 92 su napustili. Članstvo je putem poziva samo sa proizvođačima poznatim po dugogodišnjem kvalitetu i opredjeljenju za izvrsnost na lokalnom i globalnom nivou. Članovi se mogu isključiti iz VDP-a ako tokom petogodišnje inspekcije ne ispunjavaju standarde organizacije.

Klasifikacije. Kao i prva dva nivoa – Erste Lage i Grosse Lage – postoje još dva niža nivoa na skali klasifikacija VDP-a, Ortswein i Gutswein.

  • Gutswein: To su često prva vina poslije berbe koja se flaširaju i prodaju i vide se kao proizvođački trendovi za novo godište. Moraju dolaziti od grožđa vinarije koja proizvođačima daje slobodu da eksperimentišu i dodaju nove inovacije.
  • Ortswein: Vina koja odražavaju regionalnost. Grožđe mora doći iz jednog određenog sela i pružiti osjećaj izražavanja tog određenog lokaliteta. Koriste se samo regionalne sorte grožđa i mnoga od tih vina potiču sa više različitih mjesta Grosse Lage ili Erste Lage.
  • Erste Lage: Premier Cru vino iz prvoklasnih vinograda u kojima se mogu pronaći optimalni uslovi za uzgoj. Vina se moraju uzgajati i proizvoditi sa ciljem održivosti i tradicije.
  • Grosse Lage: Oznaka za najkvalitetnije njemačke vinograde. Složena – velika Cru vina koja izražavaju pojedinačni lokaliteti i poznata su po svojom potencijalnom dugovječnosti. Suva vina u ovoj kategoriji poznata su kao Grosse Gewächs.

Pravila za Riesling. Oko 5% njemačkih vinograda uključeno je u VDP klasifikaciju, što čini oko 7,5% prometa njemačke vinarske industrije. Riesling je najvažnija sorta grožđa među proizvođačima VDP-a sa 55% svih VDP vinograda zasađeno je sortom Riesling u poređenju sa 23% u cijeloj Njemačkoj.

Statistical Report on World Vitiviniculture

Izvor: http://www.oiv.int/public/medias/6782/oiv-2019-statistical-report-on-world-vitiviniculture.pdf

OIV – 2019 World Vitiviniculture Situation, OIV Statistical Report on World Vitivinculture.

Podaci Međunardnog ureda za vinovu lozu i vino (OIV) o stanje vinogradarstva i vinarstva u Svijetu za 2018. godini dato je u PDF prilogu. Preglednost podataka nam omogućava da na vrlo lak način saznamo gdje su najveće površine pod vinogradima, gdje se proizvodi najviše grožđa, ko proizvodi najviše vina, ko pije najviše vina itd.

Studija genoma vinove loze otkriva tragove divlje prošlosti

Naslov orginala: Genomic study reveals clues to wild past of grapes. Izvor: https://phys.org/; Objavljeno: 02.11.2017. by University of California. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: nauka, genetika, vinova loza

“Podaci govore da su ljudi sakupljali plodove vinove loze u divljini vjekovima prije nego što su je počeli uzgajati”, kaže saradnik studije Brandon Gaut, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCI (University of California, Irvine). Istraživanje je takođe otkrilo ključne genetske promjene tokom pripitomljavanja koje su i danas vidljive u plodu, poput grožđa sorte Grenache koje se uzgaja u južnoj Francuskoj.

Prije otprilike 22.000 godina, kada su se ledene ploče koje su pokrivale veći dio Sjeverne Amerike i Evrope počele povlačiti, ljudi su počeli konzumirati plodove koji danas donose radost milionima ljubitelja vina širom svijeta: grožđe. To je ono u što vjeruju evolucijski biolog Brandon Gaut  (Kalifornijski univerzitet, Irvine) i biljni biolog Dario Cantu (UC Davis). Uporedili su sekvencirane genome divlje i pripitomljene evroazijske loze i otkrili dokaze da su ljudi možda jeli grožđe čak 15.000 godina prije nego što su vinovu lozu pripitomili kao poljoprivrednu kulturu. “Kao i većina biljaka, smatra se da se i vinova loza uzgajala prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, ali naš rad ukazuje da ljudska umiješanost u proizvodnji grožđa možda prethodi tim datumima”, kazao je Gaut. “Podaci govore kako su ljudi vjekovima skupljali grožđe u divljini prije nego što su ga kultivisali. Ako smo u pravu, ovo otkriće dodaje se malom, ali rastućem nizu primjera kako su ljudi imali velik uticaj na ekosisteme prije početka organizovane poljoprivrede. “

