Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola

Naslov orginala: Maximise your yields with Phenolic Adjustment. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno 10.03.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

VAF Memstar ima savršeno rješenje za vraćanje količina grožđa nazad u lanac proizvodnje. Koristeći napredne membrane, selektivne za fenolne spojeve, naš postupak podešavanja poboljšava boju i kvalitet presanja (što ga čini selektivnijim nego upotreba sredstava za bistrenje). Ovo povećanje kvaliteta 70-80% omogućava klasiranje-odvajanje i miješanje sa vašim samotokom ili prvom preševinom, uklanjajući neželjeni karakter jakog presanja i vraćajući svjetlija voćna vina.


U berbi u kojoj je količina grožđa odnosno budućeg vina kritična, VAF Memstar novi postupak podešavanja fenola donosi izvanredne rezultate. Prednosti su:

  1. vino stabilizovano na proteine
  2. povećan kvalitet
  3. poboljšana boja
  4. smanjena potreba za sredstvima za bistrenje
  5. smanjeni gubici količine vina
  6. nema potrebe za bentonitom
  7. brz i efikasan
  8. ekonomičan

Continue reading “Maksimalno povećajte svoje prinose pomoću podešavanja fenola”

Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa

Naslov orginala: Portugal anticipates the internationalization of its grape varieties. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/en/; Objavljeno: 12.02.2020. by Alexandre Abellan. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, autohtona sorta, vino, portugal


32 sorte grožđa predstavljaju 75% portugalskih vinograda u 2018. godini (10% Tempranillo, 7% Touriga Franca, 6% Touriga Nacional, 6% Fernão Pires, 4% Castelão …). – foto kredit: Alexandre Abellan (Vitisphere)

Vidjevši svoje domaće sorte kako se šire u kontekstu prilagođavanja suši, portugalski vinogradi doživljavaju komercijalnu priliku i pripremaju se za vrednovanje zaboravljenih sorti grožđa.

“Danas su međunarodne sorte grožđa francuske. Uz klimatske promjene, ovo će se dogoditi i sa autohtonim sortama Iberskog poluostrva. Touriga Nacional (na slici, desno) i Alvarinho (na slici, lijevo) postat će međunarodne sorte grožđa “, naglašava Jorge Monteiro, predsjednik udruženja interprofesionalna vina Portugala (ViniPortugal) na pariškom sajmu Vinexpo (izložbeni centar Versailles).

Continue reading “Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa”

Upoznavanje vina Urugvaja

Naslov orginala: Exploring the Wines of Uruguay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 13.01.2020. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin MIjatović

Sa sortama Tannat i Albariño kao glavnim zvijezdama, zemlja proizvodi neka od najistaknutijih vina u Južnoj Americi.

<Vinska regija Maldonado. Slika: Bodega Garzón

Urugvaj, smješten između Argentine i Brazila, četvrti je najveći proizvođač vina u Južnoj Americi – njegova proizvodnja u 2018. godini bila je 18 miliona litara. Iako ga veze tanga i karnevala kulturno povezuju sa Argentinom i Brazilom, Urugvaj proizvodi vina jedinstvena na kontinentu.

Oblikovan blagom, atlantskom klimom, Urugvaj je više usporediv sa europskim vinskim regijama od svojih latinoameričkih susjeda, koji imaju kontinentalni, pacifički ili suptropski uticaj. “Urugvaj me više podsjeća na Portugal – malo mjesto sa morskom klimom na Atlantskom okeanu, sa promjenljivim vremenom”, kaže Hans Vinding Diers, konsultant vinara u Bodega Oceánica
José Ignacio iz Maldonado, koji je proizvodio vina na četiri kontinenta. “Urugvaj možete uporediti sa Bordoom, jer ima klimu atlantskog uticaja.”

Klima Starog svijeta u Novom svijetu dio je razloga što se kupci interesuju za urugvajsko vina; tu je i uzbuđenje otkrivanja nečeg novog. “Ono zašto volimo urugvajsko vino je njegov potencijal da postane glavni igrač na vinskoj karti Južne Amerike”, kaže Julio Robledo, suvlasnik Grand Cata, prodavnice vina u Washingtonu, D.C., specijalizovane za vina latinoamerički proizvođača.

