Sorte grožđa – najveće povećanje površina 2.000-2.016.

sorta vinograd vinogradarstvo vinska kultura

Sorte – najveće povećanje površina. U nastavku je pregled sorti grožđa koje su najviše povećavale površine i sorti koje su najviše smanjile površine u 21. vijeku.

Sorte -najveće povećanje površina

Novo izdanje knjige, koje bi trebalo biti uskoro objavljeno, uključuje nove podatke iz 2016. godine kako bi se dobio ažurirani pregled svjetskih zasada vinove loze. Rad takođe uključuje nove statističke podatke o ‘internacionalizaciji’ sorti grožđa, pokazujući i do koje mjere su autohtone sorte jedne zemlje usvojene u inostranstvu, kao i raznolikost sorti grožđa pronađenih u svakoj zemlji.

Koje sorte su dominantne

Autori Kym Anderson i Signe Nelgen navode da se “širina sortne raznolikosti i na nacionalnom i na globalnom nivou smanjila”, pripisujući to “dramatičnim promjenama” u sastavu sorti grožđa u određenim zemljama i padu nekad široko uzgajanih sorti slabijeg kvaliteta. Što se tiče porijekla sorte grožđa, otkrili su da vinogradi u Novom svijetu u prosjeku čine 68% sorti francuskog porijekla (podaci iz 2016.), u odnosu na 59% 2000. godine. Međutim, zasad španskih sorti Novog svijeta pao je sa 5% na 3 %, dok italijanske sorte i dalje čine 2% zasada.

Kada se ovo posmatra na globalnom nivou, sorte francuskog porijekla ostaju dominantne. Francuske i španske sorte 2000. godine činile su gotovo tri petine svjetskih vinogorja. Između 2000. i 2016. godine, zasadi sorti francuskog porijekla porasle su sa 29% na 39%, ali španske sorte opale su sa 29% na 21%. S obzirom na ovu činjenicu, zanimljivo je primijetiti da je španska crna grožđa Tempranillo najrasprostranjenija sorta od 2000. Anderson i Nelgen navode da za razliku od sorta Syrah, koja je na trećem mjestu, to nije zbog Tempranillove ‘internacionalizacije’, već da je Tempranillo zamijenio sortu Airén kao najsađeniju sortu u Španiji. 80% zasada ostaje u matičnoj zemlji. Između 2000. i 2016. godine, zasadi sorte Tempranilo u Španiji porasli su za 114.000 ha, dok je Airén opao za 184.000 ha.

Sorte sa najvećim povećanjem površina (2000-2016)

  1. Tempranillo (93.370 ha – 219.379 ha) +126.009 ha
  2. Cabernet Sauvignon (223.074 ha – 310.671 ha) +87.597 ha
  3. Syrah (102.490 ha – 181.185 ha) +78.695 ha
  4. Sauvignon Blanc (65.190 ha – 124.700 ha) +59.510 ha
  5. Chardonnay (145.543 ha – 201.649 ha) +56.106 ha
  6. Merlot (213.368 ha – 266.440 ha) +53.072 ha
  7. Pinot Noir (68.810 ha – 105.480 ha) +36.670 ha
  8. Pinot Gris (18.893 ha – 48.570 ha) +29.677 ha

Sorte sa najvećim smanjenjem površina (2000-2016)

  1. Airén (387.978 ha – 203.801 ha) -184.177 ha
  2. Mazuelo (127.692 ha – 47.312 ha) -80.380 ha
  3. Graševina (92.306 ha – 24.384 ha) -67.922 ha
  4. Garnacha Tinta (216.349 ha – 150.096 ha) -66.253 ha
  5. Bobal (100.128 ha – 59.189 ha) -40.939 ha
  6. Monastrell (76.304 ha – 51.930 ha) -24.374 ha
  7. Catarratto Bianco (50.711 ha – 28.613 ha) -22.098 ha
  8. Cayetana Blanca (55.776 ha – 36.401 ha) -19.375 ha

Nije na odmet pokušati i odgovoriti na kviz pitanja o sortama: https://ovinu.info/sorte-vinove-loze/

Sorte grožđa koje su najviše povećavale i smanjivale površine od 2000. Godine. Naslov orginala: The grape varieties that have increased and declined the most since 2000. Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/. Objavljeno: 08.09.2020. by Phoebe French. Prevod: Dragutin Mijatović