Pupoljci osnovnog lastara (primarnog izdanka) vinove loze. Složeni pupoljak (okce) smješteno je na svakom čvoru primarnog izdanka, u pazuhu lista i šematski je prikazano na slici 1. a, b, c. Dio lastara koji se nalazi između dva čvora (nodusa) naziva se članak (internodija).
Slika 1. a, b, c:
Brojanje grozdova. Iako škole ljeti nema, vrijeme je matematike u vinogradima. Juni i jul su mjeseci u kojima se vrši brojanje grozdova na čokotu. Brojanje grozdova doslovno znači hodanje kroz redove vinograda brojeći grozdove kako bi se utvrdilo hoće li godišnja berba biti mala, prosječna, velika ili negdje između.
Površina lista vinove loze. Površina lišća je mjera veličine čokota i jedan je od faktora pomoću kojeg se može izračunati ravnoteža čokota. Poput težine orezane loze, površina lista može se koristiti za kvantitativno opisivanje područja velike ili male snage čokota u vinogradu. Čokot vinove loze treba da ima odgovarajuću površinu lišća kako bi obezbjedio hranu za trenutni rast i razvoj tokom vegetacije i da bi sačuvao odgovarajuće rezerve ugljenih hidrata potrebnih za rast tokom proljeća sledeće godine.
Površina lista vinove loze mijenja se kroz veći dio vegetacije, a mjerenje površine listova može biti pokretna meta. Iz tog razloga, metode koje se koriste za kvantifikovanje površine listova obično se rade u vrijeme šarka (početak sazrijevanja) kada se čokot prestao uvećavati.
Continue reading “Površina lista vinove loze – nedestruktivna metoda”Zašto vino ima različit okus. Postoji jedno pitanje koje se mnogo puta postavlja. Zašto vina imaju okus i miris poput toliko različitih stvari, a ne samo grožđa?
Što više pijete vino, sve više počinjete primjećivati suptilne okuse vina. Okuse poput vanile, začina, duvana, tropskog voća ili čak okeanskog vazduha. Znamo da vinar zapravo ne dodaje začine ili morsku vodu u vino, pa kako onda vino na kraju nasleđuje te okuse?
Continue reading “Zašto vino ima različit okus?”Nove granice vinogradarstva. Prije pet godina Klaus Peter Keller vodio je degustaciju svog vina Spatbürgunder, odnosno Pinot Noir, iz Njemačke. Pokazivao je kako je hladna klima stvorila predivne izraze sorte i, u jednom trenutku, dao je neobavezan komentar koji se pominjao dugo nakon toga. “Zasadio sam vinograd u Norveškoj.” Zasađena Keller-ova loza dala je nekoliko berbi Riesling-a.
Vina iz Norveške, zajedno sa onima iz Japana, Bolivije i sve većim djelovima Britanske Kolumbije u Kanadi, svjedoče o prelaznoj tranziciji. Kako se klima mijenja, tako se mijenja i broj vinogradarskih područja. Te četiri regije predstavljaju nove granice vinogradarstva i na mnogo načina dokazuju da je budućnost već sada.
Continue reading “Nove granice vinogradarstva”Internet vina. IoT rješenja mogu pomoći vinogradarima i vinarima da kontrolišu varijable okoline i steknu bolji uvid u proizvodni proces, poboljšavajući time i krajnji rezultat i krajnji proizvod. Nepotrebno je reći da su IoT aplikacije (IoT–Internet of Things) u vinarskom poslu još uvijek u ranoj fazi razvoja.
Šta ako bih vam rekao da nam internet stvari (Internet of Things) mogu pomoći da proizvodimo više (i bolja) vina? Reilly Dunn o slučajevima upotrebe IoT-a u poljoprivredi kaže, precizna poljoprivreda je velika prilika.
Continue reading “Internet vina – od Agtech do pametnih podruma”Odnos površina lišća-količina grožđa. Ciljani odnos lišća i grožđa od 1,2 m²/kg dobar je način da se osigura redovna minimalna zrelost za proizvodnju vinskog grožđa. S obzirom na sastav vina, bilo bi bolje ići na 1,5 m²/kg (Površina lišća od 1,5 m2 potrebna je za 1 kg grožđa). Ovo su rezultati eksperimenata koje je IFV izveo između 2000. i 2005. u vinogradima Akvitanije.
Odnos lišća i grožđa odražava složeni odnos između „izvornih“ organa vinove loze, a to su lišće, i grozdovi koji čine berbu. Ovaj odnos izražava se u količini lišća potrebnog za sazrijevanje 1 kg grožđa. Uobičajeno varira od 0,5 do 2,5 m² lišća po kg grožđa u uslovima vinograda Aquitain (Akvitanije).
Continue reading “Odnos površina lišća – količina grožđa?”Vinogradar. Imala sam sreću da posjetim puno vinarija (to je normalno vrijeme). Kada sam prvi put došla do jedne vinarije, razgovar je bio uobičajen, a onda se vinar ponudio da mi pokaže unutrašnjost vinarije. “Zapravo bih voljela vidjeti vinograde”, obično ću reći. “I da upoznam vašeg vinogradara, ako je moguće.” Možda postoji trenutak iznenađenja, ali tada će vinar obično potražiti broj telefona menadžera vinograda.
Ovih se dana riječ “terroir” redovno izgovara, a cvjetni opisi na etiketama vina hvale se netaknutim pejzažem koji je dao fermentisano grožđe. Ipak, u svojim marketinškim i propagandnim naporima, vinska industrija ostaje previše usmjerena na vinariju i vinara. Izuzev malih, uzgajivačkih / proizvođačkih poslova, vinar je taj koji obično djeluje kao globalni ambasador brenda, a ne vinogradar.
Continue reading “Vinogradar – izvorni čuvar budućnosti vina”Karakteristike vinograda. Južna Australija nedavno je objavila svoju agtech strategiju čija je jedna od ključnih osnova tehnološka kompatibilnost. To je istaknuto kao jedna od ključnih frustracija u anketi među onima koji se bave informisanjem.
Šta je AgTech? AgTech je po definiciji objedinjavanje poljoprivrede i tehnološke industrije. Posljednjih godina vidjeli smo kako se ovo odvija pred našim očima pojavom pametnih i vertikalnih farmi. Ali trend prema tehnologiji u poljoprivredi tek započinje.
Continue reading “Karakteristike vinograda na karti”Permakultura. Ono što je dobra vijest na ovu temu – proizvodnje hrane je nešto što se zove Permakutura (tako su nazvali popularno tu oblast) to je jedan prirodan poredak, vraćanje prirodnim principma, uzgajanje zdrave hrane na prirodan način, koji je samo dio permakulturnog principa.
Permakultura je svjesno oblikovanje (dizajn) i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosistema koje odlikuje bioraznolikost, stabilnost i žilavost prirodnih ekosistema. Permakultura je harmonična integracija ljudi i okoline, koja na održiv način osigurava hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijelne potrebe.
Continue reading “Permakultura”