podrumarstvo Archives

Proizvodnja vina od početka do kraja

Posted on 31 Avgusta, 20201 Januara, 2021 by Dr Dragutin Mijatovic

Proizvodnja vina. Snaga vinarstva nadahnula je stotine hiljada ljudi da napuste gradski život u zemlji. Za mnoge je imati vinariju životni san. Na površini vinogradarstvo izgleda dovoljno jednostavno: berete grožđe, bacate ga u rezervoar i čekate. Poslije izvjesnog vremena “voila!” Imaš vino.

< Berba grožđa, sorta Cabernet Sauvignon (Sonoma – Kalifornija).

Ali kako izgleda vinarstvo? Istina, vinarstvo je naporan proces posmatranja, saniranja i prakse sve u svrhu čuvanja milijarde mikroba kroz zbunjujući proces fermentacije. Pogledajte i video, proizvodnja Guildsomm.com: https://vimeo.com/312779002

Dakle, prođimo kroz stvarni postupak proizvodnje vina od početka do kraja. Nisam siguran da ću sve biti rečeno, ali rezumijećete.

Continue reading →

Vinski talog – novi život u proizvodnji vina

Posted on 7 Avgusta, 202014 Decembra, 2020 by Dr Dragutin Mijatovic

Vinski talog, novi život u proizvodnji vina: od otpada do fotonaponske struje. Naslov orginala: A new life for winemaking lees – from waste to photovoltaics. Izvor: https://www.infowine.com/en/ . Objavljeno: 16.07.2020. by Manuel Meneghetti, DSMN, Università Ca’ Foscari Venezia. Prevod: Dragutin Mijatović

Sunce, glavni prirodni resurs naše planete, proučavano je mnogo posljednjih godina. Cilj ispitati, tehnologije i procese za dobijanje električne energije zahvaljujući najboljem obnovljivom i čistom izvoru: solarnoj energiji. Fotonaponske ćelije, uređaji, u stanju su provesti ovo pretvaranje, a tehnologije koje se temelje na upotrebi organskih materijala izazivaju interes, jer bi mogle biti održiva alternativa tradicionalnim sistemima zasnovanim na silicijumu. Najperspektivnije su solarne ćelije senzibilisane bojam (dye sensitized solar cells – DSSC), koje oponašaju proces fotosinteze hlorofila. Jedan od najvažnijih elemenata ćelije je boja koja apsorbuje sunčevu svjetlost i ubrizgava elektrone u poluprovodnik na kome je apsorbovan, uglavnom titanium, netoksičan i jeftin oksid.

Continue reading “Vinski talog – novi život u proizvodnji vina” →

Vino – miješati ili ne miješati sorte

Posted on 5 Avgusta, 20203 Januara, 2021 by Dr Dragutin Mijatovic

Miješati ili ne miješati sorte. Tokom posjeta restoranima sa prijateljima u posljednjih nekoliko mjeseci, primijetio sam da sve češće boce poput Apothic Red-a stoje za pultom. Ono što je zanimljivo o ovom vinu, sviđa se i drugima, je da se na etiketi ne prikazuje sorta grožđa. Razlog je taj što se sastoji od mješavine crnih sorti grožđa, a da nijedna sorta ne dominira nad mješavinom.

Vina iz mnogih najpoznatijih vinskih regija u Evropi su mješavine. Moja omiljena regija, Bordo (Bordeaux), mješavina je više sorti: Cabernet Sauvignon, Merlot i Cabernet Franc. To je jedan od razloga zašto na mnogim evropskim bocama (posebno onim koji su prošli od ulaznog nivoa) nećete pronaći sortu grožđa ili sorte koje se spominju na etiketi. Umjesto toga, sve što ćete pronaći je regija iz koje vino dolazi, na osnovu koje biste mogli izvući (u većini slučajeva) koje sorte grožđa se koriste.

Continue reading “Vino – miješati ili ne miješati sorte” →

Arome vina

Posted on 5 Jula, 20208 Aprila, 2021 by Dr Dragutin Mijatovic

Arome vina. Miris, aroma i bouquet vina, su izrazi koji često ne razumijemo. Kako mirisi tartufa, kože i malina mogu udobno živjeti u vašoj vinskoj čaši? Evo kratkog objašnjenja ključnih razlika između primarne, sekundarne i tercijarne arome vina.

