Vodič za razumijevanje rose vina

Naslov orginala: A guide to understand rosé wines. Izvor: https://conchaytoro.com/en/, Objavljeno: 11.06.2020. by Franciska Jara. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko nije osjetio privlačnost prekrasne ružičaste nijanse ohlađene čaše vina i osjećaj da je pijete na ljetnom zalasku sunca. Iako su rosé vina uobičajeno povezana sa toplim vremenom i laganim ručkom, njihova svestranost i visok nivo pitkosti pozivaju nas da ih bezbroj puta otvorite. Zapravo to nisu vina koja treba da ostare. Rosé vino je proizvedeno posebno sa svježim voćnim okusom i moraju se piti što je prije moguće. Evo, sve što trebate znati da biste uživali u njima.

Ružičasta vina nisu trend. U stvari, prvi vinogradi zasađeni u čuvenom području Provanse – najstarijem vinskom regionu u Francuskoj odakle dolazi većinom francuski rosé – Grci su vino proizvodili prije više od 2.600 godina. Vjeruje se da je prva prava boja crvenih vina bila… ružičasta.

Zašto ružičasta? Jednostavnim riječima mogli bismo reći da su ružičasta vina neka vrsta bijelih vina proizvedena od crnog (crvenog) grožđa. Podsjetimo: pigmenti koji daju boju vinima nalaze se u pokožici grožđa. Svježe iscijeđeni sok od grožđa je proziran, ali kad se kratko vrijeme ostavi sa svojom pokožicom, prelazi u suptilnu ružičastu boju.

Continue reading “Vodič za razumijevanje rose vina”

15 italijanskih sorti grožđa …

15 italijanskih sorti grožđa koje bi svaki obožavalac rosé vina trebao da zna. Naslov orginala: 15 Italian Grapes Every Rosé Fan Should Know. Izvor: https://www.winemag.com/Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 23.06.2020. by Alexander Peartree. Prevod: Dragutin Mijatović

Proizvodnja ružičastog vina nije ništa novo u Italiji – u nekim slučajevima datira iz srednjeg vijeka. No, kako globalni ljubitelji i dalje obiluju rozé stvarima, korisno je pomno sagledati razlike između italijanskih ružičastih vina ili rosatos-a. Od stotina sorti grožđa gajenih u Italiji, šačica njih koristi se u proizvodnji vina rose, što rezultira vrlo različitim vinima. Mnogo je istih sorti grožđa koje se koristi u poznatim izvoznim vinima kao što su Chianti, Amarone i Barolo. Ostali su malo ezoteričniji, ali vrijedi otkriti. Evo popisa nekih od glavnih sorti grožđa Italije koje se koriste za proizvodnju rose vina sa mediteranskim porijeklom.

Hoće li svijet imati previše vina 2020. godine?

Naslov orginala: Will the world have too much wine in 2020? Izvor: https://www.wineaustralia.com/; Objavljeno: 02.06.2020. Prevod: Dragutin Mijatović

Iako je mnoge aktivnosti širom svijeta pandemija COVID-19 zaustavila, vinogradarstvo i vinarstvo ne zaustavljaju rad. Berba grožđa završena je na južnoj hemisferi, dok je zametanje bobica gotovo kompletirano na sjevernoj, a berba je otprilike za tri mjeseca. Brz pregled glavnih zemalja koje proizvode vino sugeriše mješoviti rezultat za 2020. godinu, premda je prerano prognozirati berbu u zemljama sjeverne polulopte sa sigurnošću.

Južna hemisfera – berba grožđa

Glavne zemlje za proizvodnju vina na južnoj hemisferi: Argentina, Čile, Australija, Novi Zeland i Južna Afrika bile su usred berbe kada su u različitim zemljama u različitom stepenu uvedena ograničenja COVID-19. Na svu sreću, berba je bila dopuštena da se nastavi i relativno nepromijenjena osim izmjena radnih praksi kako bi se osiguralo održavanje socijalne distance. Sveukupno, očekuje se da će berba 2020. kod južnih proizvođača biti manja nego u 2019. godini, uglavnom kao rezultat prevladavajućih suvih uslova. Više u PDF filu u prilogu.

Lansirana papirna boca za vino: šta je to?

Naslov orginala: Paper wine bottle launched: What is it like? Izvor:https://www.decanter.com/; Objavljeno: 30.06.2020. by Ellie Douglas. Prevod: Dragutin Mijatović

Bocu za vino napravljenu od recikliranog kartona lansirala je kompanija Frugalpac u Velikoj Britaniji, a dobili smo i uzorak da je isprobamo.