“Još je mnogo toga što možemo vidjeti i otkriti iz Urugvaja, a različitost je ključna. Mnogi naši kupci imaju određenu predstavu o Urugvaju i sorti Tannat, ali kada probaju novu bocu ili novo grožđe iz Urugvaja, definitivno se osjećaju iznenađeni kvalitetom. “

Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina

Naslov orginala: The Tiny But Fascinating Realm of Irish Wine. Izvor: https://www.themanual.com/; Slika: Holly Wilmeth. Objavljeno: 12.03.2020. by Mark Stock. Prevod: Dragutin MIjatović

Da budemo pravedni, to praktično ne postoji, ali irska vinska scena može jednog dana probuditi barem trunku pažnje. Ako Engleska može proizvoditi pjenušava vina, a Japan može uzgajati Pinot Noir, zašto Irska ne može to isto pokrenuti? Pa, nekoliko stvari djeluje protiv Irske. Irska je prilično sjeverno, izvan dosega većine sorti Vitis vinifera. Također je vlažno kao i uvijek, pod onim što izgleda poput beskonačnog i turobnog oblaka. Klima se, naravno, mijenja i u svakoj zemlji postoje avanturističke duše. U tom smislu, postoji barem treptaj potencijala kada je u pitanju irsko vino. Kao što je hippest bend onaj za koji niko nije čuo, možda će se pojaviti i najzastupljenija vinska scena koja se još nije formirala. Nisam ovdje da to objavim kao sljedeću veliku stvar; daleko od toga. Ali ako se trendovi nastave i prevladava zanimanje za nepoznato, barem će doći do određenog rasta u ovoj, sada nepoznatoj areni.

Trenutno sorte koje najbolje stoje u Irskoj su otporne sorte, poput sorte Rondo. Hibridna crna sorta nastala je 1960-ih. Ircima se posebno sviđa otpornost na plijesan i mraz. Postoje i druge sorte, poput sorti Gewurztraminer, Cabernet Sauvignon i Merlot, ali ove sorte se obično uzgajaju zagrtanjem zimi ili sa nekim tzv kotačima za klimatski uzgoj (climatic training wheels). Irsko vino je malo, ali sa očaravajućim ekosistemom. Mikro-scena pomalo liči na istraživanje Marsa ili neke nove nautičke rute stvorene topljenjem ledenih kapa, a industrija se prvi put rađa oko svakog novog ugla. Vino postoji u određenoj mjeri privatno, s tim da mali proizvođači prave dovoljno vina za svoje komšije i nemaju javnu degustaciju vina ili sistem putovanja (vinskih cesta). Postoje neophodna voćna i vina bobičastog voća koja obično asociraju na hladna i vlažna mjesta. Ali postoji i više od toga. Jedan od zanimljivijih likova o irskom vinu je David Llewellyn. Vožnja rolerom na njegovim vinogradarskim avanturama koje vodi, sam za sebe, vrijedi pratiti na društvenim medijima.

Continue reading “Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina”

Vino ne pomaže samo srcu, već i bubrezima?

Izvor: http://www.vinoifino.rs/; Objavljeno: 08.03.2020.

Potencijalno dobra vest stiže sa Univerziteta Džons Hopkins: unos jedne do dve čaše vina dnevno povezan je sa manjim rizikom od bubrežne bolesti.

