Razlike između vinskih regija. Poljoprivredni proizvod, vino je vezano za prirodu, pa je vinova loza pod uticajem vremenskih uslova (orijentacija prema suncu i vlažnost tla). Vinogradi zasađeni u blizini obale rastu i obrađuju se drugačije od onih koji se nalaze u unutrašnjosti, daleko od vode.
Prosječni potrošač možda neće uzeti u obzir ove faktore prilikom izbora ili ispijanja boce vina, ali oni igraju važnu ulogu u onome šta je u vašoj čaši.
Šta je priobalno područje ili priobalni vinograd?
Pribalno područje ili vinograd je upravo to: čokoti koji rastu uz uznemirujuće tijelo vode. Međutim, priobalni vinograd nije potrebno saditi na litici na rubu vode. Oni mogu biti bliže obale ili pod utjecajem obale, kao u slučaju Južnoafričke priobalne regije, koja je unutar 100 milja od Južnog okeana.
Vinogradi bliži okeanu osjetljiviji su na dinamično vrijeme koje dolazi sa vodene površine jer su manje zaštićeni od nižih vinograda u unutrašnjosti, kaže Chantal Forthun, vinar za Flowers Vineyards & Wineryon na obali Sonoma. “Snažni nalet nevremena može donijeti hladan vazduh i maglu i drastično sniziti temperaturu u samo nekoliko minuta, tako da se dnevni klimatski uslovi mogu promijeniti u kratkom roku.” To omogućava dugu sezonu rasta.
Mnoge priobalne vinske regije imaju pomorsku klimu, koju, prema Wine & Spirit Education Trust (WSET), “karakterišu hladne do umjerene temperature i mala godišnja razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca.” Neki priobalni vinogradi zasađeni su na uzvišenjima, često iznad linije magle, što je vinogradarska prednost. Ova područja imaju relativno stabilne temperature koje utiču na sposobnost dozrijevanja grožđa, jer postoje mala dnevne oscilacije ili temperaturne fluktuacije između dana i noći. Vinova loza iznad linije područja magle može uživati u izlaganju suncu cijeli dan, što je jako korisno za sazrijevanje grožđa.
Ti talasi i hladne temperature često diktiraju vjetrove koji hlade vinograde. Vjetar je toliko važan u vinogradarstvu da mnogi od njih imaju svoja imena. U Južnoj Africi postoji Cape Doctor, jugoistočni vjetar koji silazi niz planine i stvara sloj magle koji pokriva vinograde. U Čile-u Humboldtova struja dolazi sa Antarktika da ohladi vruću, suvu klimu. Ovi vjetrovi imaju tendenciju da su najzastupljeniji duž priobalnih lokaliteta i štite čokote vinove loze na razne načine.
Šta je kopnena – unutrašnja regija?
Vinogradi u unutrašnjosti regija su dalje od vodenih površina, tako da nemaju koristi od hladnog uticaja okeana. A budući da su vinogradi zasađeni dalje od vodenih površina, oni su obično topliji i zadržavaju toplotu. Unutrašnje doline i regije uglavnom primaju sunce cijeli dan. Ako su u toploj ili vrućoj klimi, ovdje se vinari oslanjaju na dnevne oscilacije ili na gore spomenute dnevne i noćne temperaturne oscilacije za sazrijevanje grožđa. Toplota tokom dana, tokom sazrijevanja, a hladne večeri – ponekad i za 40 stepeni hladnije – pomažu grožđu da zadrži kiselost.
Izvor: https://www.winemag.com/. Naslov orginala: The Differences Between Coastal and Inland Wine Regions (Razlike između priobalnih i vinskih regija u unutrašnjosti). Objavljeno: 06.04.2021. by J'nai Gaithery. Illustration: by Rebecca Bradley. Slika: by Adrian Gaut (Flowers Vineyard & Winery). Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/hladna-i-topla-klima-razlika-izmedju-vina/