Papirna boca za vino, poznata kao “Frugal boca”, predstavljena je kao lakša i ekološki prihvatljivija alternativa staklu. Sa 83 grama, Frugalpac je rekao da je njegova boca i do pet puta lakša od obične staklene boce za vino i da su glavni supermarketi u Velikoj Britaniji ‘aktivno razmatrali’ ideju o prihvatanju boce. Dodao je da je ukupno smanjenje emisije ugljen dioksida (carbon footprint) i do šest puta manje od staklenih boca, na osnovu analize Intertek grupe. Debi boca najnoviji je u nizu inicijativa namijenjenih smanjivanju uticaja vinarske industrije na okolinu, od recikliranih plastičnih boca do čaša lakše težine i isporuke više vina u neflaširanom stanju.

Continue reading “Lansirana papirna boca za vino: šta je to?”

Semillon Gris-južnoafričko staro čudo

Naslov orginala: Semillon Gris-South Africa's old-vine oddity. Izvor: https://www.decanter.com/; Objavljeno: 20.06.2020. by Malu Lambert. Prevod: Dragutin Mijatović

Ova crvena mutacija bijele sorte Semillon Blanc izgleda jedinstvena na vrućem podneblju rta Cape (Južna Afrika) i drevnim vinogradima, prvi put identifikovana još 1800-ih …Čokot sorte Semillon Gris u vinogradu Swerwer


U vinogradima zasađenim sortom Semillon u Južnoj Africi nešto se čudno događa. Zeleni grozdovi iz godine u godinu pocrvene, a slijedeće opet pozelene. Okačeni poput božićnih tričarija na lastarima čokota, grozdovi koji mijenjaju boju trajna su misterija. Vinogradarka i zaštitnica starih čokota Roza Kruger kaže da je izgubila razum kada je prvi put primijetila ovaj fenomen poznat kao crveni Semillon ili Semillon Gris. “Počela sam markirati mutirane (crvene) loze dok sam uzimala reznice za sadni materijal”, objasnila je kad sam je pitala o sorti. “Sledeće godine će grozdovi ponovo biti zeleni. Mislila sam da griješim, ali nakon par godina shvatila sam da Semillon Gris zapravo može mutirati natrag u Blanc. Uopšteno, vinogradi pod sortom Semillon Gris su prilično stabilni nakon što su mutirali.”

Continue reading “Semillon Gris-južnoafričko staro čudo”

Lastar vinove loze – morfologija

Pripremio: Dragutin Mijatović

Čokot vinove loze kao gajena biljka u vinogradu naziva se različitim imenima: gidža, trs, panj. Na svakom čokotu razlikuju se:

  • – nadzemni dio (deblo, krakovi, lastari) i
  • – podzemni dio (korjenov sistem).

Stablo je višegodišnji, zadebljali dio čokota, uključuje deblo, krakove i rodne elemente. Po svojoj razvijenosti (po visini) stablo može biti: nisko, srednje visoko ili visoko. Višegodišnji ogranci stabla razvijeni na glavi čokota su duži ili kraći produžetci debla. Krak je obično kraći dio starijeg drveta na glavi čokota. Kordunica (kordon) je duži krak na glavi čokota i može imati horizontalan ili vertikalan položaj. Na kraku odnosno kordinici razmješteni su rodni čvorovi u kojima se rezidbom ostavljaju rodni elementi čokota, kondiri i lukovi. Lastar je jednogodišnji prirast loze. Korjen je organ kojim se čokot vinove loze učvršćuje za zemljište.

Vinogradi Švedske

Naslov orginala: Vin från Sverige – här är de bästa vingårdarna. Izvor: https://www.expressen.se/allt-om-vin/; Objavljeno: 11.07.2019. by Mikael Mölstad. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko je mogao prije 20 godina računati da će Švedska postati vinska zemlja na sjeveru Evrope?  Sada je to stvarnost i mnogo više nego to. Mikael Mölstad za časopis Allt om Vin predlaže semestar vodič kroz najbolje komercijalne vinograde.


Ästad Vingård, vinograd u srezu Halland. Foto: PRESS

Loza raste u švedskim vinogradima. Površine još nisu velike – ali ukupno preko stotinu hektara. Najveći, Arilds Vingård, će u nekoliko narednih godina imati dvadeset vlastitih hektara. Od skromnog uzgoja u dvorištima, loza se sve više uzgaja i pojavljuju se profesionalni vinari. Švedsko udruženje vinogradara sada broji ukupno 35 profesionalnih uzgajivača, dok je još oko 150 uvijek na nivou hobija.

Kako držite vinsku čašu?

