Vinogradarstvo i kvalitet vina

Kvalitet vina. Veliko vino proizvodi se u vinogradu. Kvalitet vina rezultat je složenog skupa interakcija, koje uključuju geološke i varijable tla, klime i mnoge vinogradarske odluke (Šema 1). U cjelini, mogu se opisati kao efekt teroira. Da se fokusiramo na one vinogradarske prakse izvan tla i klime koje utiču na sastav grožđa i kvaliteta vina. Vrlo je vjerojatno da su vinogradari vjekovima prepoznavali da specifične vinogradarske prakse rezultiraju boljim kvalitetom grožđa, a time i boljim vinima.

Specifične prakse

1. orezivanje čokota vinove loze kako bi se smanjilo zasjenjivanje grožđa;
2. uklanjanje lišća u zoni grožđa, opet radi izlaganja grožđa sunčevoj svjetlosti;
3. prilagođavanje određenih sistema uzgoja radi optimizacije sastava grožđa i
4. smanjenje nivoa prinosa kako bi se povećala brzina sazrijevanja grožđa.

Ovo su četiri specifične prakse koje su vinogradari koristili prije pojave naučnih istraživanja u ovoj oblasti. Specifični zajednički cilj mnogih od ovih vinogradarskih praksi je eksponiranje grožđa svjetlosti. To je jedan od četiri „stuba“ onoga što autor naziva „hladnom klimatskom paradigmom“, a to je skup opštih principa zajedničkih za većinu vrhunskih vinorodnih regija svijeta. To su:

1. Održavanje grožđa toplim, vjerovatno je to prirodno izlaganje grozdova koje pruža odgovarajući sistem uzgoja ili praksom upravljanje krošnjom-čokota kao što je uklanjanje bazalnog lišća;
2. Izlaganje lišća sunčevoj svjetlosti, vinogradarskim praksama – praktičnim ručnim zahvatima, kao što su odgovarajući oblik čokota, gustina lastara i razmak između redova i čokota u redu;
3. Postizanje ravnoteže čokota između vegetativnog rasta i količine grožđa;
4. Izbjegavanje vodnog stresa.

Istraživanje vinogradarskih praksi koje utiče na kvalitet vina pojavile su se u literaturi tek početkom i sredinom 1980-ih (Smart, 1982). Dio razloga za to bio je razvoj senzorne deskriptivne analize (Williams et al., 1982), koja je vinogradarima i senzornim naučnicima omogućila da sarađuju na poljskim projektima sa krajnjim ciljem mikrovinifikacije grožđa sa pojedinih poljskih ogleda i naknadna senzorna ocjena tih vina. Pogledati i: https://ovinu.info/kvalitetno-grozdje-ali-ne-i-visoki-prinosi/

Nove studije

Među prvim od ovih studija bile su studije koje su obavili Smart et al. (1985a, b) u Australiji. Studije su jasno pokazale pozitivan uticaj ublažavanja zasjenjivanja krošnje na sastav grožđa i kvalitet vina ispitujući sortu Shiraz, prilagođavanjem bujnosti čokota dijeljenjem krošnje – lisne površine. U Francuskoj, Carbonneau et al. (1978) i Carbonneau i Huglin (1982) iznijeli su sličnu ideju uvođenjem uzgojnog oblika Lyre za sorte Vitis vinifera. Kasniji radovi koji su slijedili ovu temu uključivali su ocjenu podijeljenih krošnji u Kaliforniji (Kliewer et al., 1988), Britanskoj Kolumbiji (Reynolds i Wardle, 1994; Reynolds et al., 1995c, 1996b) i Novom Zelandu (Smart i Smith, 1988) ; Smart et al., 1988).

Šema 1. Konceptualni prikaz faktora koji doprinose ravnoteži čokota i kvalitetu vina. (Smart i dr., 1985a).