Tim istraživača na Univerzitetu Džons Hopkins u Baltimoru pronašao je, sasvim neočekivano, vezu između umerene konzumacije alkohola i manje verovatnoće za razvoj hroničnog oboljenja bubrega, bolesti koja pogađa mnoge starije ljude i drastično im umanjuje kvalitet života.
– Otkrili smo da je umerena konzumacija alkohola – do jedne čaše dnevno za žene i do dve čaše za muškarce – povezana sa manjim rizikom od bolesti bubrega u poređenju sa onima koji uopšte ne piju – rekla je za Wine Spectator autorka rada Emili Hu, doktorand na Univerzitetu Džons Hopkins. Istraživači ističu da statistička korist od umerene konzumacije prestaje sa povećanjem količine unetog alkohola.
– Rizik od bolesti bubrega linearno opada pri kvantitetima od jedne do deset čaša nedeljno. Između deset i dvadeset čaša, rizik je i dalje nešto manji ali se statistička veza približava nuli, a iznad dvadeset čaša gubi se svaka statistička veza – naveli su autori studije. Autori istražuju da rezultati studije nikako ne znače da ljudi koji uopšte ne piju treba da počnu da unose alkohol radi prevencije bolesti bubrega, i da je potrebno još puno istraživanja da se otkrije “tajna veza” između umerenog uživanja u piću i dobrog zdravlja bubrega.
– Ova studija je dobra vest za one koji već piju umereno, ali njeni rezultati nisu poziv na konzumaciju alkohola. Studija ima različita ograničenja i potrebno je još rada – istakli su istraživači.

Mlado vino može biti bolje od starog vina

Naslov orginala: Young Wine May Be Better Than Old Wine. Izvor: https://winefolly.com/; Objavljeno: 03.12.2018. by Madeline Puckette. Prevod: Dragutin Mijatović

Jesu li mlada vina uistinu bolja od starijih? Mlada crvena vina mogu biti bolja za vas od starijih vintage crvenih vina. Novo istraživanje otkriva da se 90% od nekoliko antioksidanata u crvenim vinima gubi sa godinama. Bjesnili smo o antioksidansima u vinu zbog njihovih potencijalnih zdravstvenih koristi. Međutim, možda pijemo suviše staro vina.

<Mlado vino: više antocijanina i tanina. Staro vino: 90% manje antocijanina i tanina

Nekoliko nedavnih studija o antocijaninu (polifenol i antioksidans koje se nalaze u crvenom vinu, čokoladi i čaju) ponudilo je neka ažuriranja o bioraspoloživosti antioksidanata u crvenom vinu.

Mlada crvena vina imaju više antioksidanata od starih crvenih vina. Istraživačka grupa u Kini testirala je vina sorti: Merlot, Cabernet Sauvignon, Gamay i Cabernet Franc i otkrila da se 90% sadržaja antocijanina u crvenom vinu gubi nakon starenja od nekoliko mjeseci. Nekoliko je razloga zašto se to događa, ali to je uglavnom zbog činjenice da su antioksidanti izrazito isparljivi.

Vina sa visokim kiselinama duže stabilizuju antioksidante. Grupa naučnika koja proučava grožđe sorte Cabernet Sauvignon u Brazilu primijetila je da su antocijanini najstabilniji pri niskim nivoima pH (visoka kiselost). Najstabilnija vina bila su na ili ispod 3,2 pH što je, uzgred, prilično kiselo crveno vino. Uprkos ovom sjajnom otkriću, teško je znati je li pijenje više kiselih vina zapravo dobro za vas. Studije o apsorpciji antioksidanata kod ljudi pokazuju da vaše tijelo treba biti malo bazično (alkalno ili niže kiselo) da bi zapravo imalo koristi od antioksidanata poput antocijana.

Continue reading “Mlado vino može biti bolje od starog vina”

Yellow Tail i Casillero del Diablo, vrhunske marke vina

Naslov orginala: Yellow Tail and Casillero del Diablo top wine brand power index. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 10.03.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

Vina australijski Yellow Tail i čileanski Casillero del Diablo su treću godinu zaredom na vrhu vodećih svjetskih vina prema podacima Wine intelligence INDEKS-a (Global Wine Brand Power Index -GWBPI) iako opada potrošnja u kategoriji vina. Treću godinu Wine Intelligence GWBPI prati smanjenje nivoa svijesti -znanja potrošača o značaju vina, sa nešto manjom brzinom nego u prethodnom izdanju izvještaja. Ove godine nivoi kupovine su takođe niži – što je najvjerovatnije faktor smanjenja nivoa poznavanja vina.

ZA 2020 Wine Intelligence-GWBPI uključuje povratne informacije potrošačima iz šest ključnih zdravstvenih mjera brenda, a indeks se izračunava na globalnom nivou kao i na državnom nivou na 21 ključnom tržištu vina. Kao i proširivanje područja primjene Indeksa za jedno tržište, kombinacija tržišta drugdje se neznatno promijenila: Čile, Danska i Švajcarska su izostavljene, dok su dodane Kolumbija, Finska, Hong Kong i Meksiko.

