Vinarski rječnik II

Vinarski rječnik II. Ovo je kratki pregled termina koji su vezani samo za podrucje Hercegovine. Mali prilog poznavanju hercegovackog podrucja.

Primjer – za Vinarski rječnik IIMostarsko vinogorje. Dio vinogradarskog rejona Hercegovine, podrejona srednja Nertva i Trebišnjica, definisan vinogradarskom rejonizacijom iz sedmadesetih godina XX vijeka. Obuhvata površine opština Čapljina, Čitluk i Ljubuški te dijelove opština Mostar, Stolac i Trebinje. Unutar vinogorja izdvojeni su vinogradarski lokaliteti: Mostarska kotlina, Brotnjo, Ljubuški, Čapljina, Dubrave, Stolac, Popovo polje i Trebinje. Sorte vinove loze preporučene za gajenje u ovom vinogorju su: žilavka, blatina, game bojadiser, alikant buše, kaberne sovinjon, merlo, saperavi, vranac, krkošija, rkaciteli i smederevka. Za gajenje su dozvoljene sorte: plavka, skadarka, trnjak, bena, kujundžuša i toboluša.  

Vinarija Čitluk. Industrijska vinarija sagrađena u periodu 1957 – 1961. Vinarija je nadzemnog tipa, a proširivanjem i dodatnim opremanjem osamdesetih godina dvadesetog vijeka dostiže kapacitea od oko 100.000 hl. Dugo je proizvodila samo bijela vina, između ostalih i visokokvalitetna vina «Žilavka Mostar» i «Kameno vino», a u zadnjih desetak godina u asortimanu ima i crna vina. 

Pogledati i:

https://ovinu.info/zilavka-sorta-hercegovine/  

https://ovinu.info/blatina/ 

TerminObjašnjenje
AndrijaNaziv vina žilavka i blatina iz podruma porodice Ćorić, Paoča. Vinarija nudi kvalitetna vina, a posebno se ističu blatina i žilavka sa atributom barrique.
APROBivši agroindustrijski kombinat sa sjedištem u Mostaru, nastao integracijom cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, prerade, trgovine i ugostiteljstva u Hercegovini 1981. godine. Unutar APRO-a, kombinat HEPOK nastavio je objedinjavati proizvodnju grožđa, vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića.
BenaAutohtona bijela sorta grožđa. Javlja se kao gotovo redovna prateća sorta kod proizvodnje vina žilavka.
BlatinaAutohtona i vodeća hercegovačka crna vinska sorta grožđa od koje se dobija istoimeno čuveno crno vino. Zbog funkcionalnih nedostataka cvijeta neredovno rađa, posebno u godinama sa lošim vremenskim uslovima u vrijeme cvjetanja i oprašivanja loze. Vino pod nazivom «Blatina Mostar», koje se proizvodi u Vinariji Ljubuški, od 1973. godine ima zaštićeno ime i geografsko porijeklo i među prvim je zaštićenim crnim vinima na prostoru bivše Jugoslavije. Vino se karakteriše sortnom aromom sa primjesom voćnog tona te punim mekanim suvim okusom, najčešće sa 12 do 13 vol. % alkohola.
BrotnjoPlato omeđen Čitlukom, Ljubuškim, Čapljinom i Neretvom. Područje proizvodnje vjerovatno najkvalitetnije hercegovačke žilavke.
BuntićPoznati proizvođač kvalitetnih vina iz Zapadne Hercegovine. Na cijeni je posebno Buntićeva blatina.
Carski vinogradiVinogradi na lokalitetu Gnojnice kod Mostara. Austrougarska vlast na ovom lokalitetu 1886. godine formira Vinogradarsko-voćarsku stanicu. Vino dobijeno iz ovih vinograda stiže do bečkog carskog dvora, a vinograde narod počinje nazivati carskim.
DomanovićiNaselje sa vinarijom na rubu Dubravske visoravni. Područje uzgoja kvalitetne žilavke i u manjoj mjeri crnih vinskih sorti grožđa.
HEPOKBivši poljoprivredni kombinat formiran 1966. godine u Mostaru. Pored ostalih poljoprivrednih proizvodnji, od osnivanja radi na organizovanoj proizvodnji grožđa i vina, podizanju vinogradarskih plantaža, obnovi ili podizanju novih vinarija. Integrisan u agroindustrijski kombinat APRO 1981. godine.
Jablaničko vinogorjeVinogradarsko područje definisano vinogradarskom rejonizacijom sedmadesetih godina XX vijeka. Nalazi se na prostoru dijela opština Jablanica, Prozor i Konjic. Vinske sorte grožđa preporučene za gajenje u ovom vinogorju su: burgundac crni, game crni, kaberne frank, kaberne sovinjon, smederevka, rkaciteli, italijanski rizling i traminac. Za gajenje su dozvoljene sorte: prokupac, skadarka, muskat otonel, plemenka bijela, plemenka mirisava i toboluša.
JelačićČuveni mostarski vlasnici podruma i proizvođači vina sa početka XX vijeka. Vina proizvedena u podrumima braće Jelačić osvajala su nagrade i priznanja na izložbama u Parizu, Londonu, Beču, Amsterdamu, Briselu, Barceloni.
JovičićiPoznata trebinjska vinarska porodica, početkom XX vijeka sa svojim vinima osvajali su nagrade i priznanja na mnogim izložbama.
Kameno vinoNaziv zaštićenog visokokvalitetnog bijelog vina koje se kontrolisanom usporenom fermentacijom proizvodi u Vinariji Čitluk. Dobija se od grožđa sorte žilavka sa odabranih lokaliteta, a zbog specifičnosti u proizvodnji vino ima izražen sortni aromat.
KosorPlantažni vinograd kod Mostara na kojem se proizvodi kvalitetno grožđe sorte žilavka sa pratiocima. Najveći dio vinograda se navodnjava.
KovačinePoznata mostarska vinarska porodica koja je sa svojim vinima početkom XX vijeka osvojila više priznanja na međunarodnim izložbama i sajmovima vina.
Knez MiroslavHumski knez u XII vijeku, u svojim poveljama pominje hercegovačke vinograde.
Kralj TvrtkoBosanki ban, kasnije kralj, u čijoj se povelji iz sredine XIV vijeka izričito spominje hercegovačko vino. Povelja završava riječima «A se pisa Dražeslav, dijak gospodina bana Tvrtka, nadvorni pisac, s prvo dijak velikoslavnog gospodina bana Stjepana. I kada sije pisah, tada mi dâ gospodin ban Tvrtko ispred sebe veliki pehar vina popiti u dobru volju.»
