Vinarstvo: Vino je tajna
Filozofija vina – drugi dio
Filozofija vina. Mogu nas lišiti mnogih stvari, mogu nam oduzeti sve, ali nikako ne mogu sjećanja na ono što smo vidjeli, okusili, doživjeli. Atmosferu, miris, okus, VINO. U onom jednom zapamćenom i pribilježenom trenu, neponovljivoj činjenici koja se odvojila od tla i lebdi negdje zajedno sa nama. Sve dok jesmo (Sava Babić).
Filozofija vina-vino i idila
Jedno od mojih najvećih iskustava sa putovanja bilo je da postoje vinske i rakijske zemlje. Prema tome, postoje vinski narodi i rakijski narodi. Vinski narodi su genijalni; a rakijski, ako i nisu ateistički, u najmanju ruku naginju idolopoklonstvu. Veliki vinski narodi su Grci, Dalmati, Španjolci i Etruščani, a istinske vinorodne krajeve imaju Talijani, Francuzi i Mađari. Ti narodi nemaju takozvanu istorijsku ambiciju; niti su si utuvili u glavu da će osloboditi ostale narode, ako treba i kundacima. Vino ih štiti od apstrakcije. Vinski narodi ne žive u istorijskoj stvarnosti već u baštini zlatnog doba. Takvo je ponašanje jedno od bitnijih sastavnih elemenata vina, posljedica je idličnog ulja.
Continue reading “Filozofija vina – drugi dio”Merlot i Cabernet Sauvignon – koja je razlika između vina?
Merlot i Cabernet Sauvignon. U pravu ste da su Merlot i Cabernet različite sorte grožđa. Obe sorte su crno grožđe, ali sorte – i vina od njih proizvedena – imaju različite karakteristike. Ipak, zajedničko im je: Obe su glavne sorte grožđa regiona Bordeaux u Francuskoj. Često se miješaju zajedno u proizvodnji vina (ponekad i sa drugim sortama grožđa), jer iako mogu samostalno stajati, mogu se i nadopunjavati. Kao puter od kikirikija i žele, ili Sonny i Cher.
Vino Merlot je uopšteno rečeno mekše i gipkije od vina sorte Cabernet Sauvignon. Najbolji primjeri uravnotežuju ljupke okuse bilja, trešnje i čokolade. Cabernet Sauvignon ima malo više kičme i taninske snage od vina Merlot.
Continue reading “Merlot i Cabernet Sauvignon – koja je razlika između vina?”Aroma suvog grožđa (raisin) u vinu
Aroma suvog grožđa (raisin flavour in wine). Možda se čini dovoljno prirodnim da u svom vinu pronađete okuse grožđica, s obzirom na to da se radi o samo osušenom grožđu. Zapravo, neka se vina proizvode od sušenog grožđa. Vina poput Amarone iz regiona Valpolicella (gdje se grožđe suši 100 dana ili više), ili slatkih vina poput Pasito ili Vin Santo stilova. U ovim primjerima grožđe se jednostavno suši na vazduhu tako što se položi na rešetke u dobro provjetrenim prostorima. Grozdovi se mogu sušiti i jednostavnim vješanjem u odgovarajućem ambijentu. Probati vina: (Tommasi, Ca’ Florian, Amarone della Valpolicella, Classico Riserva 2009) i (Villa Spinosa, Guglielmi di Jago 20 Years, Amarone della Valpolicella Classico 1998).
Okus suvog grožđa definiše se koncentracijom voćnih aroma i šećera koji ostanu nakon uklanjanja većine vode. To objašnjava zašto stilovi vina proizvedeni smanjenjem sadržaja vode u grožđu prije presanja mogu kasnije izraziti grožđane note u čaši. Slatka vina proizvedena od grožđa napadnutog gljivicom Botrytis cinerea (poznata kao plemenita trulež) takođe su dio ove kategorije. Ovdje gljiva probija pokožicu bobice, smanjujući sadržaj vode, zadržavajući nivo šećera. To uključuje vina poput Sauternes iz regiona Bordeaux i Tokaji iz Mađarske. Neka slatka Sherry vina proizvode se i od sušenog grožđa, sorti Pedro Ximénez ili Moscatel. Od bobica grožđa proizvodi se prirodno slatko Sherry vino kojem nije potrebno vještačko zaslađivanje nakon sazrijevanja. Na degustaciji ova vina često imaju zabilježenu notu grožđica. Probati vina: (Maestro Sierra, Pedro Ximénez, Jerez) i (Osborne, 30 year old, Pedro Ximénez Venerable VORS, Jerez).
Continue reading “Aroma suvog grožđa (raisin) u vinu”Stone sorte grožđa za potrošnju u svježem stanju i sušenje
Stone sorte grožđa poznate su po svojim krupnim grozdovima, krupnim i ukusnim različito obojenim bobicama različitog oblika. U provom redu namijenjene su za potrošnju u svježem stanju. Stotine ovih sorti gaji se širom svijeta. Klasične stone sorte poslednjih nekoliko decenija nadomještaju se novostorenim stonim sortama.
O kvalitetu jednih i drugih već je dosta rečeno. I jedne i druge gaje se sa promijenjivim uspjehom u zavisnosti od regiona gajenja i namjene. Osnov za razvrstavanje stonih sorti je vrijeme sazrijevanja grožđa. Sve gajene sorte dijele se u pet epoha dozrijevanja: -Najranije stone sorte; -Rane stone sorte; -Srednje kasne stone sorte; -Kasne stone sorte i -Veoma kasne stone sorte. Iz grupe kasnih i veoma kasnih stonih sorti izdvajaju se sorte sa čvrstom pokožicom koje su veoma pogodne za dugo čuvanje u rashlađenim skladištima. Posebnu grupu sačinjavaju besjemene stone sorte.