Prema Wine Intelligance australijski i čileanski brendovi kao takvi pokazali su se vrlo dobro u odnosu na količinu proizvodenog vina u tim zemljama. Uz to, trećinu od prvih 15 vina čine američke marke – osobito Gallo i Barefoot- što je, dijelom, posljedica uticaja velike populacije pijenja vina u SAD-u kako pokazuje studija i afiniteta američkih potrošača prema domaćim vinima.

Značajni pokretači promjena na GWBPI uključuju Barefoot, koji je preskočio 8 mjesta za ulazak u top 5, te Frontera, koja se popela za sedam mjesto i osvojila 8. mjesto u indeksu. Santa Carolina se popela za sedam mjesta i sada je na 12. mjesto sa Beringerom. S druge strane, Mouton Cadet je pao za 5. mjesta i zauzima 10. mjesto, a Robert Mondavi pao je za 7. mjesta sada je na 14.

Torres se takođe popeo za dva mjesta kako bi se ove godine uvrstio u top 15. Komentirišući izvještaj, izvršna direktorica Lulie Halstead rekla je: “Prednosti moćnog branda danas se jasno pokazuju na globalnom tržištu vina”. “Međutim, put povratka jakom brendu postaje sve teži, jer nivoi znanja potrošača u kategoriji vina opadaju a” galama-alarm “iz ostalih kategorija pića raste.”

Sadnja vinove loze – vreme i način, nekoliko saveta

Izvor: https://www.poljosfera.rs/; Objavljeno: 21.01.2020.

Sadnja vinove loze je operacija koju moramo uraditi na pravi način. Zato je važno najpre odabrati odgovarajući zdrav sadni materijal, poziciju za sadnju i obaviti je u pravo vreme i na pravi način. Pre zasnivanja vinograda potrebno je izabrati odgovarajući sadni materijal.

Savete daje Radmila Koprivica dipl. inž. poljoprivrede PSSS.

Izbor sadnog materijala.Za zasnivanje vinograda, pa i kada se radi o malom zasadu, treba koristiti samo kalemove prve klase, koji ispunjavaju sledeće kriterijume:

  • – bazalni deo ožiljenog kalema mora da ima 3 – 5 dobro razvijenih, radijalno raspoređenih osnovnih žila, prečnika 3 mm, dobro obraslih sitnim žilicama;
  • – korenov vrat treba da bude prav, zdrav, bez mehaničkih oštećenja, prečnika 8 -10 mm;
  • – spojno mesto treba da je dobro sraslo, bez guka, da je kalusiralo sa svih strana ravnomerno, što se proverava pritiskom u najmanje 3 tačke;
  • – lastar treba da je zdrav, neoštećen, dobro sazreo (najmanje 10 sazrelih članaka), dužine najmanje 50 cm, sa normalno formiranim, zdravim i neoštećenim okcima.

Ovakav sadni materijal je klasični sadni materijal i nosi etiketu narandžaste boje.

Vreme i način sađenja vinove loze. Sadnja loze se može obavljati tokom cele godine. U praksi je međutim, sadnja loze uslovljena klimom, meteorološkim prilikama, zemljištem i vrstom sadnog materijala. U našim klimatskim uslovima loza se najčešće sadi u proljeće i u jesenJesenja sadnja je više preporučljiva za toplije rejone i laka zemljišta. Nepovoljna strana jesenje sadnje je što se spojna mesta posađenih loznih kalemova nalaze iznad zemlje ili blago zatrpana, i u rejonima sa oštrim zimama mogu da izmrznu. Na lakim, propusnim i peskovitim zemljištima, sadnja loze može da počne ranije, jer se takva zemljišta brže prosuše i zagreju.

