Punoća vina (vinsko tijelo, tijelo vina) definiše se po okusu vina teško i bogato. To je kombinacija nekoliko faktora: sorta grožđa, nivo alkohola, pa čak i nivo slasti. Ako pokušavate pronaći nove favorite, punoća vina je sjajan način za razlikovanje sorti grožđa kako biste pronašli vaše želje. Razdvojimo različite stilove tijela sa nekoliko primjera kako biste mogli pronaći više onoga što volite.
Kako prepoznati punoću vina
Lako je osjetiti razliku između punomasnog i obranog mlijeka zbog nivoa masnoće. S obzirom na to, punoću vina, tijelo vina nije tako lako odrediti jer uključuje mnogo faktora. Srećom, na vinskoj boci možete potražiti nekoliko tragova:
• Nivo alkohola: Vina iznad 14% alkohola imaju tendenciju okusa punijeg tijela.
• Sorta grožđa: Od pojedinih sorti grožđa dobijaju se punija vina.
• Starenje u hrastovom buretu: Slično kao i Bourbon, i vina odležala u svježim hrastovim buradima često su na okusu punijeg tijela. Proizvođači vina često navode vrijeme starenja u hrastovom buretu na leđnoj etiketi.
• Klima: Uopšteno govoreći, grožđe uzgajano u toplijim podnebljima ima tendenciju da daje bogatija, punija vina (ovo zavisi od proizvođača!).
• Šećer: Nefermentisani grožđani šećer koji ostane u vinu povećava tijelo, punoću vina bez povećanja slasti. Nažalost, to se rijetko nalazi na etiketi vina.
Poznato je da neke sorte grožđa proizvode vina koja se uredno uklapaju u vinski tip punoće vine. Evo nekoliko primjera koje treba istražiti.
Crvena vina
Crvena vina lagane punoće: Pinot Noir, Gamay, Cinsault, Frappato
Uopšteno govoreći, lagana tijela crvenih vina imaju prosječan nivo alkohola, niže tanine i manje boje. Često imaju glatki okus zbog smanjenih tanina (manje su adstrigentna-opora-trpka). Takođe, kada se sorte uzgajaju u hladnijim podnebljima, crvena vina lakše punoće ponekad imaju pomalo „oštar“ ili „začinjen“ okus od povećane kiselosti.
Crvena vina srednje punoće. Sangiovese, Garnacha, Carménère, Cabernet Franc
Hrana vina! Razlika između vina srednje punoće i punih vina, vina punog tijela imaju veze sa alkoholom i nivoom kiselosti. Mi ljudi imamo tendenciju da vina sa višim kiselinama doživljavamo kao okus lakšeg tijela. Tako se sorte grožđa sa više prirodne kiselosti često uklapaju u kategoriju vina srednje punoće. Uz to, mnoga vina spadaju u ovu kategoriju zbog načina na koji su proizvedena. Na primjer, Merlot sa manje alkohola (ispod 14%) i kraćeg starenja u hrastovom buretu takođe može biti srednjeg tijela.
Crvena vina punog tijela: Malbec, Syrah, Cabernet Sauvignon, Petite Sirah, Tannat
Koktel vina! Crvena vina punog okusa toliko su bogata da mogu samostalno ”stajati”. Zbog čega imaju veliki okus? Pa, sav taj povećani tanin, više alkohola i niža kiselost rezultiraju jačim okusom. Uz to, vina odležala u hrastovim buradima ne samo da dobijau hrastove arome vanilije, kedra i začina za pečenje, već i omekšavaju arome. Za nas znatiželjne postoji i neukusna supstanca glicerin koja se prirodno dobija iz fermentisanog grožđa a koja povećava percepciju punoće vina.
Bijela vina
Šta je sa bijelim vinima? Potpuno ista pravila za crvena vina vrijede i za punoću u bijelim vinima. Na primjer, glavni razlog zbog kojeg se bijelo vino Chardonnay smatra punim tijelom je zbog starenja vina u hrastovom buretu.
Više vina sa različitom punoćom. Knjiga Wine Folly: Magnum Edition book sadrži kolekciju od 100 uobičajenih sorti grožđa, odličana za istraživanje. Pogledati i: https://ovinu.info/vinogradarstvo-i-kvalitet-vina/
Naslov orginala: What is Wine Body and How To Taste It (Šta je punoća vina i kako je okusiti). Izvor: https://winefolly.com/. Objavljeno: 16.11.2020. by Madeline Puckette. Pripremio: Dragutin Mijatović