Studija se pojavljuje u online časopisu Zbornik nacionalne akademije nauka (Proceedings of the National Academies of Sciences). Danas je vinova loza jedna od ekonomski najvažnijih hortikulturnih biljaka na svijetu, ali pregledom evolucijskih podataka naučnici su otkrili da se populacija vinove loze neprestano smanjivala do razdoblja pripitomljavanja, kada se vinova loza počela uzgajati i od grožđa proizvoditi vino. Dugo opadanje moglo bi odražavati nepoznate prirodne procese, ili može značiti da su ljudi počeli upravljati prirodnim populacijama mnogo prije nego što su ih zapravo pripitomili. Gaut je rekao da podaci studije takođe ukazuju na to da je izmjena nekoliko važnih gena tokom pripitomljavanja ključna prekretnica sastava ploda. Ti su geni uključivali i neke gene koji su uključeni u određivanje pola i druge koji su se prvenstveno odnosili na proizvodnju šećera. Te su promjene pomogle u definisanju grožđa kakvog ga danas poznajemo i vjerovatno su doprinijele širenju vinove loze širom drevnog svijeta.

Osim toga, istraživači su otkrili da moderni genomi vinove loze sadrže više potencijalno štetnih mutacija nego što su to imali divlji preci. Oni se nakupljaju zahvaljujući klonskom razmnožavanju, što je zapravo razmnožavanje umnožavanjem genetski identičnih kopija pojedinih biljaka. Grožđe (Vinova loza) se vjekovima umnožava klonskim razmnožavanjem, jer omogućava da se genetski identične jedinke sorte Cabernet sauvignon ili Chardonnay uzgajaju širom svijeta. Identifikacija ovih potencijalno štetnih mutacija može se pokazati korisnim uzgajivačima grožđa.

Vino u limenci

Naslov orginala: Radius Trend: Canned Wine. Izvor: https://www.theiwsr.com/Objavljeno: 02.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, pakovanje, limenka, trend

Vino u limenci razvilo se od novosti do poznate kategorije jer mlađi potrošači odbacuju vjekovnu tradiciju i prihvataju praktičnost, održivost i kontrolu količine pića.

Šta pokreće trend prema vinu u limenkama? Opšti odgovor su milenijski potrošači, koji sve više biraju vino nego pivo. Dok mladi potrošači prate više prodajnih kategorija, vinska industrija se usmijerava na svoje stavove i prednosti.

Praktičnost. Milenijci vino smatraju opuštenim društvenim napitkom koji stoji pored piva i koktela u mnoštvu društvenih prilika; za ove mlađe potrošače vino nije samo za uparivanje sa hranom i proslavu: ono je prikladno za plažu, na muzičkim festivalima, za ljuljuškanje u bazenu, navijanje na fudbalskoj utakmici ili na vrhu dugog planinarenja. Za milenijumske potrošače vino je svuda prikladno i zato im treba ambalaža koja može ići bilo gdje.

Manji formati. Milenijsko tržište je visoko angažovano u zdravstvu i wellnessu, jer trend utiče na alkoholnu industriju na više načina. Ova grupa je glavni pokretač u kretanju prema umjerenosti, što je stavilo niske ABV proizvode u prvi plan i rasvijetlilo potrebu za kontrolom količine pića – veličina limenki u rasponu od 187 ml do 500 ml, vino iz limenke nudi manju količinu pića od standardne boce od 750 ml.  Kao dodatni bonus, ovi manji formati vjerovatno će podstaći takmičenje među avanturističkim potrošačima koji se ne žele obavezati na cijelu bocu vina; ovo je nesumnjivo brži način probijanja na tržište upravo vina u limenci, jer niska cijena limenke (često samo 4 do 7 dolara) olakšava prodaju novim potrošačima.