U toplim rejonima – u kojima se zemljište ne zamrzava – sadnja loznih kalemova može se obaviti preko zime. Sađenje loze preko leta – od juna do oktobra – može se izvesti ako se kao sadni materijal koriste kalemovi koji se proizvode po tzv. sistemu kartonažne tehnike i sade bez vađenja iz lako raspadljive kartonske ambalaže. U našim klimatskim uslovima najbolje je da se sadnja obavi od sredine marta do sredine aprila. Najpre se sačeka da se zemljište prosuši i ugreje, zatim se pristupa sađenju.

Continue reading “Sadnja vinove loze – vreme i način, nekoliko saveta”

Koliko su pouzdani degustatori vina-vinski suci?

Naslov orginala: How reliable are wine judges? Izvor: https://www.wine-business-international.com/; Objavljeno: 02.03.2020. by Felicity Carter. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, degustacija

Da li degustatori-suci različitih godina starosti, pola i nacionalnosti ocjenjuju vina na isti način ili dosljedno ocjenjuju nemogućnost? Jedan od organizatora takmičenja ima neke preliminarne dokaze. Izvještava Felicity Carter.
<Cristian Wolf, organizator degustacija, Meininger Verlag

Da li kulturna pozadina utiče na vinske suce? Kako pol utiče na ocjenjivanje vina? Šta je sa godinama? Christian Wolf, direktor za organizaciju degustacija za Meininger Verlag, odlučio je to otkriti. “Baš me zanimalo, jer smo primjetili mnogo stvari koje govore kako žene probaju vino drugačije od muškaraca, da postoji specifičan njemački način opisivanja vina i da ljudi iz Australije prosuđuju na drugačiji način”, rekao je. Wolf je savršena osoba za propozicije degustacija – prijedloga za testiranje, s obzirom da je on organizator MUNDUS VINI, jednog od najvećih evropskih vinskih takmičenja.

Eksperiment. Dva puta godišnje MUNDUS VINI okuplja više od 280 međunarodnih sudaca kako bi odabrali grupe sudaca za degustcije od šest ili sedam članova. Za ljetno izdanje 2019. godine Wolf je oformio osam posebnih grupa: bila je grupa žena; grupa muškaraca; grupa Nijemaca; grupa sa starijim sudijama; grupa mlađih sudija; ljudi odabrani iz trgovine vina; grupa sommeliera; i grupa pisaca o vinu. Svakoj skupini predstavljena je lista vina koja je takođe dodijeljena drugoj grupi, dok su pojedinačna vina udvostručena i dodijeljena različitim žirijama. Bez obzira na starost, pol ili nacionalnost, vina su dobijala iste ocjene. “Bilo je vrlo zanimljivo vidjeti da je bodovanje između tih grupa, mladih i starih, muškaraca i žena, zaista vrlo blizu”, rekao je Wolf. Postojao je jedan izuzetak – rezultati su se dosta razlikovali kada su u pitanju Brettanomyces vina, stariji suci su znatno više kažnjavali vina pogođena Brettom nego mlađi suci. Wolf nije siguran da li je to zbog toga što stariji suci imaju iskustva da to prepoznaju ili su zato mlađi degustatori otvoreniji. “Sve u svemu, bilo je zanimljivo vidjeti da što je veća profesionalnost ljudi koje pozivate, manje je važna njihova starost, pol, porijeklo ili njihova profesija”, rekao je Wolf.

Continue reading “Koliko su pouzdani degustatori vina-vinski suci?”

Kako pijete vino?

Naslov orginala: How do you drink wine? Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: 31.01.2020. by Javier Campo. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledajmo različite posude viđeno istorijski iz kojih se pilo vino. Kako pijete vino? Odgovor koji svi očekujemo je iz čaše i da. To je jedan od tačnih odgovora, ali nije uvijek bilo tako a kroz istoriju se vino pilo iz različitih “posuda”

