Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Neobične arome u vinu

Naslov orginala: Neobične arome u vinu. Preuzeto sa: http://www.vino.rs/: Objavljeno: 04,14, i 24. novembra 2018. by vino.rs; Slike: vino.rs i google.com; Pripremio: Dragutin Mijatović

Uvinu se mogu osjetiti najneobičniji mirisi. Da li vam se neki od njih sviđa ili ne pitanje je okusa, često i raspoloženja. No, to je samo pokazatelj više da je vino zapravo vječita tema za analizu i beskonačan izvor tema za nadmudrivanje.

Uzrok ovim normalnim mirisnim anomalijama u vinu su raznorazni, od same sorte, preko načina proizvodnje, čuvanja i protoka vremena, pa do uticaja pojedinih stranih organizama i tijela. Izdvojili smo 30 aroma za koje možda niste ni slutili da im je mjesto u vinu.

Žvake. Mladi portugizer, posebno onaj rađen karbonskom maceracijom, neki game ili crvena vina sa sjevera Italije mogu imati prepoznatljivu aromu žvakaće gume.

Kedrovina. Specifičan, raskošan miris zna da se izvije iz vina bogatog tijela koja su par godina provela u hrastovini. Znači, riječ je o skupljim etiketama Bordoa, Nape, Toskane, pa je prva asocijacija kad nanjušite kedrovinu da je riječ o velikom vinu

Mirođija. Miris mirođije nije poželjan ni u svakoj čorbi, bar tako veli poslovica, pa zašto bi ga željeli u vinu? Ipak, ova aroma, koja navjerovatnije dolazi iz hrastovine novog američkog barika, samo je prenaglašena aroma kokosa koji je dugo bio veoma poželjan u američkim crvenim vinima.

Upravljanje varijabilnošću vinograda

Naslov orginala: Managing vineyard variability. Izvor:https://www.wineaustralia.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, rukovođenje

Dosljedna proizvodnja visokih prinosa visokokvalitetnog grožđa zakomplikovana je visoko promjenjivom prirodom vinograda. Mnogi faktori utiču na upravljanje vinovom lozom, a mnogi od njih su izvan kontrole uzgajivača. Sezonske razlike uglavnom zavise od klime i promjene vremena. Na primjer, hladni periodi pri cvatnji ili zametanju ploda mogu umanjiti prinos, dok će tople temperature na početku kretanja pupoljaka povećavati prinos sljedeće godine (pod pretpostavkom da ne postoje sljedeće smetnje, poput mraza u sljedećoj sezoni). Zbog toga je teško predvidjeti sezonsko variranje u prinosu i kvalitetu.

U međuvremenu, zemljište je promjenjivo, a samim tim i njegova produktivnost. Iz tog razloga ne postoji jednoličan vinograd i mnogi atributi vinograda (tlo, topografija, vitalnost vinove loze, prinos, hemijski sastav grožđa) mogu se smatrati promjenjivim čak i kada je vinograd pod uobičajenim ujednačenim upravljanjem.

Nedavna dostupnost alata za precizno vinogradarstvo (daljinsko istraživanje, globalni sistem za pozicioniranje, geografski informacijski sistemi, praćenje i mapiranje prinosa i istraživanje tla visoke rezolucije) sada omogućavaju bolje razumijevanje i upravljanje ovom varijabilnošću, bez obzira na to je li cilj pokušati smanjiti ga putem ciljanih ulaznih podataka menadžmenta ili ga iskoristiti pomoću strategija kao što su selektivna berba i tekući proizvodi.

Grupa Vino Australija je bila aktivan partner u istraživanju prostorne varijabilnosti u vinogradima i trenutno podržava projekte koji nastoje da omoguće uzgajivačima i njihovim savjetnicima da mjere, preslikaju i razumiju njihovu varijabilnost i razumiju interakciju između prinosa i kvaliteta grožđa. Vino Australija takođe ulaže u poboljšane metode za procjenu prinosa i procjenu kvaliteta grožđa.