Naslov orginala: How to Hold a Wine Glass? (Beginner's Guide). Izvor: https://wineonmytime.com/; Dopunjeno: 26.01.2020. by Wine On My Time. Prevod: Dragutin Mijatović

Jeste li znali da postoji ispravan način držanja čaše za vino? Kada smo na zabavi, u kući prijatelja ili kada pijemo vino u dnevnoj sobi (svi to radimo povremeno?), uglavnom se ne zamaramo sa etiketama (bontonom) ispijanja vina. Međutim, postoje dobri razlozi zašto su te etikete tamo na mjestu. Dobro je znati zašto su te etikete na svom mjestu. Prvo moramo istražiti osnovni uzrok prisutnosti ovih etiketa, naravno o čaši za vino.

Ljubitelji vina i čaša kažu da vinska čaša ima 7 dijelova. Koliko je to ludo? Pa, iako čaše za vino dolaze u svim oblicima i veličinama, možemo uzeti u obzir 3 glavna dijela za čašu vina: bowl-kupa, stem-drška i foot-osnova, postolje (glass of wine). Važno je razumjeti strukturu ili anatomiju čaše za vino jer utiče na okuse koje primate. Tako, na primjer, sam volumen čaše može uticati na teksturu mirisa i opšti profil okusa vašeg vina. Prilično je dubok!

Continue reading “Kako držite vinsku čašu?”

Anatomija vinske čaše

Naslov orginala: Anatomy of a wine glass. Izvor: http://winesutra.in/, Objavljeno: 01.04.2016. by Admin. Prevod: Dragutin Mijatović

Postoji stotine tipova čaša za vino za različite tipove i stilove vina. Izbor prave čaše vina najvažniji je aspekt dobrog iskustva sa degustacijom vina. To nije nauka o raketama.

Kada u običnu čašu natočite sjajno vino, vino postaje obično. To je prilično često u restoranima, ali se ponekad događa i u vinarijma i na javnim degustacijama. Degustacija vina postaje krajnje neukusna kada se poslužuje u previše maloj ili previše debeloj ili obojenoj ili šarenoj čaši. Nećete moći dobiti prave okuse vina. Ako želite dobiti sve okuse svakog vina koje testirate, da li je jeftino ili skupo, treba uložiti novac u dobre čaše. Nikad nije preskupo da bi bilo dobro. Možete i sami provesti jednostavan eksperiment.

Uzmite jednu bocu bijelog i jednu bocu crvenog vina po vašem izboru. Uzmite četiri ili pet različitih tipova čaša za vino. Čaša u obliku velike kupe, mala čaša, izdužena čaša ili obična čaša, što god imate. Zatim u sve čaše sipajte bijelo vino. Potom otpijte gutljaj iz svake čaše i doživi vino. Vino u svakoj čaši ima različit okus. Isto ponovite i za crveno vino. Doživjet ćete isto, zadovoljstvo.

Continue reading “Anatomija vinske čaše”

Colombard

Naslov orginala: Colombard. Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/; Prevod: Dragutin Mijatović

Bijela sorta grožđa dolazi iz Francuske. Naziv potiče od “Colombe” (golub) i odnosi se na sivu boju bobica. Sinonimi po abecednom redu grupisani po zemljama su: Bardero, Blanc Emery, Bon Blanc, Chabrier Vert, Charbrier Vert, Colombar, Colombeau, Colombie, Colombier, Coulombier, Cubzadais, Donne Rousse, Donne Verte, Gros Blanc Doux, Gros Blanc Roux, Guenille, Martin Cot, Queue Tendre, Queue Verte, Tourterelle (Francuska); Francuski Colombard, West's White Prolific (Kalifornija); Colombar (Južna Afrika).

Prvi put se spominje početkom 18. vijeka pod imenom Colombar. Unatoč naoko indikativnim sinonimima ili morfološkim oznakama, oni se ne smiju miješati sa sortama Sémillon (Colombier) ili Colombaud. Prema DNK analizi iz 2013. Sorta je vjerovatno nastala prirodnim ukrštanjem sorti Gouais Blanc (Heunisch) x Chenin Blanc. Ostale sorte sa istim roditeljima su sorte Balzac Blanc i Meslier Saint-François. Sorta se uglavnom gaji na jugozapadu Francuske, u departmanima Charente, Charente-Maritime, Lot-et-Garonne i Gironde (Bordeaux), kao i u Commonedoc-u. U Francuskoj je 2010. godine zauzimala površinu od ukupno 8.173 ha, a 2018. godine pod ovom sortom je preko 11.000 ha. Continue reading “Colombard”