Filoksera – štetnik vinove loze

vinograd vinova loza zastita loze

Zloglasni štetnik vinove loze uskoro bi mogao biti problem prošlosti. Naslov orginala: Notorious grape vine pest may soon be a problem of the past. Izvor: https://www.earth.com/news/. Objavljeno: 28.07.2020. by Chrissy Sexton, Earth.com staff writer. Prevod: Dragutin Mijatović

Uvod

Najnovija studija sa UC Riverside otkrila je genetske tajne invazione štetočine koji je gotovo uništila globalnu vinsku industriju u 19. vijeku. Naučnici su identifikovali oko 3.000 gena koji filokseri, insekatu omogućavaju kolonizaciju domaćina i ishranu organima vinove loze. Sa novim razumijevanjem kako insekt stiče tu mogućnost, stručnjaci mogu razviti načine kako zaustaviti širenje filoksere. Phylloxera je invaziona vrsta porijeklom iz Sjeverne Amerike. Insekti inapadaju vinovu lozu i stvaraju tumorske strukture kako bi se prehranili i živjeli u njima. Te strukture, poznate kao bradavice (galle) štite filokseru ranjivosti od drugih parazita. “Zapravo, filoksera stvara vlastiti frižider u biljci iz kojeg se može hraniti kad god poželi”, rekao je profesor Paul Nabity. Bradavice (gale) narušavaju sposobnost loze da reguliše cirkulaciju hranjivih sastojka koji su joj potrebni za opstanak. Gale takođe uzrokuju rane na korijenu, koje vinovu lozu čine osjetljivijom na gljivice i druge patogene.

Nova studija

Novu studiju vodio je Claude Rispe iz Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredu, hranu i okoliš (French National Institute for Agriculture, Food, and Environment). Profesor Nabity pomogao je timu da utvrdi kako filoksera luči molekule koje mogu promijeniti imunološki sistem vinove loze. “Ovi molekuli mijenjaju odbrambeni sistem biljke i čine da biljka ne zna da je napadnuta”, rekao je profesor Nabity. Filoksera je slučajno uvedena u Evropu 1.860-ih, a ubila je više od 70% loza u Francuskoj do 1.900-ih. Budući da su izvorne sjevernoameričke vrste koevoluirale sa filokserom, sada su otporne na nju. Međutim, većina konzumnog grožđa su evropske sorte vinove loze, a mnogi uzgajivači štite vinovu lozu kalemljenjem na sjevernoameričke podloge.

Povratak filoksere poput one koja se pojavila na Pacifičkom sjeverozapadu prošle godine, kada su se insekti prvi put pojavili u vašingtonskoj Walla Walla Valley, mogla bi uzrokovati da vinova loza izgubi svoje lišće. Ako zaraza stigne do korijenja vinove loze, biljke bi mogle uginuti. Walla Walla Valley ranjiva je na filokseru jer su mnogi uzgajivači u ovoj regiji vinovu lozu sadili na vlastitom korijenu. Sorte je trebalo da kaleme na podloge otporne na filokseru. Pogledati i:

Filoksera

Paraziti zapravo donose koristi vinovoj lozi do neke mjere, ali zaštita koju oni pružaju je korisna strategija za održavanje domaćina živim. Kako se filoksera hrani biljkom i stvara bradavičaste strukture, transformišu ćelije lišća u sitne pore nazvane stome, koje omogućavaju kretanje gasova u i iz ćelija. “Mi mislimo da je ovo način za smanjenje negativnog uticaja na njenog domaćina”, rekao je profesor Nabity. “Stome mogu stvoriti dovoljno ugljenika za biljku, da mogu nadoknaditi onoliko koliko insekat uzima od nje.” Sada kada su stručnjaci uspjeli utvrditi specifične gene koji su uključeni u napad na vinovu lozu, možda je moguće inžinjeringom stvoriti vinovu lozu otpornu na filokseru. „Uzgajivači trenutno moraju kalemiti na podlogu da bi svoje biljke učinili održivim“, rekao je profesor Nabity. „Mnogo novca i truda moglo bi se uštedjeti sa lozama otpornih na štetočinu.“ Studija je objavljena u časopisu BMC Biology (BMC Biology). Pogledati i: https://ovinu.info/bolesti-drveta-vinove-loze/