Digitalni alat za praćenje berbe grožđa

Naslov orginala: Digital grape picking tracker targets horticulture industry. Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/; Objavljeno: 18.12.2019. by Andrew Spence. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, berba, digitalni alat, taglog

Sistem upravljanja radom dizajniran da poboljša efikasnost berbe za australijsku vinsku industriju širi se i na ostale poljoprivredne sektore. Taglog sistem (Taglog se sastoji od integrisane platforme sa terenskim uređajima za evidentiranje podataka. Terenski uređaji bilježe radni proces koji se događa, uključujući vrijeme i GPS pečat) koristi tehnologiju zasnovanu na “cloud” za praćenje produktivnosti berača na terenu kako bi se osiguralo da im se korektno isplati dnevnica za rad, a da ih smatraju odgovornim za kvalitet svog rada. Pristup putem mobilne aplikacije, Taglog koristi RFID- radio frequency identification (radiofrekvencijsku identifikaciju), vremenske i GPS pečate i prikazuje ih na operativnoj platformi u stvarnom vremenu koja omogućava jednostavne platne liste i fakturisanje. Startup je predstavljen od poslovne grupe za logistiku vinogradarskih usluga Adelaide Hills, koja je poznata i kao GLOG (Group Logistics).

Najveći dio Taglog-ovih 30 kupaca su vinogradari u Južnoj Australiji, ali tehnologiju su takođe prihvatili uzgajivači jabuka, kruška, jagoda i trešsnja. Terenska ispitivanja sistema započela su 2014. godine nakon što je generalni direktor GLOG-a Charles Rosback odlučio prebaciti kompanije koje berače plaćaju na satnice da berače plaćaju na akord radi rješavanja problema produktivnosti. Rosback je rekao da su vinogradi koji su koristili Taglog sistem tokom berbe dobijali povećan iznos novca za radnike, smanjili troškove branja grožđa i povećali maržu. „Vrlo rijetko u bilo kojoj situaciji vidite pobedu, ali smo u ovom slučaju imali sreću da to ipak doživimo“, rekao je on.

Ne razmišljajte o činjenicama

Naslov orginala: Never Mind The Facts. Izvor: https://www.wineintelligence.com/; Objavljeno: 21.01.2020. by Lulie Halstead. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, znanje o vinu, poznavanje vina, potrošači

Čini se da su potrošači vina sretni što više vode brigu i troše više, a manje znaju o toj kategoriji

Jedan od ključnih trendova za 2020. godinu je promijenjeni odnos koji potrošači imaju prema kategoriji vina. Unatoč padu nivoa znanja o vinu, udio potrošača koji su visoko uključeni u kategoriju poznavanja vina raste na brojnim glavnim tržištima potrošnje. Zašto se znanje o vinu smanjuje, kad je učešće o poznavanju vina u porastu? Naša evidncija ukazuju na predivne naslove fenomena poznatog kao spoznajno pražnjenje, a to je naše sve veće oslanjanje na vanjsko okruženje da bismo smanjili našu spoznajnu potražnju – jednostavnije, smanjujući mnogo rada našeg mozga koji mora raditi u smislu stvari poput sjećanja na činjenice ili čak poznavanja marke vina. Pa zašto to radimo? Podstaknuli smo ga time što imamo pristup najmoćnijoj memorijskoj pomoći koju smo mogli zamisliti – našim pametnim telefonima. Prošli su dani kada smo se trebali sjetiti koji nam se brand ili stil vina sviđao – jednostavno pogledate fotografiju boce koja nam se dopala ili posjetite Google. Jednostavno, i bez energije koja se troši na skladištenje tog znanja u našem užurbanom i zakrčenom mozgu.

