Sorte grožđe – putovanje svijetom. Bilo da rastu na rubu vulkana na Zelenortskim ostrvima, nedaleko od australijskih naselja ili na padinama regiona Champagne, sorte grožđe se dobro prilagođavaju svom terroiru. Razlog je postojanje mnogo različitih sorti grožđa.
Sorte grožđa objašnjavaju geografiju vina. To je rezultat velikih migracija ili ekskluzivnog uzgoja i raznolikost predjela u kojima se vinogradarstvo ustalilo. Pa krenimo na put.
Sorta grožđa
Iz naučne perspektive, većina svjetskih sorti vinove loze pripada jednoj vrsti: Vitis vinifera L. Ali vinove loze, biljke koje uzgajaju ljudi klasifikovane su prema “sortama grožđa”. Biološke karakteristike sorti grožđa direktno utiču na okus vina. Sadržaj šećera, kiselost, tanini i organoleptičke arome povezane su sa sortom grožđa koju koristi vinogradar.
Određene sorte grožđa mogu pokriti čitavu regiju: u regionu Burgundy veliki se broj bijelih vina proizvodi od sorte Chardonnay i crnih vina od sorte Pinot Noir. Sorte grožđa se takođe mogu mješati nakon berbe. Bordeaux grand crus vina su obično „skup“ različitih sorti grožđa uzgajanih na određenim terenima.
Najčešće sorte grožđa svijetu su: Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Merlot, Pinot Noir, Syrah (Shiraz) i Gamay za crna vina, te Chardonnay, Riesling, Chenin, Muscat i Sauvignon Blanc za bijela vina.
Sorte grožđa – putovanje svijetom 1
Okuste sorte regiona Alsce na južnoj hemisferi. U regiji Alsace gaji se oko deset različitih sorti grožđa, koje su jedinstvene po tome što daju imena vinima. Riesling, Gewürztraminer i Sylvaner, dakle, odnose se i na vina i na sorte grožđa. Sorte su uspješno otputovale na hiljade kilometara. Sylvaner je pronašao odabranu lokaciju u bujnim predjelima ostrva Tasmania. U regionu Clare Valley, u blizini Adelaide (Australia), “Riesling ostavlja trag” pokriva udaljena nenaseljena područja, stvarajući pejzaž impresivnih kontrasta.
Cabernet Sauvignon: od ušća rijeke Gironde (France) do planina Južne Afrike (South Africa). Potomci sretnog braka između sorti Cabernet Franc i Sauvignon Blanc na obalama ušća Gironde ostavljaju trag još iz vremena Ancien Régime. Cabernet Sauvignon je uspijevao, ometen samo njegovom potrebom za sunčevim zracima. Vinogradi u kojima se uzgaja ova sorta nalaze se tako u Sjedinjenim Državama (United States), Južnoj Americi (South America) i Australia. Posebno je popularan u Južnoj Africi. Čokoti sorte Cabernet Sauvignon uspijevaju oko pordučja Stellenbosch, stvarajući zapanjujuće vinograde, uokvirene veličanstvenim horizontima planinskog lanca Hottentots Holland, koji se proteže dokle oko može vidjeti.
Assyrtiko: plod vulkana. Grčko vinogradarstvo može biti ponosno na svoju drevnu istoriju, a sorta Assyrtiko je možda jedno od njegovih najvećih dostignuća. Smatra se da je ova sorta grožđa nastala na vulkanskom ostrvu Santorini, „pripitomljavanjem“ divljeg grožđa. I dalje se uzgaja, do danas, njegova posebnost je što raste na vrlo sušnom tlu, proizvodeći iznenađujuće i posebno mineralno bijelo vino u kojem se može uživati na ostrvu, diveći se jednom od najljepših predjela Kiklada (Cyclades).
Sorte grožđa – putovanje svijetom – 2
Ružičasto grožđe u zemlji trešanja. Čak i prije velike francuske vinske propasti u 19. vijeku, sorte grožđa već su putovale velikim daljinama širom svijeta. Smatra se da je sorta Koshu, na primjer, krenula Putem svile sa obala Kaspijskog mora i sada je najfinije japansko grožđe. Lokalni vinograd, u podnožju planine Fuji, mora se nositi sa obilnim kišama, čineći ovo ružičasto grožđe posebno otpornim. To je lako prepoznati – vinova loza je na nekim naslonima iste visine kao čovjek!
Tempranillo, crni osvajač. Tipično za špansko vinogradarstvo. Feničani su na Iberijsko poluostrvo donijeli Tempranillo. Rimljani su nastavili sa širenjem španskog vina. Tempranillo je stigao do Južne Amerike sa konkvistadorima, ali njegov najpoznatiji terroir ostaje Rioja, u Baskiji. Tamo pronađena loza daje kontrast crvenim tlima koja se nalazi na najstarijim terasama baskijskih imanja. Inače, boja ovih parcela još uvijek je garancija kvaliteta vinove loze koja tamo raste.
Vidal Blanc, sorta ledenog vina. Bilo u Britanskoj Kolumbiji (British Columbia), nedaleko od jezera Okanagan, bilo u području Ontario, u blizini vodopada Niagara, određeni prirodni predjeli u Kanadi oživljavaju početkom zime, za vrijeme posebne berbe nakon prvog mraza. Ubrano grožđe koristi se za proizvodnju takozvanog ledenog vina, zapaženog po svojoj rijetkosti i delikatnosti. Kako bi uspješno izveli ovo malo čudo, koje je vrlo rizično u smislu propadanja grožđa koje je dugo bilo na čokotu, kanadski vinogradari koriste sortu Vidal Blanc. To je hibridna sorta grožđa koja je poznata po svojoj debeloj pokožici i sposobnosti da podnese teške zimske uslove. Ovo slatko desertno vino ugrijat će srca putnika koji su došli otkriti faunu i floru zemlje koja se obično povezuje sa javorovim sirupom.
Da biste saznali više: organizujte degustaciju vina ovih sorti grožđa!
Kako su vina iz cijelog svijeta lako dostupna, uvijek možete ponijeti bocu ili dvije sa svojih omiljenih putovanja i dobro se zabaviti sa prijateljima organizovanjem degustacija sa fokusom na jednu sortu grožđa. Vina proizvedena od iste sorte dolaze iz različitih podneblja i tipova tla, vina koja nikad ne uspiju zapanjiti i neupućene, a često i ljubitelje vina. Chardonnay iz Kalifornije, Južne Afrike i Burgundije nemaju ništa zajedničko osim sorte grožđa, tako da imate puno prilika za stvaranje uzbudljivog itinerera širom svijeta okusa!
- Pročitajte: Larousse Wine, za gotovo iscrpnu svjetsku turneju sorti grožđa i vinskih apelacija.
- The Initiates: A Comic Artist and a Wine Artisan Exchange Jobs, by Étienne Davodeau, o posebnom odnosu između ljudi i vinove loze.
- Stvari koje treba vidjeti: La Route des Vins niz serija posvećenih vinogradima u Francuskoj i širom svijeta (uključujući Argentinu, Libanon i Južnu Afriku), dostupan na Food Story YouTube channel.
Pogledati i: https://ovinu.info/rasprostranjenost-svjetskih-sorti-vinove-loze/
Izvor: https://escales.ponant.com/. Naslov orginala: A World Tour In Grape Varieties. Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/ i https://en.wikipedia.org/ i https://doubleavineyards.com/. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