Sauvignon Blanc i Chardonnay – koja je razlika između vina?
Sauvignon Blanc i Chardonnay – koja je razlika između vina? To su imena sorti grožđa, a mogu se odnositi i na vina od tog grožđa. Obje su bijele sorte od kojih se proizvode bijela vina. Oba vina mogu imati citruse ili tropske okuse, ali sličnosti tu prestaju.
Chardonnay je obično bogatije, teže bijele boje u poređenju sa Sauvignon Blanc. Sauvignon Blanc je obično puno svjetlijeg tijela, sa više vodenaste kiselosti.
Continue reading “Sauvignon Blanc i Chardonnay – koja je razlika između vina?”Porodica sorti Muscat
Porodica sorti Muscat. Sorte muskatnog grožđa vrste Vitis vinifera, sorte bijelog, crvenog ili crnog grožđa sa mošusnim mirisom, gaje se u toploj klimi. Sorte su namijenjene proizvodnji vina ili grožđica ili stonog grožđa. Muskatne sorte grožđa uzgajaju se širom svijeta: Macedonia, Cyprus, Hungary, Romania, Croatia, Moldova, Bulgaria, Serbia, Israel, France, Germany, Portugal, Greece, Spain, Australia, South Africa, California, Oregon, Canada, Italy, Albania, Turkey, Slovenia, Mexico, Itd.
Porodica sorti Muscat je možda najveća porodica sorti grožđa na svijetu, a ujedno i jedna od najpopularnijih. S obzirom da je u porodicu uključeno gotovo 200 sorti grožđa, najveća karakteristika ove porodice su njene regionalne nijanse i okusi. Zbog ovih osobina je svako grožđe porijeklom iz ove porodice popularna sorta vinove loze.
Continue reading “Porodica sorti Muscat”Filozofija vina – prvi dio
Filozofija vina. Hamvaševa filozofija vina dolazi kao prava sakralna literatura koja uzdiže vino od običnog napitka u mnogoznačno i univerzalno tajanstveno piće. Vraća mu one vrijednosti koje je već savremeni čovjek zaboravi. Čovjek ih nije svjestan, sve do izvjesnog trenutka dok mu se ne otkriju u dubinama uspavanog bića.
Poslije čitanja ovog Hamvaševog djela, na nov način ćemo prihvatiti mnoge pojedinačne životne vrijednosti. I vino, i poljubac, i barenu šunku; i boje i mirise, i cvijeće, i hljeb i pecivo. Vrijednosti kao što su. tipovi čaša, sorte grožđa, tipovi vina, pripremanje jela sa mesom i bez mesa (Filozofija vina. Prevod: Sava Babić). U tri nastavaka biće dat izvod iz Hamvaševe filozovije vina koju je dao portal, vinsketure.rs
Continue reading “Filozofija vina – prvi dio”Francusko vino se vraća iz svemira
Francusko vino se vraća iz svemira. Dvanaest boca vina iz regiona Bordeaux i 320 lukova (dijelova lastara) vinove loze sorti Merlot i Cabernet Sauvignon bili su među teretom koji se ove sedmice vraća na Zemlju u brodu SpaceX Dragon.
Vino i dijelovi loze čuvani u svemirskom brodu napustili su Međunarodnu svemirsku stanicu 12. januara, a očekuje se da će dodirnuti vodenu površinu planete zemlje zapadno od Tampa, uz obalu Floride. Space Cargo Unlimited (SCU), kompanija koja stoji iza projekta, namjerava otvoriti neke boce u februaru tokom privatnog događaja. Drugi dio boca će nakon toga poslužiti za kasnija hemijska ispitivanja.
Continue reading “Francusko vino se vraća iz svemira”Koliko traje otvorena boca vina?
Koliko traje otvorena boca vina. Pitanje? I … postaje li vino loše? Odgovor: Većina vina traje otprilike 3-5 dana prije nego što se počnu kvariti. Naravno, to uveliko zavisi od tipa vina!
O ovome saznajte više u nastavku. Ne brinite se, ipak, “pokvareno” vino u osnovi je samo sirće, tako da vam neće naškoditi. Evo koliko dugo različiti stilovi vina traju u otvorenoj boci.
Continue reading “Koliko traje otvorena boca vina?”Vinska presuda u Parizu
Vinska presuda u Parizu. Godina 1976. bila je godina od velike važnosti širom svijeta. U Velikoj Britaniji je to bila godina kada je poletio prvi komercijalni let aviona Concorde, prepolovivši vrijeme avionskog putovanja. U Kanadi je označio završetak CN Tower-a. A u Parizu su se vinski suci okupili i ocijenjivali vina najboljih vinara u Francuskoj i vina proizvedenih u Kaliforniji. Šokantni rezultati doveli su do eksplozije vina u Kaliforniji i promijenili putanju industrije u narednim decenijama.
Ove godine navršava se 45 godina od presude u Parizu (Judgment of Paris). Ono što je u osnovi bila priređena slijepa degustacija, trebalo je podstaći zanimanje za američka vina u Europi, na kraju je iznenadilo lidere u industriji i ljubitelje vina širom svijeta. Chardonnay iz vinarije Chateau Montelena Napa Valley iz 1973. godine osvojio je više bodova nego bijeli Burgundy, Meursault-Charmesa iz Domaine Roulot, inspirišući talas zanimanja za kalifornijski Chardonnay. Prema podacima Nacionalne službe za poljoprivrednu statistiku (National Agricultural Statistics Service), količina grožđa sorte Chardonnay uzgojena i prerađena u prvih pet godina nakon degustacije porasla je za više od 400%.
Continue reading “Vinska presuda u Parizu”