Znanje o vinu smanjeno je na 3 ključna tržišta – Kina, SAD i Australija od 2015. Pozitivno za kategoriju vina, potrošači istovremeno postaju sve više i više povezani sa vinom, što znači da vino igra sve važniju ulogu u njihovom životu. Na tržištima poput SAD-a, Australije i Japana sudjelovanje u poznavanju vinu na sva tri tržišta povećalo se od 2015. godine. Podaci trenda takođe otkrivaju razlike između polova. Iako žene imaju barem isti ili čak viši nivo znanja o vinu kao i muškarci, one su manje uključene u oblast poznavanja kategorija vina od svojih muških kolega širom svijeta.

Suprotno uvriježenom mišljenju, potrošači sa većom potrošnjom vina nemaju više znanje vina od onih koji piju vina po nižim cijenama. To je zbog toga što su, obično, mlađi učesnici veći potrošači vina, oni koji još nisu izgradili svoju ličnu „biblioteku“ znanja o vinu koja dolazi sa vremenom provedenim uz vino. Stariji potrošači vina možda nisu najveći potrošači boca, ali oni su tokom godina prikupili širi spektar iskustva i znanje o vinu. Pa šta to znači za vino 2020. godine? Prvo, potrošači su više angažovani vinom, ali oni se bave i koktelima, žestokim alkoholnim pićima, zanatskim pivom i ne zaboravljajući bezalkoholne opcije za odrasle. To se posebno odnosi na milenijske potrošače i ljubitelje vina nadolazeće Z generacije. Iako se možda čini da vino u ovoj dimenziji pobjeđuje, konkurencija za „dijeljenje iskustva“ samo je postala mnogo čvršća. Drugo, lakoća izbora u našoj složenoj i pomalo zbunjujućoj kategoriji postala je još važnija. U novom svijetu u kojem potrošači zadržavaju manje ‘činjenica’ o vinu, pobjednici će biti privlačni, atraktivni i nezaboravni brendovi i stilovi koji pružaju očekivanja od vrijednosti – dobar izgled, dobar okus, čini mi se da se dobar izgled dobro uklapa i u moje proračune i oh da, dostupno i tamo gdje se nalazim i služi servisu koja odgovara mom načinu života. 

Vino – globalni trendovi 2020

Naslov orginala: Global Trends in Wine 2020. Izvor: https://www.wineintelligence.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, potrošači, trend

UVOD: Pazite na januar, vazdušni talasi i wifi gustina su sa trendovima i predviđanjima za narednu godinu. Pomno čitanje mnogih ponuda, kao i malo pažljivog Googla, pokazuju da mnogi od tih “novih” trendova nisu ništa slično. Istina je da se većina, ako ne i svi, trendovi dešavaju u dužem vremenskom periodu od 12 mjeseci. Razmislite o organskom pokretu, veganstvu, umjerenosti alkohola, smanjenju tragova ugljenka ili većoj toleranciji na ljudske razlike, od kojih je svaki poslednjih 5 godina trend, a u mnogim slučajevima i mnogo duže. Rečeno je da se takvi dugotrajni trendovi sa vremenom razvijaju, šireći nove aspekte (#metoo, Extinction Rebellion, ‘Greta’ itd.) i napreduju dalje u glavni tok ili se vraćaju u manje vidljivu nišu, zavisno o duhu vremena.

Wine Intelligence pristup izvještavanju o trendovima posljednjih godina temelje se na dugoročnim trendovima i postavlja pitanje: što nam govore najnoviji podaci i uvidi? I kako ove informacije mijenjaju igru proizvodnje i prodaje vina u sljedećih 12 mjeseci? Ove godine izvještaj Global Trends 2020 dublje ulazi u pitanje ko, šta i kako trendovi potrošača vina koji su identifikivani iz praćenja podataka prikupljenih putem Vinitrac®, naše platforme za istraživanje potrošača vina, koja prikuplja informacije o korištenju i stavu o vinu kao piću na glavnim tržištima potrošnje u protekloj deceniji. Naša mantra za ovu godinu je ono što nazivamo “četiri R-a”: Relationship, Retail, Repertoire i Responsibility (Odnos, Maloprodaja, Lager i Odgovornost)

