Vinarstvo: VINO JE TAJNA
Istorija vina – 28. dio – Moderno i savremeno vinarstvo – Tehnike i proizvodnja
Istorija vina – 28. dio – Moderno i savremeno vinarstvo. U 17. i 18. vijeku sredstva komunikacije su se umnožila, poboljšala i postala sigurnija. Vino se zatim transportuje putem, kanalima i rijekama. Ako svi vinogradi Francuske učestvuju u snabdijevanju glavnog grada vinom, možemo ipak razlikovati četiri glavna područja porijekla.
Ovo su loze koje snabdijevaju Pariz
“Seoska” vina, proizvedena na licu mesta u Parizu i na njegovim kapijama, uglavnom su namenjena za porodičnu potrošnju i kućnu distribuciju. Vina iz Ivry, Gentilly, butte aux Cailles, Passy, Auteuil, Goutte d’Or, Belleville, Clos des Panoyaux, itd. su ostaci crkvenih vinograda srednjeg vijeka. Više od 32 km oko glavnog grada, vina proizvedena u Brie i Beauce podliježu, od 1577. godine, porezima na poklone, što ih lišava prodajnih mjesta u glavnom gradu. Velike ravnice Île de France tada su se pretvorile u usjeve žitarica.
Istovremeno, vinogradi se protežu i na druge sektore Pariškog bazena, kao što su dolina Grand Morin, Gâtinais, donja dolina Yonne, regija Orleans i dolina Loire, čineći treće područje snabdijevanja vinima uglavnom lošeg kvaliteta. Ostala vinorodna područja kraljevstva konačno su davala kvalitetnija vina, koja su tada izgrađenim plovnim putevima i kanalima dopirala do glavnog grada.
Kako ljudi piju vino širom svijeta?
Kako ljudi piju vino širom svijeta? Neke zemlje piju vino još od 6000. godine prije nove ere (Gruzija sa drevnom vjerom u alkohol), a druge tek počinju uživati u njemu. Za veći dio Azije, na primjer, dostupnost vina od grožđa jedan je od plijenova globalizovanog tržišta. Ali iako vina ima u cijelom svijetu, ono nije uvijek na istom putu.
Bilo iz kožnih mjehura ili doslovno blagoslovljenih ruku, evo kako različite zemlje konzumiraju svoje vino. Neke od ovih metoda idu dalje od boce.
Continue reading “Kako ljudi piju vino širom svijeta?”Vinska kultura širom svijeta – najzanimljivija putovanja
Vinska kultura širom svijeta. Jedan od najboljih načina za istraživanje novih kultura je isprobavanje njihove domaće hrane i pića. Vino jedne kulture može puno reći o njima i, za razliku od vinograda u Sjedinjenim Državama, može sadržavati čitavu istoriju.
Iako odlazak u bar možda nije najzdraviji izbor za putovanje, obilazak vinograda može vam pružiti priliku da ostanete aktivni, naučite o kulturi i probate neka ukusna pića odjednom. Evo nekih od najzanimljivijih vinskih kultura iz cijelog svijeta. Provjerite njihovu ponudu prilikom posjete ili iz udobnosti vlastitog doma.
Continue reading “Vinska kultura širom svijeta – najzanimljivija putovanja”Prirodno vino – vinske glavobolje
Prirodno vino – vinske glavobolje. Nedavna istraživanja su identifikovala vezu između niže upotrebe sumpor dioksida i viših nivoa biogenih amina koji izazivaju glavobolju. Može li to značiti kraj za vina bez dodavanja SO2?
Tokom protekle decenije, sulfiti su postali jedni od najprokletijih, najkontroverznijih i neshvaćenih jedinjenja u vinskom svijetu. Krivili su ih za sve, od glavobolje do zagušenja. Potom su ih izbjegavali potrošači koji su se priklonili udruženju. Iako većina članova industrije razumije da sulfiti ne uzrokuju glavobolje. Debata oko sumpor-dioksida (SO2) i njegovih pozitivnih i negativnih učinaka na vino se nastavlja. Odustajanje od dodavanja SO2 uobičajeno je za mnoge prirodne vinare.
Continue reading “Prirodno vino – vinske glavobolje”Dronovi nad strmim vinogradima Njemačke
Dronovi nad strmim vinogradima. Dron leti iznad strmih padina vinograda u blizini Mundelsheim-a. Weingärtnergenossenschaft u Lauffenu završio je višegodišnje ispitivanje upotrebe pesticida iz vazduha. U trogodišnjem ispitivanju, Wengertersovi iz Lauffena su uz naučnu podršku dokazali prednosti dronova.
Kada će se dronovi konačno moći koristiti u vinogradu za prskanje loze pesticidima iz vazduha? Mnogi Wengerteri su nestrpljivi, uvjereni su Manuel Becker i Dietrich Rembold. Šef odjela za vinogradarstvo i zaštitu vinove loze Državnog istraživačkog instituta u Weinsbergu i predsjednik uprave Lauffener Wengerter bili su zauzeti eksperimentom koji bi mogao biti od velike važnosti, posebno za operatere strmih vinograda.