 Održivost. Svjesni vlastitog uticaja na prirodni svijet, milenijalci traže mogućnost pakovanja koja su ekološki održiva. Limenke su održive na više načina: manji format može smanjiti otpad, pogotovo kod potrošača koji možda neće popiti čitavu bocu od 750 ml prije nego što se njen sadržaj pokvari. Za okolinu je izbor između boce i limenke jasan: aluminijske limenke se lakše isporučuju, što znači da koriste manje fosilnog goriva u tranzitu, što u velikoj mjeri smanjuje uticaj kategorije vina na sredinu u zemlji koja proizvodi najveći dio svog vina na jednoj strani, a zatim šalje na drugi kraj zemlje. Limenke se takođe mogu beskonačno reciklirati i vjerovatnije je da će se reciklirati više nego staklene boce. Prema izvještaju američkog Aluminijum udruženja, gotovo 50% aluminijskih limenki se reciklira u SAD, nasuprot tome staklena ambalaža se reciklira manje od 40%. Kako održivost postaje sve vitalnija tema za potrošače, preduzeća i vlade, limenke će postati još popularnije.

Efekat pivarskog zanata na percepciju formata limenke. Jedno veliko pitanje je ovo: mogu li potrošači vjerovati kvalitetu vina u limenci? Kako se proizvodi lansiraju od strane uglednih proizvođača, poput kalifornijske vinarije Field Recordings, odgovor je oni to rade uspješno. Ovi proizvodi nisu prvi koji su unaprijedili format limenke: proizvođači piva već dugi niz godina prepuštaju format limenke u potrošačke misli. To je podstaklo očekivanja za pristupačne premijere i povećalo male limenke osim kod bezalkoholnih pića i domaćih lagera, što je otvorilo put i za limenke za vino

Ključ prodaje. Vođeno milenijumskim prednostima, vino u limenci je u porastu u SAD. Kategorija, vino u limenci, je eksponencijalno poraslo u prodaji u protekle dvije godine. Manji format limenke rješava mnogo potrošačkih želja, uključujući umjerenost i kontrolu količine pića; pokretnost; održivost i smanjenje otpada; jednostavnost testiranja i pristupačnost.

Nova tehnika održavanja vinograda

Nova tehnika održavanja vinograda tokom vegetacije kako bi se odgodilo sazrijevanje grožđa. Naslov orginala: Nouvelle technique de gestion de la végétation du vignoble pour retarder la maturation du raisin. Izvor: https://www.infowine.com/fr/; Objavljeno: 07.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, ampelotehnika, berba grožđa

Nove tehnike upravljanja vegetacijom u vinogradu, poput kasnog i jačeg orezivanja lastara, mogu odgoditi sazrijevanje grožđa za 15 do 20 dana. Moguće je odgoditi sazrijevanje grožđa otprilike mjesec dana kombinovanjem ove dvije tehnike. Ovo kašnjenje sazrijevanja dovoljno je za odlaganje datuma berbe, dok uslovi sredine u većini vinskih regija ne postanu hladniji.

Ali u izuzetno toplim regijama, kao što su regije IV i V po Winklerovom indeksu, sa više od 1.950°C u periodu između aprila i oktobra, berba grožđa se odvija početkom avgusta (kao na primjer: Montilla-Moriles i Ribera del Guadiana, Španija). U tim slučajevima, ako bi kašnjenje sazrijevanja bilo oko mjesec dana, berba bi se dogodila početkom septembra kada su temperature još uvijek visoke. Za “dobijanje hladnijih uslova” trebalo bi odgoditi sazrijevanje grožđa za dva do tri mjeseca, ali gore navedene tehnike nisu dovoljne za tako dugo vremensko odgađanje.

Predložena nova tehnika odgađa sazrijevanje grožđa za najmanje dva mjeseca, a zasniva se na ubrzavanju razvoja lastara iz novoformiranih pupoljaka. Ovo je interesantan način prevazilženja problema globalnog zagrijavanja u posebno toplim vinskim regijama. Bazirana je na orezivanju lastara u junu*, ostavljajući nekoliko nodusa kako bi se ubrzao razvoj novih pupoljaka. Osim ostavljanja lastara na željenoj visini, potrebno je ukloniti lišće, okca i cvasti ili grozdove na ostalim nodusima.