Vinski mirisi na prvi pogled

Primarne arome, poput voćnih i cvjetnih mirisa, potiču od same sorte grožđa. Sekundarne arome uglavnom potiču iz procesa proizvodnje vina. Tercijarne arome razvijaju se starenjem vina. Vinske arome dolaze u svim oblicima i veličinama – neke više lične prirode, a druge prihvaćene kao široko konvencionalni opisi određenog stila. Studija sa Univerziteta Rockefeller iz 2014. procijenila je da ljudi mogu otkriti više od bilion mirisa.

Bez obzira da ili ne, možemo reći da su mnogi mirisi drugačija stvar, ali to je samo jedno istraživanje mnogih koje naglašava važnost upotrebe nosa prilikom degustacije vina. Nauka o razvoju vinskih aroma i njihovom odnosu kontinuirano je proučavanje. Ali, profesionalni dugustatori vina uobičajeno dijele ključne arome u tri velike kategorije.

Continue reading →

Šta vam može reći boja vina?

Posted on 5 Jula, 202020 Decembra, 2020 by Dr Dragutin Mijatovic

Boja vina. Koliko informacija možete dobiti gledajući samo boju vina? Boja je prvi nagovještaj o vinu, nudeći vam neke početne tragove o stilu, starosti i okusu tečnosti u vašoj čaši. Da biste pravilno ocjenili boju vina, vino gledajte u bistroj čaši ispred bijele pozadine. Nagnite čašu da biste ispitali spektar boja i njen intenzitet. Međutim, vinska boja ne može vam reći sve, a ponekad može stvoriti lažne dojmove o tome kakav će vino imati okus. Neka naučna istraživanja takođe su pokazala da boja može uticati na okus, kao što je Richard Hemming MW citirao u članku iz 2015. na tu temu u časopisu Decanter. Šta možemo naučiti analizirajući boju vina?

Continue reading →

Svježina vina – šta znači?

Posted on 3 Maja, 202022 Decembra, 2020 by Dr Dragutin Mijatovic

Svježina vina. Stručnjaci za vino često se vrte oko pojmova koji zvuče nejasno ili nedefinisano. Među tim terminima je često i pojam “svježina“. Naravno, znamo kada je povrće ukusno svježe ili nije, ali šta svježina znači u vinu? Dva su načina kako se riječ koristi od strane vinskih profesionalaca. Prvi jednostavno ukazuje na to, kada se flaša otvori vino odiše svježinom i ima prijatan okus. Vino koje je predugo bilo u otvorenoj boci počinje oksidisati i pretvara se u bezizražajni okus i mijenja boju. Takvo je vino izgubilo sjaj.

Druga. definicija odnosi se na međusobnu zavisnost kiselosti vina sa osjećajem voća i ustima. Kada vinar govori o svježini vina, obično govori o ovom osjećaju. Istaknuti svježinu u vinu postao je bitan trend, pogotovo među evropskim vinarima. Prema riječima Pauline Lapierre (Château Haut-Rian, Bordeaux), svježina je pozitivan kvalitet kiselosti.

Continue reading “Svježina vina – šta znači?” →

Život bijelog vina

Posted on 23 Marta, 202024 Decembra, 2020 by Dr Dragutin Mijatovic

Život bijelog vina. Mnogo više od jednostavnog pića bijelo vino ima nekoliko faza tokom svog života zbog kojih se mijenja.

Faze starenja bijelog vina

Kao i sve dobre stvari, i bijelo vino tokom svog života ima nekoliko faza koje ga mijenjaju, mijenjaju njegove karakteristike i vode ga do neizbježnog kraja. Svježina sa kojom se rodi nije ista sa kojom završava svoje dane.

Bijelo vino ima tri faze koje se moraju znati i znati šta možete očekivati od svake od njih.

Prva je Postanak ili Razvoj (1-2 godine), trenutak kada je proces fermentacije završen i vino flaširano za komercijalizaciju. Boja mu je blijedo žuta, praktično prozirna i intenzivnog okusa, kiselo i sa mnogim nijansama. Voćne arome izuzetno su cijenjene i određuju svježinu cjeline. U ovoj fazi još nije postignuto to da su svi elementi prisutni u njegovom sastavu pravilno sazreli, i vino ih ne može prikazati pravilno i na zadovoljavajući način.