Continue reading “Vino – globalni trendovi 2020”

Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu

Naslov orginala: Wine consumers are caring about wine category over knowledge. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 22.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, kvalitet, znanje, potrošači

Uprkos smanjenju nivoa znanja o vinu, svjetski potrošači vina brinu više o kategorijama vina, navodi se u izvještaju Globalnog trenda o vinu, Wine Intelligence 2020. Globalni trendovi o vinu 2020, objavljeni ove sedmice, otkrivaju kako potrošači na glavnim svjetskim tržištima potrošnje vina postaju sve više uključeni u poznavanje vina. Suprotno tome, znanje potrošača o vinu smanjeno je, najvjerojatnije zbog smanjene potrebe za zadržavanjem činjenica i povećanog pristupa neposrednim informacijama iz ruke putem pametnih telefona. Među ključnim tržištima, Australija i Japan zabilježili su najveći rast uključenosti u kategorije vina u posljednjih pet godina.

U Japanu je procenat potrošača vina koji su visoko uključeni u poznavanje kategorija vina porastao sa 36% u 2015. na 41% u 2019. godini, s tim da je visoko involvirana populacija vina u Australiji porastala sa 30% na 36% svih odraslih ljubitelja pića na mjesečnom nivou. U međuvremenu, potrošači u Kini i SAD-u su doživjeli nagli pad u znanju o vinu između 2015. i 2019. godine. Za kineske potrošače opao je indeks znanja o vinu za 6 bodova sa 34,7 na 28,6, a američki potrošači zabilježili su sličan pad indeksa znanja sa 34,2 na 28,8. Indeks znanja o vinu-vinska inteligencija izračunava se na osnovu znanja potrošača o zemljama proizvođačima vina, vinogradarskim rejonima i vinskim brendovima i predstavlja se na skali  0-100, gde veći rezultat predstavlja više znanja o vinu.

Continue reading “Potrošači vina brinu o kategorijama vina preko znanja o vinu”

Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?

Naslov orginala: Are berries suffocating to death under high temperature and water stress? Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 15.01.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, bobica, temperatura, voda, stres

Prošle godine, istraživači sa University of Adelaide, Južnoaustralijskog instituta za istraživanje i razvoj (South Australian Research and Development Institute) i Odeljenja za primarnu industriju (Department of Primary Industries NSW) objavili su članak nakon što su njihova istraživanja pokazala kako grožđe ‘diše’ i da ako je bobica izložena manjku kiseonika tokom zrenja (što se može dogoditi povećanjem toplote ili vodnog stresa) dolazi do osipanja i uginuća bobica. U detaljima svojih otkrića, istraživači opisuju da bobice sorte Shiraz ‘udišu’ kisonik različito od bobica sorte Chardonnay, vjerovatno objašnjavajući zašto je prva osjetljivija na visoke temperature i veću učestalost uginuća ćelija. Njihova otkrića otvaraju vrata za daljnja istraživanja sorti grožđa koje se gaje u toplijim klimatima.

Slika 1

Foto: Sondiranje bobice sorte Shiraz za mjerenje profila koncentracije O2 u mesu. Peteljčica bobice (odozgo) može se vidjeti sa lenticelama na površini (desno). Profil kiseonika kod sorte  Chardonnay bobice pokazuje da se koncentracija O2 smanjuje od površine prema središnjem dijelu mesa i povećava prema središnjem vaskularnom tkivu. Vodoravna os je dubina od površine pokožice bobice, vertikalna os je koncentracija kiseonika. Crvena strelica označava približni trag sonde za kiseonik unutar bobice. Slika u pozadini prikazuje vitalno obojeni uzdužni presek bobice. Zeleni fluorescentni signal označava vitalne ćelije. Sličan O2 profil u blizini pokožice primijećen i kod sorte Shiraz. Prilagođeno od Xiao i sar. (2018b).

