Kako geografija utiče na stil vina? Geografija može imati ogroman uticaj na način na koji vaše vino ima okus. Temperatura, nadmorska visina, tip tla – mjesto na kojem se grožđe uzgaja i kako može sazrijeti, toliko toga određuje karakter konačnog proizvoda.
Temperatura
Mnogi dijelovi svijeta jednostavno su previše hladni ili prevrući da bi se uspješno moglo uzgajati grožđe. Vinovoj lozi je potrebna dovoljna količina vode, hranjivih materija, sunčeve svjetlosti i toplote da bi procvjetala. Manje zrelo grožđe obično daje vina sa manje alkohola, više kiselosti i svježim aromama voća. Na drugom kraju spektra, vrlo zrelo grožđe imat će viši nivo šećera, što često rezultira više alkohola u vinu sa vrlo zrelim ili čak kuvanim voćnim okusima.
Ako su uslovi previše hladni, grožđe neće dozreti. Ako je previše toplo, može prezreti i dati vina neugodnih okusa i malo svježine. Optimalni uslovi uopšteno se nalaze između 30 i 50 stepena geografske širine sa obe strane ekvatora. Što se više približavate ekvatoru, postaje sve toplije, a uticaji hlađenja, poput morskog povjetarca ili planinskog vazduha, mogu biti potrebni kako bi se spriječilo da se vinograd previše zagrije.
Kako idete dalje od ekvatora, istina je obrnuta. Ovdje su faktori koji povećavaju toplotu i sunčevu svjetlost možda potrebni za sazrijevanje grožđa. Uz geografsku širinu, mnogi drugi faktori mogu uticati na sazrijevanje grožđa. Čak i u regijama poznatim po svom grožđu, lokacija i aspekt pojedinog vinograda mogu napraviti ogromnu razliku u konačnom vinu.
Padina (Nagib)
Većina vinograda nalazi se na barem blagoj padini, a u nekim slučajevima vinogradi mogu biti na izuzetno strmim terenima. Ugao nagiba će uticati na to koliko sunčeve svjetlosti ima pristup vinovoj lozi. Vinograd okrenut prema ekvatoru bit će topliji i sunčaniji od onog koji je okrenut prema sjeveru.
Padine takođe mogu pomoći u izbjegavanju mrazeva. Hladan vazduh ima tendenciju padati niz brdo i skupljati se pri dnu. To znači da na vinograde na padinama manje utiče mraz od onih na dnu doline.
Nadmorska visina
U toplijim klimama, nadmorska visina može pružiti određeno smanjenje toplote. Na svakih 100 metara (328 stopa) kada se popnete iznad nivoa mora, temperatura pada otprilike 0,6 stepeni Celzijusa (33 stepena Fahrenheita). Ovo je posebno važno u regijama poput argentinske Mendoze, gdje se vinogradi mogu naći na više od 1.000 metara (3280 stopa) nadmorske visine.
Uticaj hlađenja planina Anda usporava proces sazrijevanja i pomaže zadržati važnu svježinu u grožđu.
Okeani – velike vodene površine
Blizina hladnog okeana takođe može doneti rashlađenje u toplim krajevima. Što je vinograd izloženiji okeanu, on postaje hladniji i vjetrovitiji. Vazduh je često vlažan, pa se ujutro može nakupiti magla, što može dodatno rashladiti vinograd i pružiti zaštitu od jakog sunca.
Zemljište
Tlo na svakom vinogradarskom mjestu takođe može povećati efekte klime. Na primjer, svijetla tla reflektuju sunčevu svjetlost, dok će tamna, kamenita tla skladištiti i zračiti toplotu. Tla koja sadrže puno gline obično će biti hladnija jer nevjerojatno dobro upijaju i zadržavaju vodu. Ovo je nešto što može biti izuzetno korisno u suvim klimama.
Svi ovi različiti faktori zajedno čine svako vinogradarsko mjesto jedinstvenim, uzimajući u obzir ogromnu raznolikost stilova vina na raspolaganju za uživanje! Ako želite i sami iskusiti uticaj geografije, pokušajte uporediti Chardonnay iz sjeverne Francuske sa onim sa sunčanog mjesta u Kaliforniji – sigurno ćete primijetiti značajnu razliku u stilu vina.
Izvor: https://www.wsetglobal.com/. Naslov orginala: How does geography affect a wine’s style? Objavljeno: 24.08.2021. by WSET Global. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/vinski-region-svijeta-90-glavnih/
