Grožđe. Hiljadama godina grožđe, odnosno bobice su jedno od najpopularnijih plodova koje se poslužuje na stolovima širom svijeta. Poznato je da su Egipćani uživali u okusu grožđa prije više od 5.000 godina i uzgajali ga prvenstveno za proizvodnju vina. Dakle, vinova loza je jedna od najstarijih gajenih biljaka poznatih čovječanstvu.
U početku izvor užitka samo za malu klasu aristokrata, kasnije su Rimljani grožđe raširili u sve regije Mediterana i sjeverne Evrope. Grožđe je jedna od najvažnijih kultura dostupnih na međunarodnom tržištu voća danas. Vinova loza je porijeklom iz umjerenih i suptropskih regija i uzgaja se u svim dijelovima svijeta. Zahvaljujući uvozu iz cijelog svijeta, grožđe je dostupno tokom cijele godine. Međutim, više od polovine ubranog grožđa na svijetu dolazi iz evropskih zemalja. Pročitati i: https://ovinu.info/stone-sorte-grozdja-kalifornija/
Grožđe
Opis. Tipična slika vinograda prikazuje padine prekrivene redovima zelenih loza. Stono i vinsko grožđe pripada porodici Vitaceae – ljetnim zelenim biljkama za penjanje uzgajanim u vinogradima na špalirima, koji se sastoje od stubova i žica uzduž ravnih linija.
Prepoznatljiva svojstva. Grožđu se pripisuje više koristi nego jedva bilo kojem drugom voću. Sadrži širok spektar korisnih hranjivih sastojaka. Posebno se ističu prirodne boje crvenog grožđa i ekstrakti sjemenki grožđa, koji sadrže obilne antioksidante – prirodne sastojke koji štite naše krvne žile i ćelije od oštećenja u našem tijelu. Poznato je i vjeruje se da grožđe stimuliše rad crijeva i bubrega, pomaže u prevenciji naslaga mokraćne kiseline i štiti od gihta, ateroskleroze i drugih bolesti. Ove male bobice smanjuju kiselost u našem tijelu.
Plod. Grožđe dolazi u širokoj paleti sorti, uključujući oko 16.000 različitih. Bobice mogu biti različitog oblika, okrugle ili ovalne ili izdužene ili drugačijeg oblika. Boja bobica se kreće od zelene, žute i jantarne do crvene, plave i tamnoplave. Male bobice su uglavnom voda. Njihova žilava pokožica prekriva sočno meso, koje pak okružuje do četiri tvrde sjemenke, zavisno od oplodnje. Samo oko 10% u svijetu obranog grožđa nudi se na prodaju u maloprodajnim trgovinama. Preostalih 90% prerađuje se u vino ili u druge prerađevine.
Okus. Okus grožđa je različit, zavisno od sorte. Postoje kisele, slatkasto-aromatične i pomalo trpke sorte (zadnje imaju okus muškatnog oraščića). Pored najčešće upotrebe – u vinima, zatim u voćnim napicima i smoothiejima – grožđe se koristi u svježem i suvom stanju. Često se predstavlja kao osvježavajući ukusni dodatak ili se poslužuje uz jela od sira. Narezano na male polovice, slatko grožđe pruža zanimljiv kontrast slanim salatama.
Naslov orginala: Виноград. Izvor: https://www.eckes-granini.lt/ru/. Prevod: Dragutin Mijatović