Uvod. Smrt ćelija bobica je razvojna pojava koja se javlja kasnije u sazrijevanju, povezuje se sa smežuravanjem-sušenjem i ima posljedice kako na prinos tako i na sastav bobica i vina. Ne znamo u kojoj je mjeri ćelijska smrt genetski programirana i u kojoj mjeri je to odgovor na sredinu i fiziološke izazove. To je važno iz najmanje dva razloga. Prvo, ćelijska smrt može uticati na prinos zbog jake povezanosti sa smežuravanjem bobica kod sorti kao što je Shiraz. Na primjer, ćelijska smrt i smežuravanje mogu biti povezani sa gubicima prinosa do 30% kod sorte Shiraz. Kao rezultat toga, šećer se tokom zrenja koncentriše u grožđu i to bi moglo dovesti do visokog sadržaja alkohola u vinu. Drugo, ćelijska smrt može uticati na senzorne atribute bobica i vina zbog miješanja ćelijskih dijelova i promjena u biohemiji unutar bobica.

Continue reading “Da li se bobice guše do smrti pod visokom temperaturom i vodnim stresom?”

Prirodno vino, wellness kultura i moć pozitivnog pijenja

Naslov orginala: Natural Wine, Wellness Culture, and the Power of Positive Drinking. Izvor: https://vinepair.com/: Objavljeno: 09.06.2019. by Shelby Vittek. Ilustracija: Danielle Grinberg. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, wellness

Sve je dobro, a wellness je svuda – uključen, sada, i u svijet vina. Trećeg juna 2019. godine New York Times objavio je članak pod nazivom „Prirodno vino je moja briga.“ Nažalost, široko podijeljen, lijepo napisan članak sadrži određene netačnosti-nekorektnosti, povezujući sva prirodna vina sa Pét-Nat*, i konfuziju njihove dosljednosti. No alarmantnije je, međutim, članak pojačava prodornu i kategorički netačnu predstavu koja se probija kroz krugove koji su povezani sa wellnessom i vinom otkad je prirodno vino započelo meteorski uspon u Sjedinjenim Državama prije nekoliko godina. Naime, prirodno vino je nekako medicinsko, moralno i duhovno superiorno u odnosu sa tradicionalno proizvedenim sokom.

„Imamo odgovornost da ne pretjeramo sa navodno zdravom prirodnom vinu“, kaže Tom Natan, vlasnik First Vine, uvoznika i trgovaca sa sjedištem u državi Washington, D.C. “Birajte ono što najviše volite, ali nemojte to raditi jer je zdravije.”

Složeni termin “prirodno vino” nije službeno regulisan u Sjedinjenim Državama, ali se u pravilu definiše kao vino proizvedeno bez aditiva, koristeći minimalnu količinu sulfita i obično organski proizvedeno grožđe. Međutim, prirodno vino ne sadrži više „zdravstvene koristi“ od tradicionalnog vina i manje je vjerovatno da će izazvati mamurluk. Nijedno alkoholno piće nije zdravo. Iako neka od tih pića mogu biti manje lošija od drugih, nijedan alkohol nije sam po sebi dobar. Ni trostruko destilovana votka, ni veggie kokteli, ni niskokalorično pivo. Ni prirodno vino. Kazati da je drugačije neistinito je, naravno, i rizikuje dijelenje vinske zajednice, grupe koja je već opsjednuta pojmovima ekskluzivnosti. Postavljajući prirodno vino u ambijentalni svijet wellnessa, riskiramo da ga učinimo manje dostupnim znatiželjnim ljubiteljima vina koji oklijevaju reći ili učiniti „pogrešnu“ stvar.

