Zašto svakodnevno jesti grožđe – 10 razloga

Zašto svakodnevno jesti grožđe. Osim što je ukusno, stono grožđe ima i mnoga korisna svojstva! Redovna konzumacija pravi je saveznik za vaše zdravlje.

Zašto svakodnevno jesti grožđe

Evo 10 razloga zašto se grožđe preporučuje.

1.Saveznik u liječenju proširenih vena. Neki izbjegavaju sjemenke grožđa i uklanjaju ih dok jedu, ali sjemenke imaju nevjerovatnu antioksidativnu moć. Antioksidanti sjemenki grožđa pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, poboljšavaju cirkulaciju i štite zidove vena od upalnog stresa. Simptomi loše cirkulacije u nogama su takođe smanjeni.

Continue reading “Zašto svakodnevno jesti grožđe – 10 razloga”

Od tla do stola – strategija EU

Od tla do stola – strategija EU. Korona kriza pokazala je koliko smo ranjivi i koliko je važno vratiti ravnotežu između ljudskih aktivnosti i prirode. Strategija za biološku raznolikost i strategiju od tla do stola u središtu je zelenog davanja i pokazuje put ka novoj i boljoj ravnoteži između prirode, prehrambenih sistema i biodiverziteta.

Od tla do stola – strategija EU
Izvor: Farm to Fork Strategy for a fair, healthy and environmentally-friendly food system (https://ec.europa.eu/)

Strategije moraju zaštititi zdravlje i dobrobit naših građana, istovremeno jačajući konkurentnost i otpornost EU. Oni su presudni za veliku promjenu sa kojom se suočavamo.

Continue reading “Od tla do stola – strategija EU”

Sadnja drveća oko vinograda – dio biodinamičke prakse

Sadnja drveća oko vinograda. Vinograd Ese osnovan je 1994. godine i njime se upravljalo koristeći tradicionalne prakse do 2017. godine, kada ga je preuzela Anh Nguyen.

Sadnja drveća oko vinograda

Anh Nguyen je vlasnik i operater Ese Vineyard’s Torch Bearer Wines, malog vinograda Coal River Valley u Tasmaniji. Iako radi samo na 6,5 ha zemlje, ono što Nguyen pokušava postići u svom malom porodičnom vinogradu je sistem koji poboljšava okolinu – i proizvode koji potrošači sve više traže: biodinamičko vino.

Continue reading “Sadnja drveća oko vinograda – dio biodinamičke prakse”

Potrošnja alkohola

Potrošnja alkohola. Upotreba alkohola vodeći je uzrok smrti i invalidnosti širom svijeta, posebno u radno sposobnoj dobi. Procjenjuje se da je u 2016. godini širom svijeta umrlo 7% muških i 2% ženskih ovisnika od alkohola (2). Visok unos alkohola u organizam glavni je faktor rizika za bolesti srca i moždani udar, cirozu jetre i određene karcinome, ali čak i mala i umjerena potrošnja alkohola povećava dugoročni rizik od ovih bolesti.

Potrošnja alkohola

Alkohol takođe doprinosi većem broju nesreća i povreda, nasilju, ubistvima, samoubistvima i poremećajima mentalnog zdravlja nego bilo koja druga psihoaktivna supstanca, posebno među mladima.

Continue reading “Potrošnja alkohola”

Čaša vina dnevno već je previše za vaše zdravlje

Čaša vina dnevno. Prema istraživanju o učestalosti i uticaju konzumacije alkohola, čak i ispijanje čaše vina ili piva dnevno predstavlja zdravstveni rizik. Piće je odgovorno za skoro 3 miliona smrtnih slučajeva svake godine u svijetu?

Čaša vina dnevno

Svaka treća osoba koja pije alkohol svake godine umre od zdravstvenih problema povezanih sa alkoholom, uključujući 2,2% žena i 6,8% muškaraca, prema studiji koja zagovara “nula alkohola”. Svijet ima 2,4 milijarde ”pijanaca”, od kojih su 63% muškarci.

Continue reading “Čaša vina dnevno već je previše za vaše zdravlje”

Kako preživjeti mamurluk – naučni vodič za život

Kako preživjeti mamurluk. Kako se sezona zabava-opijanja uveliko zahuktava, Sally Adams, sa Univerizeta Bath (zdravstveni psiholog), objašnjava kako preživjeti posljedice nakon noćnog opijanja.

Kako preživjeti mamurluk

Šta uzrokuje mamurluk? To je više od puke dehidracije. Alkohol iritira želudac i tanko crijevo, što može dovesti do želučanih tegoba. To uzrokuje neravnotežu elektrolita, a kada razgradimo alkohol, stvaramo otrovnu hemikaliju nazvanu acetilaldehid. Koji može biti odgovorno za ubrzano srce, znojenje i mučninu.

Da li neka pića uzrokuju manje mamurluka od drugih? Nismo sigurni. Jedno istraživanje pokazalo je da pića tamnih boja poput crvenog vina i burbona daju gori mamurluk od svijetlih pića poput džina i votke, ali učinak je bio subjektivan. Iako su ljudi govorili da se osjećaju drugačije, nisu se ponašali drugačije. Mislim da se više radi o količini koju konzumirate, a ne o vrsti pića.

Continue reading “Kako preživjeti mamurluk – naučni vodič za život”

Mamurluk – boli glava?