Prvi ogled proveden u Španiji na ovoj način započeo je 2015. Opšti cilj je bio proučiti tehniku ​​“prisiljavanja” kretanja okaca i utvrditi optimalni vremenski period tretiranja, uzimajući u obzir razvoj loze i kašnjenje sazrijevanja grožđa.

*Orezuju se zeleni lastari između drugog i trećeg nodusa (čvora) i u različitim fenološkim fazama (od faze G do faze K, prema sistemu Baillod i Baggiolini,

Sagledavanje trenda globalnog stila vina

Naslov orginala: Global Still Wine Trends to Watch;  Izvor: https://www.theiwsr.com/;  Objavljeno: 19.07.2019.;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: sorta, vino, svijet, trend

Nakon burne 2017. i 2018. godine, kategorije vina nastavljaju se mijenjati bez granica, a neke iznenađujuće izvrsne sorte, boje i regije pokazuju znatno poboljšanje tokom posljednjih godina.

Raspad boja: Rosé u porastu. Ljubitelji vina širom svijeta i dalje pokazuju sklonost crvenom vinu, ali u 2018. količina vina je pala za gotovo 4% jer je potražnja na francuskom i kineskom crvenom tržištu zabilježila veliki pad; pad je treću godinu zaredom i smanjio je udio crvenog vina na 54%. Loše berbe u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Africi uticale su na potražnju za bijelim vinom, čija je količina smanjena za 0,5%, što je prvo smanjenje od 2014. godine. Količine vina su možda pale, ali udio bijelog vina porastao je na 36% ukupnog tržišta. Na prodaju bijelog vina utiče prelazak na rosé: u SAD rosé postaje manje sezonski i to pomaže pokretanju potražnje tokom cijele godine. Povećana potrošnja u SAD pomogla je roséu da poveća globalnu prodaju za 1,9%, a rosé je porastao na 9% tržišta.

Podjela regija: Loša berba 2017. pogodila je regione Bordeaux i Rioja. Najveća vinogradarska regija u Francuskoj, Bordeaux, prošle je godine naglo pala na globalnom nivou. Mraz je oštetio veći dio berbe u 2017. godini, ali zapravo je veći pad izvoza u Kinu bio glavni faktor gubitaka u prošloj godini. Bordeaux tržište je 2018. palo za 10%, ali percepcija poznavanja vina regiona Bordeaux ostaje pozitivna i prodaja će se vjerojatno oporavljati u budućnosti.

I Španija je izdržala tešku berbu sa 2017. godinom, koja je zabilježena kao najgora berba grožđa od 1962. godine. Neizbježno je to imalo posljedice i za treću najveću svjetsku vinsku regiju: Rioja. Loša berba nije samo ograničila količinu vina, već je povećala cijene koje su možda pridonijele padu prodaje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina bilo je pozitivnih znakova da je region Rioja mogla i dalje graditi izvozni posao, ali je u prošloj godini i domaća prodaja takođe imala svoj udio.

Continue reading “Sagledavanje trenda globalnog stila vina”

Vinski kondomi – ali oni nisu ono što Vi mislite da jesu

Naslov orginala: Nu kan du köpa vinkondomer – men de är inte vad de verkar vara;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slike: Firebox;   Objavljeno: 06.11.2016. by Antonia Backlund;  Prevod: Dragutin Mijatović

Kondomi imaju mnogo dobrih osobina, ali ovaj vinski kondom, vjerovatno je izuzetan. Korištenje zaštite u obliku kondoma uvijek je dobra ideja – čak i na vašem vinu, očito, piše Metro UK. Ova nova kompanija nudi svoju zaštitu za vaše vino. Čak kažu da je to najbolji način da ponovo povratite svoje vino. Dakle kondom čini da vaše otvoreno vino ostane duže svježe.

Sve što trebate učiniti je otvoriti zlatni paket i uzeti lijepi crni kondom. Tada ga stavite preko svoje boce vina. Kondom se prilagođava pravilnom obliku i veličini boce kako bi stvorio potpuno zaštitu od vode i nepropusnosti za vazduh. Nadalje, nevjerojatno ih je lako nositi sa sobom ako vam zatrebaju.