Continue reading “Prirodno vino, wellness kultura i moć pozitivnog pijenja”

Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo

Naslov orginala: Fifty shades of green – the need to redefine best practice viticulture. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 07.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinogradarstvo, ozeljavanje vinograda, zelena infrastruktura

Povećavanje biološke raznolikosti u vinogradima sve se više prepoznaje kao sredstvo za uklanjanje nekih tekućih izazova sa kojima se suočavaju uobičajnije pojave, poput epidemije štetočina i bolesti.

Strategije zasnovane na biološkoj raznolikosti obično se nazivaju „zelena infrastruktura“. Olaf Schelezki, Wendy McWilliam i Anna-Kate Goodall sa novozelandskog univerziteta Lincoln predlažu neka pitanja oko ovih strategija, posebno iz perspektive Novog Zelanda, uoči australijskog simpozija o temi „ozelenjavanje vinograda“ ove godine.

Novozelandski međunarodni položaj i popularnost je njegova čista i zelena slika. To podupire brendiranje i prodaju naših proizvoda, uključujući naša vina. Stoga je od suštinske važnosti da podržavamo i ojačamo ovaj imidž podržavajući naše trenutne uspjehe u pogledu usvajanja održivih praksi – kako bismo ih učinili što održivijima uz istovremeno povećanje profitabilnosti.

Brojne studije dokumentuju uticaj na okoliš i gubitak otpornosti povezan sa konvencionalnim dizajnom vinograda i upravljačkim praksama koje rezultiraju značajnim vanjskim unosom vode, đubriva, pesticida i / ili fosilnih goriva (Cerejeira et al. 2000, Komarek et al. 2010).

Strategija poljoprivrede za efikasnost / supstituciju popularno se primjenjuju za smanjenje ovih inputa i njihovih uticaja na međunarodnom nivou. Na primjer, jedna takva strategija je povećati efikasnost upotrebe pesticida (Spadaro i Gullino 2005), a druga zamjena sintetičkih organskim inputima (Villanueva-Ray et al. 2014).

Međutim, mnoga su istraživanja pokazala sumnjiva ili samo ograničena poboljšanja ovih strategija (Point i sar. 2012). Nadalje, neki se uticaji, poput niske podrške autohtonoj biološkoj raznolikosti, ne rješavaju. se 

Continue reading “Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo”

Kina, regioni, sorte, vina

Naslov orginala: A to Chinese Wine Primer (Regional Guide with Maps). Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno. 08.01.2020. by Emilie Steckenborn . Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: kina, vinogradarstvo, regioni, vino

Ne možemo zanemariti nevjerojatan rast kineskog vina u posljednjih nekoliko godina. Zemlja već premašuje mnoge klasične vinske regije (u pogledu proizvodnje), dolazeći na 9. mjestu u svijetu (2018). U Kini se sve brzo kreće, pa tako i vinska industrija. Vrijeme je da pobliže pogledamo kinesko vino kako bismo naučili sorte, vina, regije i jedinstveni terroir.

SVE O KINESKOM VINU. Kultura vina relativno je nova u Kini, ali je u kratkom vremenskom periodu postala peti najveći potrošač vina na svijetu. Ono što je više intrigantno je razvoj kineske vinske industrije. Evroazijska vinova loza prvi put je došla u Kinu za vrijeme dinastije Han, prije otprilike 2.200 godina. Ipak, tek od 1980-ih vidjeli smo da se Kina posvećuje modernom vinarstvu. Kina je ogromna regija, sa raznim vinskim terenima i klimom. Blizu obale, Shandong ima velike količine kiše i monsune tokom vegetacijske sezone, što uveliko utiče na kvalitet vina. Dalje u unutrašnjosti pronaći ćete vinski region Ningxia. Planine Helan okružuju pustinju Gobi i stvaraju sušne uslove za rast loze.