Potreba za pićem vina iz posuda. Znamo da su pećinski ljudi koristili lobanje bilo koje životinje ili školjke da bi pili vodu. Ali vino bi se trebalo pojaviti kasnije. Imajući u vidu da se prije više hiljada godina vino pravilo i da se proizvodilo u posudama, više je nego vjerovatno da se vino počelo piti iz keramičkih posuda, iako neki tvrde da se pilo na mjestu gdje je fermentisalo. Naravno, ako pomislimo na jelo, za piti vino bi bilo najprirodnije stvoriti ono što danas znamo kao činija, vrč, pehar. Ali, da ga natočimo u činiju kako ga donijeti sa mjesta gdje se pravi do mjesta gde se jede ili pije, moralo se nešto izmisliti. To je bilo nešto od kože, mješina. Vinske su mješine bile od životinjske kože, osušene i ušivene i služile su za prenos-prevoz vina od mjesta gdje se nalaze posude za proizvodnju, od posuda do vrča i od vrča do posuda. Ali sumnja se da je usput izgubljen dio posvećen degustaciji, kako bi se osiguralo da bude u čistim uslovima. U nekim kulturama prazni životinjski rogovi korišćeni su i za piće.

Prve čaše vina. Sve upućuje na činjenicu da su Feničani koji su počeli izrađivati čaše bili oni koji su napravili prvu čašu za vino, iako drugi tvrde da su ih Rimljani ili Grci već upotrebljavali od metala ili plemenitog kamenja ili poput Kineza koji su ih pravili od žada. Smiješno je što se čaša kao takva, sa stopalom, drškom i kupom, ne pojavljuje do šesnaestog vijeka. Ali mora se priznati da je teško svemu tome dati datum i porijeklo.

Vino koje se pilo u kafanama. Uz to, postoji još stvari iz kojih se služi vino. Kao što je postojala kristalna čaša zvana Chato, uz zurito ili Chiquito. Ovdje je subjekt bio popiti malo više “dugo piće” u pojedinim kafanama. Ali, kafane su imale divan uređaj kao što je porronPostoje varijante porrona (koji je napravljen od stakla) ili koji su napravljeni od keramike kao flaša. Od keramike postoje i vrčići iz kojih se služi i piće, naravno prema njihovom obliku ili obradi.

Keramika je i danas prisutna u stvarnosti, na primjer, u Galiciji je još uvijek moguće pronaći “cuncas“, male bijele keramičke posude, iz kojih se još uvijek pije. Nismo mogli ostaviti mješinu odvojeno. Smanjiti proizvodnju vinskih mješina nije potrebno, mogle bi se i dalje koristiti da se ne izgubi ta divna tradicija. U današnje vrijeme plastika, metal, papir ili karton služe za serviranje našeg dragocjenog vina. Neki misle da će vino, ukoliko nije u prikladnoj čaši, biti uprljano. Neosporno je da se najbolje uživa ako je vino u dobroj čaši, ali ako smo kroz istoriju pili iz bilo čega, sada, u teoriji, možemo nastaviti tako, zar ne?

Sauvignon Blanc – Marlborough – prvi je u svijetu bez alkohola

Naslov orginala: Marlborough Sauvignon Blanc goes alcohol-free in world first. Izvor: https://winetitles.com.au/; Slika: Giesen. Objavljeno: 19.02.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, nova tehnologija, bezalkoholno piće

Danas porodična vinarija Kiwi, Giesen, lansira prvi svjetski uklonjeni alkohol iz vina Marlborough Sauvignon Blanc.

Sjajna inovacija omogućit će prepoznatljivim potrošačima vina Sauvignon Blanc širom svijeta da u bilo kojoj prilici uživaju u čaši popularnog vinskog stila sa Novog Zelanda uz ograničavanje unosa alkohola. Kao dio vinske inicijative NZ Lighter, Giesen vjeruje da će bezalkoholni segment lakših vina postati značajan dio kategorije ‘lakših vina’. Za razliku od drugih bezalkoholnih sorti na tržištu, Giesen 0% – Marlborough Sauvignon Blanc prolazi kroz potpuno isti postupak proizvodnje vina kao i sortna vina normalne proizvodnje, počevši od grožđa Sauvignon Blanc koje se uzgaja u Giesen-ovim vinogradima duž regiona Marlborough. Za proizvodnju bezalkoholnog vina, vinari vinarije Giesen koriste inovativnu spinning cone technology – popularnu u proizvodnji parfema – koja odvaja miris i alkohol od vina. Nakon što je alkohol uklonjen, u vino se dodaje prepoznatljiva destilovana aroma jedinstvena za Marlborough Sauvignon Blanc. Ovaj oblik destilacije omogućava vinariji Giesen da nježno upravlja sa vinom, održavajući integritet i osjetljivost nepca okusa i teksture tokom cijelog postupka. Uklanjanje alkohola daje vinarija vinu Giesen 0% – Marlborough Sauvignon Blanc svoj jedinstveni profil okusa. Iako raznoliko ekspresivan, puno je lakši od orginalno proizvedenog vina sa sadržajem alkohola i ima okus citrusa sa notama crne ribizle i voća. 