Continue reading “Dronovi nad strmim vinogradima Njemačke”Proizvodnja grožđa u svijetu – u 92 države
Proizvodnja grožđa u svijetu. Gdje se uzgaja i proizvodi grožđe? Koje zemlje proizvode grožđe? Koliko grožđa se proizvede godišnje? Na ta i ostala pitanja odgovor leži u tabeli (pdf fil). Godišnje se u svijetu proizvede 77.518.398 tona grožđa. Na popisu su 92 države svijeta u kojima se proizvodi grožđe.
Pored ukupne proizvodnje grožđa dati su i podaci o proizvodnji grožđa po stanovniku u kilogramima, površine u hektarima i prosječni prinos grožđa po hektaru u kilogramima. Podaci na karti i pdf tabeli nisu identični. Karta je samo opšti pogled na zemlje Novog i Starog svijeta radi boljeg razumijevanja, za samo nekoliko napoznatijih vinskih zemalja Svijeta.
Continue reading “Proizvodnja grožđa u svijetu – u 92 države”Zašto je vino bitno?
Zašto je vino bitno? Šta je to u vinu što ga tako duboko vežem za sebe? Šta je to beskrajna vezanost? Uvijek sam znala šta nije. Ne radi se o bodovanju ili konkurentskoj analizi, ali kao i svaki vinski profesionalac, ja sam igra za sledeću slijepu degustaciju. I ne radi se o potrebi da prepričavam ono što sam naučila, iako mogu satima ležati budna razmišljajući kako da dočaram vino riječima.
Možda je ovo: ja volim vino jer je to jedna od posljednjih istinitih stvari. U svijetu digitalizovanom do smetnji, svijetu u kojem ne možete izaći iz pidžame bez mobilnog telefona, vino ostaje potpuno primarno. Bez žurbe. Tiha muzika prirode.
Continue reading “Zašto je vino bitno?”Zašto nas vino pokreće
Zašto nas vino pokreće. Oduvijek sam bila vrlo svjestna broja promjenljivih vezanih za bilo koje vino do trenutka kada dođe do boce. Sunčevi sati, aspekt, intervencija u vinogradarstvu, vodosnabdijevanje, prirodna varijacija vezana za pojedinačne fleke zemlje, izbor kvasca, sastav atmosfere podruma, skladišta, vinograda, itd.
Kako počinjem da pravim svoju listu varijabli, još stotine padne na pamet. Kvasac, temperatura fermentora, oblik fermentora, uloga koju majka priroda igra u začinjanju duge za burad, čepa i dobro… možda se raspoloženje vinara nekako čak i odražava u zadatku koji se obavlja svakog dana.
Continue reading “Zašto nas vino pokreće”Svjetska proizvodnja vina 2021.
Svjetska proizvodnja vina 2021. je bila strašna godina za proizvodnju vina u nekoliko velikih zemalja proizvođača vina. Globalna proizvodnja vina dostigla je skoro rekordno nizak nivo od oko 250 miliona hektolitara. Sve tri velike zemlje, Italija, Francuska i Španija, zabilježile su značajan pad. Francuska je pala sa drugog na treće mjesto na rang listi.
Nedavno objavljene brojke Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV) otkrivaju sumornu sliku svjetske proizvodnje vina u 2021. Brojke su, naravno, preliminarne u ovoj ranoj fazi, ali je malo vjerojatno da će se mnogo promijeniti. OIV procjenjuje da će ukupna svjetska proizvodnja vina dostići oko 250 miliona hektolitara (u rasponu od 247 do 253 Mhl). Ovaj broj je vrlo blizu berbe u 2017. godini od 247 Mhl, što je bila najmanja količina prozvedenog vina u više od dvadeset godina.
Continue reading “Svjetska proizvodnja vina 2021.”Tehnologija koja nadmašuje
Tehnologija koja nadmašuje. Dan digitalnog vinogradarstva donosi alate velikih podataka u vinograd. Cornell-ov istraživački tehničar Andy Joy demonstrira rad prorjeđivanje lastara korigovanjem poljskog računara. Računara dizajniranog za prskanje rednih kultura, sa promjenjenom rotacijom u minuti.
Prema kartama varijabilnosti vinograda, vinogradarari će moći automatski prilagoditi upravljanje, rekao je Joy. Uzgajivači rednih kultura daleko su ispred specijalizovanih proizvođača kada je u pitanju tehnologija za upravljanje promjenjivim stopama. Uz nekoliko jednostavnih izmjena, ti se alati mogu prilagoditi kako bi se omogućilo i upravljanje vinogradima sa promjenjivom brzinom.
Continue reading “Tehnologija koja nadmašuje”