Vina. Vino je proizvod dobijen alkoholnim vrenjem šire ili kljuka od svježeg grožđa vinove loze. Prerada grožđa u vino i njega vina mogu se vršiti samo onim postupcima i radnjama kojima se u vino ne unosi nikakva strana materija i kojima se ne mijenja njegov sastav. Unošenje stranih materija u vino je nepotrebno, štetno i suvišno, jer je vino vrlo bogato sopstvenim sastojcima. Od tih sastojaka glavni su: alkohol, organske i mineralne kiseline i njihove soli, glicerin i tanin. Pored glavnog alkohola (etilalkohol) ima i drugih alkohola, a zajedno sa nekoliko glavnih kiselina ima u manjoj mjeri i nekoliko sporednih. Kiseline u vinu sačinjavaju isparljive (sirćetna, propionska, buterna i dr.) i neisparljive kiseline (slobodna vinska kiselina i njene soli), jabučna, mlječna, ćilibarna). Kao što se vidi, vino ima vrlo složen hemijski sastav. Od količine ovih elemenata i njihovih međusobnih odnosa zavisi punoća, okus, pitkost, harmoničnost, svježina, aroma, buke, oporost i druge osobine koje vino čine specifičnim pićem.
Pitanja za kviz Vina čini deset kombinacija po deset pitanja o vinima bivših Republika Jugoslavije.