Izvorna osnova za te tada radikalne ideje bio je ogled Shaulis et al. (1966) sa sortom Concord, koji je jasno pokazao da je optimizacija svjetlosnog okruženja grozda i lišća pomoću sistema podijeljenih krošnji ženevske dvostruke zavjese (GDC) dovela do značajnih poboljšanja u rodnosti, prinosu i hemijskom sastavu grožđa. Ovaj rad su u Australiji potvrdili Shaulis i May (1971) provodeći oglede sa sortom Thompson Seedless. Ovo je dovelo do revolucije u vinogradarskom svijetu, koju bi mogao opisati Mali Čokot (Stari Svijet) filozofija uskih redova, bliskog rastojanja čokota, i uskih vertikalnih naslona, u odnosu na koncept Veliki Čokot (Novi Svijet) koji bi mogao uključivati podijeljene krošnje, široki razmaci između redova, veliki razmak između čokota kao kombinovanu korist za prilagođavanje bujnosti čokota.

References-1

1. Carbonneau A and Huglin P (1982), Adaptation of training systems to French regions. In: Proceedings of the Grape and Wine Centennial Symposium, Webb AD (ed.). University of California Press, Berkeley, CA, 376–385.
2. Carbonneau A, Casteran P, and Leclair P (1978), Essai de determination en biologie de la plante entière, de relations essentielles entre le bioclimat naturel, la physiologie de la vigne et la composition du raisin. Ann. Amelior. Plantes, 28, 195–221.
3. Kliewer WM., Marois JJ, Bledsoe AM, Smith SP, Benz MJ, and Silvestroni O (1988), Relative effectiveness of leaf removal, shoot positioning, and trellising for improving winegrape composition. In: Proceedings of the 2nd International Symposium on Cool Climate Viticulture and Oenology, Smart RE, Thornton RJ, Rodriguez SB, and Young JE (eds). New Zealand Society for Viticulture and Oenology, Auckland, 123– 126.
4. Reynolds AG and Wardle DA (1994), Impact of training system and vine spacing on vine performance and berry composition of Seyval blanc. Am. J. Enol. Vitic., 45, 444–451.
5. Reynolds AG, Wardle DA, and Naylor AP (1996b), Impact of training system, vine spacing, and basal leaf removal on Riesling. Vine performance, berry composition, canopy microclimate, and vineyard labor requirements. Am. J. Enol. Vitic., 47, 63–76.
6. Reynolds AG, Wardle DA, and Naylor AP (1995c), Impact of training system and vine spacing on vine performance and berry composition of Chancellor. Am. J. Enol. Vitic., 46, 88–97.

References-2

1. Shaulis NJ, Amberg H, and Crowe D (1966), Response of Concord grapes to light, exposure, and Geneva Double Curtain training. Proc. Am. Soc. Hortic. Sci., 89, 268 280.
2. Shaulis NJ and May P (1971), Response of Sultana vines to training on a divided canopy and to shoot crowding. Am. J. Enol. Vitic., 22, 215–222.
3. Smart RE (1982), Vine manipulation to improve wine grape quality. In: Proceedings of the University of California, Davis, Grape and Wine Centennial Symposium, Webb AD (ed.). University of California Press, Berkeley, CA, 362–375.
4. Smart RE, Robinson JB, Due G, and Brien CJ (1985a), Canopy microclimate modification for the cultivar Shiraz. I. Definition of canopy microclimate. Vitis, 24,17–24.
5. Smart RE, Robinson JB, Due G, and Brien CJ (1985b), Canopy microclimate modification for the cultivar Shiraz. II. Effects on must and wine composition. Vitis, 24,119 128.
6. Smart RE, Smith SM, and Winchester RV (1988), Light quality and quantity effects on fruit ripening for Cabernet Sauvignon. Am. J. Enol. Vitic., 39, 250–258.
7. Smart RE and Smith SM (1988), Canopy management: identifying the problems and practical solutions. In: Proceedings of the 2nd International Symposium on Cool Climate Viticulture and Oenology, Smart RE, Thornton RJ, Rodriguez SB, and Young JE (eds). New Zealand Society for Viticulture and Oenology, Auckland, 109–115.
8. Williams AA, Baines CR, and Arnold GM (1982), Towards the objective assessment of sensory quality in less expensive red wines. In: Proceedings of the Grape and Wine Centennial Symposium, Webb AD (ed.). University of California Press, Berkeley, CA, 322–329.

Naslov orginala: Managing Wine Quality: Viticulture and Wine Quality (Upravljanje kvalitetom vina: Vinogradarstvo i kvalitet vina). Izvor: https://www.sciencedirect.com/. Objavljeno: by A. G. Reynolds, Brock University, Ontario, Canada. Prevod: Dragutin Mijatović