Vinski regioni u Kini

Ključne sorte koje treba znati

Cabernet Sauviginon, Cabernet Gernischt (Carménère), Merlot i Marselan su primarne sorte grožđe u kineskoj proizvodnji vina. U Kini Cabernet Sauvignon je kralj sorti. U ranim fazama kineskog vinskog booma uticaj regiona Bordeaux bio je primaran. Izbor sorte, tehnike proizvodnje vina, pa čak i tipa vinarije, ogledali su se u poznatom francuskom vinskom regionu. Međutim, mnogo prije sorte Cabernet Sauvignon, još je jedna sorta grožđa favorizivana: Cabernet Gernischt. Cabernet Gernischt stigao je u Kinu tokom 19. vijeka. Naziv se sa njemačkog prevodi na “miješani Cabernet”. Ugledni genetičar u oblasti vinogradarstva, José Vouillamoz, istraživao ga je i otkrio da je Cabernet Gernischt u stvari sorta Carménère!

Sorta se često zamijenjuje sa sortom Cabernet Sauvignon. Možda to objašnjava zašto domaća kineska vina često imaju okus zvonaste paprike (pirazin) – uobičajena osobina porodice Cabernet, posebno sorte Carménère. Još jedna neobičnost u kineskoj proizvodnji vina je sorta Marselan, crno grožđe porijeklom iz južne Francuske. Prvi put ga je uzgajao profesor Paul Truel 1961. godine, to je hibrid između sorti Cabernet Sauvignon i Grenache. Marselan pokazuje dobru otpornost na pepelnicu. Tako odlično uspijeva u vlažnim predjelima (kao što je Shandong). Ova vina su srednjeg kvaliteta i slična vinu sorte Cabernet.

Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze

Naslov orginala: Differences Between Wild Grape Vines & Domesticated Vines. Izvor: https://homeguides.sfgate.com/; Objavljeno: 08.10.2019. by Ruth de Jauregui. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, divlja loza, domaća loza

Divlje grožđe (Vitis spp.) pronašli su evropski doseljenici kada su stigli na Istočnu obalu sadašnjih SAD. Više o tome u nastavku. Naviknuti na domaće grožđe (Vitis vinifera) porijeklom iz Evrope, raskošni čokoti i plodovi divljeg grožđa podstakli su poznavaoce grožđa da ukrštaju razne vrste za proizvodnju krupnijih, slađih plodova za proizvodnju vina, sokova i želea. Dok se uzgajalo nekoliko autohtonih divljih loza, većina domaćeg grožđa bile su Vitis vinifera sorte.

O grožđu. Sa preko 60 vrsta grožđa širom svijeta, porodica Vitaceae nalazi se prvenstveno u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Divlje grožđe Sjeverne Amerike gaji se u zonama 2 do 10, zavisno od vrste i kultivara, dok se evropske sorte Vitis vinifera gaje u zonama 6 do 9. I divlje i pripitomljeno grožđe neprimjetno raste divlje preko grmlja, drveća i građevina, sa čokotima koji dosežu dužinu (visinu) od 14 do 18 metara ili više.

Divlje nasuprot pripitomljenog grožđe. Glavne razlike između divljeg i kultivisanog grožđa su veličina i slast bobica, otpornost na štetočine i bolesti i razmnožavanje. Divlje grožđe u prosjeku ima sitnije bobice od domaćeg grožđa. Osim toga, većina divljih loza ima samo muške ili ženske cvijetove koji su vrlo mirisni. Domaći kultivari imaju hermafroditne cvijetove, krupnije i slađe bobice. Kad su uzgajivači biljaka radili na hibridizaciji divljeg grožđa Sjeverne Amerike sa evropskim sortama Vitis vinifera, oni su u Evropu odonijeli više tih loza. Filoksera, lisna uš, štetočina iz Amerike, napala je korijen domaće vinove loze i uništila europske vinograde. Korijen sorti Vitis vinifera nije imao otpornost na ubode štetočine, a vinogradi su desetkovani.