Kako zaustaviti fermentaciju tokom proizvodnje vina

Naslov orginala: How to Stop Fermentation During Winemaking;  Izvor: https://ilovewine.com/; Objavljeno: 18.03.2019. by Avery; Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, fermentacija, proizvodnja vina, vino

Konačna slast ili suvoća vina zavisi o tome koliko preostalog šećera iz grožđa ostaje nakon završene fermentacije. Ovdje će se objasniti kako ovaj proces funkcioniše i kako zaustaviti fermentaciju u proizvodnji vina. Stručnjaci uopšteno preporučuju da pustite fermentaciju na prirodnu krajnju tačku, čak i kod domaćeg vinarstva. Ipak, evo nekoliko metoda u slučaju da ih želite isprobati.

Proizvodnja vina – Fermentacija. Nakon berbe grožđe se mulja (gnječi) tako dobijen grožđani sok može se pretvoriti u vino fermentacijom-vrenjem. Ovu hemijsku reakciju postižu kvasci u kljuku, a to je svježa mješavina soka od grožđa, pokožice i sjemenki (ili u soku bez čvrstih dijelova bobice). Kvasci mogu biti divlji, kvasci iz vazduha koji su prirodno povezani sa grožđem. Kvasci se takođe mogu namjerno dodati tokom procesa proizvodnje vina. Tokom fermentacije, kvasci koriste šećere grožđa, pretvarajući ih u etanol i oslobađajući ugljen dioksid. Ovaj etanol je alkohol u vinu, naravno. Kako se sadržaj alkohola povećava, sadržaj preostalog šećera opada, što vino na kraju čini suvim. Ravnoteža tih procesa kontroliše konačnu slast vina.

To takođe znači da količina raspoloživog šećera u širi (moštu) diktira koliko će alkohola biti u vinu na kraju procesa. Grožđe sa nižim sadržajem šećera će generalno dati vina sa manjim sadržajem alkohola. Neke sorte vinove loze imaju prirodno niži sadržaj šećera. Sadržaj šećera u grožđu raste kako grožđe dozrijeva na čokotu. Ovo je dio razloga zašto je vrijeme berbe grožđa toliko kritično. Prerano obrano grožđe znači propuštanje vrijednih šećera.

Zato postajete crveni u licu kada pijete vino

Naslov orginala: Därför blir du röd i ansiktet av att dricka vin;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Objavljeno: 04.02.2017. by Peggy Billefalt;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključe riječi: vino, histamin, alergija

Mnogi pate od crvenila kada piju vino. U vinu se nalazi materija koja oslobađa histamin. Crveno vino je lošije nego bijelo.

Da li ste jedan od onih koji crven sjedi na žurci nakon par čaša vina? Otkrili smo zašto! Nakon nekoliko čaša vina, mnogi osjete kako lice počinje pulsirati, a kad se pogledate u ogledalo shvatite da vam je lice potpuno crveno. Ne pomaže otvoriti prozor ili pokušati otkriti zašto je odjednom postalo toliko vruće. Novosti24 su sa razlogom razgovarale sa Kai Knudsen, starijom predavačicom i glavnom doktoricom na odjelu za anesteziologiju i intenzivnu njegu bolnice Sahlgrenska, sagovornikom dobro upućenim u pitanja koja se tiču alkohola.

– Prvi razlog je što dolazi do širenja krvnih sudova (vazodilatacija) kad pijete alkohol, takođe dolazi do povećane cirkulacije krvi i crvenila, kaže Kai Knudsen. I zašto se to događa češće kada se pije vino? Supstanca koja se zove histamin oslobađa se kada imate alergijsku reakciju. U vinu postoje materije koje olakšavaju oslobađanje histamina, što može izazvati alergijsku reakciju, poslije čega jednostavno dobijete crvenilo, kaže Kai Knudsen. Šta možete učiniti u vezi s tim?

– Prirodni odgovor je ne piti alkohol, ali u protivnom možete odabrati vina koja ne oslobađaju toliko histamina, na primjer, crvena vina su obično lošija od bijelih, kaže Kai Knudsen. S oprezom ističe kako se ne preporučuju lijekovi za alergiju, antihistaminske tablete. Kao i obično, trebali biste pokušati izbjegavati miješanje lijeka i alkohola.

