Klimatske promjene. Kako bi se nosili sa stvarnim posljedicama klimatskih promjena, vinari se sve više okreću tehnologiji. U nekim slučajevima tehnologija im omogućava da se nose sa nepredvidivim vremenskim obrascima kako bi nastavili isporučivati isto sjajno vino; u drugim slučajevima tehnologija potpuno uništava vinsku industriju, što dovodi do novih inovacija u načinu pakovanja, tržišta vina i prodaje vina krajnjem potrošaču.
Razumijevanje globalnog uticaja klimatskih promjena.
Jedna važna stvar koju treba imati na umu je da su klimatske promjene uistinu globalni fenomen, koji utiče na vinare od Australije do Sjeverne Amerike, i na svaku zemlju između njih. U Australiji, na primjer, nedavna razdoblja rekordne toplote već vode do bojazni da bi se zagrijavanje lokalnih vinskih regija moglo odvijati mnogo brže nego što bi se moglo i predvidjeti. U Francuskoj, neobjašnjiva ekstremna smrzavanja dovode do značajnog gubitka berbi. A u Kaliforniji se vinari već suočavaju sa svim i svačim, od poplava do suša, pa sve do šumskih požara koji su krivi za klimatske promjene. To je na mnogo načina negativan uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju. Međutim, šta je sa pozitivnim uticajem klimatskih promjena? U tom smislu, obrasci globalnog zagrijavanja mijenjaju sve ono što smo mislili da znamo i o terroiru. Prije samo dvije decenije, pretpostavka je bila da je vinarska industrija napokon otkrila sve regije na svijetu u kojima je moguće proizvesti vino svjetske klase. Ali već smo videli pojavu novih vinskih regija u Švedskoj, Norveškoj i Holandiji – tri nacije u Evropi koje su se ranije smatrale previše hladnim za proizvodnju vina svjetske klase. I Kina i Indija takođe su postale potencijalna vinska žarišta budućnosti.
Održiva tehnologija.
S obzirom na svu zabrinutost zbog tempa globalnog zagrijavanja koje se događa u svijetu, možda ne čudi da vinari počinju prihvatati zelene, održive tehnologije. Više nije neobično čuti o vinariji koja prihvata solarnu energiju ili o vinarima koji prihvataju strategiju otiska nula-ugljenika. Ne radi se samo o prihvatanju zelenije planete radi zelenije planete, već se radi i o upotrebi ove nove, zelene i održive tehnologije za smanjenje troškova proizvodnje vina (tj. korištenja solarne energije od sunca za napajanje vinarije). Ovaj trend prema vinu proizvedenom održivim tehnologijama iza sebe ima veliki zamah, dijelom i zato što su mladi milenijal proizvođači vina prihvatili ideju podrške vinarima koji svoj dio podržavaju u čuvanju ambijenta. „Zeleno“ vino dopunjava koncept podržavanja organskih, prirodnih procesa. Kao rezultat toga, mogućnost oglašavanja vina „nulte emisije ugljenika“ donosi sa sobom i puno marketinškog kredibiliteta.
Kraj berbi određenog godišta. Klimatske promjene rađaju i ideju da bismo uskoro mogli doživeti kraj „berbi“ kakve poznajemo. Ako uzgajivači grožđa imaju stalni rizik da će 80 – 90% njihove berbe nestati uslijed poplava, suša, jakih toplotnih talasa ili jakih hladnoća, tada će postati puno prihvatljivije stvarati “mješavine vina” različitih berbi . Moglo bi se dogoditi da istinska vintage vina postanu kolekcionarski predmeti, dok svi ostali piju ono što bi se moglo nazvati “beverage wine-alkoholno piće” – jednostavno, svakodnevno vino sa zabavnom etiketom i zanimljivim imenom, nastalo spajanjem više berbi.
Kraj plutanog čepa.
A, istovremeno dok ljudi govore o „kraju berbi određenih godišta“, oni takođe govore i o kraju plute. Budući da se vrhunska pluta može uzgajati samo u određenim regijama svijeta, svaki uticaj klimatskih promjena na te regije imat će vrlo direktan uticaj na način upotrebe pluta u vinskoj industriji. Trošak bi mogao postati toliko pretjeran, u stvari da ljudi rado prihvataju flaše sa metalnim zatvaračem i druge zatvarače koji su u potpunosti stvorena za čovjeka.
Kraj staklene boce. A šta je sa staklom koje se koristi za proizvodnju tipične vinske boce? Ovih se dana na staklene boce često gleda kao na negativan uticaj na ambijent. Da, moguće je reciklirati staklene boce, ali proces proizvodnje stakla zahtijeva mnogo energije. Štoviše, isporuka staklenih boca vina oceanima nije baš najbolji način za očuvanje sredine. Industrija masovnog vina već mijenja način na koji razmišljamo o prevozu vina iz zemlje A u zemlju B, i za očekivati je da će se ovaj trend ubrzati. U budućnosti potražite vino u limenkama, tetra-pakovanjima, aluminijskim bocama, bačvama, pa čak i „jestivim“ bocama (tj. bocama napravljenim od supstanci poput šećera). Ukratko, čitav pojam staklene boce od 750 ml mogao bi nas ubrzo smatrati zastarjelim.
Porast vina iz „laboratorije“.
Na potezu koji će mnoge vinske pustore vjerovatno smatrati kletvom, naučni istraživači eksperimentišu sa pravim vinima iz „epruvete“ koja su stvorena u laboratoriji, a ne u vinariji. To daleko prevazilazi stvaranje novih hibrida grožđa ili genetski modifikovano grožđe koji može podnijeti toplije klimatske uslove. Takođe uključuje stvaranje “grožđa” koje nije grožđe, koje bi bilo čisto umjetno grožđe koje izgleda i ima okus grožđa, ali je potpuno vještačko. To bi dovelo do porasta vina proizvedenih bez grožđa. Cijela ova ideja o vinima bez grožđa mogla bi zvučati apsurdno, ali razmislite na trenutak koliko pažnje privlače napori za stvaranje odreska i hamburgera bez prave govedine. Ako je moguće stvoriti umjetni hamburger bez govedine, razmišlja se, tada bi trebalo omogućiti stvaranje umjetnog vina bez grožđa.
Kao što se može vidjeti, ako se tempo klimatskih promjena nastavi, to bi moglo dovesti do nekih vrlo zanimljivih (a možda bi se moglo reći i čudnih) inovacija u vinskoj industriji. To će zauzvrat dovesti do još većih inovacija u načinu na koji prosječan čovjek u budućnosti uživa u boci (ili limenci) vina.
Pogledati i: https://ovinu.info/efekti-klimatskih-promjena/
Naslov orginala: How Climate Change Could Impact the Future of Wine. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, klima, budućnost
