Suština vina-5: Grejpfrut. Viseće kugle žute boje koje su poput sunca visjele sa svojih lisnatih grana sigurno su bile primamljive za one Barbadosce koji su prvi nazvali ovo „zabranjeno voće“ svog ostrva. Koliko su jednostavni grejpfrut i njegov roditelj pomelo stigli od tropske egzotike do stolova za doručak posvuda, u svojim nijansama žute, ružičaste i beril crvene boje.
Nekako senzualniji od mnogih drugih citrusa, biserna tekstura mesa grejpfruta i njegova škrobna, pjenasta jezgra obilježavaju ga jednako kao i njegovi okusi, koji mogu uvelike varirati. Žuta daje meku slatkoću sa drvenastim i gorkim udarcem, dok ružičasta i crvena pojačavaju kiselo sa slatkim do ponekad električnog nivoa.
Ovo blještavilo kiseline i okusa nalazi svoj najčešći analog u bijelim vinima, čiji okusi ponekad savršeno prizivaju zalogaj jarko ružičastog sunca. Vina sorte Riesling su uobičajeni krivci u zalogajima grejpfruta. Mnoga druga vina mogu dočarati njegove brojne okuse – pokožicu, srž ili sok. Ali bez obzira na to kako, pronaći malo grejpfruta u čaši nikada neće biti loša stvar. Suština vina-5.
Naslov orginala: The Essence of Wine: Grapefruit. Izvor: https://www.vinography.com/. Tekst: The Essence of Wine. Objavljeno: 09.01.2013. Slika: © 2012 Leigh Beisch. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI: https://ovinu.info/sustina-vina-4-kupina/
Život: Post Hoc, Ergo Propter Hoc. Definicija – “poslije ovoga, dakle zbog toga”. Post hoc, ergo propter hoc odnosi se na logičku grešku tvrdnje da je jedna stvar izazvala drugu samo zato što se prva dogodila. Na primjer, pijetao kukuriče i sunce izlazi. Tvrditi da pijetlovo kukurikanje uzrokuje izlazak sunca bilo bi post hoc, ergo propter hoc razmišljanje. Aristotel je bio taj koji je postavio temelje za klasifikaciju loših argumenata zasnovanih na logičkim greškama poput ove.