Mamurluk. Pićem na piće do pržene hrane … nauka otkriva da li ovi načini “liječenja” mamurluka zaista rade. Ne postoje stvari kao što je ‘lijek za mamurluk’, ali neke stvari pomoći će vam da se osjećate bolje, kažu stručnjaci

Mamurluk
Dobro je za liječenje mamurluka?

Kada je riječ o liječenju mamurluka, svi mi imamo naša rješenja. Neki se kunu u kafu, neki popiju litre vode, dok se drugi jednostavno ne mogu suočiti sa danom dok ne pojedu nešto prženo.

Continue reading “Mamurluk – boli glava?”

Polifenoli loze i vina protiv gojaznosti i AMD

Polifenoli. Studije su pokazale blagotvoran učinak umjerene potrošnje vina na pojavu kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa ili Alzheimerove bolesti. ISVV i Univerzite de Bourgogne sada rade na studiji o gojaznosti i starosnoj degeneraciji makule (AMD).

Polifenoli loze i vina protiv gojaznosti

Doktorantica sa l’Institut Supérieur de la Vigne et du Vin de Bordeaux osvojila je prvu nagradu Trans-Pirinejskog konzorcija za istraživanje gojaznosti i dijabetesa za svoj rad na e-viniferin

Proslava kraja godine započela je početkom decembra za Pauline Beaumont. Ona je student treće godine doktorskog studija na l’Institut Supérieur de la Vigne et du Vin (ISVV) – Bordeaux. Pauline je osvojila prvu nagradu Trans-Pirinejskog konzorcija za istraživanje gojaznosti i dijabetesa.

Continue reading “Polifenoli loze i vina protiv gojaznosti i AMD”

Tehnika rezidbe za zdravlje i dugovječnost čokota

Naslov orginala: A Pruning Technique for Improved Vine Health and Longevity (Tehnika rezidbe za poboljšanje zdravlja i dugovječnost čokota). Objavljeno: 2017. by Judit Monis, Ph.D. Slika: Judit Monis* Prevod i priprema: Dragutin Mijatović

Rane koje se prave prilkom rezidbe vinove loze su ulaz za mnoge poznate gljivične i bakterijske patogene koji uzrokuju bolesti drveta. Može li rješenje biti metoda-tehnika rezidbe koja poštuje prirodne funkcije vinove loze?

Presjek kordona čokota sa velikim isušenim ili mrtvim područjem nastao pravljenjem velikih rana. Očito nije poštovana tehnika rezidbe.

Propadanje drveta čokota uzrokuju, Eutypa dieback, Bot canker i Crown gall. Da li je većina vinogradara širom svijeta primjenjivala tehnike upravljanja i orezivanja koje su štetile zdravlju i dugovječnosti vinove loze? Bila sam nestrpljiva da naučim kako se metoda Simonit & Sirch može primijeniti u vinogradu za poboljšanje zdravlja i produktivnosti vinove loze. U nastavku skraćena verzija.

Continue reading “Tehnika rezidbe za zdravlje i dugovječnost čokota”

Potrošnja vina i zdravlje crijeva

Potrošnja vina. Vino se smatra jednom od namirnica sa najvećim sadržajem polifenola, čemu se uglavnom pripisuju zdravstveni učinci povezani sa umjerenom potrošnjom vina. Iako se najveća akumulacija polifenola i fenolnih metabolita (tj. metabolita izvedenih iz mikroba) odvija na crijevnom nivou, studije o učincima vina na probavni trakt i zdravlje ljudi još uvijek su rijetke.

U lumenu debelog crijeva nalaze se metaboliti koji proizlaze iz fermentacije hrane, mikroflore i ćelija debelog crijeva. Crijevna mikroflora omogućava domaćinu da koristi metabolizam dijetalnih i endogenih supstrata. Metaboliti izvedeni iz mikroba mogu takođe modulirati imuni sistem utičući na fiziologiju i ekspresiju gena ćelija domaćina.

Kao pristup proučavanju uloge metabolita debelog crijeva unutar lumena, istraživači su radili sa onim što se naziva „fekalna voda“. To je tečnost koja se dobija nakon ultracentrifugiranja fekalija. Voda sa fekalijama sadrži niz metabolita izvedenih iz dijetalnih izvora koji mogu biti uključeni u iniciranje i / ili razvoj raka debelog creva, poput žučnih kiselina, masnih kiselina, N-nitrozo spojeva i heterocikličkih amina. Ali sadrži i potencijalno korisne spojeve, uključujući masne kiseline kratkog lanca (SCFA) i polifenole. Obrazloženje ovog pristupa je da će komponente fekalne vode vjerovatnije uticati na sluznicu debelog crijeva od supstanci vezanih za netopive ostatke hrane ili bakterije debelog crijeva. Štaviše, nekoliko studija je pokazalo da je fekalna voda citotoksična (u određenom omjeru) za ćelije sisara u kulturi. Na osnovu toga, „citotoksičnost fekalne vode“ smatra se parametrom zdravlja crijeva.

Naslov orginala: Wine consumption and intestinal health (potrošnja vina i zdravlje). Izvor: https://www.ciencia-e-vinho.com/. Objavljeno: 15.11.2020. by Irene Zorraquín-Peña, Alba Tamargo, Dolores González de Llano, Begoña Bartolomé and M. Victoria Moreno-Arribas. Pripremio: Dragutin Mijatović