Međunarodna razmjena istraživača

Naslov orginala: EU wine researchers to gain expertise in Australia;  Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/;  Objavljeno: 05.09.2019. by Andrew Spence;  Prevod: Dragutin Mijatović

Jedanaest evropskih naučnika iz oblasti vinarstva podijelit će svoju stručnost sa australijskim kolegama iz Instituta za istraživanje vina Adelaide, kao dio velikog programa razmjene koji finansira EU (Evropska unija).

Konzorcijum od 13 članova međunarodne organizacije za istraživanja u oblasti proizvodnje grožđa i vina Oenoviti International, uključujući AWRI (Australian Wine Research Institute), dobio je 1,4 miliona dolara finansijskih sredstava (874.000 eura) kako bi 39 istraživača iz oblasti vinarstva iz zemalja EU moglo provesti ukupno 190 mjeseci u industrijskim organizacijama širom svijeta.  Zemlje učesnice među kojima su Argentina, Italija, Južna Afrika, Čile, Francuska, Španija i Australija bit će domaćini istraživačima između 2019. i 2023. godine. Program ima za cilj poboljšanje saradničke mreže, olakša razmjenu znanja i izgradi lične odnose unutar međunarodne zajednice za oblast istraživanje grožđa i vina, što će imati za rezultat trajnu korist za ljude i organizacije uključene među svjetske proizvođače vina.

AWRI sa sjedištem u Adelaide u Južnoj Australiji, odgovorn je za polovinu australijske proizvodnje vina i oko 80% vrhunskih australijskih vina. Generalni direktor AWRI-a, Dan Johnson, rekao je da se očekuje da će 11 istraživača iz Francuske, Portugala i Španije provesti vrijeme u Adelaide, koji je i veliki vinski centar, u sklopu ovog međunarodnog programa razmjene. „AWRI je presretan što je dio ove uspješne ponude“, rekao je dr Johnson. „Naučnici AWRI raduju se što će podijeliti svoje znanje i učenje sa istraživačima visokog kalibra.“

Oenoviti International je mreža posvećena istraživačkoj izvrsnosti i obrazovanju u oblasti vinogradarstva i enologije. Mreža uključuje više od 55 partnera širom svijeta, a koordinira je Univerzitet Bordeaux – Institut des Sciences de la Vigne et du Vin. Koordinator programa, prof. Pierre-Louis Teissedre rekao je da je uspjeh aplikacije za finansiranje pokazao snagu međunarodnih istraživačkih mreža poput Oenoviti International. “Kada naučnici iz oblasti proizvodnje grožđa i vina iz cijelog svijeta rade zajedno i dijele svoju stručnost i znanje, postoje pozitivni ishodi za sve zemlje koje se bave proizvodnjom vina.”

Resveratrol

Novo istraživanje pokazuje da jedna ili dvije čaše vina odgovaraju jednom satu vježbanja u teretani.  Naslov orginala: Den nya forskningen visar att ett eller två glas vin motsvarar en timmes träning på gymmet;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slike: Pixabay;  Objavljeno: 21.08.2019. by Hannes Bjernhagen;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, resveratrol, zdravlje

Zvuči li previše dobro da bi bilo istinito? Pročitajte dalje!

Dobra vijest za sve vas koji volite otvoriti bocu crvenog vina, ali istovremeno osjećate laganu uznemirenost zbog toga što ne biste pravilno izveli vježbu. Nova istraživanja Univerziteta Alberta u Kanadi donose neke zaista zanimljive zaključke.

Jedna ili dvije čaše vina odgovaraju jednom satu vježbanja – s obzirom na učinak efekta resveratrola na organizam.

Sprečava stvaranje masti. Možda se više ne morate brinuti oko sukoba vina i vježbanja. Voditelj istraživanja Jason Dyck otkrio je zdravstvene beneficije supstance resveratrol, koja je antioksidans i koja se prirodno pojavljuje u biljnom carstvu. Resveratrol nastaje u pokožici bobice vinove loze i djeluje, između ostalog, kao odbrana od bakterija i gljivica. Rezultati istraživanja pokazali su da učinak resveratrola, kojeg u izobilju ima u vinu, odgovara učinku onome koji nastaje nakon vježbanja. Može se zapaziti da supstanca sprečava masne ćelije da obrazuju dodatnu masnoću.

