Pinot Noir. Od svih francuskih sorti koje su migrirale širom vinogradarskog Svijeta, ovo je jedna koja izaziva najviše strasti. Proliveno je mnogo suza, utrošena velika energija, skršeno nad njom mnogo očajnih ruku, više nego je to slučaj sa bilo kojom drugom sortom. Gotovo svaki ozbiljni uzgajivač izvan područja gdje je dopuštena sadnja ove sorte želio bi proizvesti fini Pinot Noir u određenoj fazi bavljenja ovim poslom, a to je takav izazov da mnogi s vremenom odustanu. To svakako nije za one željne mirnog života.
Pinot Noir je dvanaesta sorta na svijetu (112.000 zasađenih čokota). Vina proizvedena od sorte Pinot Noir dovela su je do gigantskog praćenja od strane ljubitelja dobrih vina. Pinot Noir je preko 1.000 godina starija od sorte Cabernet Sauvignon. Pinot Noir svrstava se među najstarije sorte grožđa na svijetu.
Sorta je poznata pod različitim imenima, kao što su: Burgundac crni, Pinot crni, Pinot nero, Spätburgunder, Blauer Burgunder, Pinot Čornii, Modri Pinot, Pinot Tinto, Kek Burgundi itd. Pripada grupi sorti Convarietas occidentalis, subconvarietas gallica.
Zahvaljujući svojoj reputaciji i sposobnosti prilagođavanja hladnijim klimama, ova se sorta široko uzgaja u Europi (Njemačka, Italija, Švajcarska, Rumunijaa, Mađarska, Španija), ali i u vinogradima Novog svijeta (SAD, Novi Zeland, Australija, Čile, Argentina, Južna Afrika).
Tamo gdje je Pinot Noir, tamo je i Chardonnay. Chardonnay je zapravo povezan sa sortom Pinot Noir. Prirodno je izvršeno ukrštanje sorte Pinot Noir i sorte Gouais Blanc (skoro izumrla sorta). Zbog toga se čini da Chardonnay i Pinot Noir uvijek rastu zajedno (kao što su Oregon, Burgundy i Čile). Dok raspravljamo o ovoj temi, isti je odnos između sorti Sauvignon Blanc i Cabernet Sauvignon, zbog čega regije poput regiona Bordeaux i Napa gaje Cabernet Sauvignon i Sauvignon Blanc. Aha!
Čokot
Čokot sorte je srednje bujnosti. Vrh mladog lastara je zelen, paučinasto maljav. Zreo lastar je srednje debljine, sa kratkim do srednje dugačkim internodijama, smeđeljubičaste boje. List je obično cio a ponekad trodjelan. Lice lista je mjehurasto, neravno. Naličje je golo, samo malo paučinasto maljavo. Obod lista je sitan i tupo nazubljen. Nervi su u osnovi crvenkasti. List u jesen dobija crvenkastu boju. Cvijet je hermafroditan. Grozd je mali (oko 90 grama), zbijen, valjkastog oblika. Drška grozda je kratka i debela. Bobice su male, okrugle, sočne, plavocrne boje sa puno pepeljka. Sok je bezbojan.
Sorta sazrijeva u drugoj epohi. Oplodnja je normalna. Daje male i osrednje prinose. Zahtijeva dugu rezidbu. Grožđe je slabo otporno na sivu plijesan. Otpornost prema niskim temperaturama je veoma dobra. Prikladan je za različite sisteme uzgoja i rezidbe, ali ne odgovaraju oni prevelike ekspanzije i opterećenja. Preporučuju se uzgoji u špaliru, dosta gusta sadnja i rezidba umjereno duga sa srednjim opterećenjem rodnim okcima. Zelena rezidba zahtjeva izvjesni oprez zbog jakog razvoja zaperaka.
Pinot Noir spada u visokokvalitetne sorte – sa vinima koja imaju izražena sortna svojstva, sadrže veću količinu alkohola 12-15% vol., i manju količinu kiseline 5-8 g/l. Sorta dobro nakuplja šećer i ne gubi kiseline. Vino ove sorte je redovno visokog kvaliteta, karakterističnog sortnog mirisa, rubin crvene boje. Stara vina dobijaju ciglacrvenu boju. Vino je na okusu harmonično i baršunasto. U Francuskoj se mnogo koristi za proizvodnju šampanjca, čuvenog pjenušavog vina. U ovu svrhu prerada se vrši po postupku za bijela vina. U ostalim zemljama Evrope koristi se za proizvodnju suvih crvenih vina.
Vino
Vino je srednje jakog tijela, blagih crvenih tonova boje. Očarava mirisom i uglađenom teksturom. Okus vrlo bogat, podsjeća na slatkasto grožđe. Vrlo elegantan, kao rijetko koje crveno vino. Vino za mlade, zaljubljene i optimiste. U dobrim proizvodnim godinama daje vrlo zavodljiv miris i uglađenu teksturu. Za mnoge prizvođače Pinot crni je izazov, obzirom da iziskuje mnogo rada i truda, kako u vinogradu tako i u podrumu. U francuskoj pokrajini Burgundiji za njega kažu da je mnogo više od vrhunske sorte grožđa, on je stil života.
Poznata je varijacija ove sorte koja sazrijeva desetak dana ranije. Nosi ime: Pinot noir precoce (na francuskom), Blauerfrühburgunder (na njemačkom), Burgundac crni rani. Po rodnosti su slični, ali Burgundac rani daje vino nešto slabijeg kvaliteta.
Do danas je u okviru sorte Pinot Noir selekcionisano stotine klonova u Njemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj, Italiji, SAD, Rusiji.
Pogledati i: https://ovinu.info/sorte-grozdja-u-proizvodnji-sampanjca/
Više pročitati: Cindrić, P.; Korać Nada; Kovač, V. (2000) Sorte vinove loze. Novi Sad
OIV-distribution-of-the-worlds-grapevine-varieties.pdf
Izvor: www.vinogradastvo.com; http://winefolly.com/; www.vinepair.com. Pripremio: Dragutin Mijatović