Continue reading “Život bijelog vina” →

Brzi vodič za Field Blends

Posted on 16 Februara, 202025 Decembra, 2020 by Dr Dragutin Mijatovic

Field Blends. Danas se većina miješanih vina proizvodi od grožđa koje se uzgaja na lokacijama specifičnim za sortu. Grožđe se odvojeno bere i fermentiše, a potom kombinuje da bi se dobilo konačno vino. Ali nisu sve mješavine proizvedene na ovaj način. Prije postojanja sortnih vina i modernih mješavina cuvée, postojale su skromne poljske mješavine – smješa sorti u vinogradu (field blends). Ovaj drevni pristup vinarstvu nekad je bio normalan. Iako je danas manje uobičajen, u pojedinim vinskim regijama tradicija još živi. Pogledajmo istoriju i budućnost vina iz smješe sorti na terenu.

^{_{Šta su field blends (terenske mješavine – mješavina sorti u vinogradu) i kako se prave?}}

Mješavine sorti u vinogradu čine kombinacije različitog grožđa – različitih sorti koje se uzgajaju u istom vinogradu, a zatim se grožđe istovremeno bere i fermentiše. Ova jedinstvena vina razlikuju se od tipičnih mješavina kakve poznajemo danas, poput onih iz regiona Bordeaux, gdje se sorte grožđa odvojeno uzgajaju i odvojeno se obavlja fermentacija.

Continue reading →

Upoznajte Crni Chardonnay

Posted on 16 Februara, 202025 Decembra, 2020 by Dr Dragutin Mijatovic

Crni Chardonnay. Skoro zaboravljena tehnika proizvodnje izuzetnih vina neke proizvođače vraća u prošlost. Traganje za dušom Chardonnaya bilo je kao lutanje lavirintom. Mnogo pogrešnih skretanja. Mnogo slijepih ulica. Mnogo vraćanja i preusmjeravanja. Sjećate li se zaokreta za 180° od intenzivno tostirane hrastovine ka inoks čeličnim tankovima?

Tezej je iz Deadlovog lavirinta izašao živ držeći se niti konca. Slično njemu, današnji proizvođači najboljih Chardonnay vina neustrašivo gledaju naprijed, uz to se čvrsto oslanjajući na neke tradicije. A među tim tradicijama je i malo crne magije – šira koja iz prese izlazi tamna kao smola do momenta flaširanja postaje blistavo, zeleno nijansirano, zlato. Ovu tajanstvenu tečnost neki nazivaju Crni Chardonnay.

Možda se u déjà vu momentima sjećate knjige George M. Tabera “Presuda Pariza”. Prema Taberovim navodima, vinar Jim Barrett je s užasavanjem otkrio da je njegov još neflaširani Chateau Montlena Chardonnay iz 1973. godine poprimio izrazito bakarnu boju. Barrett je zaključio da je vino teško oksidisano, jer je izgledalo kao vino koje je u podrumskim sudovima provelo stoljeće. Na njegovo iznenađenje, Chardonnay je kasnije poprimio svoju karakterističnu zlatnu obojenost. Taber fenomen opisuje kao “šok boce”, a izraz je kasnije postao naziv filma nastalog adaptacijom knjige.

Više u PDF filu: Meet Black ChardonnayDownload

Naslov originala: Meet Black Chardonnay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Objavljeno: 03.08.2017. by Katherine Cole. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: sorta, tehnologija, vino

Amfora

Posted on 9 Decembra, 201930 Decembra, 2020 by Dr Dragutin Mijatovic

Amfora. Vino čuvano u glini ili amfori posljednjih godina je sve popularnije. Ali ova tehnika je daleko od nove. U stvari, praksa je nastala u današnjoj Gruziji, prije oko 6.000 godina. Glinene posude se dugo upotrebljavaju u ostalim krajevima Starog svijeta. Na primjer, u regionu Alentejo u Portugaliji vjeruje se da su amfore ili talhas kako su ih poznavali u zemlji korištene više tgzod 2.000 godina. Međutim, dr. Patrick McGovern, naučni direktor

Projekta biomolekularne arheologije za hranu, smatra da bi praksa u Portugaliji mogla datirati 1.000 godina ranije nego što su istoričari ranije vjerovali. Amfore doživljavaju preporod širom svijeta i sada se mogu vidjeti na mjestima poput Sjedinjenih Država i Australije. Amfore pod drugim imenom: Portugalija: Talha, Italija: Anfore, orci ili giare, Gruzija: Quevri,Španija: Tinaja.

Continue reading →