Rizik od debljanja može se smanjiti za 70 posto, pokazala su istraživanja.

Najbolji učinak je ako pijete u večernjim satima. Prema istraživanju, rizik od dobijanja kilograma možete smanjiti za 70 posto pijući jednu ili dvije čaše vina – svako veče. Efekat odgovara otprilike sat vremena provedenom u teretani. Crveno vino je najpametniji izbor jer sadrži najviše resveratrola, a najveći učinak postiže se pijenjem u večernjim satima. Još uvijek niste uvjereni? Drugo istraživanje sa danskog Univerziteta uspjelo je dokazati da ljudi koji svakodnevno piju vino dobijaju vitkiji struk, piše časopis Mirror.

Zašto naručiti najjeftinije vino sa vinske karte

Naslov orginala: Därför ska du alltid beställa det billigaste vinet på menyn;  Izvor: https://nyheter24.se/;  Slika: TT;  Objavljeno: 12.03.2017. by Antonia Backlund;  Prevod: Dragutin Mijatović

Obično vjerujete da je bolje naručiti neko skuplje vino u restoranu? Ako tako mislite, tada biste trebali ovo pročitati.

Da li obično naručujete bocu drugog ili trećeg najjeftinijeg vina u restoranu kako ne bi izgledali škrti? Tada ste potpuno u krivu prema somelijeru Mark Oldman, piše Independent. Oldman objašnjava da čak i ako mislite da ste pametni kad birate drugo ili treće vino na listi, ipak niste toliko pametni koliko mislite. Jer je sommelier već shvatio da tačno tako razmišljate, objašnjava Oldman.

Mnogi restorani dodaju vino na vinsku kartu jer imaju previše boca, ili su snizili cijenu tih vina, mada vjerovatno ne postoji toliko velika razlika u kvalitetu između najjeftinijeg i drugog najjeftinijeg. To znači da su brojke dva i tri na vinskoj karti obično najmanje vrijedna vina na cijeloj vinskoj karti. Stoga je, prema Oldmanu, sigurnije naručiti najjeftinije vino sa liste ako želite nešto vrijedno za novac koji ulažete. Ipak, ističe da trik funkcioniše samo u restoranima visoke klase koji imaju visok kvalitet svih svojih vina – čak i onih jeftinijih. A kako znate da ste u takvom restoranu? Pa, prema Oldmanu, primjećuje se da je osoblje u restoranu dobro potkovano, te lako može objasniti podatke o svakom vinu na listi i bez problema odgovoriti na vaša pitanja, piše Independent.

Dakle, sljedeći put kad izađete i fino jedete u gradu, imajte na umu da se ne treba stidjeti naručiti najjeftinije vino. Odlično!

Hrast slađi nego šećer u vinu

Naslov orginala: Oak Sweeter than Sugar for Wine;  Izvor: https://www.wine-searcher.com/;  Objavljeno: 12.02.2017. by Rebecca Gibb;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: vino, slast, hrast, hrastovo bure

Jordan Winery | Očigledno, odgovor na fantomsku slast u vinu leži u drvetu.

Kako vino može biti slatkog okusa bez ostatka šećera? Da li to vodi na neočekivani izvor. Jeste li ikad probali bijelo vino za koje se čini da ima tragove slasti, a kažu da je potpuno suvo? Nisi sam. Fenomen je uzrokovao da mnogi degustatori vina mrzovoljno podignu obrve i provjeravaju nepce kada se suoče sa suvim vinom koje kao da sadrži malo šećera. Međutim, čini se da kašičica kverkotriterpenozida (quercotriterpenosides) pomaže ovom fenomenu. „Koncept slasti bez šećera (u vinu) – je naizgled paradoks“, rekao je Axel Marchal sa Univerziteta Bordeaux, koji je proučavao upravo ovo pitanje. Bez ikakvih priprema, on je krenuo da pronađe objašnjenje za ovu pojavu u periodu 2000-2009, temeljeći svoju doktorsku tezu na toj temi. Neki vjeruju da alkohol i glicerin igraju ulogu u osjećaju slasti koja se nalazi u suvim vinima, ali studije – uključujući i Marchalove – nisu za to našle nikakav dokaz. Umjesto toga, čini se da hrastova burad imaju veći učinak na vašu čašu vina Chardonnay.

