Vinarstvo: Vino je tajna
Šta je zelena berba?
Šta je zelena berba? A zašto je to važno za neka vina …? Zelena berba je proces uklanjanja suvišnih ili nedozrelih grozdova sa čokota. To se radi s ciljem uravnoteženja površine lista i težine grožđa za rod koji može postići bolju zrelost.
Zašto je ovo važno?
“Listovi obavljaju fotosintezu koja proizvodi šećere koji omogućuju sazrijevanje grožđa, pa će se, ako ima previše grožđa i premalo lišća, loza boriti da bobice sazriju”, rekao je Chris Foss, šef odjela za vino u Plumpton College. Uz manje grožđa, okusi mogu biti koncentrovaniji. ‘Ovo je posebno važno u stilovima vina gdje tražite koncentrovane voćne arome i tijelo-poput punog crvenog vina takođe i u kasnim godinama sazrijevanja’, rekao je Foss.
Continue reading “Šta je zelena berba?”Šta znači mikroklima?
Šta znači mikroklima? “Mikroklima je gotovo kao dio AVA”, kaže Erica Stancliff o ulozi koju ovi atmosferski uslovi imaju u američkim vinogradarskim područjima (American Viticulture Areas – AVA) i drugdje.
Stancliff, vinar u Trombetta Family Wines i Pfendler Vineyards u region Sonoma Mountain u Kaliforniji, i predsjednica Saveza vinogradara Petaluma Gap Winegrowers, definiše mikroklimu kao „mali podskup područja sa jedinstvenim klimatskim razlikama od okolnih područja“.
Continue reading “Šta znači mikroklima?”Ambalaža vina i njen uticaj na aromu
Ambalaža vina i njen uticaj na aromu. Od doba neolita, ljudi su koristili proces fermentacije kao način da produže roka trajanja, povećavaju sigurnost i proizvode poželjne arome za hranu i piće. Pivo i vino postoje desetinama hiljada godina. Otkriće vina vjerovatno je bila sretna nesreća kada je zaboravni “farmer” slučajno dopustio da njegovo grožđe fermentiše u posudi za skladištenje. Ostalo je istorija.
Vino je, kao i druga fermentisana pića, složen proizvod, prvenstveno sastavljen od vode (80–85%), alkohola (9–15%, etanol je glavni) i drugih manjih komponenti (3%). Aroma vina sastoji se od niza isparljivh jedinjenja i osjetljive ravnoteže slatkog (šećeri), kiselog (organske kiseline) i gorčine/adstrigentnog (polifenoli). Okus i aroma vina zavise od korištenih sorti grožđa, uslova uzgoja (vrsta tla, klima) i načina proizvodnje vina, uključujući starenje vina i uslove skladištenja. Stoga, na iskustvo potrošača mogu uveliko uticati način pakovanja, transporta i skladištenja. Svrha ambalaže za hranu je zaštita i očuvanje kvaliteta hrane ili pića od vanjskih sila poput kiseonika, svjetlosti i vlage.
Continue reading “Ambalaža vina i njen uticaj na aromu”Moje ime je Sultana
Moje ime je Sultana.Prepoznajete li ovo bijelo ili svijetlozeleno grožđe bez sjemenki na ovoj fotografiji? Da, ja sam; Sultanina koja sam prema Wikipediji poznata i kao Thompson Seedless u SAD, Lady de Coverly u Engleskoj i Kishmish u Turskoj ili Palestini. WOW (Vau)! Hoćemo li onda nastaviti?
U redu, u redu … da vidimo sa Hiddenrose-ovog gledišta nešto o meni koje je izvedeno iz malog istraživanja, prikupljeno i ovako predstavljeno. Dolazim iz grada Manisa u Turskoj, porijekla grožđa Kishmish, poznat u mediteranskoj regiji kao Sultanina ili Sultana. U Evropu sam donešena kroz mediteransku trgovinu i poznata kao Lady de Coverly u Engleskoj. Na kraju preko vinogradara William Thompson-a koji je emigrirao u Kaliforniju, SAD iz Yorkshire-a, Engleska 1863., tamo sam predstavljena i odgajana kao Thompson Seedless.
Continue reading “Moje ime je Sultana”Istorija vina – 22 dio – Srednji vijek – uvod
Istorija vina – 22 dio – Srednji vijek.Pod Merovinzima, u ranom srednjem vijeku, vinogradi nazaduju na cijeloj teritoriji. Svoj opstanak duguju radu redovnika opatija nastanjenih na selu, koji se obvezuju da će nastaviti uzgajati vinovu lozu.
