Vinska prevara

Naslov orginala: Wine fraud. Izvor: https://en.wikipedia.org/;Slika: http://online.auktionsverket.se/ ; Prevod: Dragutin Mijatović

Skupa i kolekcionarska vina kao što je francusko bordoško vino Château Pétrus često su meta vinskih prevara.

Vinska prevara odnosi se na komercijalne aspekte vina. Najraširenija vrsta prevare je ona kako je vino krivotvoreno, obično sa dodatkom jeftinijih proizvoda (sokova), a ponekad i sa dodatkom štetnih hemikalija i zaslađivača (nadoknađuju boju ili okus). Druga uobičajena vrsta prevara, kada je u pitanju vino je krivotvorenje i promjena etikete jeftinijih vina u skuplje marke. Treća kategorija prijevara vina odnosi se na ulaganja u industriju vina. Primjer za to je kada se vina nude investitorima po pretjerano visokim cijenama od strane kompanije koja tada ide u planiranu likvidaciju. U nekim se slučajevima vino nikada ne kupuje za investitora. Gubici u Velikoj Britaniji po tom osnovu su visoki, zbog čega su Ministarstvo trgovine i industrije i policija morali intervenisati. U SAD investitori su bili varani od lažnih ulaganja vinskih firmi.

U proizvodnji vina, budući da se vino tehnički definiše kao fermentisani sok od grožđa, izraz “vinska prevara” može se upotrijebiti za opisivanje obožavanja vina materijama koje nisu povezane sa grožđem. Kako je vino u maloprodaji uporedivo sa bilo kojom drugom robom, izraz “vinska prevara” može se upotrijebiti za opisivanje loše prodaje vina (bilo kao ulaganja ili u njezino lažno predstavljanje) uopšte.

Prevara u proizvodnji vina odnosi se na upotrebu aditiva u svrhu obmane. To može uključivati sredstva za bojenje, poput soka od borovnice, i arome poput cimeta u najboljem slučaju ili manje poželjne aditive u najgorem slučaju. Neki tipovi vina se traže po njihovim karakteristikama. Na primjer, neka vina imaju duboku, tamnu boju i notu začina zbog prisutnosti različitih fenolnih materija koji se nalaze u pokožici grožđa. Prevaranti će koristiti aditive kako bi umjetno stvorili ove karakteristike kada ih nema.

Prevara u prodaji vina, privlače veliku pažnju usmjerenu na prevare sa etiketama i ulaganjima na tržište vina. Krivotvoreno etiketiranje rijetkih, skupih i kultnih vina i neregulisana investicijska vinska preduzeća karakterišu ovu vrstu prevara. Wine Spectator dodaje da bi 5% vina koja se prodaju na drugim tržištima mogla biti krivotvorena, a DTI-Department of Trade and Industry (Velika Britanija) vjeruje da gubici ulagača zbog prevare od strane investicijskih firmi iznose stotine miliona funti.