Continue reading “Razlike između grožđa divlje i pripitomljene vinove loze”

Šta je molekularna ampelografija

Naslov orginala: Qu’est-ce que l’ampélographie moléculaire? (What is molecular ampelography?). Izvor: https://www.vignevin.com/; Objavljeno: 06.05.2019. by Olivier Yobrégat. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, DNK, ampelografija

Savremene tehnike genotipizacija i analiza DNK revolucionirale su ampelografiju. Omogućuju razlikovanje velikih skupina unutar vrste Vitis vinifera i razlikovanje sorti bez čekanja na razvoj biljaka. Izraz ampelografija dolazi od grčkog “ampelos” što znači vinova loza i “pravopis” koji se odnosi na opis. Predložen prvi put 1661. godine od strane doktora Sachsa u knjizi Ampelographia, ovaj termin sada uključuje i opis i identifikaciju sorti grožđa, proučavanje njihove evolucije i odnosa koji postoje među njima i saznanja o njihovom ponašanju prema okolini (kulturne i enološke vještine). Dugo vremena se ampelografija temeljila samo na vizuelnom promatranju vinove loze, osobito na morfologiji lista, lastara i grozda. Među stotinu deskriptora kodiranih da opisuju različite organe loze, OIV je odabrao 14 primarnih deskriptora zbog svoje dobre diskriminirajuće moći između sorti. U novije vrijeme ampelografija je stekla nove alate kao što su hemotaksonomija (ispitivanja spojeva sekundarnog metabolizma) ili biohemijski markeri (isozymes). Prava revolucija nastala je ugradnjom u genetsku ampelografiju 1990-ih. Molekularno označavanje i sekvencioniranje DNK omogućili su pristup ne samo fenotipu, već i direktno genotipu, u ranoj fazi bez potrebe da se čeka potpuni razvoj biljke. DNK potreban za ovu vrstu analize može se izdvojiti iz nekoliko desetina miligrama biljnog materijala i iz bilo kojeg organa ili dijela biljke (list, bobica, lastar, korijen itd.)

Šta je DNK i kako je građena? Deoksiribonukleinska kiselina, odnosno DNK, molekul je koji se nalazi u svim živim ćelijama i sadrži sve informacije neophodne za razvoj i funkcionisanje organizma. Podržava i nasljednost jer se prenosi tokom reprodukcije, bilo da je integralna ili ne. Stoga nosi genetske informacije i sačinjava genom živih bića. DNK određuje sintezu proteina, putem RNA. Ova dvostruka spirala sastavljena je od nukleotidnih sekvenci sastavljenih od fosfatne skupine povezane sa šećerom, deoksiribozom, koja je sama povezana sa azotnom bazom. Postoje četiri različite azotne baze uključujući citozin (C) i timin (T) iz porodice pirimidina te adenin (A) i guanin (G) iz porodice purina. U biljnim ćelijama DNK je lokalizirana u jezgru i u hloroplastima. Hloroplasti su esencijalne organele koje pomažu u hvatanju svjetlosti koje uzrokuje fotosintezu.

Continue reading “Šta je molekularna ampelografija”

Australijski Saperavi

Naslov orginala: Australian first for world’s oldest grape. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 09.12.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, saperavi, australija

Australijski proizvođači rijetkog gruzijskog grožđa sorte Saperavi ujedinili su se u jednu od prvih nacionalnih – specifičnih vinskih grupa za sorte (Australian Saperavi Association-ASA) „Australijsko Saperavi Udruženje.“

Saperavi svoje porijeklo vodi od prije više od 8.000 godina i gaji se u kolijevci vinarstva u Gruziji, ali uprkos dugovječnosti i jedinstvenom kvalitetu, sorta ostaje relativno nepoznato u Australiji. ASA želi to promijeniti. Prvoga vikenda u novembru održan je najveći forum australijskih proizvođača grožđa sorte Saperavi.

Continue reading “Australijski Saperavi”