Uvod. Crkva i vinograd u srednjem vijeku.
U gradovima i u blizini gradova vinogradi pripadaju biskupima, prvim ljudima u gradovima, kao i nekolicini gospodara. Ako se vino ritualno koristi u liturgiji, to takođe pokazuje velikodušnost i ugled domaćina pred putnicima i dobronamjernim posjetiocima. Od 11. vijeka, monasi su sadili vinovu lozu daleko izvan mjesta pogodnih za vinogradarstvo, u Bretanji, Flandriji, u sjevernim regijama Engleske, čak do Pomeranije ili na jugu Danske!
Continue reading “Istorija vina – 22 dio – Srednji vijek – uvod”Crne vinske sorte grožđa
Crne vinske sorte grožđa. Evo popisa četrdeset šest crnih vinskih sorti o kojima bi svaki ljubitelj vina trebao znati ponešto. Sve su one predstavljene u knjizi What Varietal is That? (Šta je to sorta)? Knjiga je dostupna u digitalnom ili štampanom formatu.
Crne vinske sorte grožđa o kojima biste trebali znati. Ovdje su date po abecednom redu. Koliko ste vina probali od dolje nabrojanih sorti?
Continue reading “Crne vinske sorte grožđa”Godišnji život vinove loze
Godišnji život vinove loze. Uhvatite se ukoštac sa godišnjim životom vinove loze prije berbe grožđa, uz pomoć nekih grafičkih prikaza iz Fonda za obrazovanje o vinu i žestokim pićima … Pogledajte preko nekolkio crteža ovaj jednostavan vodič o životu vinove loze tokom godine.
Kako razumjeti godišnji život vinove loze?
Continue reading “Godišnji život vinove loze”Istorija vina: Antika – 21 dio – Nauka
Istorija vina: Antika – 21 dio.Otkrijte antička vina i sorte grožđa. Kako je arheologija uspjela pronaći tragove vinogradarstva, pa čak i procesa proizvodnje vina, okus starih vina ostao je misterija. Amfore iznesene netaknute iz olupina sadržavale su samo nejasne soli, a pouzdani pisani dokazi zasigurno su informisali um, ali nisu zadovoljili nepce.
Prirodno i Lo-Fi vino
Šta je Lo-Fi vino? Možda ste prije čuli izraz “prirodno vino” … “prirodno vino” postalo je nešto za sve za školu tvrdokornog vinarstva koja izbjegava mnoge uobičajene moderne vinarske intervencije. Uopšteno, to znači ili organsku ili biodinamičku poljoprivredu, autohtone kvasce (po mogućnosti one iz vinograda), malo (ako ga ima) hrastovog bureta, bez dodataka – poput zakiseljavanja i što je moguće manje sumpora.
Vjerujemo da je izraz ‘prirodno’ u odnosu na vino inherentno problematičan … Zaključuje da vino proizvedeno na bilo koji drugi način nije ‘prirodno’ i nekako manje autentično ili istinito. Mislimo da to nije tako. To takođe implicira da vino (proizvod koji se uzgaja i proizvodi samo ljudskom intervencijom) može biti i prirodno na prvom mjestu. Nadalje, prirodno vino uošteno je prilično loše i taj izraz odbija mnoge potrošače. Postoji najmanje pola tuceta proizvođača kivija čija se vina smatraju najboljima od najboljih koji slučajno prave takozvano ‘prirodno vino’, ali nikada ne bi koristili taj izraz za opisivanje vlastitih vina.
Continue reading “Prirodno i Lo-Fi vino”Stilovi fermentacija vina
Stilovi fermentacija vina. Proizvodnja vina je inherentno mikrobiološki proces u kojem se komponente grožđa pretvaraju u karakteristike okusa i arome vina. Ako je vino simfonija čulnih iskustava, prekursori grožđa su instrumenti, a mikrobi članovi orkestra. Vrenje se može inokulirati posebnim pripremama organizama ili se može ostaviti da autohtona populacija vinograda i vinarije preuzme fermentaciju.
Na dinamiku mikrobiološke populacije mogu uticati naizgled beznačajne odluke o preradi, a neka mikrobiološka svojstva mogu biti poželjna u nekim vinima, ali se u drugima smatraju manom. Strategije upravljanja fermentacijom moraju uzeti u obzir stil vina koji se proizvodi, inherentne rizike različitih odluka o preradi i sezonske ili vintage berbe u sastavu grožđa i mikroorganizama.
Continue reading “Stilovi fermentacija vina”