“Otkrili smo da postoji porodica molekula koja ranije nije bila posebno istaknuta – a prirodnim putem oslobađa se iz hrastovog drveta i daje prirodnu slatst bez šećera. One su 8000 puta slađe od saharoze.” Naučnici su im, naravno, dali jednostavno ime: quercotriterpenosides. Idući korak dalje, Marchal je sarađivao sa svojim mentorom, pokojnim Bordeauxovim enologom i legendom Denis Dubourdieu, kako bi objavio istraživanja koja pokazuju da nivo slasti koje hrastovo drvo odaje zavisi od vrste hrasta koji se koristi u vinarstvu. “Otkrili smo da je, nakon što smo identifikovali tu molekulu, slatka komponenta bila mnogo prisutnija u hrastu Quercus pertraea (sessile oak, Cornish oak, or durmast oak) nego hrastu Quercus robur (pedunculate oak, European oak or English oak), tako da je Quercus pertraea mnogo prikladniji za vino”, rekao je Marchal.

Sessile hrast, ili Quercus pertraea, koji mu je dao svoje ime, je bijela vrsta hrasta lužnjaka porijeklom iz Europe i ima tendenciju da raste u plitkim, kamenitim tlima, otuda i naziv petraea, ili „kamenjara“. Drvo se koristi u građevinarstvu, izradi ograde i buradi. Nasuprot tome, pedunkularni hrast ili Quercus robur preferiraju proizvođači ormana. Pa šta uopšte znači ova nauka? Razvojem sistema za prepoznavanje vrsta hrasta koji nude ovaj slatki osjećaj u suvim bijelim vinima, vinarima je još jedan alat u njihovoj vinskoj alatnici. Vinari više ne bi trebali tražiti određene hrastove šume za izbor hrasta, nego bi trebali tražiti samo određenu vrstu hrasta. Ide li ovo predaleko i odvlači dio romantike daleko od vina? Ne prema Marchalu. “Enologija vam daje slobodu.”

Antička vinarija otkrivena u Izraelu

Antička vinarija otkrivena u Izraelu “najveća vinarija krstaške era još uvijek tu”;   Naslov orginala: Ancient Winery Discovered in Israel Is ‘Largest Crusader-Era Winery Yet’;  Izvor: https://vinepair.com/;  Objavljeno 15.08.2019. by Cat Wolinski;  Slika: Thedrinksbusiness.com;  Prevod: Dragutin Mijatović

Vijekovi mogu prolaziti, ali otkrivanje drevnih vinarija nikada ne zastarijeva. Iskopavanja u malom zapadnom galilejskom selu u Izraelu nedavno su otkrila ono što lokalni arheolozi nazivaju „najvećom vinarijom krstaške ere do sada pronađenom“ u regiji, izvijestio je Drinks Business. U mjestu Mi'ilya u Izraelu arheolozi rade na iskopavanju i obnovi dvorca iz sredine12. vijeka za koji se vjeruje da ga je sagradio kralj Baldwin III (kralj Jeruzalema od 1143. do 1163.). Vinarija je pronađena pod kućom lokalne vlasnice benzinske pumpe, Salma Assaf.

Galileja, koja je danas vinogradarska regija, navodno je zasađena vinovom lozom tokom rimskog i krstaškog perioda. Kao takva, drevna vinarija i dvorac vjerovatno su bili središte feudalnog imanja, gdje bi lokalni uzgajivači grožđa iz susjednih sela trebali donositi svoje grožđe kao najamninu. Što se tiče vlasnice benzinske pumpe, Assaf se navodno preselila u novu kuću i izgradila restoran u svojoj bivšoj rezidenciji. Tamo znatiželjnici mogu pogledati drevnu vinariju kroz staklene podove, kao i posjetiti vinariju ispod staklenih podova.

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”