Continue reading “Sauvignon Blanc – Marlborough – prvi je u svijetu bez alkohola”

Bosna i Hercegovina – na raskršću

Naslov orginala: Bosnia-Herzegovina – at the crossroads. Izvor: https://www.jancisrobinson.com/; Objavljeno: 06.02.2020. by Caroline Gilby. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: bih, region, sorta, vino

Što više istražujem zemlje bivše Jugoslavije, to se moje interesovanje produbljuje za ovaj kutak Evrope. Zemlja koja se inače naziva Bosna i Hercegovina ili ukratko BiH (sastoji se od više cjelina: Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i administrativni distrik Brčko), čini se da je mikrokosmos izazov jugoslavenskog perioda i poslije – barem iz perspektive autsajdera. To je fascinantna, lijepa, dramatična, prijatna i ponekad šokantna zemlja za posjetu, čija vina pomažu da ispričaju tu priču. Bosna i Hercegovina je zemlja na raskršću. Osmanski, austrougarski i jugoslavenski uticaji ovdje se susreću i zaista je prilično intrigantno stajati na jednom uobičajenom raskršću ulica u Sarajevu i shvatiti da je to mjesto na kojem je ubijen Franz Ferdinand. U blizini možete šetati starom ćaršijom i jesti burek ili slatku baklavu bogatu cimetom, ili se žičarom popeti na vidikovac i diviti se pogledu na grad.


U blizini na padinama brda, bob staza i isprljani grafiti ostaci takmičenja, podsjetnik na zimske olimpijske igare 1984. godine, igre koje se smatraju slavnom prošlošću grada. Ožiljci nedavne prošlosti ovdje još uvijek žive.

Posjeta lijepom gradu Mostaru je poseban doživljaj. Ovo je fascinantno mjesto za vidjeti – obnovljeni stari most je zapanjujući, a tek stari grad i krivudave uličice. Područje gdje je vino duboko oblikovano kulturom ljudi koji ga proizvode, a priče njihovih vina im pomažu da vide budućnost.

Oporavak poslije 1990-ih stavio je vinsku industriju na noge, ali kao i kod mnogih njenih balkanskih susjeda, vino je ovdje u vremenu brze evolucije i ponovnog otkrića.

Ultrazvuk daje vinu više aroma

Naslov orginala: Ultraljud ger mer aromer i vinet. Izvor: https://www.bkwine.com/sv/; Slika: BKWine Photography. Objavljeno: 13.03.2020, by Britt Karlsson. Prevod: Dragutin Mijatović

Najnovija tehnologija da se dobije više mirisa u vinu je upotreba ultrazvuka. Metoda će vjerojatno biti odobrena za proizvodnju vina. Ultrazvuk se može koristiti na bijelim i crnim sortama grožđa kako bi se brže izdvojila arome i druge komponente iz pokožice grožđa.

<Grožđe sorte Pinot Noir u presi u rejonu Champagne

Grožđe bez peteljkovine i lagano izdrobljen podvrgava se približno pet minuta ultrazvučnoj obradi između 20 i 30 kHz. Nakon tretmana ultrazvukom, crvenim vinima možete skratiti vrijeme za kontakt sa pokožicom na otprilike polovinu onoga što biste inače uradili i još uvijek dobiti stabilno i ukusno vino. Italijanska kompanija nalazi se u početnom projektu za početak prodaje ultrazvučne opreme, ali prvo EU mora odobriti tehnologiju, a to će vjerovatno biti negdje 2020. godine.