KrkošijaAutohtona bijela vinska sorta grožđa. Uglavnom prati žilavku i u manjim količinama sa njom se miješa kod proizvodnje vina žilvaka kojima poboljšava sadržaj i kvalitet kiselina.
KruljPočetkom XX vijeka poznata vinarska porodica iz Mostara čija su vina bila nagrađivana na međunarodnim izložbama.
Lištičko vinogorjeDio vinogradarskog podrejona srednja Neretva i Trebišnjica. Vinogorje je difinisano vinogradarskom rejonizacijom sedmadesetih godina XX vijeka, a obuhvata dijelove opština Mostar, Široki Brijeg i Grude. Nema posebno izdvojenih vinogradarskih lokaliteta, a za gajenje su preporučene i dozvoljene iste sorte vinove loze kao i u Mostarskom vinogorju.
MeđugorjeNaselje i vinogradarski lokalitet u Zapadnoj Hercegovini. Područje proizvodnje vrlo kvalitetnog grožđa sorti žilavka i blatina. Krajem XX vijeka u području Međugorja počinje djelovati niz komercijalnih podruma malih i srednjih kapaciteta koji nude vina blatina i žilavka.
MogorišNovčana naknada za najam vinograda u području Hercegovina (Zahumsko-travunska zemlja) kojeg je Dubrovnik plaćao slovenskim vladarima u periodu od IX do XIII vijeka.
MogorjeloArheološki lokalitet u blizini Čapljine, ostaci rimskog vojnog logora. Na arheološkim iskopinama nalazi se mnoštvo motiva koji ukazuju na proizvodnju grožđa i vina u ovom kraju u prvom vijeku p.n.e.
Mostarsko vinogorjeDio vinogradarskog rejona Hercegovine, podrejona srednja Nertva i Trebišnjica, definisan vinogradarskom rejonizacijom iz sedmadesetih godina XX vijeka. Obuhvata površine opština Čapljina, Čitluk i Ljubuški te dijelove opština Mostar, Stolac i Trebinje. Unutar vinogorja izdvojeni su vinogradarski lokaliteti: Mostarska kotlina, Brotnjo, Ljubuški, Čapljina, Dubrave, Stolac, Popovo polje i Trebinje. Sorte vinove loze preporučene za gajenje u ovom vinogorju su: žilavka, blatina, game bojadiser, alikant buše, kaberne sovinjon, merlo, saperavi, vranac, krkošija, rkaciteli i smederevka. Za gajenje su dozvoljene sorte: plavka, skadarka, trnjak, bena, kujundžuša i toboluša.
Podrejon RamaPodručje na dijelovima opština Konjic, Prozor i Jablanica koje je vinogradarskom rejonizacijom sedmadesetih godina XX vijeka definisano i označeno kao vinogradarsko. Dio je vinogradarskog rejona Hercegovina, a obuhvata samo jedno vinogorje – jablaničko.
Podrejon srednja Neretva i TrebišnjicaVinogradarsko područje u sasatavu vinogradarskog rejona Hercegovina, definisano vinogradarskom rejonizacijom iz sedmadesetih godina XX vijeka. U svom sastavu ima dva vinogorja: mostarsko i lištičko.
Popovo poljeKraško polje u krajnjem jugoistočnom dijelu Hercegovine. Kroz Popovo polje pritiče rijeka ponornica Trebišnjica. Na plantažama Popovog polja, sa riješenim sistemom navodnjavanja, proizvodilo se kvalitetno stono i vinsko grožđe različitih sorti. U Popovom polju nalazi se i jedan od najvećih matičnjaka loznih podloga u ovom dijelu Balkana.
RadimljaVinogradarski lokalitet i bogata bogumilska nekropola iz XV vijeka u blizini Stoca. Na mnogim stećcima nalaze se motivi koji ukazuju na dugu tradiciju uzgoja vinove loze u Hercegovini.
RasadnikPlantažni vinograd u blizini Ljubuškog na kojem se proizvodi visokokvalitetno grožđe sorte blatina sa pratiocima.
RozićVinarska porodica iz Kruševa kod Mostara. Dugogodišnju tradiciju vinogaradarenja i spravljanja vina krajem devedesetih godina XX vijeka porodični podrum kruniše tržišnom proizvodnjom veoma kvalitetnih i prepoznatljivih vina žilavka i blatina sa oznakom "misno vino".
RužićiStolačka porodica, vlasnici vinskih podruma u kojima su se proizvodila vina nagrađivana na međunarodnim izložbama početkom XX vijeka.
SamotokNaziv popularnog vina kvalitetnog bijelog vina koje se proizvodi u Vinariji Stolac. Sortnu kompoziciju ovog vina čine žilavka sa oko 60% te krkošija, bena i smederevka sa oko 40%. Stolački «Samotok» bio je među najvećim serijama južnoslovenskih flaširanih vina.