Pročitajte više o tome što OIV, Međunarodna organizacija za lozu i vino kaže o korištenju ultrazvuka (Resolution oiv-oeno 616-2019). (Ultrazvuk je zvuk tako visoke frekvencije da ga čovjek ne može čuti. Koristi se, na primjer, za ispitivanje fetusa prije rođenja. Mnoge životinje ga mogu čuti, poput šišmiša koji ga koriste kako bi odredio pravac letenja.)

Učiteljica koja se zaljubila u grožđe

Naslov orginala: The teacher who fell in love with grapes. Izvor: https://www.monitor.co.ug/; Objavljeno: 14.03.2020. by Rajab Mukombozi. Prevod: Dragutin Mijatović


Ham Ahimbisibve (lijevo) objašnjava proizvodnju grožđa na svojoj farmi

Rezime. Poljoprivrednici zarađuju najmanje Shs3,6m ($35.000) sa 0,4 ha zemlje u sezoni. Pojedini dobro njegovani čokot može dati između 200 i 300 kilograma grožđa. Brda, brežuljci i brda gdje god pogledate. Neki mali, neki veliki i svi se pružaju oblikujući prekrasan krajolik u Nyakayojo, okrug Mbarara (Uganda). Kada posjetite to područje, morate biti spremni preći brda. To troši puno energije, ali tim Seeds of Gold bio je spreman za vježbu dok smo pratili Ham Ahimbisibwe, učiteljicu srednje škole Mbarara, koja upravlja vinogradom. Nakon uspona i spuštanja preko nekoliko brda, sreli smo Ahimbisibve na farmi ispitujući grožđe koje se koristi za proizvodnju vina. Sa njom su bila tri farmera, koje je Ahimbisibve podučavala kako da se brinu o lutajućim čokotima.

“Oni dolaze ovamo na predavanja. Većina ljudi u ovom regionu drži stoku pored uzgoja banana, ali dobar broj sadi vinovu lozu radi proizvodnje grožđa jer im nudimo tržište “, rekla je Ahimbisibve. U vinogradu od 4 ha, Ahimbisibve gaji i Muscat i Camel stono grožđe, koje takođe dobro uspijevaju u polusušnim područjima.

Continue reading “Učiteljica koja se zaljubila u grožđe”

In vino Veritas

Naslov orginala: In vino veritas. Izvor: https://en.wikipedia.org/; Prevod: Dragutin Mijatović

<Sunčani sat, Chateau de Pommard, Francuska

In vino veritas, takođe napisano kao “in uino ueritas”, latinska je izreka koja znači “U vinu leži istina“, sugerišući da će osoba pod uticajem alkohola vjerovatnije govoriti svoje skrivene misli i želje. Izraz se ponekad nastavlja kao: “In vino veritas, in aqua sanitas“, tj. “U vinu je istina, u vodi ima dobrog smisla (ili dobrog zdravlja)”. Slične izreke postoje u drugim kulturama i jezicima.

Izreka se, zajedno sa grčkim pandanom, “Ἐν οἴνῳ ἀλήθεια” (En oinōi alētheia) nalazi u Erasamus-ovoj Adagia (Zbirka grčkih i latinskih poslovica). Prvi put štampana 1.500-ih godina. Naturalis historia od Plinius Starijeg (prvi vijek) sadrži ranu aluziju na frazu. Grčki izraz citira Athenaeus of Naucratis u svom Deipnosophistae (rani teći vijek); ali tu se vraćamo na pjesmu od Alcaeus iz VI vijeka prije nove ere. Naslov Alcaeus pjesme je: “Vino, dragi moji, i istina Stari su prijatelji.”

Herodotus navodi kako su Perzijanci donosile odluke, dok su bili pijani donijeli bi odluku i pravilo da odluku preispitaju kad su trijezni. Autori nakon Herodotus dodaju, znači donijeli su pravilo da ga preispitaju dok su bili pijani (Histories, knjiga 1.). Rimski istoričar Tacitus pisao je kako su germanski narodi držali savjete na gozbama, gdje su vjerovali da pijanstvo sprečava učesnike da nešto prikrivaju.

U mnogim zemljama ista izreka “u vinu je istina” ugrađena u verzije na lokalnom jeziku.

Continue reading “In vino Veritas”