SivrićPoznata vinarska porodica iz Međugorja. Podrum Veselka Sivrića od devedesetih godina XX vijeka na tržištu nudi veoma kvalitetno vino žilavka.
StankelaNaziv vinskog podruma (prema osnivaču Stanku Vasilju) u Međugorju. Porodična vinarija koja od devedesetih godina XX vijeka za tržište proizvodi kvalitetna vina žilavka i blatina.
Vinarija ČitlukIndustrijska vinarija sagrađena u periodu 1957 – 1961. Vinarija je nadzemnog tipa, a proširivanjem i dodatnim opremanjem osamdesetih godina dvadesetog vijeka dostiže kapacitea od oko 100.000 hl. Dugo je proizvodila samo bijela vina, između ostalih i visokokvalitetna vina «Žilavka Mostar» i «Kameno vino», a u zadnjih desetak godina u asortimanu ima i crna vina.
Vinarija DomanovićiJedan od najstarijih velikih podrumskih kapaciteta u Hercegovini, osnovana početkom pedesetih godina XX vijeka kada je imala kapacitet 2.500 hl koji je do osamdesetih povećan na oko 13.000 hl. Vinarija je kombinovanog tipa, sa nadzemnim i podzemnim dijelom, i dugo je vršila samo primarnu preradu grožđa. Od devedesetih godina XX vijeka u vinariji se obavlja finalizacija i flaširanje više bijelih i crnih vina, a ovdje je počela i proizvodnja prvog hercegovačkog prirodnog pjenušavog vina po postupku nakadnog vrenja u boci.
Vinarija LjubuškiPrva moderna industrijska vinarija Hercegovine, sagrađena 1954. godine, nadzemnog je tipa, a osamdesetih godina XX vijeka dostiže kapacitet od oko 85.000 hl. Do devedesetih proizvodila je samo crna vina, između ostalih i visokokvalitetno zaštićeno vino «Blatina Mostar», nakon čega u asortiman uvrštava i bijela vina te rakiju lozovaču.
Vinarija MostarVinarija nadzemno-podzemnog tipa, sagrađena u periodu 1957 – 1961, sa kapacitetom od oko 96.000 hl u osamdesetim godinama XX vijeka. Proizvodila je kvalitetna bijela vina. Ratna dešavanja i ekonomska kriza devedesetih godina dovode vinariju Mostar u najteži položaj od njenog osnivanja.
Vinarija StolacVinarija andzemnog tipa, sagrađena u periodu 1957 – 1961, kapaciteta od oko 80.000 hl u osamdesetim godinama. Poznata po proizvodnji bijelih vina, između ostalih i veoma popularnog vina «Samotok».
Vinogradarski rejon HercegovinaPodručje Hercegovine koje je prema principima vinogradarske rejonizacije sedamdesetih godina XX vijeka i po svojim klimatskim i zemljišnim karakteristikama označeno vinogradarskim. Dijeli se na dva podrejona: podrejon Rama i podrejon srednja Neretva i Trebišnjica.
VišićiNaselje i vinogradarski lokalitet blizu Čapljine. Na vinogradarskoj plantaži Višići uzgajaju se bijele vinske sorte te stone sorte grožđa.
VranacCrnogorska autohtona crna vinska sorta grožđa. U Crnoj Gori daje vina vrhunskog kvaliteta. U Hercegovini se uglavnom javljao kao oprašivač i pratilac blatine. Krajem XX vijeka postaje sve raširenija sorta, a na pojedinim vinogradarskim lokalitetima počinju se proizvoditi i sortna vina vranac dobrog kvaliteta.
ŽeljušaPlantažni zasad vinove loze sjeverno od Mostara. Na površini od oko 450 ha gajene su bijele vinske sorte (žilavka sa pratiocima)
ŽilavkaZastupljenošću i značajem vodeća sorta grožđa u Hercegovini. Autohtona je sorta Hercegovine. Prerađuje se u čuveno bijelo vino istog naziva. Vino «Žilavka Mostar», koje se proizvodi u Vinariji Čitluk, od 1970. godine ima zaštićeno ime i geografsko porijeklo i među prvim je zaštićenim vinima na prostoru bivše Jugoslavije. U periodu od devedesetih godina XX vijeka, veliki broj malih i srednjih privatnih podruma proizvodi i plasira vino žilavka, često izvanrednog kvaliteta. Vino se odlikuje svijetložutom bojom sa zelenkastim nijansama, ugodnom sortnom aromom, skladnim, punim i suvim okusom, sa oko 12 vol. % alkohola. Vina žilavka bila su nagrađivana na mnogim svjetskim izložbama, a nalazila su se i na vinskim kartama carskih dvorova u Beču i Japanu.
ŽitomislićiNaselje i lokalitet u dolini Neretve, južno od Mostara. Do početka devedesetih godina XX vijeka na ovom lokalitetu postojao je moderan plantažni vinograd sa stonim sortama grožđa.
Vinarski rječnik II
https://bs.wikipedia.org/wiki/Kameni_vinogradi#/